Izmjene: NN 136/2025

Članak 1. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Služba u Oružanim snagama

(1) Ovim se Zakonom prvenstveno uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružane snage), prijam, raspored na ustrojbena mjesta, činovi i promaknuća u činove, obveze, prava i odgovornosti, izdvajanje i prestanak službe te ostala pitanja pripadnika Oružanih snaga.

(2) Služba u Oružanim snagama je obavljanje Ustavom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustav), zakonom i drugim propisima uređenih vojnih i drugih stručnih poslova koji se u Oružanim snagama obavljaju kao služenje vojnog roka, dragovoljno temeljno vojno osposobljavanje, kadetska služba, djelatna vojna služba, služba pričuvnog sastava i služba državnih službenika i namještenika.

(3) Pripadnici Oružanih snaga u smislu odredbi ovoga Zakona su vojne osobe i državni službenici i namještenici (u daljnjem tekstu: službenici i namještenici).

(4) Odredbe ovoga Zakona o djelatnim vojnim osobama primjenjuju se i na djelatne vojne osobe raspoređene na službu izvan Oružanih snaga.

Članak 5. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

(1) Ročnik je vojna osoba na dragovoljnom temeljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka tijekom kojeg se vojnom obukom osposobljava za obnašanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama.

(2) Kadet je vojna osoba koja se na temelju ugovora o kadetskoj službi sklopljenog s Ministarstvom obrane osposobljava pohađanjem:

– posebnog studijskog programa ustrojenog za potrebe Oružanih snaga u koji je ugrađen program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike

– civilnog obrazovanja (preddiplomski stručni studij ili diplomski odnosno preddiplomski sveučilišni studij) i pohađanjem programa obuke za kadete (vojna izobrazba i obuka).

(3) Pričuvnik je osoba iz pričuvnog sastava Oružanih snaga u skladu s odredbama Zakona o obrani.

(4) Ugovorni pričuvnici su osobe koje su s Ministarstvom obrane sklopile ugovor o službi u ugovornoj pričuvi Oružanih snaga.

(5) Osobe iz stavaka 1., 3. i 4. postaju vojne osobe stupanjem u Oružane snage.

(6) Kadeti postaju vojne osobe sklapanjem ugovora o osposobljavanju iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 6. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Službenici i namještenici

(1) Službenik je osoba koja u Oružanim snagama obavlja poslove iz djelokruga Oružanih snaga koji obuhvaćaju i obavljanje poslova znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja te informatičke poslove, opće i administrativne, planske, materijalno-financijske, računovodstvene i slične poslove informatičkih poslova, općih i administrativnih, planskih, materijalno-financijskih, računovodstvenih i sličnih poslova.

(2) Namještenik je osoba koja u Oružanim snagama radi na pomoćno-tehničkim i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga Oružanih snaga.

Članak 25. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Sastav Oružanih snaga

(1) Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav.

(2) Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine djelatne vojne osobe, službenici i namještenici, pričuvnici pozvani na službu u Oružane snage, ugovorni pričuvnici, kadeti te osobe koje su pristupile dragovoljnom vojnom osposobljavanju i programima za razvijanje sigurnosne kulture. (4) ročnici koji su pristupili temeljnom vojnom osposobljavanju.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, mirnodopski sastav čine i ročnici kada je na snazi obvezno služenje vojnog roka.

(3) Ratni sastav Oružanih snaga, uz osobe iz stavaka stavka 2. i 3. ovoga članka, čine i vojni obveznici mobilizirani u Oružane snage.

(4) Predsjednik Republike utvrđuje mirnodopski i ratni ustroj Oružanih snaga te strukturu činova u mirnodopskom i ratnom ustroju Oružanih snaga.

Članak 26. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Pristup u službu

Državljani Republike Hrvatske pristupaju u Oružane snage na sljedeći način:

– ročnici – upućivanjem na služenje vojnog roka ili na dragovoljno temeljno vojno osposobljavanje

– pričuvnici – na temelju poziva

– ugovorni pričuvnici – na temelju ugovora i poziva

– vojnici/mornari – na temelju ugovora o službi

– kadeti – na temelju ugovora o kadetskoj službi

– dočasnici, časnici i vojni specijalisti – aktom o prijmu u djelatnu vojnu službu

– službenici i namještenici – aktom o prijmu u službu.

Članak 27. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Javni natječaj ili interni oglas

(1) U skladu s potrebama službe za popunu slobodnoga ustrojbenog mjesta raspisuje se javni natječaj za prijam u kadetsku službu, za prijam vojnika/mornara te, časnika i, vojnih specijalista s tržišta rada. (2) te službenika i namještenika.

(2) Određena ustrojbena mjesta mogu se popunjavati djelatnim vojnim osobama, vojnim specijalistima, službenicima i namještenicima na temelju rezultata internog oglasa.

(3) Za obavljanje poslova i zadaća posebno važnih za obranu ministar obrane može iznimno primiti u službu osobu u status djelatne vojne osobe, vojnog specijalista, odnosno službenika i namještenika i bez raspisivanja javnog natječaja.

(3) Određena ustrojbena mjesta mogu se popunjavati djelatnim vojnim osobama, vojnim specijalistima, službenicima i namještenicima na temelju rezultata internog oglasa.

(4) Prijedlog izbora kandidata iz stavaka 1. i 3 2. ovoga članka utvrđuje povjerenstvo Ministarstva obrane koje imenuje ministar obrane.

Članak 28. brisančlankom 7. ovoga akta

Dragovoljno vojno osposobljavanje

(1) Ročnici na dragovoljnom vojnom osposobljavanju stječu temeljna vojna znanja i vještine te se pripremaju i osposobljavaju za obnašanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama.

(2) Na dragovoljno vojno osposobljavanje upućuju se punoljetni državljani Republike Hrvatske koji se dragovoljno prijave, budu odabrani i upućeni na osposobljavanje do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 30 godina života.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i osobe starije od 30 godina ako su kandidati za vojne specijaliste, ugovorne pričuvnike ili kasni prijam.

(4) Dragovoljno vojno osposobljavanje provodi se u okviru uputnih rokova i godišnjih kvota koje u skladu s potrebama Oružanih snaga određuje ministar obrane.

(5) Program obuke ročnika po rodovima, službama i strukama donosi načelnik Glavnog stožera.

Članak 29. brisančlankom 7. ovoga akta

(1) Za dragovoljno vojno osposobljavanje odabiru se kandidati koji ispunjavaju uvjete za dragovoljno vojno osposobljavanje i u odabirnom postupku postignu najbolje rezultate.

(2) Uvjete i kriterije za odabir kandidata, način ostvarivanja prava i obveza ročnika te druga pitanja u vezi s dragovoljnim vojnim osposobljavanjem pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 30. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Ugovor o dragovoljnom vojnom osposobljavanju

(1) Prije stupanja na dragovoljno vojno osposobljavanje odabrani kandidat potpisuje s Ministarstvom obrane ugovor kojim se obvezuje na službu Odluka o temeljnom vojnom osposobljavanju

(1) Odlukom o temeljnom vojnom osposobljavanju ročniku se uređuje služba u Oružanim snagama u statusu ročnika i određuju njegova prava i obveze.

(2) Ugovorom Odluka iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se početak i prestanak dragovoljnoga vojnog osposobljavanja, iznos novčane naknade, uvjeti i posljedice prijevremenog prestanka dragovoljnog vojnog osposobljavanja, način rješavanja sporova te druga prava i obveze u vezi s dragovoljnim vojnim osposobljavanjem nije upravna stvar.

Članak 33. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Plan i postupak prijma u djelatnu vojnu službu Oružane snage

(1) Prijam u djelatnu vojnu službu provodi se prema broju i strukturi za prijam utvrđen godišnjim planom prijma osoblja koji u skladu s potrebama Oružanih snaga na prijedlog ministra obrane donosi Vlada Republike Hrvatske.

(2) Planom iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća se i prijam službenika i namještenika u Oružane snage.

(3) Plan iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se na temelju potreba Oružanih snaga koje iskazuje Glavni stožer.

(4) Na temelju plana iz stavka 1. ovoga članka provodi se postupak privlačenja, oglašavanja i odabira kandidata za prijam u djelatnu vojnu službu.

(5) Način i postupak privlačenja, oglašavanja i odabira te postupak provedbe javnog natječaja i internog oglasa pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 36. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Prijam vojnika/mornara

(1) Osoba može biti primljena kao vojnik/mornar u djelatnu vojnu službu kada osim općih uvjeta za prijam ispunjava i sljedeće posebne uvjete:

– srednjoškolsko obrazovanje

– najviše navršenih 30 godina života do kraja kalendarske godine u kojoj se prima u službu

– odslužen vojni rok ili uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja. (2) ili uspješno završen program temeljnog vojnog osposobljavanja.

(2) Iznimno od stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, osoba može biti primljena kao vojnik/mornar u djelatnu vojnu službu ako ima osnovnoškolsko obrazovanje uz uvjet da do isteka prvoga ugovora o vojničkoj službi uz potporu Ministarstva obrane završi srednjoškolsko obrazovanje.

(3) Osoba iz stavka 2. ovoga članka prvi ugovor o vojničkoj službi na određeno vrijeme potpisuje s Ministarstvom obrane za vrijeme trajanja srednjoškolskog obrazovanja.

(4) Godišnjim planom prijma osoblja iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona mogu se odrediti i dodatni kriteriji za prijam vojnika/mornara ovisno o rodu, službi, vojnostručnoj specijalnosti.

(5) Odabirni postupak za prijam vojnika/mornara propisuje se pravilnikom utvrđuje ministar obrane iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 43. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

Kandidati za časnike

(1) Kadet, vojni stipendist, djelatni vojnik/mornar i djelatni dočasnik mogu se uputiti na osposobljavanje za časnika ako osim općih uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu ispunjavaju i sljedeće posebne uvjete:

– završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij

– odslužen vojni rok ili uspješno završen program dragovoljnoga dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili uspješno završen program temeljnog vojnog osposobljavanja ili uspješno završen program obuke za kadete

– najviše navršenih 30 godina života do kraja kalendarske godine u kojoj se upućuje na osposobljavanje za časnika.

(2) Djelatni vojnik/mornar može se uputiti na osposobljavanje za časnika ako osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ima najmanje jednu službenu ocjenu.

(3) Broj osoba iz stavka 1. ovoga članka koje će se uputiti na osposobljavanje za časnika određuje se godišnjim planom prijma osoblja.

(4) U skladu s potrebom službe na osposobljavanje za časnika mogu se, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, uputiti i druge osobe s tržišta rada u skladu s godišnjim planom prijma osoblja.

(5) Godišnjim planom prijma osoblja odredit će se najniža razina obrazovanja potrebna za tu godinu.

(6) Osoba iz stavka 4. ovoga članka smatra se vojnom osobom u skladu s odredbama ovoga Zakona te ostvaruje prava i obveze djelatne vojne osobe.

Članak 47. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

Prijam službenika i namještenika

Punoljetni državljanin Republike Hrvatske može biti primljen u službu u Oružane snage u svojstvu službenika i namještenika ako ispunjava sljedeće uvjete:

– odgovarajuće zvanje i stupanj obrazovanja

– da je zdravstveno i psihički sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima

– da zadovoljava sigurnosne kriterije

– da nema zapreka za prijam propisanih ovim Zakonom.

(2) Prijam službenika i namještenika u službu u Oružane snage provodi se u skladu s potrebama utvrđenim u Planu iz članka 33. ovoga Zakona.

Članak 48. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

Na službenike i namještenike primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima, osim o stvarima koje su propisane odredbama ovoga Zakona.

(2) Na službenike koji obavljaju poslove znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja primjenjuju se propisi o zaposlenicima u javnim službama u području znanosti i visokog obrazovanja ako je to za njih povoljnije.

Članak 53. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

Raspored na ustrojbeno mjesto druge vojnostručne specijalnosti

(1) Djelatna vojna osoba koja ne može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto u skladu s osobnom vojnostručnom specijalnosti može biti privremeno, u skladu s civilnom izobrazbom, raspoređena na ustrojbeno mjesto druge vojnostručne specijalnosti ili na ustrojbeno mjesto službenika i namještenika:

– kada se ukine postrojba ili ustrojbeno mjesto na koje je bila raspoređena

– kada postoji poseban interes službe, što koji se u svakom pojedinačnom slučaju mora kod svakog novog rasporeda posebno obrazložiti.

(2) Osoba iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka zadržava prava prijašnjeg ustrojbenog mjesta ako je to za nju povoljnije, osim prava na dodatke na plaću.

(3) Raspored iz stavka 1. ovoga članka može trajati do dvije godine.

(4) Nakon isteka roka rasporeda iz stavka 3. ovoga članka može se iznimno produljiti raspored najdulje dvije godine.

(5) Ustrojbeno mjesto čija je popuna potrebna, a koje se ne može popuniti odgovarajućom djelatnom vojnom osobom, može se popuniti rasporedom službenika ili namještenika odgovarajućeg stupnja obrazovanja za poslove iz članka 6. ovoga Zakona koji su u skladu s poslovima toga ustrojbenog mjesta, čiji raspored može trajati do dvije godine.

(6) Službenici i namještenici raspoređeni na ustrojbena mjesta djelatnih vojnih osoba za vrijeme obavljanja dužnosti imaju prava i obveze kao i djelatne vojne osobe na tim dužnostima.

Članak 75. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

(1) Djelatnoj vojnoj osobi miruje služba u Oružanim snagama kada je imenovana na javnu ili upravnu dužnost ili na dužnost u pravnu osobu koja je u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske.

(2) Mirovanje službe djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka traje do isteka roka na koji je imenovana, a najdulje pet godina.

(3) Djelatnoj vojnoj osobi miruje služba u Oružanim snagama kada je kao predstavnik Republike Hrvatske imenovana na dužnost u međunarodnu organizaciju.

(4) Djelatnoj vojnoj osobi miruje služba u Oružanim snagama za vrijeme neplaćenog dopusta do isteka roka odobrenog neplaćenog dopusta.

(5) Djelatna vojna osoba čiji je supružnik imenovan na dužnost u inozemstvo ima pravo na mirovanje službe u skladu s propisima kojima se uređuju vanjski poslovi.

(6) Djelatnoj vojnoj osobi miruju sva prava iz službe u Oružanim snagama dok se nalazi na izdržavanju kazne zatvora u trajanju do šest mjeseci, s danom početka izdržavanja kazne.

(6) Mirovanje službe iz stavaka 1., 3., 4., 5 4. i 6 5. ovoga članka upravne su stvari.

Članak 78.a izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

(1) Na sastavnicama sveučilišta i na Hrvatskom vojnom učilištu provode se posebni studijski programi Pripadnici Oružanih snaga izabrani u znanstveno-nastavna radna mjesta koji izvode nastavu za potrebe Oružanih snaga u okvire kojih je ugrađen i program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike. mogu zasnovati radni odnos sa Sveučilištem obrane i sigurnosti »Dr. Franjo Tuđman« tako da u Oružanim snagama odnosno Sveučilištu obrane i sigurnosti »Dr. Franjo Tuđman« obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom i da njihovo puno radno vrijeme iznosi najviše 48 sati tjedno.

(2) Za provedbu studijskih programa za potrebe Oružanih snaga na Hrvatskom vojnom učilištu ustrojavaju se suradnička, znanstvena, nastavna i znanstveno-nastavna ustrojbena mjesta u skladu sa zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje te odredbama ovoga Zakona.

(3) Osobu izabranu u suradničko, znanstveno, nastavno ili znanstveno-nastavno zvanje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje, kojoj je prestala djelatna vojna služba i koja je sudjelovala u nastavi na studijskim programima ili znanstvenim istraživanjima odnosno projektima na Hrvatskom vojnom učilištu, ministar obrane može primiti u službu u Oružane snage u svojstvu službenika bez raspisivanja javnog natječaja na mjesta ustrojena u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(4) Popis radnih mjesta i uvjeta za raspored na ustrojbena mjesta iz stavka 2. ovoga članka odlukom propisuje ministar obrane.

(2) Ministarstvo obrane i Sveučilište obrane i sigurnosti »Dr. Franjo Tuđman« sporazumom će urediti provedbu stavka 1. ovoga članka o izvođenju nastave.

Članak 83. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

Slijedno-rastuća časnička izobrazba

(1) Slijedno-rastuća časnička izobrazba provodi se pohađanjem izobrazbi:

– prva razina – za osposobljavanje za obnašanje časničke dužnosti i dodjelu čina poručnika/poručnika korvete i promicanje u čin natporučnika/poručnika fregate

– druga razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin satnika/poručnika bojnog broda i bojnika/kapetana korvete

– treća razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin pukovnika/kapetana fregate, a unutar nje intergranska zapovjedno-stožerna škola za promicanje u i čin brigadira/kapetana bojnog broda

– četvrta razina – za osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin generala/admirala.

(2) Pričuvnici pohađaju prve tri razine vojne izobrazbe za časnike po posebnom programu koji donosi načelnik Glavnog stožera.

Članak 84. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

(1) Kandidat za časnika upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 30 godina života.

(2) Natporučnik/poručnik fregate upućuje se na drugu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 38 godina života.

(3) Bojnik/kapetan korvete upućuje se na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života. Na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe može se uputiti satnik/poručnik bojnog broda najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava tri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 45 godina života.

(4) Brigadir/kapetan bojnog broda upućuje se na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 49 55 godina života. Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe može se uputiti pukovnik/kapetan fregate najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava tri dvije godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina 52 godine života.

(5) Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe mogu se za obnašanje dužnosti određene razine odgovornosti uputiti i službenici iz Ministarstva obrane i drugih državnih tijela koji su u državnoj službi proveli najmanje deset godina.

(6) Ako se na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe iz stavka 5. ovoga članka upućuju službenici, za vrijeme izobrazbe zadržavaju pravo na plaću svojeg radnog mjesta s kojega su upućeni na izobrazbu.

(7) Iznimno od godina života iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi koja koristi rodiljni i roditeljski dopust vrijeme provedeno u tom statusu priznat će se jednokratno i odmah nakon povratka u službu kao produljenje krajnjeg roka za upućivanje na slijedno-rastuću izobrazbu.

(8) Pričuvnici mogu biti upućeni na časničku izobrazbu bez obzira na godine života.

(9) Iznimno od godina života iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti upućena na slijedno-rastuću časničku izobrazbu vrijeme trajanja kaznenog postupka priznat će se kao produljenje krajnjeg roka za upućivanje na slijedno-rastuću časničku izobrazbu.

Članak 97. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

(1) Časnik može biti promaknut u viši čin kada ispuni uvjete iz članka 91. ovoga Zakona, kada u činu provede propisano vrijeme i stekne slijedno-rastuću časničku izobrazbu propisane razine kako slijedi:

– poručnik, odnosno poručnik korvete može biti promaknut u čin natporučnika, odnosno poručnika fregate ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu prve razine i u činu poručnika odnosno poručnika korvete provede tri godine i ako ima završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno kada u činu poručnika odnosno poručnika korvete provede četiri godine i ako ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij

– natporučnik, odnosno poručnik fregate može biti promaknut u čin satnika, odnosno poručnika bojnog broda ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine i u činu natporučnika odnosno poručnika fregate provede četiri godine i ako ima završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno kada u činu natporučnika odnosno poručnika fregate provede pet godina i ako ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij

– satnik, odnosno poručnik bojnog broda može biti promaknut u čin bojnika, odnosno kapetana korvete kada u činu satnika odnosno poručnika bojnog broda provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij

– bojnik, odnosno kapetan korvete može biti promaknut u čin pukovnika, odnosno kapetana fregate kada u činu bojnika odnosno kapetana korvete provede pet godina, ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu treće razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij, a iznimno bojnik odnosno kapetan korvete liječnik specijalist grane medicine kada u činu bojnika odnosno kapetana korvete provede pet godina može biti promaknut u čin pukovnika odnosno kapetana fregate bez završene slijedno-rastuće časničke izobrazbe treće razine

– pukovnik, odnosno kapetan fregate može biti promaknut u čin brigadira, odnosno kapetana bojnog broda kada u činu pukovnika odnosno kapetana fregate provede pet godina, ako ima završenu intergransku zapovjedno-stožernu školu slijedno rastuću časničku izobrazbu treće razine te završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, a iznimno pukovnik odnosno kapetan fregate liječnik specijalist grane medicine kada u činu pukovnika provede pet godina može biti promaknut u čin brigadira odnosno kapetana bojnog broda bez završene intergranske zapovjedno-stožerne škole slijedno-rastuće izobrazbe treće razine.

(2) Iznimno od godina provedenih u činu iz stavka 1. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti promaknuta u viši čin, propisano vrijeme u višem činu potrebno za promicanje skraćuje se za jednu godinu za svaku godinu trajanja kaznenog postupka pri čemu u viši čin može biti promaknuta jedanput u kalendarskoj godini.

(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka koje se odnose na vojnu izobrazbu ne primjenjuju se na časnike vojne specijaliste.

Članak 120. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

(1) Djelatne vojne Vojne osobe i kadeti primarnu zdravstvenu zaštitu u pravilu ostvaruju kod izabranog vojnog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i vojnog doktora dentalne medicine iz sastava vojno zdravstvenog središta Ministarstva obrane i Oružanih snaga i drugih ustrojstvenih jedinica Oružanih snaga nadležnih za provedbu zdravstvene potpore.

(2) Za djelatne vojne osobe kojima nije moguće zbog teritorijalne nepokrivenosti osigurati primarnu zdravstvenu zaštitu kod vojnog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i vojnog doktora dentalne medicine uredit će se način izbora doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i doktora dentalne medicine iz mreže javne zdravstvene službe u Republici Hrvatskoj.

(3) Ministar obrane uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva propisat će pravilnikom postupak i ovlasti u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu i prava na zdravstveno osiguranje pripadnika Oružanih snaga te način izbora doktora medicine primarne zdravstvene zaštite.

Članak 130.a dodančlankom 21. ovoga akta

Odredba članka 130. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuje i na ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju.

Članak 132.a dodančlankom 22. ovoga akta

(1) U svrhu rješavanja stambenog pitanja i poticanja zadržavanja u službi, djelatne vojne osobe mlađe od 45 godina života mogu ostvariti pravo na potporu za stambeno zbrinjavanje.

(2) Podrobniji uvjeti, mjerila i postupak pružanja potpore vezano uz stambeno zbrinjavanje djelatnim vojnim osobama pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 133. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

(1) Naknada za stanovanje ostvaruje se kao nadoknada povećanih troškova života zbog najma stambenog prostora djelatnim vojnim osobama imenovanim ili raspoređenim u mjesto službe koje je udaljeno najmanje 50 km od mjesta njihova prebivališta, ili ako je prebivalište ili mjesto službe na otoku bez obzira na udaljenost te ako nemaju riješeno stambeno pitanje i nisu smještene u vojnim lokacijama.

(2) Djelatna vojna osoba kojoj je prebivalište na otoku ili mu je mjesto službe na otoku ne ostvaruje pravo na naknadu za stanovanje ako mu je poslodavac osigurao prijevoz na otok i za povratak s otoka.

(3) Pravo iz stavka 1. ovoga članka priznaje se na temelju prijavljenoga boravišta u mjestu službe.

(4) Smatra se da djelatna vojna osoba ima riješeno stambeno pitanje ako ona ili član njezine obitelji (supružnik, maloljetno dijete ili dijete na redovitom školovanju, s kojim živi u obiteljskom kućanstvu) u mjestu službe ili u mjestu udaljenom do 50 km od mjesta službe ima u vlasništvu stan ili obiteljsku kuću.

(5) Dočasnici i časnici te generali/admirali smješteni u vojnim lokacijama ostvaruju pravo na 50% najniže naknade za stanovanje.

(6) Pod smještajem u vojnim lokacijama iz stavka 4. ovoga članka smatra se smještaj dočasnika i časnika te generala/admirala koji neprekidno traje najmanje 30 dana.

(7) Pod vojnim lokacijama, u smislu odredbi ovoga članka, ne smatraju se službeni stanovi te osobe smještene u službenim stanovima ne ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje.

(8) Djelatni vojnici/mornari kojima nije osiguran smještaj u vojnim lokacijama imaju pravo na naknadu za stanovanje, osim djelatnih vojnika/mornara iz članka 132. stavka 2. ovoga Zakona.

(9) Ako su bračni i izvanbračni supružnici imenovani ili raspoređeni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i žive u zajedničkom kućanstvu, svaki od njih ostvaruje pravo na 50% pripadajuće naknade za stanovanje, osim ako se ne dogovore da jedan od njih ostvaruje puni iznos naknade za stanovanje te u tom slučaju drugi supružnik ne ostvaruje pravo na troškove prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla te korištenje organiziranoga ili ugovorenog međumjesnog prijevoza.

(10) Organizirani ili ugovoreni međumjesni prijevoz od mjesta prebivališta do mjesta službe isključuje pravo na naknadu za stanovanje, ako je to povoljnije za poslodavca.

(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka, djelatne vojne osobe koje su raspoređene ili imenovane u mjesto službe u kojem nema mogućnosti najma stana ili kuće, ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje prema mjestu službe i pravo na korištenje organiziranoga ili ugovorenog prijevoza od mjesta službe do najbližeg mjesta gdje postoji mogućnost najma stana ili kuće, ili naknadu troškova prijevoza sukladno propisima kojima se reguliraju troškovi prijevoza ako organizirani ili ugovoreni prijevoz ne postoji.

(12) Pravo iz stavka 11. ovoga članka ostvaruje se na temelju potvrde o prijavljenom boravištu u najbližem mjestu.

(13) Promjena mjesta prebivališta djelatne vojne osobe koje je udaljeno najmanje 50 km od mjesta službe, ili ako je prebivalište ili mjesto službe na otoku bez obzira na udaljenost, nije od utjecaja na priznavanje prava na naknadu za stanovanje za vrijeme rasporeda u istom mjestu službe.

(14) Prebivalište odnosno boravište djelatne vojne osobe u smislu ovoga Zakona je prebivalište odnosno boravište u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje prebivalište i boravište hrvatskih državljana.

(15) Način utvrđivanja prava na naknadu za stanovanje propisuje se pravilnikom iz članka 132. stavka 4. ovoga Zakona.

(16) Pravo na naknadu za stanovanje iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se umjesto naknade troškova zbog odvojenog života od obitelji te se ne smatra oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s propisima o porezu na dohodak.

(17) Visinu naknade za stanovanje iz stavka 1. ovoga članka i popis mjesta službe iz stavka 7. ovoga članka odlukom propisuje ministar obrane.

Članak 137.a dodančlankom 24. ovoga akta

(1) Ročnik na temeljnom vojnom osposobljavanju ima pravo na plaću umnoška koeficijenta u visini od 90 % vrijednosti koeficijenta osobnog čina vojnika/mornara i osnovice za izračun plaće za vojnika/mornara.

(2) Zaposleni ročnik na temeljnom vojnom osposobljavanju kojem prava iz radnog odnosu miruju u skladu sa zakonom kojim se uređuju radni odnosi, ostvaruje pravo na naknadu u visini plaće iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 138. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

(1) Osnovica za obračun plaće Osnovna plaća djelatne vojne osobe uvećat će se za 8% 8 % djelatnim vojnim osobama koje imaju znanstveni akademski stupanj magistra znanosti odnosno za 15% 15 % djelatnim vojnim osobama koje imaju znanstveni odnosno akademski stupanj doktora znanosti. (2) Osnovica za obračun plaće, ako to nije uvjet za obavljanje poslova ustrojbenog mjesta, ali se odnosi na područje kojim se djelatna vojna osoba bavi u okviru poslova svojeg ustrojbenog mjesta.

(2) Osnovna plaća djelatne vojne osobe uvećat će se za 8% 8 % djelatnim vojnim osobama koje su završile poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij i stekle akademski naziv sveučilišnoga specijalista odnosno sveučilišnog magistra. (4) Pravo na uvećanje osnovice za obračun plaće za 8%, ako to nije uvjet za obavljanje poslova ustrojbenog mjesta, ali se odnosi na područje kojim se djelatna vojna osoba bavi u okviru poslova svojeg ustrojbenog mjesta.

(3) Djelatnim vojnim osobama imenovanima na vojnodiplomatske dužnosti ili upućenima na rad u međunarodna tijela, koji ostvaruju pravo na deviznu plaću, mjesečna osnovica za obračun doprinosa uvećat će se za 8% za znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno za 15% za znanstveni odnosno akademski stupanj doktora znanosti.

(3) Pravo na uvećanje osnovne plaće za 8 % ostvaruju i djelatne vojne osobe koje su završile četvrtu razinu slijedno-rastuće vojne izobrazbe i stekle inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju koju je u svrhu stručnog priznavanja priznala nadležna agencija za znanost i visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj.

Članak 139.a izmijenjen

Članak 140.a dodančlankom 26. ovoga akta

Odredbe članka 140. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju.

Članak 145. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

Kandidatu za časnika za vrijeme vojne izobrazbe i obuke tijekom koje se osposobljava za časnika Oružanih snaga pripada naknada plaće u visini 85% 90 % osnovne plaće utvrđene za čin poručnika/poručnika korvete.

Članak 149.b dodančlankom 28. ovoga akta

Odredbe članaka 142., 147., 148., 149. i 149.a ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju.

Članak 154.a dodančlankom 29. ovoga akta

Odredbe članaka 153. i 154. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju.

Članak 155. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

(1) Djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom, stanju pripravnosti i slično, nego ostvaruju dodatke za vojnu službu u skladu s člankom 139. ovoga Zakona.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i na ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju.

Članak 159. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

Plaćeni dopust

(1) Djelatna vojna osoba ima pravo na plaćeni dopust do ukupno petnaest radnih dana u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

– zaključenja braka – sedam radnih dana

– rođenja djeteta – sedam radnih dana

– smrti supružnika, roditelja, očuha i maćehe, djeteta, posvojitelja i posvojenika – pet radnih dana

– smrti ostalih krvnih srodnika zaključno s četvrtim stupnjem srodstva, odnosno tazbinskih srodnika zaključno s drugim stupnjem srodstva – dva radna dana

– teške bolesti supružnika, djeteta ili roditelja – tri radna dana

– dobrovoljnog davanja krvi – dva radna dana

– doniranja organa – 15 radnih dana

– selidbe u istom mjestu stanovanja – dva radna dana

– selidbe u drugo mjesto stanovanja – pet radnih dana

– polaganja stručnog ili drugog ispita – pet radnih dana

– kulturnih i sportskih nastupanja – dva radna dana

– elementarne prirodne nepogode koja je neposredno zadesila djelatnu vojnu osobu – pet radnih dana.

(2) Djelatna vojna osoba ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj i svako dobrovoljno davanje krvi iz stavka 1. ovoga članka neovisno o broju dana plaćenog dopusta koje je tijekom kalendarske godine iskoristila po drugim osnovama.

(3) Ako okolnost iz stavka 1. ovoga članka nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora, u vrijeme privremene nesposobnosti za rad ili u vrijeme odsutnosti iz službe zbog drugih razloga, djelatna vojna osoba ne ostvaruje pravo na plaćeni dopust.

(4) Odredbe stavka 1. postavaka 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na ročnike na temeljnom vojnom osposobljavanju.

(5) Pravo na plaćeni dopust utvrđuje se odlukom koja nije upravna stvar.

Članak 180. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

Stegovne mjere

(1) Stegovne mjere su:

1. opomena

2. ukor

3. smanjenje plaće od 5% do 20% u trajanju od jednog do tri mjeseca.

(2) Stegovna mjera iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka ne može se izreći ročnicima, kadetima i pričuvnicima.

Članak 181. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

Stegovne kazne

(1) Stegovne kazne su:

1. zaustavljanje u napredovanju u službi u trajanju od jedne do pet godina

2. zaustavljanje u promaknuću u činu u trajanju od jedne do pet godina

3. jednokratna novčana kazna u iznosu od 500,00 100,00 eura do 1500,00 kuna 300,00 eura

4. smanjenje plaće od 11% do 33% u trajanju od tri do 12 mjeseci

5. pritvor u trajanju do 30 dana

6. prevođenje čina u neposredno niži čin

7. oduzimanje čina

8. smjenjivanje s dužnosti uz raspored na ustrojbeno mjesto neposredno nižeg čina u trajanju od jedne do tri godine

9. smjenjivanje sa zapovjedne, odnosno voditeljske dužnosti uz zabranu imenovanja na takvu dužnost u trajanju od jedne do pet godina

10. raskid ugovora o školovanju, ugovora o kadetskoj službi, ugovora o izobrazbi, odnosno stručnom osposobljavanju

11. raskid ugovora o ugovornoj pričuvi

12. prestanak djelatne službe.

(2) Stegovna kazna pritvora može se izreći samo djelatnim vojnim osobama u ratnom stanju ili u stanju neposredne ugroženosti.

(3) Stegovna kazna smjenjivanja s dužnosti uz raspored na ustrojbeno mjesto neposredno nižeg čina u trajanju od jedne do tri godine može se izreći svim vojnim osobama, pri čemu se časnika ne može rasporediti na ustrojbeno mjesto dočasnika, ni dočasnika na ustrojbeno mjesto vojnika/mornara.

(4) Stegovna kazna prevođenja čina u neposredno niži čin ne može se izreći poručniku/poručniku korvete te skupniku.

(5) Za stegovni postupak ročnika može se izreći odgovarajuća stegovna kazna iz stavka 1. ovoga članka, s time da se stegovni postupak mora provesti po hitnom postupku najkasnije u roku od 30 dana od pokretanja stegovnog postupka.

Članak 205. izmijenjenčlankom 34. ovoga akta

(1) Djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje po sili zakona:

1. smrću, proglašenjem nestale osobe umrlom, odnosno utvrđenjem činjenice smrti

2. danom prestanka hrvatskog državljanstva

3. kada neopravdano izostane s posla pet radnih dana uzastopce, s danom napuštanja službe

4. kada izostane s posla dulje od 30 dana i vodi se u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba, s prvim danom izostanka, osim u slučaju iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona

5. kada ostvari uvjete za starosnu mirovinu u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojem je ostvarila te uvjete

6. na temelju rješenja o prestanku službe zbog utvrđene nesposobnosti za djelatnu vojnu službu, danom utvrđenim rješenjem

7. na temelju odluke Predsjednika Republike o prestanku službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, danom utvrđenim odlukom

8. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, ako joj je u odgovarajućem postupku utvrđena nemogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, danom utvrđenim rješenjem

9. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj:

– general/admiral, časnik odnosno dočasnik ima navršenih 60 godina života

– brigadir/kapetan bojnog broda ima navršenih 58 godina života i 40 godina mirovinskog staža

– pukovnik/kapetan fregate ima navršenih 57 godina života i 40 godina mirovinskog staža

– bojnik/kapetan korvete ima navršenih 56 godina života i 40 godina mirovinskog staža

– satnik/poručnik bojnog broda, natporučnik/poručnik fregate i poručnik/poručnik korvete ima navršene 54 godine života i 40 godina mirovinskog staža

– časnički namjesnik ima navršenih 56 godina života i 40 godina mirovinskog staža

– stožerni narednik ima navršenih 55 godina života i 40 godina mirovinskog staža

– nadnarednik ima navršene 54 godine života i 40 godina mirovinskog staža

– narednik, desetnik i skupnik ima navršene 53 godine života i 40 godina mirovinskog staža

10. kada vojnik/mornar primljen u službu na temelju ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme navrši 50 godina života, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava te godine života, ako ne ispunjava uvjete za prestanak službe zbog razloga navedenih u točki 8. ovoga stavka

11. na temelju rješenja o potpunom ili djelomičnom gubitku radne sposobnosti, danom utvrđenim rješenjem

12. ako je ocijenjena službenom ocjenom »ne zadovoljava«, danom izvršnosti rješenja

13. ako joj je izrečena stegovna kazna prestanka službe, danom izvršnosti rješenja vojnostegovnog suda o izricanju kazne

14. kada je osuđena na kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, danom saznanja za pravomoćnu presudu ili kaznu dugotrajnog zatvora ili djelomičnu uvjetnu osudu za kazneno djelo danom saznanja za pravomoćnost presude, osim ako joj je pravomoćnom presudom izrečena uvjetna osuda ili joj je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro

15. kada se sazna da u vrijeme prijma u službu nije ispunjavala uvjete za prijam, danom saznanja

16. kada se sazna da je u vrijeme prijma u službu postojala zapreka za prijam propisana člankom 35. stavkom 1. podstavkom 2. ovoga Zakona, danom saznanja

17. kada je tijekom službe osuđena na kaznu zatvora za kazneno djelo koje je zapreka za prijam, danom saznanja, osim ako joj je pravomoćnom presudom izrečena uvjetna osuda ili joj je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro

18. istekom roka raspolaganja iz članka 64. stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona, prvog dana nakon isteka roka raspolaganja

19. istekom roka raspolaganja iz članka 64. stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, prvog dana nakon isteka roka raspolaganja

20. kada se tijekom službe utvrdi da osoba ne zadovoljava sigurnosne kriterije, danom utvrđenja

21. kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskoga staža.

(2) Iznimno od stavka 1. točaka 5. i 9. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi sa zvanjem doktora medicine, koja posjeduje odobrenje za samostalni rad i raspoređena je na ustrojbenom mjestu zdravstvene službe djelatna vojna služba prestaje s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 65 godina života.

(3) Iznimno od stavka 1. točaka 5. i 9. ovoga članka, vojnom specijalistu djelatna vojna služba prestaje s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 62 godine života.

(4) Iznimno od stavka 1. točke 9. i stavaka 2. i 3. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi služba može prestati na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i prije ispunjenja uvjeta iz stavka 1. točke 9. i stavaka 2. i 3. ovoga članka, danom utvrđenim rješenjem.

(5) Iznimno od stavka 1. točke 9. ovoga članka, djelatnu vojnu osobu zbog posebno opravdanih razloga potreba službe ministar obrane može zadržati u službi najduže do dvije godine iako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. točke 9. ovoga članka.

(6) Djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točaka 6., 8., 9. i 19. i stavka 4. ovoga članka ne može prestati služba ako je protiv nje pokrenut ili se vodi stegovni postupak do okončanja stegovnog postupka koji se u tom slučaju mora provesti po hitnom postupku i okončati najkasnije u roku od 45 dana od dana pokretanja stegovnog postupka.

(7) Djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točke 14. ovoga članka kojoj je izrečena uvjetna osuda, a sud donese odluku o opozivu izrečene uvjetne osude, služba prestaje danom saznanja za pravomoćnost odluke o opozivu uvjetne osude.

(8) Djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točke 14. ovoga članka kojoj je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro, a sud donese odluku kojom određuje izvršenje kazne zatvora u neizvršenom dijelu ili u cijelosti, služba prestaje danom saznanja za pravomoćnost odluke o izvršenju izrečene kazne zatvora.

Članak 207.a dodančlankom 35. ovoga akta

Ročniku na temeljnom vojnom osposobljavanju služba prestaje istekom roka na koji je primljen na temeljno vojno osposobljavanje, ako mu služba ne prestane ranije na drugi način propisan ovim Zakonom.

Članak 214. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Odlučivanje o prijmu u službu, prestanku službe, stanjima u službi i pravima i obvezama za koje je odredbama ovoga Zakona propisano donošenje rješenja upravne su stvari.

(2) O ostalim stanjima o službi te pravima i obvezama rješava se odlukama u neupravnom postupku.

(3) Protiv odluka iz stavka 2. ovoga članka nije dopušten prigovor.

(4) Način ispravljanja pogrešaka u odlukama donesenim u neupravnom postupku i stavljanju izvan snage odluka koje sadržavaju nepravilnosti propisuje odlukom ministar obrane.

(5) U upravnom postupku u kojem se odlučuje o upravnoj stvari iz stavka 1. ovoga članka postupa službena osoba u čijem opisu poslova je vođenje toga postupka ili rješavanje o upravnoj stvari.

(6) Osobe koje vode upravne postupke ili rješavaju u upravnim stvarima obvezne su imati položen državni stručni ispit.