Što se promijenilo od NN 73/2013

Članak 1. izmijenjenNN 136/2025: izmijenjen člankom 1.

Služba u Oružanim snagama

(1) Ovim se Zakonom prvenstveno uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružane snage), prijam, raspored na ustrojbena mjesta, činovi i promaknuća u činove, obveze, prava i odgovornosti, izdvajanje i prestanak službe te ostala pitanja pripadnika Oružanih snaga.

(2) Služba u Oružanim snagama je obavljanje Ustavom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustav), zakonom i drugim propisima uređenih vojnih i drugih stručnih poslova koji se u Oružanim snagama obavljaju kao služenje vojnog roka, dragovoljno temeljno vojno osposobljavanje, kadetska služba, djelatna vojna služba, služba pričuvnog sastava i služba državnih službenika i namještenika.

(3) Pripadnici Oružanih snaga u smislu odredbi ovoga Zakona su vojne osobe i državni službenici i namještenici (u daljnjem tekstu: službenici i namještenici).

(4) Odredbe ovoga Zakona o djelatnim vojnim osobama primjenjuju se i na djelatne vojne osobe raspoređene na službu izvan Oružanih snaga.

Članak 4. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 1.

(1) Djelatne vojne osobe su:

– djelatni vojnik/mornar

– djelatni dočasnik

– djelatni časnik

– vojni specijalist.

(2) Vojnik/mornar je osoba koja je vojnom obukom osposobljena za obnašanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama.

(3) Dočasnik je osoba koja je vojnom obukom i izobrazbom osposobljena za obnašanje dočasničkih dužnosti u Oružanim snagama i kojoj je dodijeljen dočasnički čin.

(4) Časnik je osoba koja je civilnom te vojnom izobrazbom i vojnom obukom osposobljena za obnašanje časničkih dužnosti u Oružanim snagama i kojoj je dodijeljen časnički čin.

(5) Vojni specijalist je osoba koja posjeduje specijalizirana znanja i vještine potrebne za obnašanje vojnih dužnosti u rodovima borbene potpore, službama i strukama i koja je raspoređena na poslove određene za vojnog specijalista.

(6) Vojni specijalisti dijele se na dočasnike vojne specijaliste i časnike vojne specijaliste.

Članak 5. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 2.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 2.

(1) Ročnik je vojna osoba na dragovoljnom temeljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka tijekom kojeg se vojnom obukom osposobljava za obnašanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama.

(2) Kadet je vojna osoba koja se na temelju ugovora sklopljenoga s Ministarstvom obrane civilnim obrazovanjem te vojnom izobrazbom i obukom osposobljava za dužnosti časnika u Oružanim snagama. o kadetskoj službi sklopljenog s Ministarstvom obrane osposobljava pohađanjem:

– posebnog studijskog programa ustrojenog za potrebe Oružanih snaga u koji je ugrađen program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike

– civilnog obrazovanja (preddiplomski stručni studij ili diplomski odnosno preddiplomski sveučilišni studij) i pohađanjem programa obuke za kadete (vojna izobrazba i obuka).

(3) Pričuvnik je osoba iz pričuvnog sastava Oružanih snaga u skladu s odredbama Zakona o obrani.

(4) Ugovorni pričuvnici su osobe koje su s Ministarstvom obrane sklopile ugovor o službi u ugovornoj pričuvi Oružanih snaga.

(5) Osobe iz stavaka 1., 3. i 4. postaju vojne osobe stupanjem u Oružane snage.

(6) Kadeti postaju vojne osobe sklapanjem ugovora o osposobljavanju iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 6. izmijenjenNN 125/2019: izmijenjen člankom 1.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 3.

Službenici i namještenici

(1) Službenik je osoba koja u Oružanim snagama obavlja poslove iz djelokruga Oružanih snaga te informatičke poslove koji obuhvaćaju i obavljanje informatičkih poslova, opće općih i administrativne administrativnih, planske planskih, materijalno-financijske materijalno-financijskih, računovodstvene računovodstvenih i slične poslove sličnih poslova.

(2) Namještenik je osoba koja u Oružanim snagama radi na pomoćno-tehničkim i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga Oružanih snaga.

Članak 8. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 1.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 2.

Dan Oružanih snaga Hrvatske vojske i dani grana Hrvatske vojske

(1) Dan Oružanih snaga Hrvatske vojske je 28. svibnja.

(2) Dani grana Oružanih snaga Hrvatske vojske su:

– Dan Hrvatske kopnene vojske je 28. svibnja

– Dan Hrvatske ratne mornarice je 18. rujna

– Dan Hrvatskog Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane je 12. prosinca.

(3) Dane rodova, službi, struka i posebnih dijelova Oružanih snaga Hrvatske vojske odlukom propisuje ministar obrane.

Članak 9. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 3.

Opća i posebna pravila postupanja u Oružanim snagama

(1) Opća pravila postupanja u Oružanim snagama sadrže:

– Pravilnik o službi u Oružanim snagama, kojim se uređuju pitanja unutarnje organizacije, rada, odnosa, izgleda te ponašanja pripadnika Oružanih snaga

– Pravilnik o obredima u Oružanim snagama, kojim se propisuju vojne svečanosti, vojne proslave, vojne počasti i druge svečane prigode u Oružanim snagama te vojne žalosti – Pravilnik o stegovnoj odgovornosti, kojim se propisuje postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti vojnih osoba.

(2) Opća pravila iz stavka 1. ovoga članka donosi Predsjednik Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Predsjednik Republike) na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga (u daljnjem tekstu: Glavni stožer) i uz suglasnost ministra obrane.

(3) Posebna pravila postupanja u Oružanim snagama sadrže:

– Pravilnik o vježbovnim postupcima u Oružanim snagama

– Pravilnik o stražarskoj službi u Oružanim snagama

– Pravilnik o službi na brodovima u Oružanim snagama

– Pravilnik o vojnopomorskim i položajnim zastavama

– Pravilnik o zvanjima i stručnim ispitima pomoraca u Hrvatskoj ratnoj mornarici

– Pravilnik o letačkoj službi u Oružanim snagama.

(4) Posebna pravila iz stavka 3. ovoga članka donosi ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

Članak 14. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 2.

Ograničenja u vezi sa službom

(1) Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku nije dopušteno:

– obavljati samostalnu gospodarsku ili profesionalnu djelatnost

– obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj osobi

– biti članom upravnog, odnosno nadzornog odbora trgovačkog društva.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku na temelju posebnog odobrenja ministra obrane može biti dopušten rad:

– kod druge pravne osobe ako to nije u suprotnosti s interesima službe, odnosno biti članom upravnog odnosno, nadzornog odbora trgovačkog društva ako se radi o trgovačkim društvima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku

– radi obavljanja djelatnosti i poslova izvan radnog vremena ako to nije u suprotnosti s interesima službe.

(3) Odobrenje iz stavka 2. ovoga članka nije potrebno za objavljivanje znanstvenih, stručnih, umjetničkih i drugih autorskih radova koji nisu u vezi sa službom i obavljanjem službe.

Članak 16. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 4.

(1) Djelatnim vojnim osobama, službenicima i namještenicima Pripadnicima Oružanih snaga zabranjeno je javno istupanje u vezi sa stanjem i odnosima u Oružanim snagama bez odobrenja ministra obrane ili osobe koju on ovlasti.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, nije potrebno odobrenje ministra obrane ako je djelatna vojna osoba, službenik i namještenik pripadnik Oružanih snaga izaslanik ministra obrane ili Predsjednika Republike.

(3) Djelatnim vojnim osobama, službenicima i namještenicima Pripadnicima Oružanih snaga dopušteno je istupanje iz stavka 1. ovoga članka u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, ako to pravila u međunarodnoj organizaciji u okviru koje se te aktivnosti odvijaju dopuštaju.

Članak 18. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 3.

Nošenje i uporaba oružja

(1) Vojna osoba ima pravo nositi i uporabiti vatreno i drugo oružje u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.

(2) Vojna osoba tijekom službe prolazi obuku koja uključuje rukovanje i uporabu oružja.

(3) Vojna osoba dužna je povjereno joj oružje čuvati i održavati na propisan način.

(4) Vojna osoba nosi i uporabljuje vatreno i drugo oružje u skladu s pravilima iz članka 9. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona:

– u obavljanju bojnih zadaća

– u obavljanju dežurstva, stražarske službe i nadzorno-propusne službe

– na obuci i vojnoj vježbi

– u obavljanju službene zadaće (vojna policija)

– u drugim slučajevima po zapovijedi nadređenog zapovjednika.

(5) Vojnoj osobi zabranjeno je iznošenje oružja izvan vojnih lokacija, osim kada je to predviđeno posebnim propisima, planovima obuke ili uporabe Oružanih snaga ili zapovijedima zapovjednika samostalne bojne ili njemu ravne ili više razine.

Članak 20.a dodanNN 30/2018: dodan člankom 4.

Tjelesna spremnost

(1) Djelatna vojna osoba dužna je održavati zahtijevanu razinu tjelesne spremnosti.

(2) Kriterije i postupak provjere tjelesne spremnosti iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 25. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 5.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 4.

Sastav Oružanih snaga

(1) Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav.

(2) Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine djelatne vojne osobe, službenici i namještenici, pričuvnici pozvani na obuku službu u Oružane snage, ugovorni pričuvnici, kadeti te osobe koje ročnici koji su pristupile dragovoljnom pristupili temeljnom vojnom osposobljavanju.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, mirnodopski sastav čine i ročnici kada je na snazi obvezno služenje vojnog roka.

(3) Ratni sastav Oružanih snaga, uz osobe iz stavaka stavka 2. i 3. ovoga članka, čine i vojni obveznici mobilizirani u Oružane snage.

(4) Predsjednik Republike utvrđuje mirnodopski i ratni ustroj Oružanih snaga te strukturu činova u mirnodopskom i ratnom ustroju Oružanih snaga.

Članak 26. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 5.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 6.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 5.

Pristup u službu

Državljani Republike Hrvatske pristupaju u Oružane snage na sljedeći način:

– ročnici – upućivanjem na služenje vojnog roka ili na dragovoljno temeljno vojno osposobljavanje

– pričuvnici – na temelju poziva

– ugovorni pričuvnici – na temelju ugovora i poziva

– vojnici/mornari – na temelju ugovora o službi na određeno vrijeme

– kadeti – na temelju ugovora o školovanju kadetskoj službi

– dočasnici, časnici i vojni specijalisti – aktom o prijmu u djelatnu vojnu službu

– službenici i namještenici – aktom o prijmu u službu.

Članak 27. izmijenjenNN 136/2025: izmijenjen člankom 6.

Javni natječaj ili interni oglas

(1) U skladu s potrebama službe za popunu slobodnoga ustrojbenog mjesta raspisuje se javni natječaj za prijam u kadetsku službu, za prijam vojnika/mornara te, časnika i, vojnih specijalista s tržišta rada. (2) te službenika i namještenika.

(2) Određena ustrojbena mjesta mogu se popunjavati djelatnim vojnim osobama, vojnim specijalistima, službenicima i namještenicima na temelju rezultata internog oglasa.

(3) Za obavljanje poslova i zadaća posebno važnih za obranu ministar obrane može iznimno primiti u službu osobu u status djelatne vojne osobe, vojnog specijalista, odnosno službenika i namještenika i bez raspisivanja javnog natječaja.

(3) Određena ustrojbena mjesta mogu se popunjavati djelatnim vojnim osobama, vojnim specijalistima, službenicima i namještenicima na temelju rezultata internog oglasa.

(4) Prijedlog izbora kandidata iz stavaka 1. i 3 2. ovoga članka utvrđuje povjerenstvo Ministarstva obrane koje imenuje ministar obrane.

Članak 28. brisanNN 30/2018: izmijenjen člankom 7.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 3.; NN 136/2025: brisan člankom 7.

Dragovoljno vojno osposobljavanje

(1) Ročnici na dragovoljnom vojnom osposobljavanju stječu temeljna vojna znanja i vještine te se pripremaju i osposobljavaju za obnašanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama.

(2) Na dragovoljno vojno osposobljavanje upućuju se punoljetni državljani Republike Hrvatske koji se dragovoljno prijave, budu odabrani i upućeni na osposobljavanje do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 29 godina života.

(3) Dragovoljno vojno osposobljavanje provodi se u okviru uputnih rokova i godišnjih kvota koje u skladu s potrebama Oružanih snaga određuje ministar obrane.

(4) Program obuke ročnika po rodovima, službama i strukama donosi načelnik Glavnog stožera.

Članak 29. brisanNN 136/2025: brisan člankom 7.

(1) Za dragovoljno vojno osposobljavanje odabiru se kandidati koji ispunjavaju uvjete za dragovoljno vojno osposobljavanje i u odabirnom postupku postignu najbolje rezultate.

(2) Uvjete i kriterije za odabir kandidata, način ostvarivanja prava i obveza ročnika te druga pitanja u vezi s dragovoljnim vojnim osposobljavanjem pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 30. izmijenjenNN 136/2025: izmijenjen člankom 8.

Ugovor o dragovoljnom vojnom osposobljavanju

(1) Prije stupanja na dragovoljno vojno osposobljavanje odabrani kandidat potpisuje s Ministarstvom obrane ugovor kojim se obvezuje na službu Odluka o temeljnom vojnom osposobljavanju

(1) Odlukom o temeljnom vojnom osposobljavanju ročniku se uređuje služba u Oružanim snagama u statusu ročnika i određuju njegova prava i obveze.

(2) Ugovorom Odluka iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se početak i prestanak dragovoljnoga vojnog osposobljavanja, iznos novčane naknade, uvjeti i posljedice prijevremenog prestanka dragovoljnog vojnog osposobljavanja, način rješavanja sporova te druga prava i obveze u vezi s dragovoljnim vojnim osposobljavanjem nije upravna stvar.

Članak 33. izmijenjenNN 136/2025: izmijenjen člankom 9.

Plan i postupak prijma u djelatnu vojnu službu Oružane snage

(1) Prijam u djelatnu vojnu službu provodi se prema broju i strukturi za prijam utvrđen godišnjim planom prijma osoblja koji u skladu s potrebama Oružanih snaga na prijedlog ministra obrane donosi Vlada Republike Hrvatske.

(2) Planom iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća se i prijam službenika i namještenika u Oružane snage.

(3) Plan iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se na temelju potreba Oružanih snaga koje iskazuje Glavni stožer.

(4) Na temelju plana iz stavka 1. ovoga članka provodi se postupak privlačenja, oglašavanja i odabira kandidata za prijam u djelatnu vojnu službu.

(5) Način i postupak privlačenja, oglašavanja i odabira te postupak provedbe javnog natječaja i internog oglasa pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 34.a dodanNN 30/2018: dodan člankom 8.

Kasni prijam

(1) Vrhunski sportaš kategoriziran u skladu sa zakonom kojim se uređuje sport i koji potpiše ugovor o ugovornoj pričuvi u skladu sa zakonom kojim se uređuje obrana te doktor medicine mogu biti primljeni u djelatnu vojnu službu u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom bez obzira na godine života.

(2) Na osobe iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe kojima se propisuju godine života za upućivanje na odgovarajuću razinu izobrazbe iz članaka 82. i 84. ovoga Zakona.

Članak 34.b dodanNN 125/2019: dodan člankom 4.

Ponovni prijam

Djelatna vojna osoba kojoj je djelatna vojna služba prestala na osobni zahtjev uz častan otpust bez prava na mirovinu, a ako je to u interesu Oružanih snaga, jedanput može biti ponovno primljena u djelatnu vojnu službu u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom, ako nije starija od 40 godina života i ako posjeduje ili može dostići potrebnu razinu vojne izobrazbe za rod, službu ili struku u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Članak 36. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 9.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 10.

Prijam vojnika/mornara

(1) Osoba može biti primljena kao vojnik/mornar u djelatnu vojnu službu kada osim općih uvjeta za prijam ispunjava i sljedeće posebne uvjete:

– srednju stručnu spremu

– srednjoškolsko obrazovanje

– najviše navršenih 27 30 godina života do kraja kalendarske godine u kojoj se prima u službu

– odslužen vojni rok ili uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja. (2) ili uspješno završen program temeljnog vojnog osposobljavanja.

(2) Iznimno od stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, osoba može biti primljena kao vojnik/mornar u djelatnu vojnu službu ako ima osnovnoškolsko obrazovanje uz uvjet da do isteka prvoga ugovora o vojničkoj službi uz potporu Ministarstva obrane završi srednjoškolsko obrazovanje.

(3) Osoba iz stavka 2. ovoga članka prvi ugovor o vojničkoj službi na određeno vrijeme potpisuje s Ministarstvom obrane za vrijeme trajanja srednjoškolskog obrazovanja.

(4) Godišnjim planom prijma osoblja iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona mogu se odrediti i dodatni kriteriji za prijam vojnika/mornara ovisno o rodu, službi, vojnostručnoj specijalnosti.

(5) Odabirni postupak za prijam vojnika/mornara propisuje se pravilnikom utvrđuje ministar obrane iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 37. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 6.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 10.

Ugovor o vojničkoj službi na određeno vrijeme

(1) Kandidati za vojnike/mornare koji ispunjavaju opće i posebne uvjete i u odabirnom postupku postignu najbolje rezultate u okviru planiranog broja i strukture za prijam potpisuju s Ministarstvom obrane ugovor o vojničkoj službi u trajanju od tri dvije godine.

(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka prvenstveno se utvrđuje početak i trajanje službe, probni rad, rod, služba i obveza obavljanja službe na cijelom području Republike Hrvatske, obveza sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, plaća, uvjeti i posljedice raskida ugovora, otkazni rok, način rješavanja sporova te druga prava i obveze u vezi s obavljanjem vojničke službe.

(3) Probni rad može trajati do dodjele vojnostručne specijalnosti, a sastoji se od specijalističke vojne obuke i obuke na temelju obnašanja vojničke dužnosti i traje najdulje šest mjeseci.

Članak 38. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 11.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 5.

Drugi i treći ugovor Ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme

(1) Ministarstvo obrane može u skladu s potrebama službe s djelatnim vojnikom/mornarom sklopiti drugi ugovor o vojničkoj službi u trajanju do pet godina na neodređeno vrijeme, najkasnije 90 dana prije isteka prvog ugovora. (2) Ministarstvo obrane može u skladu s potrebama službe, ovisno o potrebama popune postrojbe, s djelatnim vojnikom/mornarom sklopiti treći ugovor o vojničkoj službi u trajanju do šest godina, najkasnije ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka prvenstveno se utvrđuje početak službe, obveza obavljanja službe na cijelom području Republike Hrvatske, obveza sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, plaća, uvjeti i posljedice raskida ugovora, otkazni rok, način rješavanja sporova te druga prava i obveze u vezi s obavljanjem vojničke službe.

(3) Ako je djelatni vojnik/mornar 90 dana prije isteka drugog ugovora. (3) ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, zbog bolesti ili komplikacija u vezi s trudnoćom ili porođajem, privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta, zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta, zbog korištenja dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju i korištenja roditeljskog dopusta te ne može pristupiti zdravstvenom pregledu i provjerama tjelesnih sposobnosti, trajanje ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona produljuje se za duljinu trajanja privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, a najdulje šest mjeseci.

(4) Uvjete i postupak za sklapanje drugog i trećeg ugovora iz stavka 1. ovoga članka odlukom propisuje ministar obrane.

Članak 40. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 7.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 12.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 6.

Prijam dočasnika

(1) Nakon sklapanja drugog ugovora navršene dvije godine službe djelatni vojnik/mornar može na temelju postignutih rezultata u službi, zadovoljavanja zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta, biti odabran i uz osobnu suglasnost upućen na prvu razinu dočasničke izobrazbe.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, djelatni vojnik/mornar sa zvanjem medicinskog tehničara/medicinske sestre može biti upućen na prvu razinu dočasničke izobrazbe prije navršene dvije godine službe.

(3) U skladu s godišnjim planom prijma osoblja iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona provodi se odabir kandidata za prijam u dočasnike između djelatnih vojnika/mornara koji su završili prvu razinu dočasničke izobrazbe i nisu stariji od 29 najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 30 godina života.

(4) Odabranim kandidatima iz stavka stavaka 2. i 3. ovoga članka po završetku prve razine dočasničke izobrazbe raskida se ugovor o vojničkoj službi, primaju se u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje im se prvi dočasnički čin i raspoređuju se na dočasničko ustrojbeno mjesto.

(5) Kriterije i postupak odabira osoba koje će se uputiti na prvu razinu dočasničke izobrazbe pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 42. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 13.

(1) Odabrani kandidat za kadeta nakon upisa odgovarajućeg studija potpisuje s Ministarstvom obrane ugovor o kadetskoj službi.

(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se datum stjecanja statusa kadeta, iznos i način plaćanja školarine, stipendije, nošenje vojne odore, smještaj i prehrana u vojnim lokacijama, standardi ispunjavanja studentskih obveza i obveza iz programa vojne obuke, uvjeti i posljedice raskida ugovora, način rješavanja sporova te druga prava i obveze u vezi s kadetskom službom.

(3) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se prava i obveze kadeta nakon završetka školovanja, a prije upućivanja na osposobljavanje za časnika.

(4) Kadeti su tijekom kadetske službe obvezni u propisanim rokovima ispunjavati studentske obveze za stjecanje akademskog ili stručnog naziva, steći temeljna vojna znanja i vještine prema programu obuke za kadete.

(5) Kadeti kojima je raskinut ugovor o kadetskoj službi s Ministarstvom obrane, a koji su u okviru obuke za kadete stekli temeljna vojna znanja i vještine u skladu s programom dragovoljnog vojnog osposobljavanja, mogu biti bez javnog natječaja primljeni u djelatnu vojnu službu kao ugovorni vojnici/mornari uz ispunjavanje ostalih uvjeta za prijam propisanih ovim Zakonom, osim kadeta kojima je izrečena stegovna kazna raskida ugovora o kadetskoj službi.

(6) Ministar obrane pravilnikom određuje način i uvjete sklapanja ugovora o kadetskoj službi, iznos stipendije, uvjete i posljedice raskida ugovora, način rješavanja sporova te druga prava i obveze.

Članak 43. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 8.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 14.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 11.

Kandidati za časnike

(1) Kadet, vojni stipendist, djelatni vojnik/mornar i djelatni dočasnik mogu se uputiti na osposobljavanje za časnika ako osim općih uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu ispunjavaju i sljedeće posebne uvjete:

– završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij

– odslužen vojni rok ili uspješno završen program dragovoljnoga dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili uspješno završen program temeljnog vojnog osposobljavanja ili uspješno završen program obuke za kadete

– najviše navršenih 30 godina života do kraja kalendarske godine u kojoj se upućuje na osposobljavanje za časnika.

(2) Djelatni vojnik/mornar može se uputiti na osposobljavanje za časnika ako osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ima najmanje jednu službenu ocjenu.

(3) Broj osoba iz stavka 1. ovoga članka koje će se uputiti na osposobljavanje za časnika određuje se godišnjim planom prijma osoblja.

(4) U skladu s potrebom službe na osposobljavanje za časnika mogu se, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, uputiti i druge osobe s tržišta rada u skladu s godišnjim planom prijma osoblja.

(5) Godišnjim planom prijma osoblja odredit će se najniža razina obrazovanja potrebna za tu godinu.

(6) Osoba iz stavka 3 4. ovoga članka smatra se vojnom osobom u skladu s odredbama ovoga Zakona te ostvaruje prava i obveze djelatne vojne osobe.

Članak 44. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 9.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 15.

Ugovor o osposobljavanju za časnika

(1) Osobe iz članka 43. ovoga Zakona koje u odabirnom postupku postignu najbolje rezultate upućuju se na temelju ugovora na osposobljavanje za časnika u trajanju do godinu dana i sklapanjem ugovora o osposobljavanju za časnika oni postaju kandidati za časnike.

(2) Program osposobljavanja za časnike donosi načelnik Glavnog stožera.

(3) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se početak i trajanje osposobljavanja odnosno službe, rod, služba i struka za koju se osposobljava, uvjeti i posljedice raskida ugovora, način rješavanja sporova te druga prava i obveze.

(4) Kriterije i postupak odabira osoba koje će se uputiti na osposobljavanje za časnika pravilnikom propisuje ministar obrane.

(5) Kandidat za časnika upućuje se na prvu razinu časničke izobrazbe.

(6) Iznimno od odredbi ovoga članka, kadeti iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona ne podliježu odabirnom postupku.

(7) Iznimno od odredbi ovoga članka, kadeti koji su završili poseban studijski program ustrojen za potrebe Oružanih snaga u koji je ugrađen program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike ne upućuju se na osposobljavanje za časnike.

Članak 45. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 10.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 16.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 7.

Prijam na časničku dužnost

(1) Kandidati za časnike nakon završetka prve razine časničke izobrazbe primaju se u djelatnu vojnu službu kao časnici, dodjeljuje im se prvi časnički čin i raspoređuju se na časničke dužnosti.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kadet se prima u djelatnu vojnu službu kao časnik, dodjeljuje mu se prvi časnički čin i raspoređuje se na časničku dužnost, nakon uspješnog završetka preddiplomskoga sveučilišnog studija, studijskog programa ustrojenog za potrebe Oružanih snaga u koji je ugrađen program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike i ako je kao kandidat za kadeta sklopio s Ministarstvom obrane ugovor o kadetskoj službi u skladu s kojim se osposobljava na preddiplomskom sveučilišnom studiju u koji je ugrađen program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kandidatu za časnika sa zvanjem doktora medicine dodjeljuje se časnički čin natporučnika/poručnika fregate, a kandidatu za časnika – doktoru medicine specijalistu grane medicine dodjeljuje se čin bojnika/kapetana korvete.

Članak 46. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 11.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 17.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 8.

Prijam vojnih specijalista

(1) Prijam vojnih specijalista s tržišta rada obavlja se u skladu s odredbama članka Slobodna ustrojbena mjesta vojnih specijalista popunjavaju se internim oglasom iz kategorije vojnika/mornara, dočasnika, časnika, službenika i namještenika.

(2) Ako ustrojbena mjesta nije moguće popuniti na način opisan u stavku 1. ovoga članka, prijam vojnih specijalista provodi se s tržišta rada u skladu s člankom 27. ovoga Zakona.

(2) Osobe iz (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka osim posebnih specijalističkih znanja potrebnih za obnašanje dužnosti vojnog specijalista moraju zadovoljavati i opće, popunjavanje slobodnih ustrojbenih mjesta dočasnika vojnih specijalista zdravstvene službe može se provesti i prijmom kandidata s tržišta rada u skladu s člankom 27. ovoga Zakona.

(4) Osobe iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka moraju ispunjavati opće i posebne uvjete za prijam u djelatnu vojnu službu iz ovoga Zakona. (4) Nakon završetka izobrazbe iz stavka 3. ovoga članka osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu se, osim godina života, te posebna specijalistička znanja potrebna za obnašanje dužnosti vojnog specijalista.

(3) Odabrani kandidati s tržišta rada upućuju se na izobrazbu za vojne specijaliste na temelju ugovora o izobrazbi za vojne specijaliste.

(5) Osoba koja bude odabrana za prijam na ustrojbeno mjesto vojnog specijalista upućuje se na temelju ugovora na osposobljavanje za vojnog specijalista.

(6) Osoba iz stavka 5. ovoga članka smatra se vojnom osobom u skladu s odredbama ovoga Zakona te ostvaruje prava i obveze djelatne vojne osobe.

(7) Program osposobljavanja za vojnog specijalista donosi načelnik Glavnog stožera. Program osposobljavanja sadržava prvu razinu dočasničke odnosno časničke izobrazbe i program dragovoljnog vojnog osposobljavanja za kandidate koji nemaju ispunjen ovaj uvjet.

(8) Nakon završetka osposobljavanja iz stavka 5. ovoga članka osoba se može primiti u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje im joj se čin skupnika vojnog specijalista ili poručnika/poručnika korvete vojnog specijalista i raspoređuju se na dužnost koja se može popunjavati vojnim specijalistima. (5) Posebna specijalistička znanja iz stavka 2. ovoga članka, vrste vojnih specijalista, kao i raspoređuje se na ustrojbeno mjesto vojnog specijalista.

(9) Vrste vojnih specijalista, posebna specijalistička znanja koja osoba treba ispunjavati u trenutku prijma, kao i posebna specijalistička znanja koja se stječu tijekom službe te ostala pitanja u vezi s vojnim specijalistima pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

Članak 47. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 12.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 12.

Prijam službenika i namještenika

Punoljetni državljanin Republike Hrvatske može biti primljen u službu u Oružane snage u svojstvu službenika i namještenika ako ispunjava sljedeće uvjete:

– odgovarajuće zvanje i stupanj obrazovanja

– da je zdravstveno i psihički sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima

– da zadovoljava sigurnosne kriterije

– da nema zapreka za prijam propisanih ovim Zakonom.

(2) Prijam službenika i namještenika u službu u Oružane snage provodi se u skladu s potrebama utvrđenim u Planu iz članka 33. ovoga Zakona.

Članak 48. izmijenjenNN 125/2019: izmijenjen člankom 9.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 13.

Na službenike i namještenike primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima, osim o stvarima koje su propisane odredbama ovoga Zakona.

Članak 49. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 18.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 60.

(1) Djelatna vojna osoba koja je u službi može biti:

– imenovana na dužnost, odnosno raspoređena na ustrojbeno mjesto

– upućena na školovanje

– upućena u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju ili drugu aktivnost u inozemstvu

– upućena u međunarodnu organizaciju ili vojno predstavništvo, u strukture Europske unije, nacionalna i multinacionalna zapovjedništva i stožere te druga međunarodna tijela iz područja obrane i sigurnosti (u daljnjem tekstu međunarodna tijela)

– upućena u druga javnopravna tijela ili pravnu osobu.

(2) Djelatna vojna osoba koja je privremeno izvan dužnosti može biti:

– na raspolaganju

– na liječenju i bolovanju privremenoj nesposobnosti za rad

– udaljena iz službe

– u statusu nestalog

– u statusu zarobljenog

– na mirovanju službe

– na roditeljskom dopustu.

Članak 50. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 13.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 19.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 10.

Uvjeti i rokovi imenovanja na dužnost odnosno raspoređivanja na ustrojbeno mjesto

(1) Djelatnu vojnu osobu imenuje se na dužnost, odnosno raspoređuje na ustrojbeno mjesto, u skladu s uvjetima ustrojbenog mjesta, činom i stečenom vojnostručnom specijalnosti, na rok do četiri godine.

(2) Raspored djelatne vojne osobe na ustrojbeno mjesto za koje je propisana opća vojnostručna specijalnost smatra se odgovarajućim rasporedom u skladu sa stečenom osobnom vojnostručnom specijalnosti.

(3) Djelatni dočasnik može obnašati neprekidno zapovjednu dužnost i dužnost prvog dočasnika na istom ustrojbenom mjestu najdulje četiri godine.

(4) Djelatni časnik može obnašati neprekidno zapovjednu ili voditeljsku dužnost na istom ustrojbenom mjestu najdulje četiri godine.

(4) Rok raspoređivanja (5) Ako nakon isteka roka iz stavka 1 stavaka 3. i 4. ovoga članka ne primjenjuje se na vojnike/mornare postoji mogućnost rasporeda na drugo odgovarajuće ustrojbeno mjesto, obnašanje dužnosti može se produljiti do dvije godine.

(6) Ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera pravilnikom propisuje uvjete, rokove, način i postupak odabira i raspoređivanja djelatnih vojnih osoba na ustrojbeno mjesto odnosno upućivanja na dužnost.

Članak 52. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 14.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 20.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 11.

(1) Djelatna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto, imenovana ili upućena na dužnost:

– u ustrojstvenu jedinicu Oružanih snaga ili Ministarstvo obrane ili na radno mjesto djelatne vojne osobe u drugom javnopravnom tijelu

– vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost

– u međunarodnu organizaciju ili vojno predstavništvo međunarodna tijela

– u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu, ako traje dulje od devet mjeseci

– na školovanje kao polaznik izobrazbe, obuke, usavršavanja ili specijalizacije, ako traje dulje od šest mjeseci.

(2) Za popunjavanje dužnosti iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka raspisuje se interni oglas. Prijedlog kandidata utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ministar obrane. Odluku o konačnom prijedlogu kandidata donosi ministar obrane uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ministar obrane može bez raspisivanja internog oglasa donijeti odluku o konačnom prijedlogu kandidata za imenovanje na dužnost vojnog izaslanika.

(4) Na dužnost iz stavka 1. podstavaka 2. i 3. ovoga članka osoba može biti imenovana odnosno raspoređena najdulje četiri godine.

Članak 53. izmijenjenNN 125/2019: izmijenjen člankom 12.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 14.

Raspored na ustrojbeno mjesto druge vojnostručne specijalnosti

(1) Djelatna vojna osoba koja ne može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto u skladu s osobnom vojnostručnom specijalnosti može biti privremeno, u skladu s civilnom izobrazbom, raspoređena na ustrojbeno mjesto druge vojnostručne specijalnosti ili na ustrojbeno mjesto službenika i namještenika:

– kada se ukine postrojba ili ustrojbeno mjesto na koje je bila raspoređena

– kada postoji poseban interes službe, što koji se u svakom pojedinačnom slučaju mora kod svakog novog rasporeda posebno obrazložiti.

(2) Osoba iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka zadržava prava prijašnjeg ustrojbenog mjesta ako je to za nju povoljnije, osim prava na dodatke na plaću.

(3) Raspored iz stavka 1. ovoga članka može trajati do dvije godine.

(4) Nakon isteka roka rasporeda iz stavka 3. ovoga članka može se iznimno produljiti raspored najdulje dvije godine.

(5) Ustrojbeno mjesto čija je popuna potrebna, a koje se ne može popuniti odgovarajućom djelatnom vojnom osobom, može se popuniti rasporedom službenika ili namještenika odgovarajućeg stupnja obrazovanja za poslove iz članka 6. ovoga Zakona koji su u skladu s poslovima toga ustrojbenog mjesta, čiji raspored može trajati do dvije godine.

(6) Službenici i namještenici raspoređeni na ustrojbena mjesta djelatnih vojnih osoba za vrijeme obavljanja dužnosti imaju prava i obveze kao i djelatne vojne osobe na tim dužnostima.

Članak 54. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 15.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 21.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 13.

Raspoređivanje na niže ustrojbeno mjesto

(1) Djelatna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina:

– na temelju rješenja vojnostegovnog suda zbog izrečene stegovne kazne

– zbog ukidanja ustrojbenog mjesta

– kada se pojedina ustrojbena mjesta ne mogu popuniti

– zbog rasporeda na temelju osobne zamolbe, osobni zahtjev

– ako nema mogućnost rasporeda na ustrojbeno mjesto osobnog čina

– kada se imenuje na dužnost vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost

– kada se upućuje u međunarodnu organizaciju i vojno predstavništvo.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina može uz zadržavanje prava osobnog čina ostati na ustrojbenom mjestu nižeg čina najdulje dvije godine, osim u slučaju rasporeda iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka kada to ovisi o trajanju izrečene stegovne kazne. te u slučaju rasporeda iz stavka 1. podstavaka 6. i 7. ovoga članka kada to ovisi o trajanju imenovanja odnosno upućivanja.

(3) Ograničenja iz ovoga članka ne odnose se na raspored vojnika/mornara i vojnih specijalista.

Članak 55.a dodanNN 30/2018: dodan člankom 22.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 14.

(1) Časnik i dočasnik mogu istodobno biti dodatno raspoređeni na zapovjednu ili drugu dužnost u drugoj ustrojstvenoj jedinici Oružanih snaga u skladu s uvjetima ustrojbenog mjesta i osobnom vojnostručnom specijalnosti.

(2) Ustrojbena mjesta koja se mogu dodatno popunjavati na način iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se ustrojem Glavnog stožera i Oružanih snaga.

(3) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka obnaša dodatnu dužnost, ostvaruje pravo na novčanu naknadu u iznosu koji odlukom određuje ministar obrane.

(4) Uvjeti, način i postupak za raspored na dužnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka 50. stavka 5. ovoga Zakona.

Članak 56. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 16.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 23.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 15.

Obnašanje dužnosti na ustrojbenom mjestu višeg čina

(1) Djelatna vojna osoba može biti u interesu Oružanih snaga raspoređena za obnašatelja dužnosti na ustrojbenom mjestu neposredno višeg čina od osobnog čina, a iznimno na ustrojbenom mjestu dva čina više od osobnog čina, najdulje dvije godine.

(2) Raspored na ustrojbeno mjesto iz stavka 1. ovoga članka koje je dva čina više od osobnog čina iz stavka 1. ovoga članka mora se u svakom pojedinačnom slučaju posebno obrazložiti.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, obrazloženje se ne odnosi se na vojnika/mornara, vojnog specijalista, djelatnu vojnu osobu imenovanu na dužnost vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost te djelatnu vojnu osobu upućenu u međunarodna tijela.

Članak 58. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 24.

Promjena roda ili službe

Rod, služba, struka i specijalnost

(1) Vojnostručna specijalnost je potvrđena osposobljenost vojnih osoba za obnašanje dužnosti u okviru roda, službe ili struke.

(2) Vojnostručna specijalnost određuje se završetkom vojnog školovanja, vojne izobrazbe ili obuke.

(3) Vojnoj osobi može biti promijenjen rod, služba, struka ili vojnostručna specijalnost:

– na osobni zahtjev

– zbog interesa službe.

(4) Vojnoj osobi mijenja se rod, služba, struka ili vojnostručna specijalnost na osobni zahtjev ako ima propisano obrazovanje, uz obvezu prekvalifikacije za vojnostručnu specijalnost roda ili službe za koju se osposobljava i ako postoji interes za popunom Oružanih snaga.

(5) U interesu popune Oružanih snaga vojnoj osobi mijenja se rod, služba, struka ili vojnostručna specijalnost zbog ukidanja ustrojbenog mjesta na koje je bila raspoređena, odnosno imenovana ili popune slobodnih mjesta u drugom rodu, službi, struci ili vojnostručnoj specijalnosti ako ima propisano obrazovanje.

(6) Za promjenu roda, službe, struke ili vojnostručne specijalnosti u interesu popune Oružanih snaga nije potreban pristanak osobe kojoj se mijenja rod ili služba.

Članak 60. izmijenjenNN 125/2019: izmijenjen člankom 16.

(1) Vojne osobe, službenici i namještenici mogu biti upućeni na školovanje kao polaznici vojne izobrazbe, mogu biti upućeni na vojnu obuku te usavršavanje i specijalizaciju u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

(2) Vojnu osobu razrješava se dužnosti kada školovanje iz stavka 1. ovoga članka traje dulje od šest mjeseci.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, djelatna vojna osoba doktor medicine upućen na specijalizaciju iz grane medicine za vrijeme školovanja raspoređuje se na ustrojbeno mjesto u Vojno zdravstveno središte Ministarstva obrane i Oružanih snaga.

Članak 62. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 25.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 17.

(1) Djelatna vojna osoba i službenik i namještenik može se uputiti biti upućen na rad u međunarodnu organizaciju ili vojno predstavništvo međunarodna tijela najdulje na rok do četiri godine na temelju odluke ministra obrane i uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(2) Između dva upućivanja osoba iz stavka 1. ovoga članka mora najmanje dvije godine obnašati dužnost u ustrojstvenim jedinicama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(2) Dužnosti iz stavka 1. ovoga članka popunjavaju se internim oglašavanjem. Prijedlog kandidata utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ministar obrane. Odluku o konačnom izboru kandidata donosi ministar obrane uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(3) Iznimno, ako nema kandidata koji zadovoljavaju uvjete iz internog oglasa ili se nitko nije javio na oglas, na rad u tijela iz stavka 1. ovoga članka uputit će se djelatna vojna osoba ili službenik i namještenik po potrebi službe.

(4) O prijavi na interni oglas za popunu dužnosti iz stavka 1. ovoga članka osoba koja se prijavljuje obvezna je u roku od tri dana od dana prijave o tome upoznati nadređenoga zapovjednika.

Članak 63.a dodanNN 75/2015: dodan člankom 17.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 26.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 18.

(1) Vojnik/mornar tijekom vojničke službe na neodređeno vrijeme može biti premješten uz osobnu suglasnost u državno tijelo ili javnu službu uz prethodni pisani sporazum čelnika tijela, ako za to ispunjava uvjete u skladu s posebnim propisima.

(2) Sporazum o premještaju iz stavka 1. ovoga članka sklapa ministar obrane s čelnikom tijela u koje se osoba premješta.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, vojnici/mornari tijekom vojničke službe na neodređeno vrijeme mogu biti premješteni uz osobnu suglasnost u Ministarstvo obrane na temelju odluke ministra obrane i uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(4) Vojniku/mornaru iz stavka 3. ovoga članka premještajem prestaje djelatna vojna služba.

Članak 64. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 18.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 27.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 19.

(1) Djelatna vojna osoba stavlja se na raspolaganje:

– po isteku roka na koji je imenovana, raspoređena, upućena ili ako je razriješena dužnosti – na rok od tri mjeseca

– nakon ukidanja ustrojbenog mjesta – na rok iz članka 210. ovoga Zakona

– po isteku roka od dva mjeseca od stupanja na snagu ustroja kojim je ukinuto ustrojbeno mjesto – na rok od tri mjeseca

– kada je ocijenjena zdravstveno nesposobnom za djelatnu vojnu službu – do prestanka službe

– kada neopravdano ne pristupi pregledu za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti – na rok od tri mjeseca.

(2) Osoba na raspolaganju iz stavka 1. ovoga članka zadržava prava osobnog čina.

(3) Stavljanje na raspolaganje upravna je stvar.

(4) Rok raspolaganja ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

(5) Rok raspolaganja ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

(6) Ako je došlo do prekida tijeka roka raspolaganja zbog privremene nesposobnosti za rad iz stavka 5. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana stavljanja na raspolaganje.

(7) Za vrijeme raspolaganja djelatna vojna osoba dužna je obavljati poslove po nalogu načelnika Glavnog stožera ili osobe koju on za to ovlasti, u skladu s činom, zvanjem i stečenom vojnostručnom specijalnosti.

Članak 66.a dodanNN 30/2018: dodan člankom 28.

Djelatna vojna osoba koja koristi roditeljski dopust dulje od šest mjeseci razrješava se dužnosti te nakon iskorištenog roditeljskog dopusta ima pravo biti raspoređena na istu ili odgovarajuću vrstu poslova koje je obavljala prije razrješenja s dužnosti.

Članak 70. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 19.

(1) Protiv rješenja o udaljenju iz službe dopuštena je žalba Višem vojnostegovnom sudu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(2) Žalba protiv rješenja o udaljenju iz službe ne odgađa njegovo izvršenje.

(3) Viši vojnostegovni Vojnostegovni sud dužan je riješiti žalbu u roku od 15 dana od primitka žalbe.

(4) Rješenje Višega vojnostegovnog vojnostegovnoga suda izvršno je u upravnom postupku danom dostave toga rješenja.

Članak 73. izmijenjenNN 125/2019: izmijenjen člankom 60.

(1) Djelatna vojna osoba za vrijeme udaljenja iz službe ostvaruje pravo na naknadu plaće u iznosu od 60%, a ako uzdržava obitelj, u iznosu od 80% osnovne plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio mjesecu udaljenja iz službe.

(2) Vrijeme udaljenja iz službe ne računa se u vrijeme za promaknuće u službi osim ako se u odgovarajućem postupku utvrdi da nije postojao razlog za udaljenje iz službe.

(3) Djelatna vojna osoba za vrijeme udaljenja iz službe ostvaruje sva prava iz zdravstvenog osiguranja, osim prava na naknadu plaće zbog bolovanja privremene nesposobnosti za rad.

Članak 74. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 20.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 20.

(1) Pripadnik Oružanih snaga s kojim je tijekom obavljanja borbenih zadaća ili sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u zemlji i u inozemstvu nadređeni zapovjednik, odnosno drugi čelnik izgubio kontakt i nije ga mogao ostvariti u roku od najmanje 48 sati od trenutka kada je trebao biti ostvaren kontakt, smatra se privremeno nestalim.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka smatra se privremeno nestalom kada sve okolnosti upućuju na to da se ne radi o samovoljnom napuštanju dužnosti, odnosno službe.

(3) Članovi uže obitelji osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo primati naknadu plaće nestale osobe do njezina povratka ili proglašenja umrlim, odnosno do utvrđenja činjenice smrti.

(4) Pravo iz stavka 2 3. ovoga članka ostvaruju i članovi uže obitelji osobe koja se u skladu s međunarodnim pravom smatra zarobljenom do povratka iz zarobljeništva.

Članak 75. izmijenjenNN 136/2025: izmijenjen člankom 15.

(1) Djelatnoj vojnoj osobi miruje služba u Oružanim snagama kada je imenovana na javnu ili upravnu dužnost ili na dužnost u pravnu osobu koja je u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Mirovanje službe djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka traje do isteka roka na koji je imenovana, a najdulje pet godina.

(3) Djelatnoj vojnoj osobi miruje služba u Oružanim snagama kada je kao predstavnik Republike Hrvatske imenovana na dužnost u međunarodnu organizaciju.

(4) Djelatnoj vojnoj osobi miruje služba u Oružanim snagama za vrijeme neplaćenog dopusta do isteka roka odobrenog neplaćenog dopusta.

(5) Djelatna vojna osoba čiji je supružnik imenovan na dužnost u inozemstvo ima pravo na mirovanje službe u skladu s propisima kojima se uređuju vanjski poslovi.

(6) Djelatnoj vojnoj osobi miruju sva prava iz službe u Oružanim snagama dok se nalazi na izdržavanju kazne zatvora u trajanju do šest mjeseci, s danom početka izdržavanja kazne.

(6) Mirovanje službe iz stavaka 1., 3., 4., 5 4. i 6 5. ovoga članka upravne su stvari.

Članak 78.a dodanNN 75/2015: dodan člankom 21.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 29.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 21.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 16.

(1) Pripadnici Oružanih snaga izabrani u znanstveno-nastavna radna mjesta koji izvode nastavu za potrebe Oružanih snaga mogu zasnovati radni odnos sa Sveučilištem obrane i sigurnosti »Dr. Franjo Tuđman« tako da u Oružanim snagama odnosno Sveučilištu obrane i sigurnosti »Dr. Franjo Tuđman« obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom i da njihovo puno radno vrijeme iznosi najviše 48 sati tjedno.

(2) Ministarstvo obrane i Sveučilište obrane i sigurnosti »Dr. Franjo Tuđman« sporazumom će urediti provedbu stavka 1. ovoga članka o izvođenju nastave.

Članak 79. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 22.

Vrste vojne izobrazbe

(1) Vojna izobrazba organizira se kao slijedno-rastuća te funkcionalna izobrazba.

(2) Slijedno-rastuća vojna izobrazba osposobljava vojnu osobu za obnašanje dužnosti određene razine odgovornosti i provodi se kroz četiri razine dočasničke i četiri razine časničke izobrazbe.

(3) Specijalistička vojna izobrazba osigurava stjecanje potrebnih znanja i vještina za obnašanje dužnosti određene vojnostručne specijalnosti.

(3) Vojna osoba se upućuje na određenu razinu slijedno-rastuće izobrazbe ako je s uspjehom završila prethodnu razinu izobrazbe.

(4) Funkcionalna izobrazba je oblik stjecanja znanja i vještina u svrhu kvalitetnijeg obnašanja dužnosti i nadopune vojnostručne specijalnosti, čijim se završetkom stječe dodatna osposobljenost za dužnosti u rodovima, službama i strukama u određenom funkcionalnom području.

(5) Izobrazba za prijam vojnih specijalista iz članka 46. ovoga Zakona provodi se pohađanjem općih nastavnih programa i specijalističkih tečajeva.

(6) Nadležnosti i način donošenja nastavnih planova i programa za pojedine vrste i razine vojne izobrazbe i izobrazbe za vojne specijaliste i nadzor nad provođenjem nastavnih planova i programa pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

(7) Način provedbe te vrste i razine vojne izobrazbe pričuvnih dočasnika i časnika propisuju se pravilnikom koji donosi ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

Članak 81. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 30.

Slijedno-rastuća dočasnička izobrazba

(1) Slijedno-rastuća dočasnička izobrazba provodi se pohađanjem općih i specijalističkih tečajeva izobrazbi:

– prva razina – za osposobljavanje za obnašanje dočasničke dužnosti i dodjelu čina skupnika

– druga razina – za promaknuće osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin desetnika i narednika

– treća razina – za promaknuće osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin nadnarednika i stožernog narednika

– četvrta razina – za promaknuće osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin časničkog namjesnika.

(2) Pričuvnici pohađaju prve tri razine vojne izobrazbe za dočasnike po posebnom programu koji donosi načelnik Glavnog stožera.

Članak 82. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 23.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 31.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 22.

(1) Vojnik/mornar upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe da bi stekao uvjete za dodjelu čina skupnika, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 29 30 godina života.

(2) Skupnik se upućuje na drugu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin desetnika, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 36 35 godina života.

(3) Narednik se upućuje na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin nadnarednika, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 44 godine života. Na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe može se uputiti i desetnik najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava četiri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 40 godina života.

(4) Stožerni narednik se upućuje na četvrtu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin časničkog namjesnika, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 48 godina života. 49 godina života.

(5) Djelatna vojna osoba koja je u godinama života propisanim stavcima 1. do 4. ovoga članka koristila rodiljni i roditeljski dopust može biti upućena na slijedno-rastuću izobrazbu odmah nakon povratka u službu s rodiljnog i roditeljskog dopusta.

(6) Pričuvnici mogu biti upućeni na dočasničku izobrazbu bez obzira na godine života.

(7) Iznimno od godina života iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti upućena na slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu vrijeme trajanja kaznenog postupka priznat će se kao produljenje krajnjeg roka za upućivanje na slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu.

Članak 83. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 32.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 17.

Slijedno-rastuća časnička izobrazba

(1) Slijedno-rastuća časnička izobrazba provodi se pohađanjem općih i specijalističkih tečajeva izobrazbi:

– prva razina – za osposobljavanje za obnašanje časničke dužnosti i dodjelu čina poručnika/poručnika korvete i promaknuće promicanje u čin natporučnika/poručnika fregate

– druga razina – za promaknuće osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin satnika/poručnika bojnog broda i bojnika/kapetana korvete

– treća razina – za promaknuće osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin pukovnika/kapetana fregate i čin brigadira/kapetana bojnog broda

– četvrta razina – za promaknuće osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin generala/admirala.

(2) Pričuvnici pohađaju prve tri razine vojne izobrazbe za časnike po posebnom programu koji donosi načelnik Glavnog stožera.

Članak 84. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 24.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 33.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 23.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 18.

(1) Kandidat za časnika upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe da bi stekao uvjete za dodjelu čina poručnika/poručnika korvete najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 30 godina života.

(2) Natporučnik/poručnik fregate upućuje se na drugu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin satnika/poručnika bojnog broda, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 38 godina života.

(3) Bojnik/kapetan korvete upućuje se na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin pukovnika/kapetana fregate, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života. Na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe može se uputiti satnik/poručnik bojnog broda najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava tri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 45 godina života.

(4) Brigadir/kapetan bojnog broda upućuje se na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin generala/admirala, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 49 godina 55 godina života. Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe može se uputiti pukovnik/kapetan fregate najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava dvije godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 52 godine života.

(5) Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe mogu se za obnašanje dužnosti određene razine odgovornosti uputiti i službenici iz Ministarstva obrane i drugih državnih tijela državne vlasti koji su u državnoj službi proveli najmanje 10 deset godina.

(6) Časnici struka upućuju Ako se na prvu i drugu četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe. iz stavka 5. ovoga članka upućuju službenici, za vrijeme izobrazbe zadržavaju pravo na plaću svojeg radnog mjesta s kojega su upućeni na izobrazbu.

(7) Iznimno od godina života iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi koja koristi rodiljni i roditeljski dopust vrijeme provedeno u tom statusu priznat će se jednokratno i odmah nakon povratka u službu kao produljenje krajnjeg roka za upućivanje na slijedno-rastuću izobrazbu.

(8) Pričuvnici mogu biti upućeni na časničku izobrazbu bez obzira na godine života.

(9) Iznimno od godina života iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti upućena na slijedno-rastuću časničku izobrazbu vrijeme trajanja kaznenog postupka priznat će se kao produljenje krajnjeg roka za upućivanje na slijedno-rastuću časničku izobrazbu.

Članak 86. izmijenjenNN 125/2019: izmijenjen člankom 24.

Vojni stipendisti

(1) Ministarstvo obrane radi popune određenih ustrojbenih mjesta može stipendirati studente stručnih studija, specijalističkih diplomskih stručnih studija, preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija u zemlji i inozemstvu te učenike srednjih škola (u daljnjem tekstu: vojni stipendisti).

(2) Vojni stipendist iz stavka 1. ovoga članka prije sklapanja ugovora o stipendiranju mora ispunjavati uvjete propisane za djelatnu vojnu službu.

(3) Pravilnikom iz članka 42. stavka 5. ovoga Zakona određuje se način i uvjeti sklapanja ugovora o stipendiranju osoba iz stavka 2. ovoga članka, uvjeti i posljedice raskida ugovora, način rješavanja spora te druga prava i obveze u vezi sa stipendiranjem.

Članak 89. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 25.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 34.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 25.

(1) Vojnim osobama dodjeljuju se činovi te se promiču na temelju vojne izobrazbe i obuke i civilnog obrazovanja, službenih ocjena za obnašanje propisanih dužnosti i uspješnosti u obnašanju službe.

(2) Činovi vojnih osoba u Hrvatskoj ratnoj mornarici – u rodu pomorstvo, različiti su po nazivu i oznakama, a isti po razini činova u Hrvatskoj kopnenoj vojsci i Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani.

(3) Činovi u Oružanim snagama su:

– za kadete:

ČIN KRATICA

kadet k

kadet skupnik ks

kadet desetnik kd

kadet narednik kn

kadet nadnarednik knn.

– za vojnike/mornare:

ČIN KRATICA

vojnik/mornar voj/mor

pozornik pz

razvodnik rz

– za niže dočasnike i vojne specijaliste:

ČIN KRATICA

skupnik skupnik vojni specijalist sk

desetnik desetnik vojni specijalist ds

narednik narednik vojni specijalist nr

– za više dočasnike i vojne specijaliste:

ČIN KRATICA

nadnarednik nadnarednik vojni specijalist nnr

stožerni narednik stožerni narednik vojni specijalist sžn

časnički namjesnik čn

– za niže časnike i vojne specijaliste:

– za više časnike:

– za generale/admirale:

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, čin za vojne specijaliste glazbene struke može biti do čina pukovnika/kapetana fregate.

(5) Nazivi činova za žene upotrebljavaju se u ženskom rodu.

Članak 91. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 26.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 35.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 26.

Opći uvjeti za promicanje

(1) Vojnu osobu može se promaknuti u viši čin:

– ako je provela propisano vrijeme u određenom činu

– ako u zadnje tri godine nije kažnjena za kazneno djelo koje je zapreka za prijam, odnosno ako je za kazneno djelo nastupila rehabilitacija i ako se protiv nje ne vodi kazneni postupak – ako nije kažnjena za stegovni prijestup, odnosno ako je stegovna sankcija brisana iz evidencije i za kaznena djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti

– ako se protiv nje ne vodi stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa

– ako u vremenu propisanom za promaknuće nijedanput nije ocijenjena ocjenom »zadovoljava« – ako postoji mogućnost rasporeda joj u zadnjoj godini nije izrečena jednokratna novčana kazna i stegovna kazna smanjenja plaće, stegovna kazna raskida ugovora o izobrazbi i stegovna kazna raskida ugovora o stručnom usavršavanju

– ako joj ne traje vrijeme izvršenja stegovne kazne zaustavljanja u napredovanju u službi, stegovne kazne zaustavljanja u promaknuću u činu, odnosno stegovne kazne smjenjivanja s dužnosti

– ako joj u zadnje tri godine nije izrečena stegovna kazna prevođenja čina u neposredno niži čin i

– ako je raspoređena na dužnost višeg čina

– ako u zadnje dvije godine niti jednom nije ocijenjena službenom ocjenom »zadovoljava.«

(2) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka za promicanje u činove viših časnika odnosno generala/admirala, djelatna vojna osoba treba imati utvrđenu razinu znanja stranog jezika u skladu s propisom pravilnikom iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Vojne Djelatne vojne osobe koje nisu ocijenjene u skladu s odredbama ovoga Zakona ne ispunjavaju uvjete za promicanje.

(4) Djelatnoj vojnoj osobi koja je u vremenu propisanom za promicanje ocijenjena službenom ocjenom »zadovoljava« vrijeme potrebno za promicanje produljuje se za jednu godinu za svaku službenu ocjenu »zadovoljava«.

(5) Djelatna vojna osoba upućena na školovanje u trajanju duljem od šest mjeseci ili upućena u operaciju potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarnu operaciju ili drugu aktivnost u inozemstvu u trajanju duljem od devet mjeseci ispunjava uvjet za promicanje iz stavka 1. podstavka 7. ovoga članka ako je prije upućivanja na školovanje ili operaciju potpore miru, ili operacije odgovora na krize, ili humanitarnu operaciju, ili drugu aktivnost u inozemstvu bila raspoređena na ustrojbenom mjestu višeg čina.

(6) Djelatnim vojnim osobama vrijeme na specijalizaciji pojedine grane medicine na temelju ugovora s Ministarstvom obrane računa se kao vrijeme u činu i kao raspored na višem ustrojbenom mjestu.

(7) Odredbe ovoga Zakona o dodjeli čina i promaknuću u viši čin na odgovarajući način se primjenjuju i na pričuvne vojnike/mornare, pričuvne dočasnike i pričuvne časnike.

(8) Dodjela čina i promaknuće u viši čin nije upravna stvar.

Članak 92.a dodanNN 75/2015: dodan člankom 27.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 36.

Dodjela čina kadetima

(1) Sklapanjem ugovora o kadetskoj službi osobi se dodjeljuje čin kadeta.

(2) Upisom u drugu godinu studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta skupnika.

(3) Upisom u treću godinu studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta desetnika.

(4) Upisom u četvrtu godinu studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta narednika.

(5) Upisom u petu godinu studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta nadnarednika.

(6) Činovi se dodjeljuju kadetima Oružanih snaga i kadetima iz drugih država koji su na školovanju u Oružanim snagama na temelju sklopljenih bilateralnih ugovora.

(7) Načelnik Glavnog stožera ili osoba koju on ovlasti osobama iz stavaka 1. do 5. ovoga članka dodjeljuje kadetske činove.

Članak 93. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 37.

Dodjela čina i promicanje vojnika/mornara

(1) Vojniku/mornaru može se dodijeliti čin pozornika nakon što ako je ocijenjen zadnjom službenom ocjenom najmanje »ističe se« i u službi provede je proveo najmanje dvije godine jednu godinu.

(2) Pozornik se može promaknuti biti promaknut u čin razvodnika nakon što ako je ocijenjen zadnjom službenom ocjenom najmanje »ističe se« i u činu pozornika provede proveo najmanje tri godine jednu godinu.

(3) Vojnika/mornara Vojniku/mornaru čin pozornika dodjeljuje i u činove pozornika i čin razvodnika ga promiče načelnik Glavnog stožera ili osobe koje osoba koju on ovlasti.

Članak 94. izmijenjenNN 125/2019: izmijenjen člankom 27.

Dodjela čina skupnika

(1) Čin skupnika dodjeljuje se djelatnim vojnicima/mornarima koji su završili prvu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe i s kojima je prethodno raskinut ugovor o vojničkoj službi te su primljeni u djelatnu vojnu službu na dočasničku dužnost.

(2) Čin skupnika može se dodijeliti pričuvnim vojnicima/mornarima koji su završili prvu razinu slijedno-rastuće izobrazbe za dočasnike i koji nemaju zapreke iz članka 35. ovoga Zakona.

(3) Čin skupnika može se dodijeliti i pričuvnim vojnicima/mornarima koji nisu završili prvu razinu slijedno-rastuće izobrazbe za dočasnike i koji nemaju zapreke iz članka 35. ovoga Zakona, a koji su u službi kao djelatni vojnici proveli najmanje pet godina i za to vrijeme bili ocijenjeni najmanje ocjenom »dobar«.

Članak 95. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 38.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 28.

Promicanje dočasnika

(1) Dočasnik može biti promaknut u viši čin kada ispuni uvjete iz članka 91. ovoga Zakona, ako je mlađi od godina propisanih odredbama ovoga članka, kada u činu provede propisano vrijeme i stekne slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu propisane razine kako slijedi:

– skupnik može biti promaknut u čin desetnika do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 34 godine, kada u činu skupnika provede tri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu druge razine

– desetnik može biti promaknut u čin narednika do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 37 godina, kada u činu desetnika provede četiri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu druge razine

– narednik može biti promaknut u čin nadnarednika do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 42 godine, kada u činu narednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu treće razine

– nadnarednik može biti promaknut u čin stožernog narednika do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 45 godina, kada u činu nadnarednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu treće razine

– stožerni narednik može biti promaknut u čin časničkog namjesnika do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 49 godina, kada u činu stožernog narednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu četvrte razine.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, propisano vrijeme u činu potrebno za promicanje skraćuje se za jednu godinu dana dočasnicima sa završenim najmanje stručnim studijem odnosno završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem, jedanput tijekom službe.

(3) Odredbe Iznimno od godina provedenih u činu iz stavka 1. ovoga članka koje se odnose na godine života i vojnu izobrazbu ne primjenjuju, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti promaknuta u viši čin propisano vrijeme u višem činu potrebno za promicanje skraćuje se za jednu godinu za svaku godinu trajanja kaznenog postupka pri čemu u viši čin može biti promaknuta jedanput u kalendarskoj godini.

(4) Odredba stavka 1. ovoga članka koja se odnosi na vojnu izobrazbu ne primjenjuje se na dočasnike vojne specijaliste.

(5) Načelnik Glavnog stožera dodjeljuje prvi dočasnički čin i promiče u činove dočasnike na prijedlog neposredno podređenoga zapovjednika, odnosno voditelja.

Članak 96. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 39.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 29.

Dodjela čina poručnika/poručnika korvete i natporučnika/poručnika fregate te promicanje časnika i generala/admirala

(1) Čin poručnika/poručnika korvete dodjeljuje se kandidatima za časnika nakon završetka prve razine slijedno-rastuće časničke izobrazbe.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kandidatima za časnika sa zvanjem doktora medicine nakon završetka prve razine slijedno-rastuće časničke izobrazbe dodjeljuje se čin natporučnika/poručnika fregate, a kandidatima za časnika – doktorima medicine specijalistima grane medicine dodjeljuje se čin bojnika/kapetana korvete.

(3) Čin pričuvnog poručnika može se dodijeliti pričuvnim vojnicima/mornarima i pričuvnim dočasnicima koji su završili prvu razinu slijedno-rastuće izobrazbe časnika i koji nemaju zapreke iz članka 35. ovoga Zakona.

(4) Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane dodjeljuje prvi časnički čin i promiče časnike i generale/admirale.

Članak 97. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člancima 28. i 29.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 40.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 30.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 19.

(1) Časnik može biti promaknut u viši čin kada ispuni uvjete iz članka 91. ovoga Zakona, ako je mlađi od godina života propisanih odredbama ovoga članka, kada u činu provede propisano vrijeme i stekne slijedno-rastuću časničku izobrazbu propisane razine kako slijedi:

– poručnik, odnosno poručnik korvete može biti promaknut u čin natporučnika, odnosno poručnika fregate najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 34 godine, kada ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu prve razine i u činu poručnika odnosno poručnika korvete provede tri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu prve razine te završen najmanje završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno kada u činu poručnika odnosno poručnika korvete provede četiri godine i ako ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij

– natporučnik, odnosno poručnik fregate može biti promaknut u čin satnika, odnosno poručnika bojnog broda najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 39 godina, kada ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine i u činu natporučnika odnosno poručnika fregate provede četiri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno kada u činu natporučnika odnosno poručnika fregate provede pet godina i ako ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij

– satnik, odnosno poručnik bojnog broda može biti promaknut u čin bojnika, odnosno kapetana korvete najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 45 godina, kada u činu satnika odnosno poručnika bojnog broda provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij

– bojnik, odnosno kapetan korvete može biti promaknut u čin pukovnika, odnosno kapetana fregate najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 48 godina, kada u činu bojnika odnosno kapetana korvete provede pet godina, ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu treće razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij, a iznimno bojnik odnosno kapetan korvete liječnik specijalist grane medicine kada u činu bojnika odnosno kapetana korvete provede pet godina može biti promaknut u čin pukovnika odnosno kapetana fregate bez završene slijedno-rastuće časničke izobrazbe treće razine

– pukovnik, odnosno kapetan fregate može biti promaknut u čin brigadira, odnosno kapetana bojnog broda najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 51 godinu, kada u činu pukovnika odnosno kapetana fregate provede pet godina, ako ima završenu slijedno-rastuću slijedno rastuću časničku izobrazbu treće razine te završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij. (2), a iznimno pukovnik odnosno kapetan fregate liječnik specijalist grane medicine kada u činu pukovnika provede pet godina može biti promaknut u čin brigadira odnosno kapetana bojnog broda bez završene slijedno-rastuće izobrazbe treće razine.

(2) Iznimno od godina provedenih u činu iz stavka 1. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti promaknuta u viši čin, propisano vrijeme u višem činu potrebno za promicanje skraćuje se za jednu godinu za svaku godinu trajanja kaznenog postupka pri čemu u viši čin može biti promaknuta jedanput u kalendarskoj godini.

(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka koje se odnose na vojnu izobrazbu treće i četvrte razine ne primjenjuju se na časnike struka. (3) Odredbe stavka 1. ovoga članka koje se odnose na godine života i vojnu izobrazbu ne primjenjuju se na časnike vojne specijaliste.

Članak 97.a dodanNN 75/2015: dodan člankom 29.; NN 30/2018: brisan člankom 41.

Članak 98. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 42.

(1) Brigadir, odnosno kapetan bojnog broda može biti promaknut u čin brigadnog generala, odnosno komodora kada ispuni uvjete iz članka 91. ovoga Zakona, kada u činu brigadira, odnosno kapetana bojnog broda provede četiri godine te ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu četvrte razine, završen diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij i ima istaknute rezultate u službi na temelju najviših službenih ocjena. (2) i da je obnašao dužnost zapovjednika razine bojne ili više razine najmanje dvije godine.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, liječnik specijalist grane medicine kada u činu brigadira odnosno kapetana bojnog broda provede četiri godine, može biti promaknut u čin brigadnog generala odnosno komodora.

(3) Promaknuće u čin general-bojnika/kontraadmirala, general-pukovnika/viceadmirala i generala zbora/admirala obavlja se u skladu s uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.

(4) U čin stožernoga generala, odnosno admirala flote može biti promaknut general zbora, odnosno admiral samo za ratne zasluge.

Članak 101. izmijenjenNN 125/2019: izmijenjen člankom 31.

Izvanredno promicanje

(1) Časnik, odnosno dočasnik Vojna osoba može biti izvanredno promaknut promaknuta u neposredno viši čin jedanput tijekom službe, bez obzira na uvjete propisane ovim Zakonom ako je obavljanjem službe stekao stekla posebne zasluge za Oružane snage.

(2) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u vrijeme ratnog stanja ili u stanju neposredne ugroženosti.

Članak 101.a dodanNN 30/2018: dodan člankom 43.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 32.

Prevođenje čina

(1) Djelatnim i pričuvnim dočasnicima i časnicima primljenim u vojnog specijalista prevodi se po sili zakona osobni čin u čin vojnog specijalista iste razine, pod uvjetom da njihov osobni čin nije viši od čina propisanoga ovim Zakonom za vojne specijaliste.

(2) Vojnom specijalistu iz stavka 1. ovoga članka vrijeme provedeno u činu djelatnog dočasnika i časnika računa se u vrijeme za promaknuće u viši čin vojnog specijalista.

Članak 101.b dodanNN 30/2018: dodan člankom 43.

Počasni činovi

(1) Predsjednik Republike može dodijeliti počasni čin časnika, generala odnosno admirala Oružanih snaga hrvatskim državljanima i državljanima stranih država za osobite zasluge stečene u Domovinskom ratu.

(2) Počasni čin daje pravo na oznake i odgovarajuće vojne počasti bez prava na zapovijedanje i vođenje te nema nikakve financijske učinke.

(3) Kriterije i postupak za predlaganje te druga pitanja u vezi s počasnim činovima iz stavka 1. ovoga članka odlukom propisuje Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane.

Članak 106. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 30.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 44.

(1) Radi upravljanja profesionalnim razvojem ministar obrane pravilnikom utvrđuje standarde profesionalnog razvoja za djelatne vojnike/mornare, dočasnike i časnike. Prijedlog pravilnika ministru obrane može podnijeti načelnik Glavnog stožera.

(2) Standardi profesionalnog razvoja posebno se propisuju za djelatne vojne osobe borbenih rodova i rodova borbene potpore, a posebno za djelatne vojne osobe struka odnosno službi.

(2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka propisuje se i postupak utvrđivanja nemogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja te program zbrinjavanja i tranzicije osoba koje nemaju mogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja.

Članak 107. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 45.

(1) Djelatne vojne osobe ocjenjuje se za rad i postignuća tijekom kalendarske godine službenom ocjenom koja je temelj se koristi za odabir kandidata za promicanje, napredovanje u službi, izobrazbu, raspored i otpust iz službe.

(2) Rok za donošenje službenih ocjena je 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(3) Djelatne vojnike/mornare ocjenjuje se svake druge godine 31. siječnja i u razdoblju od 90 do 120 dana prije isteka ugovora, osim u slučaju potrebe donošenja ocjene »ne zadovoljava«.

(3) Ministar obrane pravilnikom propisuje uvjete, postupak i kriterije ocjenjivanja te način preispitivanja i evidentiranja službenih ocjena uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(4) Ne ocjenjuje se djelatnu vojnu osobu koja je, bez obzira na razloge, u kalendarskoj godini na dužnostima provela manje od šest mjeseci.

Članak 108. izmijenjenNN 125/2019: izmijenjen člankom 33.

(1) Ocjenjivanje se provodi u dvije razine neposredne nadređenosti.

(2) Prvoocjenjivač je obvezan provesti savjetovanje s ocjenjivanom osobom najmanje jedanput u ocjenjivanom razdoblju.

(3) U prvoj razini prvoocjenjivač ocjenjuje:

– rezultate u radu

– rezultate u usavršavanju

– sposobnost vođenja, zapovijedanja, odnosno upravljanja

– ljudske i vojničke osobine

– odnos prema dužnosti i vojnoj stezi

– zahtijevanu razinu tjelesne sposobnosti.

(3) U drugoj razini drugoocjenjivač nadzire pravilnost i objektivnost postupka ocjenjivanja te donosi zaključnu ocjenu koja odražava procijenjene mogućnosti ocjenjivane osobe.

(4) U drugoj razini ne ocjenjuje se vojna osoba kojoj je prvoocjenjivač ministar obrane odnosno načelnik Glavnog stožera.

(5) Prvoocjenjivač je osoba neposredno nadređena osobi koju ocjenjuje. (7) odnosno po ovlasti prvoocjenjivača njegov zamjenik te je u tom slučaju drugoocjenjivač osoba koja je prenijela tu ovlast.

(6) Drugoocjenjivač je osoba neposredno nadređena prvoocjenjivaču.

Članak 109. izmijenjenNN 125/2019: izmijenjen člankom 34.

(1) Ocjene su »osobito se ističe«, »ističe se«, »dobar«, »zadovoljava« i »ne zadovoljava«.

(2) Drugoocjenjivač, odnosno prvoocjenjivač za osobe koje se ne ocjenjuju u drugoj razini može djelatnog dočasnika i časnika ocijeniti ocjenom »osobito se ističe« ili »ne zadovoljava« uz prethodno mišljenje kadrovskog savjeta odgovarajuće razine.

(2) Ocjena »ne zadovoljava« donosi se u upravnom postupku.

Članak 116. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 46.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 35.

Pohvale i nagrade

(1) Ustrojstvene jedinice Oružanih snaga za uspješno izvršenje misije ili zadaće pisano pohvaljuju i nagrađuju Predsjednik Republike, ministar obrane i načelnik Glavnog stožera.

(2) Vojnu osobu, službenika i namještenika pisano pohvaljuje i nagrađuje časnik odnosno drugi čelnik ustrojstvene jedinice na dužnosti zapovjednika samostalne bojne satnije, njoj ravne ili više razine.

(3) Vrste pohvala i nagrada te uvjete i postupak njihove dodjele pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 117. izmijenjenNN 125/2019: izmijenjen člankom 36.

Strane vojne medalje

(1) Vojne osobe, službenici i namještenici Oružanih snaga i Ministarstva obrane mogu uz prethodno odobrenje Predsjednika Republike ili tijela koje on ovlasti primati vojne medalje stranih država i međunarodnih organizacija.

(2) Prethodno odobrenje iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno za primanje medalja međunarodnih organizacija čiji je član Republika Hrvatska.

Članak 119. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 47.

(1) Zdravstvena zaštita pripadnika Oružanih snaga provodi se kroz sustav zdravstvene potpore kao dijela cjelovitog sustava potpore Oružanih snaga, a pruža se u stacionarnim i terenskim uvjetima.

(2) Ministar obrane uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravlja zdravstva propisuje pravilnikom način planiranja, organizacije, provedbe i nadzora zdravstvene potpore u Oružanim snagama.

Članak 120. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 48.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 20.

(1) Djelatne vojne Vojne osobe primarnu zdravstvenu zaštitu u pravilu ostvaruju kod izabranog vojnog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i vojnog doktora dentalne medicine. (2) Za djelatne iz sastava vojno zdravstvenog središta Ministarstva obrane i Oružanih snaga i drugih ustrojstvenih jedinica Oružanih snaga nadležnih za provedbu zdravstvene potpore.

(2) Za vojne osobe kojima nije moguće zbog teritorijalne nepokrivenosti osigurati primarnu zdravstvenu zaštitu kod vojnog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i vojnog doktora dentalne medicine uredit će se način izbora doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i doktora dentalne medicine iz mreže javne zdravstvene službe u Republici Hrvatskoj.

(3) Ministar obrane uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravlja zdravstva propisat će pravilnikom postupak i ovlasti u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu i prava na zdravstveno osiguranje pripadnika Oružanih snaga te način izbora doktora medicine primarne zdravstvene zaštite.

Članak 121. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 49.

(1) Ročnici, kadeti i pričuvnici i nakon otpusta iz Oružanih snaga imaju pravo na zdravstvenu zaštitu i pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske do izlječenja odnosno dok nadležno tijelo mirovinskog osiguranja ne donese ocjenu radne sposobnosti:

– zbog ozljede ili bolesti koje su zadobili za vrijeme službe u Oružanim snagama, a koje su izravna posljedica obavljanja službe

– zbog bolesti koja je nastala prije stupanja u Oružane snage, a tijekom službe je došlo do njezina pogoršanja i zbog koje su otpušteni iz Oružanih snaga.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na zdravstvenu zaštitu i pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske nakon otpusta iz Oružanih snaga kada prijave ozljedu ili bolest nadležnoj zdravstvenoj komisiji nadležnom liječničkom povjerenstvu i kada zdravstvena komisija liječničko povjerenstvo utvrdi da je ozljeda ili bolest nastala tijekom službe u Oružanim snagama kao neposredna posljedica službe u Oružanim snagama.

Članak 122. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 50.

(1) Zdravstvena sposobnost utvrđuje se na:

– prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite

– zahtjev nadređenog zapovjednika razine samostalne bojne, odnosno zapovjednika i čelnika njemu ravne ili više razine

– zahtjev djelatne vojne osobe.

(2) Nadređena osoba na dužnosti zapovjednika razine samostalne bojne, odnosno zapovjednika i čelnika njemu ravne ili više razine obvezna je tražiti da se djelatnu vojnu osobu uputi na ocjenu zdravstvene sposobnosti ako je privremeno nesposobna za rad prema propisima obveznog zdravstvenog osiguranja neprekidno tri mjeseca odnosno s prekidima šest mjeseci u posljednje dvije godine.

(3) Djelatna vojna osoba dužna je pristupiti zdravstvenom pregledu radi utvrđivanja svoje zdravstvene sposobnosti.

Članak 123. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 51.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 37.

(1) Nadređena osoba na dužnosti zapovjednika razine samostalne bojne, njemu ravne ili više razine obvezna je tražiti da se djelatnu vojnu osobu uputi na ocjenu zdravstvene sposobnosti ako se nalazi na liječenju odnosno bolovanju neprekidno tri mjeseca odnosno s prekidima šest mjeseci u posljednje dvije godine.

(2) Djelatna vojna osoba dužna je pristupiti zdravstvenom pregledu radi utvrđivanja svoje zdravstvene sposobnosti.

(1) Zdravstvenu sposobnost za vojnu službu utvrđuju specijalisti medicine rada i zdravstvene komisije Ministarstva obrane te donose ocjenu akte iz svoje nadležnosti s ocjenom zdravstvene sposobnosti.

(2) Prvostupanjska zdravstvena komisija odlučuje o pritužbi na ocjenu zdravstvene sposobnosti i donosi odluku u neupravnom postupku za djelatne vojne osobe kojima utvrdi nesposobnost za djelatnu o zdravstvenoj sposobnosti te odlučuje o drugim zahtjevima za medicinsko vještačenje sposobnosti za vojnu službu.

(3) Viša zdravstvena komisija odlučuje o pritužbi na odluku iz stavka 4 2. ovoga članka u neupravnom postupku.

(4) Djelatnoj vojnoj osobi prestaje služba donošenjem rješenja o prestanku službe u roku od 30 dana od dana donošenja dostave odluke iz stavka 4 2. ovoga članka ako protiv odluke nije podnesena pritužba, odnosno donošenjem rješenja o prestanku službe u roku od 30 dana od dana donošenja odluke iz stavka 5 3. ovoga članka.

(5) Odluke zdravstvene komisije i više zdravstvene komisije nisu upravne stvari.

(6) Ministar obrane uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravlja zdravstva pravilnikom propisuje način, kriterije i ovlasti za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za vojnu službu, osnivanje, područje rada i sastav zdravstvenih komisija.

(7) Pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka uredit će se i način utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za vojnu službu za osobe s djelomičnim gubitkom zdravstvene sposobnosti za djelatnu vojnu službu, a za koje postoji potreba i interes za zadržavanje u službi.

Članak 124. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 31.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 52.

(1) Kada je protiv pripadnika Oružanih snaga pokrenut kazneni postupak zbog radnji počinjenih u obavljanju službe službene zadaće s opasnom stvari u Oružanim snagama, Ministarstvo obrane može pripadnicima Oružanih snaga osigurati odvjetničku ili drugu pravnu pomoć.

(2) Djelatnim vojnim osobama, na osobni zahtjev, može se Ministarstvo obrane će osigurati besplatno pravno savjetovanje ako je protiv njih pokrenut kazneni postupak po privatnoj tužbi vezan za obavljanje službe, a služba je prema ocjeni Ministarstva obrane obavljana u skladu s propisima i pravilima.

(3) Pravno savjetovanje iz stavka 2. ovoga članka obuhvaća savjetovanje o pravnom položaju u pravnim stvarima koje su povezane s obavljanjem vojne službe, pravima i obvezama u postupku, postupovnim pravilima, načinu izvršenja sudske odluke i sl.

(4) Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje postupak i uvjete ostvarivanja Odluku o ostvarivanju prava na odvjetničku ili drugu pravnu pomoć iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka donosi ministar obrane uz pribavljeno prethodno mišljenje nadležnog državnog odvjetništva.

Članak 125. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 53.

(1) Skupne i pojedinačne procjene psihičkog stanja i spremnosti pripadnika Oružanih snaga provode djelatnici psihološke struke te predlažu mjere za održavanje i poboljšanje tog stanja.

(2) Vojnoj osobi, službeniku i namješteniku koji je u obavljanju službe ili u vezi sa službom, posredno ili neposredno sudjelovao u traumatskom, odnosno pogibeljnom događaju Ministarstvo obrane će osigurati pružanje psihološke pomoći.

(3) Vojnu osobu koja odbije psihološku pomoć zapovjednik samostalne bojne ili više razine odnosno vojni psiholog može uputiti na izvanrednu psihološku procjenu.

(4) Kriterije i postupak za utvrđivanje psihičkih uvjeta za službu, kao i način postupanja u pružanju psihološke pomoći propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona.

Članak 126. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 54.

(1) Djelatne vojne osobe kolektivno se osiguravaju od posljedica nesretnog slučaja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.

(2) Kadeti, ročnici i pričuvnici za vrijeme službe u Oružanim snagama kolektivno se osiguravaju od posljedica nesretnog slučaja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.

(3) O uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz stavka stavaka 1. i 2. ovoga članka ministar obrane donosi pravilnik.

Članak 127. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 55.

(1) Djelatna vojna osoba koja pogine ili umre pokopat bit će se pokopana uz vojne počasti u mjestu koje odredi njezina obitelj na trošak Ministarstva obrane.

(2) Pod troškovima iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se:

– troškovi lijesa i prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta pogreba

– putni troškovi za dva pratitelja

– troškovi grobnog mjesta ako ga obitelj nema

– troškovi kremiranja

– ostali troškovi.

(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na ostale vojne osobe koje poginu ili umru u obavljanju službe.

(4) Uz vojne počasti iz stavaka 1. i 3. ovoga članka neće biti pokopana osoba čija smrt nastupi u osobito nečasnim okolnostima, što utvrđuje Ministarstvo obrane.

(5) Ministar obrane pravilnikom propisuje postupak ostvarivanja prava i iznos troškova iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Vojne počasti iz stavka 1. ovoga članka propisuju se pravilnikom o obredima u Oružanim snagama iz članka 9. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona.

Članak 128. izmijenjenNN 125/2019: izmijenjen člankom 38.

(1) Obitelj vojne osobe koja pogine pri obavljanju službe, umre od rane ili ozljede zadobivene pri obavljanju službe ili u vezi sa službom ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 12 proračunskih osnovica i troškove pogreba iz članka 127. ovoga Zakona.

(2) Obitelj vojne osobe koja pogine ili umre u okolnostima različitima od stavka 1. ovoga članka ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od dvije tri proračunske osnovice i troškove pogreba iz članka 127. ovoga Zakona.

Članak 129. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 56.

(1) Djeca djelatne vojne osobe koja je izgubila život u obavljanju službe imaju pravo na mjesečnu novčanu pomoć kao naknadu za troškove uzdržavanja i redovnog školovanja, i to za dijete predškolskog uzrasta 50%, do završenog osmog razreda osnovne škole 70% te do završene srednje škole, odnosno studiranja u statusu redovitog studenta 90% proračunske osnovice najdulje do kraja redovnog školovanja, a najdulje do navršene 26. godine života.

(2) Pod obavljanjem službe iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se borbene zadaće, vojne vježbe, operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu te obučne aktivnosti.

Članak 130. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 32.

Djelatna vojna osoba ima pravo na novčanu pomoć u slučaju smrti supružnika, djeteta, posvojenika i roditelja ili posvojitelja u visini jedne proračunske osnovice.

Članak 130.a dodanNN 136/2025: dodan člankom 21.

Odredba članka 130. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuje i na ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju.

Članak 131.a dodanNN 125/2019: dodan člankom 39.

(1) Vojnoj osobi koja je bez svoje krivnje teško ranjena ili teško ozlijeđena u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama i koja je nepokretna, slabo pokretna ili joj se ne preporučuje kretanje, Ministarstvo obrane će uz njezinu suglasnost osigurati administrativnu i psihosocijalnu potporu pri rješavanju pitanja i ostvarivanju prava vezanih uz njezino stanje.

(2) Potporu iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo obrane osigurat će najdulje 30 dana od dana prestanka odnosno otpusta iz službe.

(3) Nehaj se ne smatra krivnjom u smislu stavka 1. ovoga članka.

(4) Vrste i način pružanja potpore iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 131.b dodanNN 125/2019: dodan člankom 39.

(1) Vojna osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je bez svoje krivnje zadobila u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama, u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih zakona ostvaruje:

– pravo na invalidsku mirovinu

– prava po osnovi oštećenja organizma

– pravo na stambeno zbrinjavanje.

(2) Način i postupak utvrđivanja okolnosti u kojoj je nastala rana ili ozljeda iz stavka 1. ovoga članka propisuje se pravilnikom iz članka 131.a stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 131.c dodanNN 125/2019: dodan člankom 39.

Pravo na invalidsku mirovinu

(1) Vojna osoba iz članka 131.b ovoga Zakona kod koje zbog rane ili ozljede koju je bez svoje krivnje zadobila u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama nastane djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti ima pravo na invalidsku mirovinu.

(2) Pravo na invalidsku mirovinu iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskoga osiguranja djelatnih vojnih osoba ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(3) Pri izračunu mirovine iz stavka 1. ovoga članka polazni faktor je 1,85.

Članak 131.d dodanNN 125/2019: dodan člankom 39.

Prava po osnovi oštećenja organizma

(1) Prava koja se ostvaruju po osnovi oštećenja organizma su:

– pravo na osobnu invalidninu

– pravo na ortopedski doplatak

– pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe

– pravo na medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju.

(2) Oštećenje organizma iz stavka 1. ovoga članka, u smislu ovoga Zakona, je oštećenje nastalo kao posljedica rane ili ozljede koju je vojna osoba bez svoje krivnje zadobila u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama.

(3) Radi ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga članka vojne osobe iz članka 131.b ovoga Zakona razvrstavaju se prema utvrđenom postotku oštećenja organizma u deset skupina:

– I. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 100% oštećenje organizma kojoj je za redoviti život potrebna njega i pomoć druge osobe

– II. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 100% oštećenje organizma

– III. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 90% oštećenje organizma

– IV. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 80% oštećenje organizma

– V. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 70% oštećenje organizma

– VI. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 60% oštećenje organizma

– VII. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 50% oštećenje organizma

– VIII. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 40% oštećenje organizma

– IX. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 30% oštećenje organizma

– X. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 20% oštećenje organizma.

Članak 131.e dodanNN 125/2019: dodan člankom 39.

Pravo na osobnu invalidninu

(1) Osobna invalidnina je pravo vojne osobe iz članka 131.b ovoga Zakona na osnovi oštećenja organizma i na temelju toga prava ostvaruju se ostala prava po osnovi oštećenja organizma iz ovoga Zakona.

(2) Osobna invalidnina iz stavka 1. ovoga članka određuje se prema skupini oštećenja organizma u koju je vojna osoba iz članka 131.b ovoga Zakona razvrstana i pripada joj u mjesečnom iznosu.

(3) Mjesečni iznos osobne invalidnine osobe s invaliditetom I. skupine određuje se u iznosu od 115% od utvrđene proračunske osnovice.

(4) Mjesečni iznos osobne invalidnine osobe s invaliditetom od II. do X. skupine određuje se u postotku od osobne invalidnine osobe s invaliditetom I. skupine, i to:

Članak 131.f dodanNN 125/2019: dodan člankom 39.

Pravo na ortopedski doplatak

(1) Pravo na ortopedski doplatak ima vojna osoba iz članka 131.b ovoga Zakona kojoj je oštećenje organizma izravna posljedica rane ili ozljede koje je uzrokovalo amputaciju ekstremiteta, teško oštećenje funkcije ekstremiteta, potpuni gubitak vida na oba oka ili potpuni gubitak sluha.

(2) Oštećenja organizma iz stavka 1. ovoga članka razvrstavaju se u četiri stupnja prema težini oštećenja u skladu s člankom 131.d stavkom 3. podstavcima 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona.

(3) Osnovica za određivanje ortopedskog doplatka je mjesečni iznos osobne invalidnine osobe s invaliditetom I. skupine.

(4) Ortopedski doplatak mjesečno iznosi:

– za I. stupanj 29% od osnovice

– za II. stupanj 22% od osnovice

– za III. stupanj 14% od osnovice

– za IV. stupanj 7% od osnovice.

(5) Vojnoj osobi iz članka 131.b ovoga Zakona s dva ili više oštećenja I. stupnja ortopedski doplatak iz stavka 4. podstavka 1. ovoga članka povećava se za 25% za svako sljedeće oštećenje.

Članak 131.g dodanNN 125/2019: dodan člankom 39.

Pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe

(1) Vojna osoba iz članka 131.b ovoga Zakona ima mjesečno pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, i to:

– I. skupine oštećenja organizma u iznosu 100% od osnovice

– II., III. i IV. skupine oštećenja organizma u iznosu 60% od osnovice.

(2) Osnovica za određivanje doplatka za njegu i pomoć druge osobe iz stavka 1. ovoga članka je mjesečni iznos osobne invalidnine osobe s invaliditetom I. skupine.

Članak 131.h dodanNN 125/2019: dodan člankom 39.

Pravo na medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju

Vojna osoba iz članka 131.b ovoga Zakona ima pravo na bolničku medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju ako je takva rehabilitacija na temelju nalaza doktora specijalista prijeko potrebna u vezi s ranom ili ozljedom, a provodi se kod ozljeda lokomotornog sustava, amputacije udova, kraniocerebralnih ozljeda i ozljeda kralježnice.

Članak 131.i dodanNN 125/2019: dodan člankom 39.

Pravo na stambeno zbrinjavanje

(1) Način i postupak ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje za vojnu osobu iz članka 131.b ovoga Zakona, kao i prilagodbu stambenoga prostora uređuje se pravilnikom iz članka 132. ovoga Zakona.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje i bračni ili izvanbračni drug ili djeca vojne osobe koja bez svoje krivnje pogine ili umre zbog rane ili ozljede koju je zadobila u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama.

Članak 131.j dodanNN 125/2019: dodan člankom 39.

Pravo na obiteljsku mirovinu

(1) Članovi obitelji vojne osobe koja bez svoje krivnje pogine ili umre zbog rane ili ozljede koju je zadobila u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu.

(2) Pravo na obiteljsku mirovinu iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje mirovinsko osiguranje ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(3) Članovi obitelji vojne osobe iz stavka 1. ovoga članka su bračni ili izvanbračni drug i djeca te roditelji ako osoba nije imala bračnog ili izvanbračnog druga i djece.

(4) Bračni ili izvanbračni drug vojne osobe iz stavka 1. ovoga članka stječe pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 40 godina života.

(5) Roditelji vojne osobe iz stavka 1. ovoga članka stječu pravo na obiteljsku mirovinu kada navrše 50 godina života.

(6) Osobe iz stavaka 4. i 5. ovoga članka pravo na obiteljsku mirovinu stječu bez obzira na godine života ako kod njih nastane potpuni gubitak radne sposobnosti prije ispunjenja uvjeta iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.

(7) Pri izračunu mirovine iz stavka 1. ovoga članka polazni faktor je 1,90.

(8) Način i postupak utvrđivanja okolnosti pogibije odnosno smrti vojne osobe iz stavka 1. ovoga članka propisuje se pravilnikom iz članka 131.a stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 131.k dodanNN 125/2019: dodan člankom 39.

Vojna osoba iz članka 131.b ovoga Zakona ima pravo na osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje ako ga ne ostvaruje po drugoj osnovi.

Članak 131.l dodanNN 125/2019: dodan člankom 39.

Na vojne osobe iz članka 131.b ovoga Zakona i članove obitelji vojnih osoba koje su poginule ili zadobile ranu ili ozljedu u obavljanju službenih zadaća u Oružanim snagama na poslovima protuminskoga djelovanja primjenjuju se prava propisana zakonom kojim se uređuje protuminsko djelovanje kada je to za njih povoljnije.

Članak 131.m dodanNN 125/2019: dodan člankom 39.

Na ostala pitanja u vezi s postupkom za ostvarivanje statusa, statusom i pravima vojnih osoba iz članka 131.b ovoga Zakona i članova obitelji vojnih osoba koje su poginule ili zadobile ranu ili ozljedu u obavljanju službenih zadaća u Oružanim snagama koja nisu propisana ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje mirovinsko osiguranje i zaštita ratnih i mirnodopskih vojnih invalida odnosno pravo koje je za njih povoljnije.

Članak 131.n dodanNN 125/2019: dodan člankom 39.

Sredstva za ostvarivanje prava iz članaka 131.a, 131.b, 131.c, 131.d, 131.e, 131.f, 131.g, 131.h, 131.i, 131.j, 131.k 131.l i 131.m ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu Ministarstva obrane.

Članak 132. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 57.

(1) Djelatni vojnici/mornari, ročnici, kadeti i pričuvnici za vrijeme službe u Oružanim snagama smješteni su u vojnim lokacijama bez naknade.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, djelatnim vojnicima/mornarima može se na osobni zahtjev odobriti smještaj izvan vojnih lokacija bez prava na naknadu za stanovanje i naknadu troškova prijevoza.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u skladu s potrebama službe u vojnim lokacijama mogu biti smješteni i drugi pripadnici Oružanih snaga.

(3) Djelatnoj vojnoj osobi koja (4) Časnicima i dočasnicima koji u mjestu službe nema nemaju riješeno stambeno pitanje može se dati na korištenje službeni stan prema uvjetima i kriterijima u skladu s pravilnikom koji donosi ministar obrane.

Članak 132.a dodanNN 136/2025: dodan člankom 22.

(1) U svrhu rješavanja stambenog pitanja i poticanja zadržavanja u službi, djelatne vojne osobe mlađe od 45 godina života mogu ostvariti pravo na potporu za stambeno zbrinjavanje.

(2) Podrobniji uvjeti, mjerila i postupak pružanja potpore vezano uz stambeno zbrinjavanje djelatnim vojnim osobama pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 133. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 33.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 58.; NN 125/2019: izmijenjen člancima 40. i 41.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 23.

(1) Djelatnu vojnu osobu može se rasporediti Naknada za stanovanje ostvaruje se kao nadoknada povećanih troškova života zbog najma stambenog prostora djelatnim vojnim osobama imenovanim ili raspoređenim u mjesto službe koje je više od 50 km udaljeno od mjesta stalnog stanovanja ili se nalazi na otoku. (2) Djelatnu vojnu osobu udaljeno najmanje 50 km od mjesta njihova prebivališta, ili ako je prebivalište ili mjesto službe na otoku bez obzira na udaljenost te ako nemaju riješeno stambeno pitanje i nisu smještene u vojnim lokacijama.

(2) Djelatna vojna osoba kojoj je prebivalište na otoku ili mu je mjesto službe na otoku ne ostvaruje pravo na naknadu za stanovanje ako mu je poslodavac osigurao prijevoz na otok i za povratak s otoka.

(3) Pravo iz stavka 1. ovoga članka koja će u roku od pet godina ispuniti uvjete za starosnu mirovinu može se rasporediti na osobni zahtjev u mjesto službe najbliže mjestu stanovanja u skladu s nepopunjenim ustrojbenim mjestima. (5) priznaje se na temelju prijavljenoga boravišta u mjestu službe.

(3) Djelatnim vojnim osobama raspoređenima po potrebi službe u drugo mjesto službe koje je najmanje 50 km udaljeno od mjesta stalnog stanovanja ili se nalazi na otoku, kojima se u roku od 30 dana od dana rasporeda ne može dati na korištenje službeni stan, a nisu smještene u vojnim lokacijama, isplatit će se naknada za stanovanje.

(4) Visinu naknade iz stavka 3. ovoga članka određuje jedanput na godinu posebnom odlukom ministar obrane ovisno o razmještaju ustrojstvenih jedinica Oružanih snaga na području Republike Hrvatske.

(4) Smatra se da djelatna vojna osoba ima riješeno stambeno pitanje ako ona ili član njezine obitelji (supružnik, maloljetno dijete ili dijete na redovitom školovanju, s kojim živi u obiteljskom kućanstvu) u mjestu službe ili u mjestu udaljenom do 50 km od mjesta službe ima u vlasništvu stan ili obiteljsku kuću.

(5) Dočasnici i časnici te generali/admirali smješteni u vojnim lokacijama ostvaruju pravo na 50% najniže naknade za stanovanje.

(6) Pod smještajem u vojnim lokacijama iz stavka 4. ovoga članka smatra se smještaj dočasnika i časnika te generala/admirala koji neprekidno traje najmanje 30 dana.

(7) Pod vojnim lokacijama, u smislu odredbi ovoga članka, ne smatraju se službeni stanovi te osobe smještene u službenim stanovima ne ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje.

(8) Djelatni vojnici/mornari kojima nije osiguran smještaj u vojnim lokacijama imaju pravo na naknadu za stanovanje. (6) Pravo, osim djelatnih vojnika/mornara iz članka 132. stavka 2. ovoga Zakona.

(9) Ako su bračni i izvanbračni supružnici imenovani ili raspoređeni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i žive u zajedničkom kućanstvu, svaki od njih ostvaruje pravo na 50% pripadajuće naknade za stanovanje, osim ako se ne dogovore da jedan od njih ostvaruje puni iznos naknade za stanovanje te u tom slučaju drugi supružnik ne ostvaruje pravo na troškove prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla te korištenje organiziranoga ili ugovorenog međumjesnog prijevoza.

(10) Organizirani ili ugovoreni međumjesni prijevoz od mjesta prebivališta do mjesta službe isključuje pravo na naknadu za stanovanje isključuje pravo na naknadu troškova međumjesnog prijevoza i pravo na naknadu troškova zbog odvojenog života od obitelji. (7) Pravo, ako je to povoljnije za poslodavca.

(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka, djelatne vojne osobe koje su raspoređene ili imenovane u mjesto službe u kojem nema mogućnosti najma stana ili kuće, ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje isključuje pravo na korištenje organiziranog prijevoza. (8) prema mjestu službe i pravo na korištenje organiziranoga ili ugovorenog prijevoza od mjesta službe do najbližeg mjesta gdje postoji mogućnost najma stana ili kuće, ili naknadu troškova prijevoza sukladno propisima kojima se reguliraju troškovi prijevoza ako organizirani ili ugovoreni prijevoz ne postoji.

(12) Pravo iz stavka 11. ovoga članka ostvaruje se na temelju potvrde o prijavljenom boravištu u najbližem mjestu.

(13) Promjena mjesta prebivališta djelatne vojne osobe koje je udaljeno najmanje 50 km od mjesta službe, ili ako je prebivalište ili mjesto službe na otoku bez obzira na udaljenost, nije od utjecaja na priznavanje prava na naknadu za stanovanje za vrijeme rasporeda u istom mjestu službe.

(14) Prebivalište odnosno boravište djelatne vojne osobe u smislu ovoga Zakona je prebivalište odnosno boravište u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje prebivalište i boravište hrvatskih državljana.

(15) Način utvrđivanja prava na naknadu za stanovanje propisuje se pravilnikom iz članka 132. stavka 3 4. ovoga Zakona.

(16) Pravo na naknadu za stanovanje iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se umjesto naknade troškova zbog odvojenog života od obitelji te se ne smatra oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s propisima o porezu na dohodak.

(17) Visinu naknade za stanovanje iz stavka 1. ovoga članka i popis mjesta službe iz stavka 7. ovoga članka odlukom propisuje ministar obrane.

Članak 133.a dodanNN 125/2019: dodan člankom 41.

(1) Supružnik djelatne vojne osobe imenovane ili raspoređene po potrebi službe u mjesto službe koje je najmanje 50 km udaljeno od mjesta njihova prebivališta, kojem prestane radni odnos zbog preseljenja u mjesto službe djelatne vojne osobe, a u tom mjestu nema mogućnosti zaposliti se na odgovarajućem radnom mjestu, ima pravo na produženo osiguranje u trajanju do dvije godine od dana prestanka radnog odnosa na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.

(2) Odgovarajuće mjesto u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se radno mjesto iste vrste i razine obrazovanja koje je supružnik imao prije prestanka radnog odnosa.

(3) Pravo iz stavka 1. ovog članka supružnik djelatne vojne osobe ostvaruje na temelju prijavljenog boravišta u mjestu službe djelatne vojne osobe.

(4) Pravo na produženo osiguranje supružniku prestaje i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka kada se zaposli, ostvari pravo na mirovinu, odbije zaposlenje na odgovarajućem radnom mjestu, odjavi boravište u mjestu službe djelatne vojne osobe ili bude osuđen na kaznu zatvora.

Članak 134. brisanNN 30/2018: brisan člankom 59.

Pravo na naknadu za stanovanje djelatna vojna osoba ne ostvaruje ako:

– je na temelju osobnog zahtjeva raspoređena u mjesto različito od prebivališta svoje obitelji

– je osiguran smještaj za nju i obitelj u mjestu rada.

Članak 137. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 34.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 60.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 42.

(1) Osnovna plaća djelatne vojne osobe je umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osnovnu plaću djelatne vojne osobe raspoređene na ustrojbeno mjesto višega čina od osobnoga čina čini aritmetička sredina osnovne plaće utvrđene za osobni čin i osnovne plaće čina ustrojbenog mjesta na koje je djelatna vojna osoba raspoređena.

(3) Ako je u slučaju rasporeda iz stavka 2. ovoga članka čin ustrojbenog mjesta određen u rasponu od dva ili više činova i pri čemu su svi činovi u rasponu viši od osobnoga čina, osnovna plaća čina ustrojbenog mjesta određuje se prema najnižem činu u rasponu.

(4) Ako je u slučaju rasporeda iz stavka 2. ovoga članka čin ustrojbenog mjesta određen u rasponu od dva ili više činova i pri čemu je osobni čin po razini jednak jednom od činova u rasponu, osnovna plaća čina ustrojbenog mjesta određuje se prema činu koji je po razini jednak osobnom činu.

(5) Vojnom specijalistu koji sustavom promaknuća, u skladu s odredbama ovoga Zakona, dostigne ustrojbeni čin radnog mjesta na koji je raspoređen ili dostigne maksimalni čin za vojnog specijalista propisan odredbama ovoga Zakona svakih idućih pet godina provedenih na dužnosti vojnog specijalista uvećava se vrijednost koeficijenta osobnog čina.

(6) Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe jednaka je osnovici za obračun plaće državnih službenika i namještenika.

(7) Iznimno od odredbi ovoga članka, na pojedina ustrojbena mjesta u Hrvatskom vojnom učilištu koja su određena u skladu s nazivima radnih mjesta u javnim službama pri obračunu plaće primjenjuju se koeficijenti složenosti poslova utvrđeni za javne službe.

(8) Vrijednost koeficijenta osobnog čina djelatnih vojnih osoba i iznos uvećanja koeficijenta osobnog čina za vojne specijaliste iz stavka 3 5. ovoga članka određuje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 137.a dodanNN 136/2025: dodan člankom 24.

(1) Ročnik na temeljnom vojnom osposobljavanju ima pravo na plaću umnoška koeficijenta u visini od 90 % vrijednosti koeficijenta osobnog čina vojnika/mornara i osnovice za izračun plaće za vojnika/mornara.

(2) Zaposleni ročnik na temeljnom vojnom osposobljavanju kojem prava iz radnog odnosu miruju u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi, ostvaruje pravo na naknadu u visini plaće iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 138. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 61.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 43.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 25.

Osnovica za obračun plaće (1) Osnovna plaća djelatne vojne osobe uvećat će se za 8% 8 % djelatnim vojnim osobama koje imaju znanstveni akademski stupanj magistra znanosti odnosno za 15% 15 % djelatnim vojnim osobama koje imaju znanstveni akademski stupanj doktora znanosti, ako im je znanstveni stupanj u funkciji poslova ustrojbenog mjesta. to nije uvjet za obavljanje poslova ustrojbenog mjesta, ali se odnosi na područje kojim se djelatna vojna osoba bavi u okviru poslova svojeg ustrojbenog mjesta.

(2) Osnovna plaća djelatne vojne osobe uvećat će se za 8 % djelatnim vojnim osobama koje su završile sveučilišni specijalistički studij i stekle akademski naziv sveučilišnoga specijalista, ako to nije uvjet za obavljanje poslova ustrojbenog mjesta, ali se odnosi na područje kojim se djelatna vojna osoba bavi u okviru poslova svojeg ustrojbenog mjesta.

(3) Pravo na uvećanje osnovne plaće za 8 % ostvaruju i djelatne vojne osobe koje su završile četvrtu razinu slijedno-rastuće vojne izobrazbe i stekle inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju koju je u svrhu stručnog priznavanja priznala nadležna agencija za znanost i visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj.

Članak 139. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 62.

(1) Dodaci na plaću su dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke.

(2) Dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada.

(3 Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnostima djelatne vojne osobe.

(4) Dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada.

(5) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u postotku od osnovice za obračun plaće.

(6) Ministar obrane pravilnikom utvrđuje dužnosti s otegotnim uvjetima rada te određuje način utvrđivanja prava na dodatak, iznos dodatka, kao i deficitarna zvanja i struke za koje se utvrđuje pravo na dodatak.

Članak 139.a dodanNN 75/2015: dodan člankom 35.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 44.; NN 155/2023: izmijenjen člankom 52.; NN 136/2025: izmijenjen

Članak 140. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 36.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 63.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 60.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja privremene nesposobnosti za rad

(1) Djelatnoj vojnoj osobi koja je zbog bolovanja privremene nesposobnosti za rad do 42 dana odsutna iz službe spriječena obnašati službu pripada naknada plaće u visini od 85% od njezine osnovne plaće.

(2) Djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme privremene nesposobnosti za službu uzrokovane ozljedom na radu i profesionalnom bolešću pripada naknada plaće u iznosu od 100% prosječne plaće isplaćene joj u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupila privremena nesposobnost za rad skladu s propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Članak 140.a dodanNN 136/2025: dodan člankom 26.

Odredbe članka 140. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju.

Članak 141. izmijenjenNN 125/2019: izmijenjen člankom 60.

Naknada plaće za bolovanje koje privremenu nesposobnost za rad koja traje dulje od 42 dana određuje se u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i isplaćuje se na teret sredstava Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje.

Članak 142. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 64.

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora i dopusta

Djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a najmanje u visini njezine prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.

Članak 144. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 37.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 65.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 45.

(1) Djelatna vojna osoba koja je odlukom ministra obrane upućena u drugo javnopravno tijelo ili pravnu osobu ima zadržava pravo na osnovnu plaću osobnog čina, ako je to za nju povoljnije od plaće u tijelu u koje je upućena, i druga materijalna prava u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Tijela ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su Ministarstvu obrane nadoknaditi isplaćenu plaću, doprinose i druga materijalna prava za osobu iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Mjerila za plaće i druga primanja, odnosno materijalna prava vojnodiplomatskih osoba, osoba Djelatna vojna osoba raspoređena u međunarodnu organizaciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj zadržava plaću dužnosti s koje je upućena i ostvaruje dodatke u skladu s posebnim propisima tijela u koje je upućena.

(4) Status vojnodiplomatskih osoba, administrativno-tehničkog osoblja i članova njihove uže obitelji upućenih na rad u međunarodne organizacije, administrativno-tehničkog osoblja odnosno nediplomatskog osoblja te članova njihove uže obitelji uredbom određuje međunarodna tijela te njihova mjerila za plaće, materijalna prava i druga primanja uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 145. izmijenjenNN 136/2025: izmijenjen člankom 27.

Kandidatu za časnika za vrijeme vojne izobrazbe i obuke tijekom koje se osposobljava za časnika Oružanih snaga pripada naknada plaće u visini 85% 90 % osnovne plaće utvrđene za čin poručnika/poručnika korvete.

Članak 147. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 38.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 46.

Naknada prijevoznih troškova

(1) Djelatna vojna osoba ima pravo na naknadu troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza za redoviti dolazak i odlazak na posao i s posla.

(2) Organiziran ili ugovoren međumjesni prijevoz isključuje pravo na naknadu za stanovanje.

(3) Djelatni vojnik/mornar raspoređen izvan mjesta svojega prebivališta ima pravo na naknadu u visini troškova najjeftinijeg prijevoza za dva putovanja mjesečno iz mjesta službe u mjesto prebivališta, osim kada koristi organizirani ili ugovoreni prijevoz ili ostvaruje pravo na naknadu za stanovanje.

(4) Pravo na naknadu troškova iz stavka 1. ovoga članka ne može se ostvariti ako je Ministarstvo obrane organiziralo ili ugovorilo prijevoz.

(5) Ministar obrane pravilnikom propisuje uvjete i postupak za ostvarenje naknade troškova prijevoza.

Članak 149. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 39.; NN 30/2018: izmijenjen člancima 66. i 67.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 47.

Naknada za službeno putovanje

(1) Djelatna vojna osoba upućena na službeno putovanje u zemlji i inozemstvu ima pravo na naknadu prijevoznih troškova, dnevnice i naknadu troškova za smještaj.

(2) Visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj i inozemstvu isplaćuje se u iznosu propisanom za korisnike državnog proračuna Republike Hrvatske u skladu s odlukom Vlade Republike Hrvatske državne službenike i namještenike.

(3) Djelatna vojna osoba ima pravo na 40% iznosa naknade dnevnice kada joj je osigurana dnevna prehrana, a nema pravo na naknadu troškova za smještaj kada joj je osiguran smještaj u čvrstom objektu.

(4) Pravo iz stavka 1. ovoga članka pripada i djelatnim vojnim osobama upućenima u međunarodne organizacije i operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu kada su upućene na službeno putovanje.

(5) Pod službenim putovanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se putovanje do 30 dana neprekidno iz uobičajenog mjesta službe odnosno mjesta rada ili iz mjesta prebivališta odnosno boravišta djelatne vojne osobe u drugo mjesto udaljeno najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova vezanih uz njezinu dužnost odnosno poslova u vezi sa službom u Oružanim snagama.

Članak 149.a dodanNN 30/2018: dodan člankom 67.

Naknada za posebne oblike rada u službi

(1) Djelatnoj vojnoj osobi pripada pravo na naknadu za posebne oblike rada u službi.

(2) Posebni oblici rada u službi iz stavka 1. ovoga članka su rad u terenskim uvjetima, stražarska služba i dežurstvo.

(3) Pod radom u terenskim uvjetima iz stavka 2. ovoga članka podrazumijevaju se vježbe, obuka i izobrazba na vojnim poligonima, uređenje i priprema vojnih i civilnih lokacija i terena, uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda, dekontaminacija i asanacija terena te druge slične aktivnosti koje se provode na zemljištu, akvatoriju i podzemlju izvan vojnih lokacija uobičajenog smještaja i rada u trajanju duljem od deset sati.

(4) Pod stražarskom službom iz stavka 2. ovoga članka podrazumijeva se unutarnja služba namijenjena za fizičko osiguranje objekata, materijalnih sredstava i ljudi u skladu s propisom kojim se uređuje stražarska služba u Oružanim snagama.

(5) Pod dežurstvom iz stavka 2. ovoga članka podrazumijeva se dežurstvo u funkciji unutarnje službe koje se provodi u Oružanim snagama u skladu s propisom kojim se uređuje unutarnja služba u Oružanim snagama.

(6) Naknada za posebne oblike rada iz stavka 2. ovoga članka isključuje pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom, stanju pripravnosti i slično.

(7) Naknada za posebne oblike rada iz stavka 2. ovoga članka ne smatra se oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s propisima o porezu na dohodak.

(8) Visinu, uvjete i način ostvarivanja prava na naknadu iz stavka 2. ovoga članka propisuje odlukom ministar obrane uz prethodnu suglasnost ministra financija.

Članak 149.b dodanNN 136/2025: dodan člankom 28.

Odredbe članaka 142., 147., 148., 149. i 149.a ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju.

Članak 150. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 68.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 48.

Prehrana

(1) Tijekom vojnih vježbi, funkcionalnih tečajeva, školovanja, izobrazbe i obuke u vojnim lokacijama i građevinama, obavljanja dežurstva, stražarske službe, unutarnje službe, operacija potpore miru, rada na terenu i obveznog smještaja u vojnim lokacijama i građevinama zbog potreba službe vojne Vojne osobe, službenici i namještenici imaju pravo na besplatnu ili subvencioniranu prehranu čiji broj obroka ovisi o vremenu i uvjetima obavljanja službe.

(2) Djelatni vojnici/mornari koji obavljaju službu osam sati na dan imaju pravo na besplatan objed.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, djelatne vojne osobe, službenici i namještenici koji nisu obuhvaćeni stavcima 1. i 2. ovoga članka imaju pravo na subvencioniranu prehranu.

(2) Prehrana iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s propisima o porezu na dohodak.

(3) Način organiziranja prehrane, vrste obroka, pravo i iznos subvencije na besplatnu ili subvencioniranu prehranu i druga pitanja u vezi s prehranom pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

Članak 151. izmijenjenNN 125/2019: izmijenjen člankom 60.

(1) Djelatna vojna osoba ima pravo na novčanu pomoć jedanput na godinu u slučaju bolesti kada bolovanje privremena nesposobnost za rad traje neprekinuto dulje od 90 dana u visini jedne proračunske osnovice.

(2) Djelatna vojna osoba ima pravo na novčanu pomoć zbog nastanka njegove teške invalidnosti ili teške invalidnosti njegove malodobne djece i supružnika u visini jedne proračunske osnovice.

(3) Djelatna vojna osoba ima pravo na novčanu pomoć za rođenje djeteta, odnosno pravo na novčanu pomoć za slučaj posvojenja djeteta mlađeg od tri godine u visini od 50% proračunske osnovice.

(4) Rješavanje o pravima iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka upravne su stvari.

Članak 154.a dodanNN 136/2025: dodan člankom 29.

Odredbe članaka 153. i 154. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju.

Članak 155. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 69.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 30.

(1) Djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo subotom, stražarsku službu nedjeljom, stanje blagdanom, neradnim danom, stanju pripravnosti i slično, nego ostvaruju posebne dodatke na plaću za vojnu službu u skladu s člankom 139. ovoga Zakona.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i na ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju.

Članak 157. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 40.

(1) Ukupni broj dana godišnjeg odmora za svaku djelatnu vojnu osobu za tekuću kalendarsku godinu utvrđuje se odlukom, a vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjih odmora koji donosi zapovjednik, odnosno čelnik ustrojstvene jedinice razine samostalne bojne satnije ili njoj ravne i više razine.

(2) Djelatna vojna osoba može godišnji odmor koristiti u više dijelova od kojih prvi dio od najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, a preostali dio mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, djelatna vojna osoba koja zbog privremene nesposobnosti za rad ili obavljanja službe u inozemstvu nije bila u mogućnosti iskoristiti godišnji odmor za prethodnu godinu u propisanom roku može navedeni godišnji odmor koristiti do 30. rujna tekuće godine.

(4) Djelatna vojna osoba kojoj prestaje služba, a nije iskoristila godišnji odmor u cijelosti ima pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.

(5) Djelatna vojna osoba koja se prvi put zaposli ili ima prekid dulji od osam dana između dva zaposlenja pravo na godišnji odmor stječe nakon šest mjeseci neprekidne službe.

Članak 158. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 70.

(1) Zapovjednik odnosno čelnik ustrojstvene jedinice iz članka 157. stavka 1. ovoga Zakona može djelatnoj vojnoj osobi zbog izvanrednih potreba službe prekinuti ili odgoditi korištenje godišnjeg odmora dok takvi razlozi traju.

(2) U slučaju prekida ili odgode godišnjeg odmora djelatnoj vojnoj osobi pripada pravo na naknadu stvarnih troškova uzrokovanih prekidom ili odgodom korištenja godišnjeg odmora.

(3) O zahtjevu za naknadu troškova iz stavka 2. ovoga članka odlučuje ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga nadležna za upravljanje osobljem personalne poslove rješenjem, na temelju očitovanja osobe koja je donijela odluku o prekidu ili odgodi korištenja godišnjeg odmora i priložene dokumentacije kojom se dokazuju stvarni troškovi.

Članak 159. izmijenjenNN 125/2019: izmijenjen člancima 49. i 50.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 31.

Plaćeni dopust

(1) Djelatna vojna osoba ima pravo na plaćeni dopust do ukupno petnaest radnih dana u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

– zaključenja braka – pet sedam radnih dana

– rođenja djeteta – pet sedam radnih dana

– smrti supružnika, roditelja, očuha i maćehe, djeteta, posvojitelja i posvojenika – pet radnih dana

– smrti ostalih krvnih srodnika zaključno s četvrtim stupnjem srodstva, odnosno tazbinskih srodnika zaključno s drugim stupnjem srodstva – dva radna dana

– teške bolesti supružnika, djeteta ili roditelja – tri radna dana

– dobrovoljnog davanja krvi – dva radna dana

– doniranja organa – 15 radnih dana

– selidbe u istom mjestu stanovanja – dva radna dana

– selidbe u drugo mjesto stanovanja – četiri radna pet radnih dana

– polaganja stručnog ili drugog ispita – pet radnih dana

– kulturnih i sportskih nastupanja – dva radna dana

– elementarne prirodne nepogode koja je neposredno zadesila djelatnu vojnu osobu – pet radnih dana.

(2) Djelatna vojna osoba ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj i svako dobrovoljno davanje krvi iz stavka 1. ovoga članka neovisno o broju dana plaćenog dopusta koje je tijekom kalendarske godine iskoristila po drugim osnovama.

(3) Ako okolnost iz stavka 1. ovoga članka nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora, u vrijeme privremene nesposobnosti za rad ili u vrijeme odsutnosti iz službe zbog drugih razloga, djelatna vojna osoba ne ostvaruje pravo na plaćeni dopust.

(4) Odredbe stavka 1. postavaka 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju.

(5) Pravo na plaćeni dopust utvrđuje se odlukom koja nije upravna stvar.

Članak 159.a dodanNN 125/2019: dodan člankom 50.

Djelatna vojna osoba za vrijeme stručnog osposobljavanja i usavršavanja uz rad ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

– za svaki ispit po predmetu dva radna dana

– za završni rad tri radna dana.

Članak 162. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 71.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 51.

(1) Osobe iz članka 161. ovoga Zakona za vrijeme sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu ostvaruju pravo na osnovnu plaću koju su ostvarivali na dužnosti s koje su upućeni.

(2) Ministar obrane odlukom propisuje terenski dodatak dnevnicu za rad na terenu u inozemstvu osobama iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu zbog otežanih i rizičnih sigurnosnih, zemljopisnih i klimatskih uvjeta opasnih za život i zdravlje.

(3) Prava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka osobe iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju i za vrijeme provedeno na liječenju, u zarobljeništvu ili drugom opravdanom izostanku sve do povratka u Republiku Hrvatsku zbog rane ili ozljede zadobivene u provedbi misije bez svoje krivnje ili u zarobljeništvu, a najdulje do isteka roka na koji su upućene u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu.

Članak 163. brisanNN 30/2018: brisan člankom 72.

(1) Prije upućivanja u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu Ministarstvo obrane s osobom iz članka 161. ovoga Zakona zaključuje ugovor.

(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se međusobna prava i obveze, naziv operacije, odnosno aktivnosti u koju se osoba iz stavka 1. ovoga članka upućuje, terenski dodatak, uvjeti i posljedice raskida ugovora te druga pitanja u vezi upućivanja u operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu.

Članak 169. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 73.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 52.

(1) Za svakih navršenih šest pet mjeseci sudjelovanja u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu osobe iz članka 161. ovoga Zakona ostvaruju pravo na obvezni plaćeni dopust u trajanju od deset radnih dana nakon povratka u Republiku Hrvatsku.

(2) Osobe iz članka 161. ovoga Zakona koje su angažirane manje od pet mjeseci u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu ostvaruju pravo na obvezni plaćeni dopust u trajanju od dva radna dana za svaki navršeni mjesec proveden u operaciji potpore miru nakon povratka u Republiku Hrvatsku.

(3) Kada operacija potpore miru ili druga aktivnost u inozemstvu traje deset i više mjeseci, Ministarstvo obrane obvezno je sudioniku nakon šest mjeseci omogućiti i financirati jednokratni posjet Republici Hrvatskoj radi korištenja godišnjeg odmora ili plaćenog dopusta u najduljem trajanju od deset radnih dana. (3) Osobe iz stavka 1 ili sukladno propisima operacije potpore miru u koju je osoba iz članka 161. ovoga Zakona upućena.

(4) Osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka upućene u operacije potpore miru ili druge aktivnosti u inozemstvu imaju pravo na plaćeni dopust u trajanju od ukupno deset radnih dana i pravo na naknadu troškova prijevoza u slučaju smrti člana uže obitelji.

(5) Osobe iz članka 161. ovoga Zakona mogu, temeljem pravila i propisa svake pojedinačne operacije potpore miru, neovisno o vremenu provedenom u operaciji potpore miru, koristiti slobodne dane stečene u području operacije po svom izboru i o svom trošku, po prethodnom odobrenju ovlaštenog časnika.

(6) Obveze ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga u pripremi za sudjelovanje u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu te ostala prava, obveze i odgovornosti osoba iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme sudjelovanja u operacijama, odnosno drugim aktivnostima i nakon povratka u Republiku Hrvatsku pravilnikom propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka 161. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 175. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 41.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 74.; NN 125/2019: izmijenjen člancima 53. i 60.

Vrste kršenja vojne stege

(1) Kršenje vojne stege može biti lakše i teže. Lakše kršenje vojne stege predstavlja stegovnu pogrešku, a teže stegovni prijestup.

(2) Stegovne pogreške su:

1. nepravodobno ili nepotpuno izvršenje zapovijedi, odluka i naloga nadređenoga

2. učestalo kašnjenje u službu ili na dužnost ili raniji odlasci s dužnosti ili iz službe

3. neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od jednog dana

4. neobavješćivanje nadređenoga o spriječenosti dolaska u službu ili na dužnost u roku od 24 sata

5. povreda propisa o nošenju vojne odore, vojničkom izgledu i osobnoj higijeni

6. neuljudan odnos prema suradnicima, podređenima i nadređenima

7. povreda propisa o pozdravljanju, obraćanju, predstavljanju i javljanju

8. drugo postupanje suprotno propisima iz područja obrane kojim se ne nanosi šteta imovini Republike Hrvatske.

(3) Stegovni prijestupi su:

1. neizvršenje ili odbijanje izvršenja zapovijedi, odluka ili naloga nadređenoga

2. odbijanje sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu

3. samovoljno napuštanje postrojbe ili ustanove

4. samovolja u obavljanju službe ili dužnosti

5. nesavjesno ili nemarno obavljanje službe

6. spavanje za vrijeme službe ili dužnosti

7. unošenje i omogućavanje unošenja alkohola ili droga u službene prostorije

8. dolazak na službu ili dužnost pod utjecajem alkohola ili droga

8. dovođenje u stanje pod utjecajem alkohola u službi i odbijanje testiranja na alkohol te dovođenje u stanje pod utjecajem alkohola na javnom mjestu u vojnoj odori

9. dovođenje u stanje pod utjecajem alkohola (opijenost) droga ili droga u službi, odbijanje testiranja na dužnosti ili na javnom mjestu droge

10. zlouporaba položaja ili prekoračenje službenih ovlasti

11. povreda propisa o stražarskoj službi

12. povreda propisa o uporabi sile ili vatrenog oružja

13. neovlaštena uporaba sredstava dodijeljenih ili povjerenih radi izvršenja zadaća ili dužnosti

14. nanošenje štete vojnoj imovini ili drugoj imovini u vezi s obavljanjem službe

15. povreda propisa o čuvanju klasificiranih podataka obrane

16. neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od dva do pet četiri dana

17. zlouporaba bolovanja privremene nesposobnosti za rad

18. krivotvorenje izvješća ili podnošenje lažnih izvješća

19. krivotvorenje, uništenje ili prikrivanje službenih isprava, dokumenata, službenih knjiga ili predmeta

20. uporaba krivotvorenog dokumenta radi dovođenja u zabludu i održavanje u zabludi Ministarstva obrane i Oružanih snaga

21. nepoduzimanje propisanih, zapovjeđenih ili drugih mjera potrebnih za očuvanje života i zdravlja ljudi te ispravnosti tehnike i objekata

22. neudovoljavanje ili nepostupanje u skladu sa zahtjevom vojnostegovnog suda

23. postupak kojim se vrijeđa dostojanstvo po spolu, vjeri, naciji ili boji kože

24. seksualno zlostavljanje ili uznemiravanje

25. nedolično ponašanje koje nanosi štetu ugledu Ministarstva obrane i Oružanih snaga

26. tjelesni sukob unutar vojnih lokacija i građevina

27. traženje i uzimanje pozajmice od većeg broja pripadnika Oružanih snaga ili djelatnika Ministarstva obrane

28. oduzimanje tuđe pokretne stvari od drugog pripadnika Oružanih snaga ili djelatnika Ministarstva obrane ili imovine Republike Hrvatske radi protupravnog prisvajanja

29. organiziranje ili sudjelovanje u igrama za novac ili drugu korist u službenim prostorijama

30. zahtijevanje ili primanje darova ili kakve druge koristi

31. prikrivanje ili neprijavljivanje počinitelja stegovnih prijestupa i stegovnih pogrešaka

32. nepokretanje stegovnog postupka ili postupka za utvrđivanje materijalne odgovornosti

33. obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili bez prethodnog odobrenja ministra obrane

34. povreda propisa o političkom djelovanju ili sindikalnom organiziranju u Oružanim snagama

35. izvršenje kaznenog djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti

36. podnošenje pritužbi i drugih podnesaka suprotno propisima

37. javno istupanje suprotno propisima

38. nepostupanje po zahtjevu za iseljenje iz službenog stana Ministarstva obrane

38. unošenje i omogućavanje unošenja droga u službene prostorije

39. nepostupanje po zahtjevu i prijedlogu za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti i cijepljenju u skladu s kriterijima koje propiše nadležno tijelo, kao i odbijanje poduzimanja drugih radnji potrebnih za provedbu ocjenjivanja spremnosti snaga za upućivanje u operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu

40. neizvješćivanje nadležne osobe o nastanku razloga za prestanak službe po sili zakona

41. svako kršenje prava koja pripadnicima Oružanih snaga po propisima pripadaju

42. nepostupanje po naredbi ovlaštene službene osobe vojne policije prilikom obavljanja vojnopolicijskih poslova

43. dovođenje u zabludu službene osobe podnošenjem lažnih ili neistinitih podataka u svrhu nepripadnog ostvarivanja prava iz ovoga Zakona

44. lažno prijavljivanje stegovnih pogrešaka i prijestupa ili podmetanje tragova koji upućuju na to da je određena osoba počinila stegovnu pogrešku ili prijestup

45. drugo postupanje suprotno propisima iz područja obrane kojim se nanosi šteta imovini Republike Hrvatske.

(4) Smatra se da vojna osoba u organizmu ima droga ako se prisutnost droga utvrdi odgovarajućim sredstvima ili uređajima ili liječničkim pregledom ili analizom krvi i urina te se smatra da je vojna osoba koja je odbila testiranje konzumirala opojne droge.

(5) Smatra se da je vojna osoba pod utjecajem alkohola ako u organizmu ima alkohola iznad količine utvrđene posebnim propisima. Prisutnost alkohola u organizmu utvrđuje se analizom krvi ili urina ili mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka ili liječničkim pregledom ili drugim metodama ili aparatima te se smatra da je vojna osoba koja je odbila testiranje pod utjecajem alkohola.

Članak 178.a dodanNN 30/2018: dodan člankom 75.

Stavljanje pod nadzor pripadnika Oružanih snaga

(1) Nadležni zapovjednik ili osoba određena za dužnosti unutarnje službe može staviti pod nadzor pripadnika Oružanih snaga koji teže narušava ili remeti red u Oružanim snagama i o tome je dužan izvijestiti njegova nadređenoga te vojnu policiju.

(2) Pripadnik Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka može se staviti pod nadzor do dolaska vojne policije, ali ne dulje od šest sati.

Članak 180. izmijenjenNN 136/2025: izmijenjen člankom 32.

Stegovne mjere

(1) Stegovne mjere su:

1. opomena

2. ukor

3. smanjenje plaće od 5% do 20% u trajanju od jednog do tri mjeseca.

(2) Stegovna mjera iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka ne može se izreći ročnicima, kadetima i pričuvnicima.

Članak 181. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 42.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 76.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 33.

Stegovne kazne

(1) Stegovne kazne su:

1. zaustavljanje u napredovanju u službi i promaknuću u trajanju od jedne do četiri godine 2 pet godina

2. zaustavljanje u promaknuću u činu u trajanju od jedne do pet godina

3. jednokratna novčana kazna u iznosu od 100,00 eura do 300,00 eura

4. smanjenje plaće od 21% 11% do 33% u trajanju od tri do 12 mjeseci

3 5. pritvor u trajanju do 30 dana

4 6. prevođenje čina u neposredno niži čin

5 7. oduzimanje čina

6 8. smjenjivanje s dužnosti uz raspored na ustrojbeno mjesto neposredno nižeg čina u trajanju od jedne do tri godine

7 9. smjenjivanje sa zapovjedne, odnosno voditeljske dužnosti uz zabranu imenovanja na takvu dužnost u trajanju od jedne do pet godina

8 10. raskid ugovora o školovanju, ugovora o kadetskoj službi, ugovora o izobrazbi, odnosno stručnom usavršavanju 9 osposobljavanju

11. raskid ugovora o ugovornoj pričuvi

10 12. prestanak djelatne službe.

(2) Stegovna kazna pritvora može se izreći samo djelatnim vojnim osobama u ratnom stanju ili u stanju neposredne ugroženosti.

(3) Stegovna kazna smjenjivanja s dužnosti uz raspored na ustrojbeno mjesto neposredno nižeg čina u trajanju od jedne do tri godine može se izreći svim vojnim osobama, pri čemu se časnika ne može rasporediti na ustrojbeno mjesto dočasnika, ni dočasnika na ustrojbeno mjesto vojnika/mornara.

(4) Stegovna kazna prestanka djelatne službe može se izreći i uvjetno na vrijeme od tri do 12 mjeseci. Stegovna se kazna neće izvršiti ako vojna osoba u određenom vremenu ne počini novu stegovnu pogrešku ili stegovni prijestup. (5) Vojna osoba koja stegovni prijestup počini u operaciji potpore miru ili drugoj aktivnosti u inozemstvu kaznit će se stegovnom kaznom prestanka službe ili stegovnom kaznom prevođenja čina u neposredno niži čin ili oduzimanja čina ili smanjenjem plaće od 33% u trajanju od najmanje šest mjeseci ne može se izreći poručniku/poručniku korvete te skupniku.

(5) Za stegovni postupak ročnika može se izreći odgovarajuća stegovna kazna iz stavka 1. ovoga članka, s time da se stegovni postupak mora provesti po hitnom postupku najkasnije u roku od 30 dana od pokretanja stegovnog postupka.

Članak 182. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 43.; NN 30/2018: izmijenjen člankom 77.

Brisanje stegovnih sankcija

(1) Vojnoj osobi koja u razdoblju od dvije jedne godine nakon izvršnosti rješenja kojim je izrečena stegovna mjera ne počini novu stegovnu pogrešku ili stegovni prijestup izrečena stegovna mjera briše se iz evidencije i smatra se da nije ni izrečena.

(2) Vojna osoba koja u razdoblju od pet godina tri godine nakon izvršnosti rješenja kojim je izrečena stegovna kazna ne počini novi stegovni prijestup ili stegovnu pogrešku, izrečena stegovna kazna briše se iz evidencije i smatra se da nije ni izrečena.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, brisanje stegovne kazne čije izvršenje traje dulje od tri godina provest će se nakon isteka kazne.

(4) Stegovne sankcije brišu se posebnim rješenjem ili upisivanjem na izvorniku odluke o stegovnoj sankciji klauzule kojom se konstatira činjenica brisanja stegovne sankcije iz evidencije s danom njezina brisanja.

(5) Vojnoj osobi se s danom donošenja akta o pomilovanju Predsjednika Republike stegovna kazna briše iz evidencije i smatra se da nije ni izrečena.

(6) Postupak brisanja stegovnih sankcija nakon isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka po službenoj dužnosti provodi osoba raspoređena na dužnost osobe koja je izrekla stegovnu mjeru, odnosno vojnostegovni sud koji je izrekao stegovnu mjeru, odnosno stegovnu kaznu.

(7) S danom ispunjavanja propisanih uvjeta za brisanje stegovne sankcije ta se sankcija smatra brisanom neovisno o tome je li i kada je doneseno rješenje o brisanju stegovne sankcije, odnosno je li na izvorniku odluke o stegovnoj sankciji upisana klauzula o njezinu brisanju.

(8) Vojnoj osobi kojoj je stegovna sankcija brisana, nakon isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, smatrat će se da nije kršila vojnu stegu te se njezina prava ne mogu razlikovati od prava vojne osobe koja nije kršila vojnu stegu.

Članak 184. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 44.

Supsidijarna primjena Zakona o općem upravnom postupku

Stegovni postupak provodi se u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnika kojim se propisuje postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti, a u onim stvarima koje nisu uređene ovim propisima odgovarajuće se primjenjuje odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

(2) Pravilnik o stegovnoj odgovornosti kojim se propisuje postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti vojnih osoba iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar obrane.

Članak 185. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 45.

Pokretanje i vođenje stegovnog postupka

(1) Ovlaštena tijela pokreću i vode stegovni postupak po službenoj dužnosti.

(2) Stegovni postupak zbog stegovne pogreške pokreće se donošenjem zaključka i vodi ga nadređena osoba na dužnosti zapovjednika satnije, njoj ravne ili više razine.

(3) Stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa pokreću podnošenjem stegovne prijave nadređene osobe na dužnosti zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine i ovlaštene službene osobe vojne policije, a vodi nadležni vojnostegovni sud.

(4) Svi su dužni prijaviti kršenja vojne stege o kojima imaju saznanja. Osobe koje nisu ovlaštene za pokretanje stegovnog postupka inicirat će njegovo pokretanje putem preko vojne policije.

(5) Na temelju činjenica utvrđenih u vojnostegovnom postupku nadređena osoba na dužnosti zapovjednika satnije, njoj ravne ili više razine, odnosno vojnostegovni sud donosi rješenje o stegovnoj odgovornosti i stegovnoj sankciji.

(6) Protiv rješenja donesenih u vojnostegovnom postupku dopuštena je žalba Višem vojnostegovnom sudu u roku od 15 dana od dana primitka. (9) Protiv rješenja Višega vojnostegovnog suda može se vojnostegovnog suda nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred sudom nadležnim za upravne sporove. (10) koji će donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana, pri čemu tužba ne odgađa izvršenje rješenja.

(7) Stranke se po objavi rješenja vojnostegovnog suda mogu odreći prava na žalbu.

(8) Ako su se obje stranke nakon objave odluke odrekle prava na žalbu, pisano izrađeno rješenje ne mora sadržavati obrazloženje.

(7) Protiv odluke suda nadležnoga za upravne sporove iz stavka 6. ovoga članka o žalbi odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske u roku od 90 dana od dana zaprimanja žalbe.

(8) Osoba protiv koje se vodi stegovni postupak ima pravo braniti se sama ili uz stručnu pomoć branitelja.

Članak 187. brisanNN 75/2015: brisan člankom 46.

Smjernice za provedbu stegovnih postupaka

Radi utvrđivanja jedinstvene stegovne politike ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera jedanput na godinu donosi smjernice za provedbu stegovnih postupaka.

Članak 188. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 47.

Općenito o vojnostegovnim sudovima vojnostegovnom sudu

(1) Vojnostegovni sudovi sud samostalno i neovisno odlučuju odlučuje o stegovnoj odgovornosti za stegovne prijestupe i materijalnoj odgovornosti vojnih osoba.

(2) Prvostupanjski vojnostegovni sud ustrojava se u Oružanim snagama, a za svoj rad odgovara ministru obrane i načelniku Glavnog stožera.

(2) (3) Viši vojnostegovni Vojnostegovni sud ustrojava se u Ministarstvu obrane, a za svoj rad odgovara ministru obrane, odnosno osobi koju on ovlasti.

(3) Sjedište prvostupanjskoga vojnostegovnog suda određuje se ustrojem Oružanih snaga, a sjedište Višega vojnostegovnog suda ustrojem Ministarstva obrane. Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obrane.

(5) Vojnostegovni sudovi sastoje se od predsjednika suda, određenog broja sudaca i sudaca porotnika.

(6) Ustroj prvostupanjskoga vojnostegovnog suda uređuje se ustrojbenim knjigama Oružanih snaga, a ustroj Višega vojnostegovnog suda Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva obrane.

(4) Vojnostegovni sud čine predsjednik vojnostegovnog suda, vojnostegovni suci i vojnostegovni suci porotnici.

Članak 189. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 48.

Stvarna nadležnost vojnostegovnih sudova (1) Prvostupanjski vojnostegovni vojnostegovnog suda

Vojnostegovni sud stvarno je nadležan za:

1. odlučivanje o stegovnoj odgovornosti vojnih osoba za stegovne prijestupe, kao i za stegovne pogreške ako se u postupku za stegovni prijestup utvrdi da je vojna osoba počinila stegovnu pogrešku

2. odlučivanje o odgovornosti za štetu koju vojna osoba počini u službi ili u vezi s obavljanjem službe

3. odlučivanje o žalbama protiv rješenja donesenih u prvostupanjskom postupku za stegovnu pogrešku

4. odlučivanje o žalbama protiv rješenja o udaljenju iz službe

5. vođenje službene evidencije o stegovnim kaznama za stegovne prijestupe i o postupcima utvrđivanja odgovornosti za štetu te izdavanje potvrda o stegovnoj kažnjavanosti odnosno nekažnjavanosti. stegovnom kažnjavanju, odnosno nekažnjavanju.

(2) Viši vojnostegovni sud stvarno je nadležan za:

1. odlučivanje o žalbama protiv rješenja donesenih u prvostupanjskom vojnostegovnom postupku

2. odlučivanje o žalbama protiv rješenja o udaljenju iz službe

3. vođenje službene evidencije o žalbama na rješenja o stegovnim mjerama i kaznama, žalbama na rješenja o udaljenju iz službe i odlukama suda nadležnog za upravne sporove po tužbama protiv rješenja Višega vojnostegovnog suda.

Članak 190. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 49.

Sastav vojnostegovnih sudova (1) Postupak pred prvostupanjskim vojnostegovnim sudom vodi sudac pojedinac koji profesionalno obnaša dužnost vojnostegovnog suda

(1) Vojnostegovni sud sudi u vijeću od tri vojnostegovna suca.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada se sudi generalima/admiralima, prvostupanjski vojnostegovni sud sudi u vijeću od tri suca pet vojnostegovnih sudaca od kojih najmanje jedan tri vojnostegovna suca profesionalno obnaša obnašaju dužnost, a najmanje jedan vojnostegovni sudac od tri suca pet vojnostegovnih sudaca ima osobni čin generala/admirala.

(3) Viši vojnostegovni sud sudi u vijeću od tri suca koji profesionalno obnašaju dužnost.

(3) (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u Predsjednik vojnostegovnog suda određuje vijeće iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te predsjednika vijeća koji potpisuje odluke.

(4) U postupcima u povodu žalbe protiv rješenja o izrečenoj stegovnoj mjeri i žalbe žalbi protiv rješenja o udaljenju iz službe odlučuje vojnostegovni sudac pojedinac Višega kojeg određuje predsjednik vojnostegovnog suda.

Članak 191. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 50.

Imenovanje i razrješenje vojnostegovnih sudaca, vojnostegovnih sudaca porotnika te svečana prisega

(1) Predsjednika i suce prvostupanjskog vojnostegovnog suda iz reda časnika pravne struke te suce porotnike iz reda generala/admirala imenuje i razrješuje Predsjednik Republike na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane. (2) Predsjednika i suce Višega vojnostegovnog suda iz reda časnika pravne struke imenuje i razrješuje Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane.

(3) Predsjednici vojnostegovnih sudova (2) Prije podnošenja prijedloga iz stavka 1. ovoga članka Predsjedniku Republike ministar obrane pribavit će mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(3) Vojnostegovne suce porotnike iz članka 190. stavka 2. ovoga Zakona odlukom imenuje i razrješuje Predsjednik Republike na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane.

(4) Vojnostegovni suci porotnici iz stavka 3. ovoga članka za svoj rad ne primaju posebnu naknadu.

(5) Predsjednik vojnostegovnog suda, vojnostegovni suci i vojnostegovni suci porotnici prije stupanja na dužnost daju svečanu prisegu pred ministrom obrane i načelnikom Glavnog stožera. Tekst svečane prisege glasi: »Prisežem svojom čašću da ću svoju dužnost obnašati savjesno i nepristrano pridržavajući se Ustava i zakona, dajući puni doprinos razvitku Oružanih snaga jačanjem vojne stege.«

Članak 192. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 51.

Nadzor nad poslovanjem vojnostegovnih sudova (2) vojnostegovnog suda

(1) Ministar obrane i načelnik Glavnog stožera ili osobe koje oni ovlaste nadziru pravodobnost i urednost obavljanja poslova prvostupanjskoga vojnostegovnog suda.

Ministar obrane ili osoba koju on ovlasti nadzire pravodobnost i urednost obavljanja obavljanje poslova Višega vojnostegovnog suda. (3) Tijekom te tijekom obavljanja poslova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nazora može se obaviti i neposredan uvid u rad vojnostegovnih sudaca, ali se pri tome ne smije utjecati na njihovu neovisnost i slobodu u donošenju odluka.

Članak 194. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 52.

Materijalna odgovornost vojnih osoba

(1) Vojna osoba koja namjerno ili krajnjom nepažnjom nanese Republici Hrvatskoj štetu dužna ju je nadoknaditi.

(2) Nadređeni zapovjednik razine bojne, njemu ravne ili više razine u ustrojstvenoj jedinici u kojoj se šteta dogodila obvezan je pokrenuti postupak utvrđivanja štete protiv vojne osobe koja je nanijela štetu Republici Hrvatskoj pred nadležnim vojnostegovnim sudom.

Članak 195. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 53.

Postupak utvrđivanja materijalne odgovornosti

(1) Postojanje štete, visinu štete, odgovornost za naknadu štete utvrđuje prvostupanjski vojnostegovni sud odlukom koja nije upravna stvar.

(2) Postupak utvrđivanja materijalne odgovornosti pred vojnostegovnim sudom vodi sudac pojedinac.

(3) Prije donošenja odluke vojnostegovni sud dužan je saslušati osobu protiv koje se provodi postupak utvrđivanja odgovornosti za naknadu štete ili pribaviti njezinu pisanu izjavu.

(4) O načinu naknade štete može se sa štetnikom zaključiti pisani sporazum koji predstavlja ovršnu ispravu.

(5) Ako štetnik odbije nadoknaditi štetu, šteta se nadoknađuje po općim propisima obveznog prava.

(6) Potraživanje naknade štete utvrđene odlukom iz stavka 1. ovoga članka zastarijeva za 10 godina.

(7) Ministar obrane će pravilnikom urediti postupak utvrđivanja štete i njezine visine.

Članak 198. izmijenjenNN 125/2019: izmijenjen člankom 54.

Utvrđivanje visine štete

(1) Visina naknade štete utvrđuje se prema cijeni vrijednosti uništene, oštećene ili nestale imovine u vrijeme nastanka štete.

(2) Na visinu utvrđene štete u skladu sa stavkom 1. ovoga članka teku zakonske zatezne kamate od dana donošenja odluke o utvrđivanju odgovornosti za štetu.

(3) Ako bi utvrđivanje visine štete prouzročilo nerazmjerne troškove, naknada štete može se odrediti u paušalnom iznosu.

Članak 203. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 54.

Tranzicija

(1) Za djelatne vojne osobe kojima služba prestaje uz častan otpust zbog potreba službe prije stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu ili istekom roka na koji su primljene u službu, Ministarstvo obrane izrađuje i provodi program tranzicije i zbrinjavanja djelatnih vojnih osoba.

(2) Ministar obrane odlukom će odrediti iznos i način isplate otpremnine, kao utvrđuje program i način provedbe programa tranzicije i zbrinjavanja izdvojenog osoblja. iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ministar obrane odlukom utvrđuje iznos i način isplate otpremnine za osobe iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 204. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 78.

(1) Djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje:

– po sili zakona

– na temelju osobnog zahtjeva

– nakon isteka roka na koji je primljena u službu

– otkazom

– tijekom ili nakon isteka probnog rada vojnika/mornara, ako ne zadovolji

– sporazumom.

(2) U vrijeme ratnog stanja, u slučaju neposredne ugroženosti ili u slučaju sudjelovanja Oružanih snaga u operacijama u skladu s člankom 5. Sjevernoatlantskog ugovora služba može prestati samo po sili zakona ili sporazumom.

Članak 205. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 79.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 55.; NN 158/2023: izmijenjen člankom 1.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 34.

(1) Djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje po sili zakona:

1. smrću, proglašenjem nestale osobe umrlom, odnosno utvrđenjem činjenice smrti

2. danom prestanka hrvatskog državljanstva

3. kada neopravdano izostane s posla pet radnih dana uzastopce, s danom napuštanja službe

4. kada izostane s posla dulje od 30 dana i vodi se u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba, s prvim danom izostanka, osim u slučaju iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona

5. kada ostvari uvjete za starosnu mirovinu po općem propisu u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojem je ostvarila te uvjete

6. na temelju rješenja o prestanku službe zbog utvrđene nesposobnosti za djelatnu vojnu službu, danom utvrđenim rješenjem

7. na temelju odluke Predsjednika Republike o prestanku službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, danom utvrđenim odlukom

8. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe u skladu sa Zakonom o pravima s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, ako joj je u odgovarajućem postupku utvrđena nemogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba danom utvrđenim rješenjem

9. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj:

– general/admiral ima navršenih 60 godina života

– brigadir/kapetan bojnog broda ima navršenih 58 godina života

– pukovnik/kapetan fregate ima navršenih 57 godina života

– bojnik/kapetan korvete ima navršenih 56 godina života

– satnik/poručnik bojnog broda, natporučnik/poručnik fregate i poručnik/poručnik korvete ima navršene 54 godine života

– časnički namjesnik ima navršenih 56 godina života

– stožerni narednik ima navršenih 55 godina života

– nadnarednik ima navršene 54 godine života

– narednik, desetnik i skupnik ima navršene 53 godine života

10. kada vojnik/mornar primljen u službu na temelju ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme navrši 50 godina života, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava te godine života, ako ne ispunjava uvjete za prestanak službe zbog razloga navedenih u točki 8. ovoga stavka

11. na temelju rješenja o potpunom ili djelomičnom gubitku radne sposobnosti, danom utvrđenim rješenjem

– na temelju rješenja o općoj i profesionalnoj nesposobnosti za rad, danom utvrđenim rješenjem

12. ako je ocijenjena službenom ocjenom »ne zadovoljava«, danom izvršnosti rješenja

13. ako joj je izrečena stegovna kazna prestanka službe, danom izvršnosti rješenja vojnostegovnog suda o izricanju kazne

14. kada je osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci, danom saznanja za pravomoćnu presudu – kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora ili djelomičnu uvjetnu osudu za kazneno djelo danom saznanja za pravomoćnost presude, osim ako joj je pravomoćnom presudom izrečena uvjetna osuda ili joj je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro

15. kada se sazna da u vrijeme prijma u službu nije ispunjavala uvjete za prijam, danom saznanja

16. kada se sazna da je u vrijeme prijma u službu postojala zapreka za prijam propisana člankom 35. stavkom 1. podstavkom 2. ovoga Zakona, danom saznanja

17. kada je tijekom službe osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora za kazneno djelo koje je zapreka za prijam, danom saznanja –, osim ako joj je pravomoćnom presudom izrečena uvjetna osuda ili joj je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro

18. istekom roka raspolaganja iz članka 64. stavka 1. podstavka podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona, prvog dana nakon isteka roka – raspolaganja

19. istekom roka raspolaganja iz članka 64. stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, prvog dana nakon isteka roka raspolaganja

20. kada se tijekom službe utvrdi da osoba ne zadovoljava sigurnosne kriterije, danom utvrđenja

21. kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskoga staža.

(2) Iznimno od stavka 1. podstavaka 4 točaka 5. i 5 9. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi sa zvanjem doktora medicine, koja posjeduje odobrenje za samostalni rad i raspoređena je na ustrojbenom mjestu zdravstvene službe djelatna vojna služba prestaje s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 65 godina života.

(3) Iznimno od stavka 1. točaka 5. i 9. ovoga članka, vojnom specijalistu djelatna vojna služba prestaje s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 62 godine života.

(4) Iznimno od stavka 1. točke 9. i stavaka 2. i 3. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi služba može prestati na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i prije ispunjenja uvjeta iz stavka 1. točke 9. i stavaka 2. i 3. ovoga članka, danom utvrđenim rješenjem.

(5) Iznimno od stavka 1. točke 9. ovoga članka, djelatnu vojnu osobu zbog potreba službe ministar obrane može zadržati u službi najduže do dvije godine iako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. točke 9. ovoga članka.

(6) Djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točaka 6., 8., 9. i 19. i stavka 4. ovoga članka ne može prestati služba ako je protiv nje pokrenut ili se vodi stegovni postupak do okončanja stegovnog postupka. (3) Stegovni postupak iz stavka 2. ovoga članka koji se u tom slučaju mora se provesti po hitnom postupku i okončati najkasnije u roku od 45 dana od dana pokretanja stegovnog postupka.

(7) Djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točke 14. ovoga članka kojoj je izrečena uvjetna osuda, a sud donese odluku o opozivu izrečene uvjetne osude, služba prestaje danom saznanja za pravomoćnost odluke o opozivu uvjetne osude.

(8) Djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točke 14. ovoga članka kojoj je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro, a sud donese odluku kojom određuje izvršenje kazne zatvora u neizvršenom dijelu ili u cijelosti, služba prestaje danom saznanja za pravomoćnost odluke o izvršenju izrečene kazne zatvora.

Članak 207.a dodanNN 136/2025: dodan člankom 35.

Ročniku na temeljnom vojnom osposobljavanju služba prestaje istekom roka na koji je primljen na temeljno vojno osposobljavanje, ako mu služba ne prestane ranije na drugi način propisan ovim Zakonom.

Članak 208. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 80.

(1) Djelatnom vojniku/mornaru djelatna vojna služba prestaje ako koji nije zadovoljio na probnom radu, posljednjeg dana probnoga rada. djelatna vojna služba prestaje tijekom ili istekom probnog rada.

(2) Odluka o prestanku službe iz stavka 1. ovoga članka nije upravna stvar.

Članak 210. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 55.; NN 125/2019: izmijenjen člankom 56.

(1) Djelatnoj vojnoj osobi prestaje djelatna vojna služba rješenjem ili pisanim sporazumom.

(2) Služba iz stavka 1. ovoga članka Djelatna vojna služba na osobni zahtjev i otkazom prestaje istekom zadnjeg dana otkaznog roka koji iznosi:

– dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno manje od jedne godine

– mjesec dana ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno jednu godinu

– mjesec dana i dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno dvije godine

– dva mjeseca ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno pet godina

– dva mjeseca i dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno deset godina

– tri mjeseca ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno dvadeset i više godina.

(3) Otkazni rokovi iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na vojnike/mornare koji imaju sklopljen ugovor o službi.

Članak 211. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 56.

(1) Djelatnoj vojnoj osobi u rješenju o prestanku djelatne vojne službe naznačava se je li dobila »častan otpust« ili »nečastan otpust«.

(2) Nečastan otpust dobivaju osobe koje su:

– izgubile službu na temelju izvršnog rješenja vojnostegovnog suda

– neopravdano izostale s posla pet radnih dana uzastopce

– tijekom službe osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora od najmanje tri godine za kazneno djelo koje je zapreka za prijam iz članka 35. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona.

(3) U svim ostalim slučajevima propisanima odredbama ovoga Zakona osobe dobivaju častan otpust.

(4) Nečastan otpust iz stavka 2. ovoga članka ima za posljedicu gubitak prava i povlastica koje bi osoba imala nakon prestanka službe, kao što su:

– pravo na čin i oslovljavanje činom u mirovini

– pravo na povratak u službu

– pravo na mirovinu u skladu sa Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, kada se ispune propisani uvjeti

– pravo na nošenje vojne odore u svečanim prigodama

– ostale povlastice i pogodnosti.

Članak 213. izmijenjenNN 30/2018: izmijenjen člankom 81.

(1) Umirovljeni časnici i dočasnici imaju pravo na predstavljanje kao: »umirovljeni general/admiral«, »umirovljeni brigadir/kapetan bojnog broda«, »umirovljeni časnički namjesnik«, »umirovljeni stožerni narednik« itd.

(2) Časnici i dočasnici kojima je služba prestala uz častan otpust imaju pravo uz iskaznicu iz članka 24. ovoga Zakona na nošenje vojne odore u svečanim prigodama.

(3) Osobe iz stavka 2. ovoga članka mogu uz predočenje iskaznice iz članka 24. ovoga Zakona o svom trošku kupovati dijelove odore s propisanim oznakama pripadnosti Oružanim snagama.

(4) Osobe iz stavka 2. ovoga članka koje svojim nedoličnim ponašanjem u javnosti nanesu štetu ugledu Oružanih snaga gube pravo na nošenje vojne odore.

(5) Pod nedoličnim ponašanjem iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva se osobito svako postupanje suprotno pravnom poretku, javnom moralu ili djelovanje na štetu života i zdravlja ili drugih temeljnih sloboda i prava čovjeka.

(6) Nedolično ponašanje kojim se nanosi šteta ugledu Oružanih snaga utvrđuje posebno povjerenstvo koje imenuje ministar obrane.

(7) U slučaju neovlaštenoga nošenja vojne odore ili dijelova vojne odore s propisnim oznakama pripadnosti Oružanim snagama osobe iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se za prekršaj za neovlašteno nošenje vojne odore.

(8) Osobe iz stavka 1. ovoga članka sudjeluju u obredima u Oružanim snagama uz potporu Ministarstva obrane u skladu s pravilnikom iz članka 9. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona.

Članak 214. izmijenjenNN 75/2015: izmijenjen člankom 57.; NN 136/2025: izmijenjen člankom 36.

(1) Odlučivanje o prijmu u službu, prestanku službe, stanjima u službi i pravima i obvezama za koje je odredbama ovoga Zakona propisano donošenje rješenja upravne su stvari.

(2) O ostalim stanjima o službi te pravima i obvezama rješava se odlukama u neupravnom postupku.

(3) Protiv odluka iz stavka 2. ovoga članka nije dopušten prigovor.

(4) Način ispravljanja pogrešaka u odlukama donesenim u neupravnom postupku i stavljanju izvan snage odluka koje sadržavaju nepravilnosti propisuje odlukom ministar obrane.

(5) U upravnom postupku u kojem se odlučuje o upravnoj stvari iz stavka 1. ovoga članka postupa službena osoba u čijem opisu poslova je vođenje toga postupka ili rješavanje o upravnoj stvari.

(6) Osobe koje vode upravne postupke ili rješavaju u upravnim stvarima obvezne su imati položen državni stručni ispit.

Članak 225. brisanNN 50/2016: izmijenjen člankom 1.; NN 125/2019: brisan člankom 57.

(1) Djelatni vojnik/mornar koji je u djelatnu vojnu službu primljen na neodređeno vrijeme ostaje u djelatnoj vojnoj službi dok ne navrši 20 godina staža osiguranja.

(2) Časnik zatečen u službi u Oružanim snagama na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koji ima srednju stručnu spremu ostaje u djelatnoj vojnoj službi dok ne navrši 20 godina staža osiguranja.

(3) Osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izdvojit će se iz Oružanih snaga prema godišnjem planu izdvajanja osoblja, a najkasnije do 31. prosinca 2016.