Izmjene: NN 75/2015

Članak 4. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

(1) Djelatne vojne osobe su:

– djelatni vojnik/mornar

– djelatni dočasnik

– djelatni časnik

– vojni specijalist.

(2) Vojnik/mornar je osoba koja je vojnom obukom osposobljena za obnašanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama.

(3) Dočasnik je osoba koja je vojnom obukom i izobrazbom osposobljena za obnašanje dočasničkih dužnosti u Oružanim snagama i kojoj je dodijeljen dočasnički čin.

(4) Časnik je osoba koja je civilnom te vojnom izobrazbom i vojnom obukom osposobljena za obnašanje časničkih dužnosti u Oružanim snagama i kojoj je dodijeljen časnički čin.

(5) Vojni specijalist je osoba koja posjeduje specijalizirana znanja i vještine potrebne za obnašanje vojnih dužnosti u rodovima borbene potpore, službama i strukama i koja je raspoređena na poslove određene za vojnog specijalista.

(6) Vojni specijalisti dijele se na dočasnike vojne specijaliste i časnike vojne specijaliste.

Članak 5. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

(1) Ročnik je vojna osoba na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili obveznom služenju vojnog roka tijekom kojeg se vojnom obukom osposobljava za obnašanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama.

(2) Kadet je vojna osoba koja se na temelju ugovora sklopljenoga s Ministarstvom obrane civilnim obrazovanjem te vojnom izobrazbom i obukom osposobljava za dužnosti časnika u Oružanim snagama. o kadetskoj službi sklopljenog s Ministarstvom obrane osposobljava pohađanjem:

– posebnog studijskog programa ustrojenog za potrebe Oružanih snaga u koji je ugrađen program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike

– civilnog obrazovanja (preddiplomski stručni studij ili diplomski odnosno preddiplomski sveučilišni studij) i pohađanjem programa obuke za kadete (vojna izobrazba i obuka).

(3) Pričuvnik je osoba iz pričuvnog sastava Oružanih snaga u skladu s odredbama Zakona o obrani.

(4) Ugovorni pričuvnici su osobe koje su s Ministarstvom obrane sklopile ugovor o službi u ugovornoj pričuvi Oružanih snaga.

(5) Osobe iz stavaka 1., 3. i 4. postaju vojne osobe stupanjem u Oružane snage.

(6) Kadeti postaju vojne osobe sklapanjem ugovora o osposobljavanju iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 9. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Opća i posebna pravila postupanja u Oružanim snagama

(1) Opća pravila postupanja u Oružanim snagama sadrže:

– Pravilnik o službi u Oružanim snagama, kojim se uređuju pitanja unutarnje organizacije, rada, odnosa, izgleda te ponašanja pripadnika Oružanih snaga

– Pravilnik o obredima u Oružanim snagama, kojim se propisuju vojne svečanosti, vojne proslave, vojne počasti i druge svečane prigode u Oružanim snagama te vojne žalosti – Pravilnik o stegovnoj odgovornosti, kojim se propisuje postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti vojnih osoba.

(2) Opća pravila iz stavka 1. ovoga članka donosi Predsjednik Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Predsjednik Republike) na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga (u daljnjem tekstu: Glavni stožer) i uz suglasnost ministra obrane.

(3) Posebna pravila postupanja u Oružanim snagama sadrže:

– Pravilnik o vježbovnim postupcima u Oružanim snagama

– Pravilnik o stražarskoj službi u Oružanim snagama

– Pravilnik o službi na brodovima u Oružanim snagama

– Pravilnik o vojnopomorskim i položajnim zastavama

– Pravilnik o zvanjima i stručnim ispitima pomoraca u Hrvatskoj ratnoj mornarici

– Pravilnik o letačkoj službi u Oružanim snagama.

(4) Posebna pravila iz stavka 3. ovoga članka donosi ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

Članak 16. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

(1) Djelatnim vojnim osobama, službenicima i namještenicima Pripadnicima Oružanih snaga zabranjeno je javno istupanje u vezi sa stanjem i odnosima u Oružanim snagama bez odobrenja ministra obrane ili osobe koju on ovlasti.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, nije potrebno odobrenje ministra obrane ako je djelatna vojna osoba, službenik i namještenik pripadnik Oružanih snaga izaslanik ministra obrane ili Predsjednika Republike.

(3) Djelatnim vojnim osobama, službenicima i namještenicima Pripadnicima Oružanih snaga dopušteno je istupanje iz stavka 1. ovoga članka u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, ako to pravila u međunarodnoj organizaciji u okviru koje se te aktivnosti odvijaju dopuštaju.

Članak 26. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Pristup u službu

Državljani Republike Hrvatske pristupaju u Oružane snage na sljedeći način:

– ročnici – upućivanjem na služenje vojnog roka ili na dragovoljno vojno osposobljavanje

– pričuvnici – na temelju poziva

– ugovorni pričuvnici – na temelju ugovora i poziva

– vojnici/mornari – na temelju ugovora o službi na određeno vrijeme

– kadeti – na temelju ugovora o školovanju kadetskoj službi

– dočasnici, časnici i vojni specijalisti – aktom o prijmu u djelatnu vojnu službu

– službenici i namještenici – aktom o prijmu u službu.

Članak 37. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Ugovor o vojničkoj službi

(1) Kandidati za vojnike/mornare koji ispunjavaju opće i posebne uvjete i u odabirnom postupku postignu najbolje rezultate u okviru planiranog broja i strukture za prijam potpisuju s Ministarstvom obrane ugovor o vojničkoj službi u trajanju od tri četiri godine.

(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka prvenstveno se utvrđuje početak i trajanje službe, probni rad, rod, služba i obveza obavljanja službe na cijelom području Republike Hrvatske, obveza sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, plaća, uvjeti i posljedice raskida ugovora, otkazni rok, način rješavanja sporova te druga prava i obveze u vezi s obavljanjem vojničke službe.

(3) Probni rad može trajati do dodjele vojnostručne specijalnosti, a najdulje šest mjeseci.

Članak 40. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Prijam dočasnika

(1) Nakon sklapanja drugog ugovora prve službene ocjene djelatni vojnik/mornar može na temelju postignutih rezultata u službi, zadovoljavanja zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta, biti odabran i uz osobnu suglasnost upućen na prvu razinu dočasničke izobrazbe.

(2) U skladu s godišnjim planom prijma osoblja iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona provodi se odabir kandidata za prijam u dočasnike između djelatnih vojnika/mornara koji su završili prvu razinu dočasničke izobrazbe i nisu stariji od 29 godina.

(3) Odabranim kandidatima iz stavka 2. ovoga članka po završetku prve razine dočasničke izobrazbe raskida se ugovor o vojničkoj službi, primaju se u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje im se prvi dočasnički čin i raspoređuju se na dočasničko ustrojbeno mjesto.

Članak 43. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Kandidati za časnike

(1) Kadet, vojni stipendist, djelatni vojnik/mornar i djelatni dočasnik mogu se uputiti na osposobljavanje za časnika ako osim općih uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu ispunjavaju i sljedeće posebne uvjete:

– završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij

– odslužen vojni rok ili uspješno završen program dragovoljnoga vojnog osposobljavanja ili uspješno završen program obuke za kadete

– najviše navršenih 30 godina života do kraja kalendarske godine u kojoj se upućuje na osposobljavanje za časnika.

(2) Djelatni vojnik/mornar može se uputiti na osposobljavanje za časnika ako osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ima najmanje jednu službenu ocjenu.

(3) Broj osoba iz stavka 1. ovoga članka koje će se uputiti na osposobljavanje za časnika određuje se godišnjim planom prijma osoblja.

(4) U skladu s potrebom službe na osposobljavanje za časnika mogu se, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, uputiti i druge osobe s tržišta rada u skladu s godišnjim planom prijma osoblja.

(5) Godišnjim planom prijma osoblja odredit će se najniža razina obrazovanja potrebna za tu godinu.

(6) Osoba iz stavka 3. ovoga članka smatra se vojnom osobom u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 44. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Ugovor o osposobljavanju za časnika

(1) Osobe iz članka 43. ovoga Zakona koje u odabirnom postupku postignu najbolje rezultate upućuju se na temelju ugovora na osposobljavanje za časnika u trajanju do godinu dana i sklapanjem ugovora o osposobljavanju za časnika oni postaju kandidati za časnike.

(2) Program osposobljavanja za časnike donosi načelnik Glavnog stožera.

(3) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se početak i trajanje osposobljavanja odnosno službe, rod, služba i struka za koju se osposobljava, uvjeti i posljedice raskida ugovora, način rješavanja sporova te druga prava i obveze.

(4) Kriterije i postupak odabira osoba koje će se uputiti na osposobljavanje za časnika pravilnikom propisuje ministar obrane.

(5) Kandidat za časnika upućuje se na prvu razinu časničke izobrazbe.

(6) Iznimno od odredbi ovoga članka, kadeti iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona ne podliježu odabirnom postupku.

(7) Iznimno od odredbi ovoga članka, kadeti koji su završili poseban studijski program ustrojen za potrebe Oružanih snaga u koji je ugrađen program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike ne upućuju se na osposobljavanje za časnike.

Članak 45. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Prijam na časničku dužnost

(1) Kandidati za časnike nakon završetka prve razine časničke izobrazbe primaju se u djelatnu vojnu službu kao časnici, dodjeljuje im se prvi časnički čin i raspoređuju se na časničke dužnosti.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kadet se prima u djelatnu vojnu službu kao časnik, dodjeljuje mu se prvi časnički čin i raspoređuje se na časničku dužnost, nakon uspješnog završetka preddiplomskoga sveučilišnog studija, studijskog programa ustrojenog za potrebe Oružanih snaga u koji je ugrađen program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike i ako je kao kandidat za kadeta sklopio s Ministarstvom obrane ugovor o kadetskoj službi u skladu s kojim se osposobljava na preddiplomskom sveučilišnom studiju u koji je ugrađen program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike.

Članak 46. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

Prijam vojnih specijalista

(1) Prijam vojnih specijalista s tržišta rada obavlja se u skladu s odredbama članka Slobodna ustrojbena mjesta vojnih specijalista popunjavaju se internim oglasom iz kategorije vojnika/mornara, dočasnika, časnika, službenika i namještenika.

(2) Ako ustrojbena mjesta nije moguće popuniti na način opisan u stavku 1. ovoga članka, prijam vojnih specijalista provodi se s tržišta rada u skladu s člankom 27. ovoga Zakona.

(3) Osobe iz stavka stavaka 1. i 2. ovoga članka osim posebnih specijalističkih znanja potrebnih za obnašanje dužnosti vojnog specijalista moraju zadovoljavati ispunjavati opće i opće posebne uvjete za prijam u djelatnu vojnu službu iz ovoga Zakona. (4) Nakon završetka izobrazbe iz stavka 3. ovoga članka osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu se, osim godina života, te posebna specijalistička znanja potrebna za obnašanje dužnosti vojnog specijalista.

(3) Odabrani kandidati s tržišta rada upućuju se na izobrazbu za vojne specijaliste na temelju ugovora o izobrazbi za vojne specijaliste.

(4) Osoba koja bude odabrana za prijam na ustrojbeno mjesto vojnog specijalista upućuje se na temelju ugovora na osposobljavanje za vojnog specijalista u trajanju do godinu dana.

(5) Osoba iz stavka 4. ovoga članka smatra se vojnom osobom u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(6) Program osposobljavanja za vojnog specijalista donosi načelnik Glavnog stožera. Program osposobljavanja sadržava prvu razinu dočasničke odnosno časničke izobrazbe i program dragovoljnog vojnog osposobljavanja za kandidate koji nemaju ispunjen ovaj uvjet.

(7) Nakon završetka osposobljavanja iz stavka 4. ovoga članka osoba se može primiti u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje im joj se čin skupnika vojnog specijalista ili poručnika/poručnika korvete vojnog specijalista i raspoređuju se na dužnost koja se može popunjavati vojnim specijalistima. (5) Posebna specijalistička znanja iz stavka 2. ovoga članka, vrste vojnih specijalista, kao i raspoređuje se na ustrojbeno mjesto vojnog specijalista.

(8) Vrste vojnih specijalista, posebna specijalistička znanja koja osoba treba ispunjavati u trenutku prijma, kao i posebna specijalistička znanja koja se stječu tijekom službe te ostala pitanja u vezi s vojnim specijalistima pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

Članak 47. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

Prijam službenika i namještenika

Punoljetni državljanin Republike Hrvatske može biti primljen u službu u Oružane snage u svojstvu službenika i namještenika ako ispunjava sljedeće uvjete:

– odgovarajuće zvanje i stupanj obrazovanja

– da je zdravstveno i psihički sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima

– da zadovoljava sigurnosne kriterije

– da nema zapreka za prijam propisanih ovim Zakonom.

(2) Prijam službenika i namještenika u službu u Oružane snage provodi se u skladu s potrebama utvrđenim u Planu iz članka 33. ovoga Zakona.

Članak 50. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

Uvjeti i rokovi imenovanja na dužnost odnosno raspoređivanja na ustrojbeno mjesto

(1) Djelatnu vojnu osobu imenuje se na dužnost, odnosno raspoređuje na ustrojbeno mjesto, u skladu s uvjetima ustrojbenog mjesta, činom i stečenom vojnostručnom specijalnosti, na rok do četiri godine.

(2) Raspored djelatne vojne osobe na ustrojbeno mjesto za koje je propisana opća vojnostručna specijalnost smatra se odgovarajućim rasporedom u skladu sa stečenom osobnom vojnostručnom specijalnosti.

(3) Djelatni dočasnik i časnik može obnašati neprekidno zapovjednu ili voditeljsku dužnost na istom ustrojbenom mjestu najdulje četiri godine.

(4) Rok raspoređivanja iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na vojnike/mornare i vojne specijaliste.

Članak 52. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

(1) Djelatna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto, imenovana ili upućena na dužnost:

– u ustrojstvenu jedinicu Oružanih snaga ili Ministarstvo obrane

– vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost

– u međunarodnu organizaciju ili vojno predstavništvo

– u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu, ako traje dulje od devet mjeseci

– na školovanje kao polaznik izobrazbe, obuke, usavršavanja ili specijalizacije, ako traje dulje od šest mjeseci.

(2) Za popunjavanje dužnosti iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka raspisuje se interni oglas. Prijedlog kandidata utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ministar obrane. Odluku o konačnom prijedlogu kandidata donosi ministar obrane uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ministar obrane može bez raspisivanja internog oglasa donijeti odluku o konačnom prijedlogu kandidata za imenovanje na dužnost vojnog izaslanika.

(4) Na dužnost iz stavka 1. podstavaka 2. i 3. ovoga članka osoba može biti imenovana odnosno raspoređena najdulje četiri godine.

Članak 54. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Raspoređivanje na niže ustrojbeno mjesto

(1) Djelatna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina:

– na temelju rješenja vojnostegovnog suda zbog izrečene stegovne kazne

– zbog ukidanja ustrojbenog mjesta

– kada se pojedina ustrojbena mjesta ne mogu popuniti

– zbog rasporeda na temelju osobne zamolbe, ako nema mogućnost rasporeda na ustrojbeno mjesto osobnog čina.

– kada se imenuje na dužnost vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost

– kada se upućuje u međunarodnu organizaciju i vojno predstavništvo.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina može uz zadržavanje prava osobnog čina ostati na ustrojbenom mjestu nižeg čina najdulje dvije godine, osim u slučaju rasporeda iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka kada to ovisi o trajanju izrečene stegovne kazne. te u slučaju rasporeda iz stavka 1. podstavaka 5. i 6. ovoga članka kada to ovisi o trajanju imenovanja odnosno upućivanja.

(3) Ograničenja iz ovoga članka ne odnose se na raspored vojnika/mornara i vojnih specijalista.

Članak 56. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Obnašanje dužnosti na ustrojbenom mjestu višeg čina

(1) Djelatna vojna osoba može biti u interesu Oružanih snaga raspoređena za obnašatelja dužnosti na ustrojbenom mjestu neposredno višeg čina od osobnog čina, a iznimno na ustrojbenom mjestu dva čina više od osobnog čina, najdulje dvije godine.

(2) Raspored na ustrojbeno mjesto koje je dva čina više od osobnog čina iz stavka 1. ovoga članka mora se u svakom pojedinačnom slučaju posebno obrazložiti.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ograničenje rasporeda na dvije godine i posebno obrazloženje ne odnosi se na vojnike/mornare, vojne specijaliste, na djelatnu vojnu osobu koja se imenuje na dužnost vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost te na djelatnu vojnu osobu koja se upućuje u međunarodnu organizaciju i vojno predstavništvo.

Članak 63.a dodančlankom 17. ovoga akta

(1) Vojnik/mornar tijekom zadnje godine trećeg ugovora o vojničkoj službi može biti premješten uz osobnu suglasnost u drugo državno tijelo ako za to ispunjava uvjete u skladu s posebnim propisima.

(2) Sporazum o premještaju iz stavka 1. ovoga članka sklapa ministar obrane s čelnikom državnog tijela u koje se osoba premješta.

Članak 64. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

(1) Djelatna vojna osoba stavlja se na raspolaganje:

– po isteku roka na koji je imenovana, raspoređena, upućena ili ako je razriješena dužnosti – na rok od tri mjeseca

– nakon danom ukidanja ustrojbenog mjesta – na rok iz članka 210. ovoga Zakona

– kada je ocijenjena zdravstveno nesposobnom za djelatnu vojnu službu – do prestanka službe.

(2) Osoba na raspolaganju iz stavka 1. ovoga članka zadržava prava osobnog čina.

(3) Stavljanje na raspolaganje upravna je stvar.

Članak 70. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

(1) Protiv rješenja o udaljenju iz službe dopuštena je žalba Višem vojnostegovnom sudu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(2) Žalba protiv rješenja o udaljenju iz službe ne odgađa njegovo izvršenje.

(3) Viši vojnostegovni Vojnostegovni sud dužan je riješiti žalbu u roku od 15 dana od primitka žalbe.

(4) Rješenje Višega vojnostegovnog vojnostegovnoga suda izvršno je u upravnom postupku danom dostave toga rješenja.

Članak 74. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

(1) Pripadnik Oružanih snaga s kojim je tijekom obavljanja borbenih zadaća ili sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu nadređeni zapovjednik, odnosno drugi čelnik izgubio kontakt i nije ga mogao ostvariti u roku od najmanje 48 sati od trenutka kada je trebao biti ostvaren kontakt, smatra se privremeno nestalim.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka smatra se privremeno nestalom kada sve okolnosti upućuju na to da se ne radi o samovoljnom napuštanju dužnosti, odnosno službe.

(3) Članovi uže obitelji osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo primati naknadu plaće nestale osobe do njezina povratka ili proglašenja umrlim, odnosno do utvrđenja činjenice smrti.

(4) Pravo iz stavka 2 3. ovoga članka ostvaruju i članovi uže obitelji osobe koja se u skladu s međunarodnim pravom smatra zarobljenom do povratka iz zarobljeništva.

Članak 78.a dodančlankom 21. ovoga akta

(1) Na sastavnicama sveučilišta i na Hrvatskom vojnom učilištu provode se posebni studijski programi za potrebe Oružanih snaga u okvire kojih je ugrađen i program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike.

(2) Za provedbu studijskih programa za potrebe Oružanih snaga na Hrvatskom vojnom učilištu ustrojavaju se suradnička, znanstvena, nastavna i znanstveno-nastavna ustrojbena mjesta u skladu sa zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje te odredbama ovoga Zakona.

Članak 79. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

Vrste vojne izobrazbe

(1) Vojna izobrazba organizira se kao slijedno-rastuća te funkcionalna izobrazba.

(2) Slijedno-rastuća vojna izobrazba osposobljava vojnu osobu za obnašanje dužnosti određene razine odgovornosti i provodi se kroz četiri razine dočasničke i četiri razine časničke izobrazbe.

(3) Specijalistička vojna izobrazba osigurava stjecanje potrebnih znanja i vještina za obnašanje dužnosti određene vojnostručne specijalnosti.

(3) Vojna osoba se upućuje na određenu razinu slijedno-rastuće izobrazbe ako je s uspjehom završila prethodnu razinu izobrazbe.

(4) Funkcionalna izobrazba je oblik stjecanja znanja i vještina u svrhu kvalitetnijeg obnašanja dužnosti i nadopune vojnostručne specijalnosti, čijim se završetkom stječe dodatna osposobljenost za dužnosti u rodovima, službama i strukama u određenom funkcionalnom području.

(5) Izobrazba za prijam vojnih specijalista iz članka 46. ovoga Zakona provodi se pohađanjem općih nastavnih programa i specijalističkih tečajeva.

(6) Nadležnosti i način donošenja nastavnih planova i programa za pojedine vrste i razine vojne izobrazbe i izobrazbe za vojne specijaliste i nadzor nad provođenjem nastavnih planova i programa pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

(7) Način provedbe te vrste i razine vojne izobrazbe pričuvnih dočasnika i časnika propisuju se pravilnikom koji donosi ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

Članak 82. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

(1) Vojnik/mornar upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe da bi stekao uvjete za dodjelu čina skupnika, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 29 godina života.

(2) Skupnik se upućuje na drugu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin desetnika, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 36 godina 33 godine života.

(3) Narednik se upućuje na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin nadnarednika, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 44 godine 41 godinu života.

(4) Stožerni narednik se upućuje na četvrtu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin časničkog namjesnika, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 48 godina života.

Članak 84. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

(1) Kandidat za časnika upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe da bi stekao uvjete za dodjelu čina poručnika/poručnika korvete najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 30 godina života.

(2) Natporučnik/poručnik fregate upućuje se na drugu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin satnika/poručnika bojnog broda, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 38 godina života.

(3) Bojnik/kapetan korvete upućuje se na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin pukovnika/kapetana fregate, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života. Na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe može se uputiti satnik/poručnik bojnog broda, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 45 godina života.

(4) Brigadir/kapetan bojnog broda upućuje se na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin generala/admirala, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 49 godina života. Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe može se uputiti pukovnik/kapetan fregate, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života.

(5) Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe mogu se za obnašanje dužnosti određene razine odgovornosti uputiti i službenici iz Ministarstva obrane i drugih tijela državne vlasti koji su u državnoj službi proveli najmanje 10 godina.

(6) Časnici službi i struka u pravilu se upućuju se na prvu i drugu razinu slijedno-rastuće časničke časnike izobrazbe.

Članak 89. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

(1) Vojnim osobama dodjeljuju se činovi te se promiču na temelju vojne izobrazbe i obuke i civilnog obrazovanja, službenih ocjena za obnašanje propisanih dužnosti i uspješnosti u obnašanju službe.

(2) Činovi vojnih osoba u Hrvatskoj ratnoj mornarici – u rodu pomorstvo, različiti su po nazivu i oznakama, a isti po razini činova u Hrvatskoj kopnenoj vojsci i Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani.

(3) Činovi u Oružanim snagama su:

– za kadete:

ČIN KRATICA

kadet k

kadet skupnik ks

kadet desetnik kd

kadet narednik kn.

– za vojnike/mornare:

ČIN KRATICA

vojnik/mornar voj/mor

pozornik pz

razvodnik rz

– za niže dočasnike i vojne specijaliste:

ČIN KRATICA

skupnik skupnik vojni specijalist sk

desetnik desetnik vojni specijalist ds

narednik narednik vojni specijalist nr

– za više dočasnike i vojne specijaliste:

ČIN KRATICA

nadnarednik nadnarednik vojni specijalist nnr

stožerni narednik stožerni narednik vojni specijalist sžn

časnički namjesnik čn

– za niže časnike i vojne specijaliste:

– za više časnike:

– za generale/admirale:

(4) Nazivi činova za žene upotrebljavaju se u ženskom rodu.

Članak 91. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

Opći uvjeti za promicanje

(1) Vojnu osobu može se promaknuti u viši čin:

– ako je provela propisano vrijeme u određenom činu

– ako nije kažnjena za kazneno djelo, odnosno ako je za kazneno djelo nastupila rehabilitacija i ako se protiv nje ne vodi kazneni postupak

– ako u zadnje tri godine nije kažnjena za stegovni prijestup, odnosno ako je stegovna sankcija brisana iz evidencije i ako se protiv nje ne vodi stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa

– ako u vremenu propisanom za promaknuće nijedanput nije ocijenjena ocjenom »zadovoljava«

– ako postoji mogućnost rasporeda na dužnost višeg čina.

(2) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka za promicanje u činove viših časnika odnosno generala/admirala, djelatna vojna osoba treba imati utvrđenu razinu znanja stranog jezika u skladu s propisom iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Vojne osobe koje nisu ocijenjene u skladu s odredbama ovoga Zakona ne ispunjavaju uvjete za promicanje.

(4) Odredbe ovoga Zakona o dodjeli čina i promaknuću u viši čin na odgovarajući način se primjenjuju i na pričuvne vojnike/mornare, pričuvne dočasnike i pričuvne časnike.

(5) Dodjela čina i promaknuće u viši čin nije upravna stvar.

Članak 92.a dodančlankom 27. ovoga akta

Dodjela čina kadetima

(1) Sklapanjem ugovora o kadetskoj službi osobi se dodjeljuje čin kadeta.

(2) Završetkom prve godine studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta skupnika.

(3) Završetkom druge godine studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta desetnika.

(4) Završetkom treće godine studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta narednika.

(5) Načelnik Glavnog stožera ili osoba koju on ovlasti osobama iz ovoga članka dodjeljuje čin kadeta.

Članak 97. izmijenjenčlancima 28. i 29. ovoga akta

(1) Časnik može biti promaknut u viši čin kada ispuni uvjete iz članka 91. ovoga Zakona, ako je mlađi od godina života propisanih odredbama ovoga članka, kada u činu provede propisano vrijeme i stekne slijedno-rastuću časničku izobrazbu propisane razine kako slijedi:

– poručnik, odnosno poručnik korvete može biti promaknut u čin natporučnika, odnosno poručnika fregate najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 34 godine, kada u činu poručnika odnosno poručnika korvete provede tri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu prve razine te završen najmanje preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij

– natporučnik, odnosno poručnik fregate može biti promaknut u čin satnika, odnosno poručnika bojnog broda najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 39 godina, kada u činu natporučnika odnosno poručnika fregate provede četiri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij

– satnik, odnosno poručnik bojnog broda može biti promaknut u čin bojnika, odnosno kapetana korvete najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 45 godina, kada u činu satnika odnosno poručnika bojnog broda provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij

– bojnik, odnosno kapetan korvete može biti promaknut u čin pukovnika, odnosno kapetana fregate najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 48 godina, kada u činu bojnika odnosno kapetana korvete provede pet godina, ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu treće razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij

– pukovnik, odnosno kapetan fregate može biti promaknut u čin brigadira, odnosno kapetana bojnog broda najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 51 godinu, kada u činu pukovnika odnosno kapetana fregate provede pet godina, ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu treće razine te završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka koje se odnose na vojnu izobrazbu treće i četvrte razine ne primjenjuju se na časnike struka.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka koje se odnose na godine života i vojnu izobrazbu ne primjenjuju se na časnike vojne specijaliste.

Članak 97.a dodančlankom 29. ovoga akta

Časnici službi i struka mogu napredovati do čina pukovnika, odnosno kapetana fregate bez završene treće razine slijedno-rastuće vojne izobrazbe.

Članak 106. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

(1) Radi upravljanja profesionalnim razvojem ministar obrane pravilnikom utvrđuje standarde profesionalnog razvoja za djelatne vojnike/mornare, dočasnike i časnike. Prijedlog pravilnika ministru obrane može podnijeti načelnik Glavnog stožera.

(2) Standardi profesionalnog razvoja posebno se propisuju za djelatne vojne osobe borbenih rodova i rodova borbene potpore, a posebno za djelatne vojne osobe struka odnosno službi.

(3) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka propisuje se i postupak utvrđivanja nemogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja te program zbrinjavanja i tranzicije osoba koje nemaju mogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja.

Članak 124. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

(1) Kada je protiv pripadnika Oružanih snaga pokrenut kazneni postupak zbog radnji počinjenih u obavljanju službe službene zadaće s opasnom stvari u Oružanim snagama, Ministarstvo obrane može pripadnicima Oružanih snaga osigurati odvjetničku ili drugu pravnu pomoć.

(2) Djelatnim vojnim osobama, na osobni zahtjev, može se osigurati besplatno pravno savjetovanje ako je protiv njih pokrenut kazneni postupak po privatnoj tužbi vezan za obavljanje službe, a služba je prema ocjeni Ministarstva obrane obavljana u skladu s propisima i pravilima.

(3) Pravno savjetovanje iz stavka 2. ovoga članka obuhvaća savjetovanje o pravnom položaju u pravnim stvarima koje su povezane s obavljanjem vojne službe, pravima i obvezama u postupku, postupovnim pravilima, načinu izvršenja sudske odluke i sl.

(4) Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje postupak i uvjete ostvarivanja Odluku o ostvarivanju prava na odvjetničku ili drugu pravnu pomoć iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka donosi ministar obrane uz pribavljeno prethodno mišljenje nadležnog državnog odvjetništva.

Članak 130. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

Djelatna vojna osoba ima pravo na novčanu pomoć u slučaju smrti supružnika, djeteta, posvojenika i roditelja ili posvojitelja u visini jedne proračunske osnovice.

Članak 133. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

(1) Djelatnu vojnu osobu može se rasporediti u mjesto službe koje je više od 50 km udaljeno od mjesta stalnog stanovanja ili se nalazi na otoku.

(2) Djelatnu vojnu osobu iz stavka 1. ovoga članka koja će u roku od pet godina ispuniti uvjete za starosnu mirovinu može se rasporediti na osobni zahtjev u mjesto službe najbliže mjestu stanovanja u skladu s nepopunjenim ustrojbenim mjestima.

(3) Djelatnim vojnim osobama raspoređenima po potrebi službe u drugo mjesto službe koje je najmanje 50 km udaljeno od dosadašnjeg mjesta stalnog stanovanja službe ili se nalazi na otoku, kojima se u roku od 30 dana od dana rasporeda ne može dati na korištenje službeni stan, a nisu smještene u vojnim lokacijama, isplatit će se naknada za stanovanje.

(4) Visinu naknade iz stavka 3. ovoga članka određuje jedanput na godinu posebnom Dočasnici i časnici smješteni u vojnim lokacijama ostvaruju pravo na 50% najniže naknade za stanovanje.

(5) Pod smještajem u vojnim lokacijama iz stavka 4. ovoga članka smatra se smještaj dočasnika i časnika koji neprekidno traje najmanje 30 dana.

(6) Pod vojnim lokacijama u smislu odredbi ovoga članka ne smatraju se službeni stanovi te osobe smještene u službenim stanovima ne ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje.

(7) Visinu naknade iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, kao i način utvrđivanja prava na naknadu za stanovanje određuje odlukom ministar obrane ovisno o razmještaju ustrojstvenih jedinica Oružanih snaga na području Republike Hrvatske. (5) te se ona ne smatra oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s propisima o porezu na dohodak.

(8) Djelatni vojnici/mornari kojima nije osiguran smještaj u vojnim lokacijama imaju pravo na naknadu za stanovanje.

(9) Pravo na naknadu za stanovanje isključuje pravo na naknadu troškova međumjesnog prijevoza i pravo na naknadu troškova zbog odvojenog života od obitelji.

(10) Pravo na naknadu za stanovanje isključuje pravo na korištenje organiziranog prijevoza.

(8) Način utvrđivanja prava (11) Pravo na naknadu za stanovanje propisuje se pravilnikom iz članka 132. stavka 3. ovoga Zakona. ostvaruje se umjesto naknade troškova zbog odvojenog života od obitelji.

Članak 137. izmijenjenčlankom 34. ovoga akta

(1) Osnovna plaća djelatne vojne osobe je umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osnovnu plaću djelatne vojne osobe raspoređene na ustrojbeno mjesto višega čina od osobnoga čina čini aritmetička sredina osnovne plaće utvrđene za osobni čin i osnovne plaće čina ustrojbenog mjesta na koje je djelatna vojna osoba raspoređena.

(3) Vojnom specijalistu koji sustavom promaknuća u skladu s odredbama ovoga Zakona dostigne ustrojbeni čin radnog mjesta na koji je raspoređen ili dostigne maksimalni čin za vojnog specijalista propisan odredbama ovoga Zakona svakih idućih pet godina provedenih na dužnosti vojnog specijalista uvećava se vrijednost koeficijenta osobnog čina.

(4) Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe jednaka je osnovici za obračun plaće državnih službenika i namještenika.

(5) Iznimno od odredbi ovoga članka, na pojedina ustrojbena mjesta u Hrvatskom vojnom učilištu koja su određena u skladu s nazivima radnih mjesta u javnim službama pri obračunu plaće primjenjuju se koeficijenti složenosti poslova utvrđeni za javne službe.

(6) Vrijednost koeficijenta osobnog čina djelatnih vojnih osoba i iznos uvećanja koeficijenta osobnog čina za vojne specijaliste iz stavka 3. ovoga članka određuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.

Članak 139.a dodančlankom 35. ovoga akta

Ministar obrane odlukom određuje radna mjesta službenika i namještenika u Oružanim snagama na kojima se zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi posla i odgovornosti osnovna plaća uvećava najviše do 20%.

Članak 140. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

Naknada plaće za vrijeme bolovanja

(1) Djelatnoj vojnoj osobi koja je zbog bolovanja do 42 dana odsutna iz službe pripada naknada plaće u visini od 85% od njezine osnovne plaće.

(2) Djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme privremene nesposobnosti za službu uzrokovane ozljedom na radu i profesionalnom bolešću pripada naknada plaće u iznosu od 100% prosječne plaće isplaćene joj u posljednja tri mjeseca prije mjeseca u kojem je nastupila privremena nesposobnost za rad skladu s propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Članak 144. izmijenjenčlankom 37. ovoga akta

(1) Djelatna vojna osoba koja je odlukom ministra obrane upućena u drugo javnopravno tijelo ili pravnu osobu ima pravo na osnovnu plaću osobnog čina i druga materijalna prava u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Tijela ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su Ministarstvu obrane nadoknaditi isplaćenu plaću, doprinose i druga materijalna prava za osobu iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Mjerila za plaće i druga primanja, odnosno materijalna prava Status vojnodiplomatskih osoba, osoba administrativno-tehničkog osoblja i članova njihove uže obitelji upućenih na rad u međunarodne organizacije, administrativno-tehničkog osoblja odnosno nediplomatskog osoblja te članova njihove uže obitelji uredbom određuje i u Europsku uniju te njihova mjerila za plaće, materijalna prava i druga primanja uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 147. izmijenjenčlankom 38. ovoga akta

Naknada prijevoznih troškova

(1) Djelatna vojna osoba ima pravo na naknadu troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza za redoviti dolazak i odlazak na posao i s posla.

(2) Organiziran ili ugovoren međumjesni prijevoz isključuje pravo na naknadu za stanovanje.

(3) Pravo na naknadu troškova iz stavka 1. ovoga članka ne može se ostvariti ako je Ministarstvo obrane organiziralo ili ugovorilo prijevoz.

(4) Ministar obrane pravilnikom propisuje uvjete i postupak za ostvarenje naknade troškova prijevoza.

Članak 149. izmijenjenčlankom 39. ovoga akta

Naknada za službeno putovanje

(1) Djelatna vojna osoba upućena na službeno putovanje u zemlji i inozemstvu ima pravo na naknadu prijevoznih troškova, dnevnice i naknadu troškova za smještaj.

(2) Visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj i inozemstvu isplaćuje se u iznosu propisanom za korisnike državnog proračuna Republike Hrvatske u skladu s odlukom Vlade Republike Hrvatske.

(3) Djelatna vojna osoba ima pravo na 40% iznosa naknade dnevnice kada joj je osigurana dnevna prehrana, a nema pravo na naknadu troškova za smještaj kada joj je osiguran smještaj u čvrstom objektu.

(4) Pravo iz stavka 1. ovoga članka pripada i djelatnim vojnim osobama upućenima u međunarodne organizacije i operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu kada su upućene na službeno putovanje.

Članak 157. izmijenjenčlankom 40. ovoga akta

(1) Ukupni broj dana godišnjeg odmora za svaku djelatnu vojnu osobu za tekuću kalendarsku godinu utvrđuje se odlukom, a vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjih odmora koji donosi zapovjednik, odnosno čelnik ustrojstvene jedinice razine samostalne bojne satnije ili njoj ravne i više razine.

(2) Djelatna vojna osoba može godišnji odmor koristiti u više dijelova od kojih prvi dio od najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, a preostali dio mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, djelatna vojna osoba koja zbog privremene nesposobnosti za rad ili obavljanja službe u inozemstvu nije bila u mogućnosti iskoristiti godišnji odmor za prethodnu godinu u propisanom roku može navedeni godišnji odmor koristiti do 30. rujna tekuće godine.

(4) Djelatna vojna osoba kojoj prestaje služba, a nije iskoristila godišnji odmor u cijelosti ima pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.

(5) Djelatna vojna osoba koja se prvi put zaposli ili ima prekid dulji od osam dana između dva zaposlenja pravo na godišnji odmor stječe nakon šest mjeseci neprekidne službe.

Članak 175. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

Vrste kršenja vojne stege

(1) Kršenje vojne stege može biti lakše i teže. Lakše kršenje vojne stege predstavlja stegovnu pogrešku, a teže stegovni prijestup.

(2) Stegovne pogreške su:

1. nepravodobno ili nepotpuno izvršenje zapovijedi, odluka i naloga nadređenoga

2. učestalo kašnjenje u službu ili na dužnost ili raniji odlasci s dužnosti ili iz službe

3. neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od jednog dana

4. neobavješćivanje nadređenoga o spriječenosti dolaska u službu ili na dužnost u roku od 24 sata

5. povreda propisa o nošenju vojne odore, vojničkom izgledu i osobnoj higijeni

6. neuljudan odnos prema suradnicima, podređenima i nadređenima

7. povreda propisa o pozdravljanju, obraćanju, predstavljanju i javljanju

8. drugo postupanje suprotno propisima iz područja obrane kojim se ne nanosi šteta imovini Republike Hrvatske.

(3) Stegovni prijestupi su:

1. neizvršenje ili odbijanje izvršenja zapovijedi, odluka ili naloga nadređenoga

2. odbijanje sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu

3. samovoljno napuštanje postrojbe ili ustanove

4. samovolja u obavljanju službe ili dužnosti

5. nesavjesno ili nemarno obavljanje službe

6. spavanje za vrijeme službe ili dužnosti

7. unošenje i omogućavanje unošenja alkohola ili droga u službene prostorije

8. dolazak na službu ili dužnost pod utjecajem alkohola ili droga

9. dovođenje u stanje pod utjecajem alkohola (opijenost) ili droga u službi, na dužnosti ili na javnom mjestu

10. zlouporaba položaja ili prekoračenje službenih ovlasti

11. povreda propisa o stražarskoj službi

12. povreda propisa o uporabi sile ili vatrenog oružja

13. neovlaštena uporaba sredstava dodijeljenih ili povjerenih radi izvršenja zadaća ili dužnosti

14. nanošenje štete vojnoj imovini ili drugoj imovini u vezi s obavljanjem službe

15. povreda propisa o čuvanju klasificiranih podataka obrane

16. neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od dva do pet četiri dana

17. zlouporaba bolovanja

18. krivotvorenje izvješća ili podnošenje lažnih izvješća

19. krivotvorenje, uništenje ili prikrivanje službenih isprava, dokumenata, službenih knjiga ili predmeta

20. uporaba krivotvorenog dokumenta radi dovođenja u zabludu i održavanje u zabludi Ministarstva obrane i Oružanih snaga

21. nepoduzimanje propisanih, zapovjeđenih ili drugih mjera potrebnih za očuvanje života i zdravlja ljudi te ispravnosti tehnike i objekata

22. neudovoljavanje ili nepostupanje u skladu sa zahtjevom vojnostegovnog suda

23. postupak kojim se vrijeđa dostojanstvo po spolu, vjeri, naciji ili boji kože

24. seksualno zlostavljanje ili uznemiravanje

25. nedolično ponašanje koje nanosi štetu ugledu Ministarstva obrane i Oružanih snaga

26. tjelesni sukob

27. traženje i uzimanje pozajmice od većeg broja pripadnika Oružanih snaga ili djelatnika Ministarstva obrane

28. oduzimanje tuđe pokretne stvari od drugog pripadnika Oružanih snaga ili djelatnika Ministarstva obrane radi protupravnog prisvajanja

29. organiziranje ili sudjelovanje u igrama za novac ili drugu korist u službenim prostorijama

30. zahtijevanje ili primanje darova ili kakve druge koristi

31. prikrivanje ili neprijavljivanje počinitelja stegovnih prijestupa i stegovnih pogrešaka

32. nepokretanje stegovnog postupka ili postupka za utvrđivanje materijalne odgovornosti

33. obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili bez prethodnog odobrenja ministra obrane

34. povreda propisa o političkom djelovanju ili sindikalnom organiziranju u Oružanim snagama

35. izvršenje kaznenog djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti

36. podnošenje pritužbi i drugih podnesaka suprotno propisima

37. javno istupanje suprotno propisima

38. nepostupanje po zahtjevu za iseljenje iz službenog stana Ministarstva obrane

39. nepostupanje po zahtjevu i prijedlogu za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti

40. neizvješćivanje nadležne osobe o nastanku razloga za prestanak službe po sili zakona

41. svako kršenje prava koja pripadnicima Oružanih snaga po propisima pripadaju

42. drugo postupanje suprotno propisima iz područja obrane kojim se nanosi šteta imovini Republike Hrvatske.

Članak 181. izmijenjenčlankom 42. ovoga akta

Stegovne kazne

(1) Stegovne kazne su:

1. zaustavljanje u napredovanju u službi i promaknuću u trajanju od jedne četiri do četiri godine pet godina

2. smanjenje plaće od 21% do 33% u trajanju od tri do 12 mjeseci

3. pritvor u trajanju do 30 dana

4. prevođenje čina u neposredno niži čin

5. oduzimanje čina

6. smjenjivanje s dužnosti uz raspored na ustrojbeno mjesto neposredno nižeg čina u trajanju od jedne do tri godine

7. smjenjivanje sa zapovjedne, odnosno voditeljske dužnosti uz zabranu imenovanja na takvu dužnost u trajanju od jedne do pet godina

8. raskid ugovora o izobrazbi, odnosno stručnom usavršavanju

9. raskid ugovora o ugovornoj pričuvi

10. prestanak djelatne službe.

(2) Stegovna kazna pritvora može se izreći samo djelatnim vojnim osobama u ratnom stanju ili u stanju neposredne ugroženosti.

(3) Stegovna kazna smjenjivanja s dužnosti uz raspored na ustrojbeno mjesto neposredno nižeg čina u trajanju od jedne do tri godine može se izreći svim vojnim osobama, pri čemu se časnika ne može rasporediti na ustrojbeno mjesto dočasnika, ni dočasnika na ustrojbeno mjesto vojnika/mornara.

(4) Stegovna kazna prestanka djelatne službe može se izreći i uvjetno na vrijeme od tri do 12 mjeseci. Stegovna se kazna neće izvršiti ako vojna osoba u određenom vremenu ne počini novu stegovnu pogrešku ili stegovni prijestup.

(5) Vojna osoba koja stegovni prijestup počini u operaciji potpore miru ili drugoj aktivnosti u inozemstvu kaznit će se stegovnom kaznom prestanka službe ili stegovnom kaznom prevođenja čina u neposredno niži čin ili oduzimanja čina ili smanjenjem plaće od 33% u trajanju od najmanje šest mjeseci.

(6) Stegovna kazna prevođenja čina u neposredno niži čin ne može se izreći poručniku/poručniku korvete te skupniku.

Članak 182. izmijenjenčlankom 43. ovoga akta

Brisanje stegovnih sankcija

(1) Vojnoj osobi koja u razdoblju od dvije godine nakon izvršnosti rješenja kojim je izrečena stegovna mjera ne počini novu stegovnu pogrešku ili stegovni prijestup izrečena stegovna mjera briše se iz evidencije i smatra se da nije ni izrečena.

(2) Vojna osoba koja u razdoblju od pet godina nakon izvršnosti rješenja kojim je izrečena stegovna kazna ne počini novi stegovni prijestup ili stegovnu pogrešku, izrečena stegovna kazna briše se iz evidencije i smatra se da nije ni izrečena.

(3) Stegovne sankcije brišu se posebnim rješenjem ili upisivanjem na izvorniku odluke o stegovnoj sankciji klauzule kojom se konstatira činjenica brisanja stegovne sankcije iz evidencije s danom njezina brisanja.

(4) Vojnoj osobi se s danom donošenja akta o pomilovanju Predsjednika Republike stegovna kazna briše iz evidencije i smatra se da nije ni izrečena.

(5) Postupak brisanja stegovnih sankcija nakon isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka po službenoj dužnosti provodi osoba raspoređena na dužnost osobe koja je izrekla stegovnu mjeru, odnosno vojnostegovni sud koji je izrekao stegovnu mjeru, odnosno stegovnu kaznu.

(6) S danom ispunjavanja propisanih uvjeta za brisanje stegovne sankcije ta se sankcija smatra brisanom neovisno o tome je li i kada je doneseno rješenje o brisanju stegovne sankcije, odnosno je li na izvorniku odluke o stegovnoj sankciji upisana klauzula o njezinu brisanju.

(7) Vojnoj osobi kojoj je stegovna sankcija brisana, nakon isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, smatrat će se da nije kršila vojnu stegu te se njezina prava ne mogu razlikovati od prava vojne osobe koja nije kršila vojnu stegu.

Članak 184. izmijenjenčlankom 44. ovoga akta

Supsidijarna primjena Zakona o općem upravnom postupku

Stegovni postupak provodi se u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnika kojim se propisuje postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti, a u onim stvarima koje nisu uređene ovim propisima odgovarajuće se primjenjuje odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

(2) Pravilnik o stegovnoj odgovornosti kojim se propisuje postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti vojnih osoba iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar obrane.

Članak 185. izmijenjenčlankom 45. ovoga akta

Pokretanje i vođenje stegovnog postupka

(1) Ovlaštena tijela pokreću i vode stegovni postupak po službenoj dužnosti.

(2) Stegovni postupak zbog stegovne pogreške pokreće se donošenjem zaključka i vodi ga nadređena osoba na dužnosti zapovjednika satnije, njoj ravne ili više razine.

(3) Stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa pokreću podnošenjem stegovne prijave nadređene osobe na dužnosti zapovjednika bojne, njoj ravne ili više razine i ovlaštene službene osobe vojne policije, a vodi nadležni vojnostegovni sud.

(4) Svi su dužni prijaviti kršenja vojne stege o kojima imaju saznanja. Osobe koje nisu ovlaštene za pokretanje stegovnog postupka inicirat će njegovo pokretanje putem preko vojne policije.

(5) Na temelju činjenica utvrđenih u vojnostegovnom postupku nadređena osoba na dužnosti zapovjednika satnije, njoj ravne ili više razine, odnosno vojnostegovni sud donosi rješenje o stegovnoj odgovornosti i stegovnoj sankciji.

(6) Protiv rješenja donesenih u vojnostegovnom postupku dopuštena je žalba Višem vojnostegovnom sudu u roku od 15 dana od dana primitka. (9) Protiv rješenja Višega vojnostegovnog suda može se vojnostegovnog suda nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred sudom nadležnim za upravne sporove. (10) koji će donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana, pri čemu tužba ne odgađa izvršenje rješenja.

(7) Stranke se po objavi rješenja vojnostegovnog suda mogu odreći prava na žalbu.

(8) Ako su se obje stranke nakon objave odluke odrekle prava na žalbu, pisano izrađeno rješenje ne mora sadržavati obrazloženje.

(7) Protiv odluke suda nadležnoga za upravne sporove iz stavka 6. ovoga članka o žalbi odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske u roku od 90 dana od dana zaprimanja žalbe.

(8) Osoba protiv koje se vodi stegovni postupak ima pravo braniti se sama ili uz stručnu pomoć branitelja.

Članak 187. brisančlankom 46. ovoga akta

Smjernice za provedbu stegovnih postupaka

Radi utvrđivanja jedinstvene stegovne politike ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera jedanput na godinu donosi smjernice za provedbu stegovnih postupaka.

Članak 188. izmijenjenčlankom 47. ovoga akta

Općenito o vojnostegovnim sudovima vojnostegovnom sudu

(1) Vojnostegovni sudovi sud samostalno i neovisno odlučuju odlučuje o stegovnoj odgovornosti za stegovne prijestupe i materijalnoj odgovornosti vojnih osoba.

(2) Prvostupanjski vojnostegovni sud ustrojava se u Oružanim snagama, a za svoj rad odgovara ministru obrane i načelniku Glavnog stožera.

(2) (3) Viši vojnostegovni Vojnostegovni sud ustrojava se u Ministarstvu obrane, a za svoj rad odgovara ministru obrane, odnosno osobi koju on ovlasti.

(3) Sjedište prvostupanjskoga vojnostegovnog suda određuje se ustrojem Oružanih snaga, a sjedište Višega vojnostegovnog suda ustrojem Ministarstva obrane. Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obrane.

(5) Vojnostegovni sudovi sastoje se od predsjednika suda, određenog broja sudaca i sudaca porotnika.

(6) Ustroj prvostupanjskoga vojnostegovnog suda uređuje se ustrojbenim knjigama Oružanih snaga, a ustroj Višega vojnostegovnog suda Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva obrane.

(4) Vojnostegovni sud čine predsjednik vojnostegovnog suda, vojnostegovni suci i vojnostegovni suci porotnici.

Članak 189. izmijenjenčlankom 48. ovoga akta

Stvarna nadležnost vojnostegovnih sudova (1) Prvostupanjski vojnostegovni vojnostegovnog suda

Vojnostegovni sud stvarno je nadležan za:

1. odlučivanje o stegovnoj odgovornosti vojnih osoba za stegovne prijestupe, kao i za stegovne pogreške ako se u postupku za stegovni prijestup utvrdi da je vojna osoba počinila stegovnu pogrešku

2. odlučivanje o odgovornosti za štetu koju vojna osoba počini u službi ili u vezi s obavljanjem službe

3. odlučivanje o žalbama protiv rješenja donesenih u prvostupanjskom postupku za stegovnu pogrešku

4. odlučivanje o žalbama protiv rješenja o udaljenju iz službe

5. vođenje službene evidencije o stegovnim kaznama za stegovne prijestupe i o postupcima utvrđivanja odgovornosti za štetu te izdavanje potvrda o stegovnoj kažnjavanosti odnosno nekažnjavanosti. stegovnom kažnjavanju, odnosno nekažnjavanju.

(2) Viši vojnostegovni sud stvarno je nadležan za:

1. odlučivanje o žalbama protiv rješenja donesenih u prvostupanjskom vojnostegovnom postupku

2. odlučivanje o žalbama protiv rješenja o udaljenju iz službe

3. vođenje službene evidencije o žalbama na rješenja o stegovnim mjerama i kaznama, žalbama na rješenja o udaljenju iz službe i odlukama suda nadležnog za upravne sporove po tužbama protiv rješenja Višega vojnostegovnog suda.

Članak 190. izmijenjenčlankom 49. ovoga akta

Sastav vojnostegovnih sudova (1) Postupak pred prvostupanjskim vojnostegovnim sudom vodi sudac pojedinac koji profesionalno obnaša dužnost vojnostegovnog suda

(1) Vojnostegovni sud sudi u vijeću od tri vojnostegovna suca.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada se sudi generalima/admiralima, prvostupanjski vojnostegovni sud sudi u vijeću od tri suca pet vojnostegovnih sudaca od kojih najmanje jedan tri vojnostegovna suca profesionalno obnaša obnašaju dužnost, a najmanje jedan vojnostegovni sudac od tri suca pet vojnostegovnih sudaca ima osobni čin generala/admirala.

(3) Viši vojnostegovni sud sudi u vijeću od tri suca koji profesionalno obnašaju dužnost.

(3) (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u Predsjednik vojnostegovnog suda određuje vijeće iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te predsjednika vijeća koji potpisuje odluke.

(4) U postupcima u povodu žalbe protiv rješenja o izrečenoj stegovnoj mjeri i žalbe žalbi protiv rješenja o udaljenju iz službe odlučuje vojnostegovni sudac pojedinac Višega kojeg određuje predsjednik vojnostegovnog suda.

Članak 191. izmijenjenčlankom 50. ovoga akta

Imenovanje i razrješenje vojnostegovnih sudaca, vojnostegovnih sudaca porotnika te svečana prisega

(1) Predsjednika i suce prvostupanjskog vojnostegovnog suda iz reda časnika pravne struke te suce porotnike iz reda generala/admirala imenuje i razrješuje Predsjednik Republike na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane. (2) Predsjednika i suce Višega vojnostegovnog suda iz reda časnika pravne struke imenuje i razrješuje Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane.

(3) Predsjednici vojnostegovnih sudova (2) Prije podnošenja prijedloga iz stavka 1. ovoga članka Predsjedniku Republike ministar obrane pribavit će mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(3) Vojnostegovne suce porotnike iz članka 190. stavka 2. ovoga Zakona odlukom imenuje i razrješuje Predsjednik Republike na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane.

(4) Vojnostegovni suci porotnici iz stavka 3. ovoga članka za svoj rad ne primaju posebnu naknadu.

(5) Predsjednik vojnostegovnog suda, vojnostegovni suci i vojnostegovni suci porotnici prije stupanja na dužnost daju svečanu prisegu pred ministrom obrane i načelnikom Glavnog stožera. Tekst svečane prisege glasi: »Prisežem svojom čašću da ću svoju dužnost obnašati savjesno i nepristrano pridržavajući se Ustava i zakona, dajući puni doprinos razvitku Oružanih snaga jačanjem vojne stege.«

Članak 192. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

Nadzor nad poslovanjem vojnostegovnih sudova (2) vojnostegovnog suda

(1) Ministar obrane i načelnik Glavnog stožera ili osobe koje oni ovlaste nadziru pravodobnost i urednost obavljanja poslova prvostupanjskoga vojnostegovnog suda.

Ministar obrane ili osoba koju on ovlasti nadzire pravodobnost i urednost obavljanja obavljanje poslova Višega vojnostegovnog suda. (3) Tijekom te tijekom obavljanja poslova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nazora može se obaviti i neposredan uvid u rad vojnostegovnih sudaca, ali se pri tome ne smije utjecati na njihovu neovisnost i slobodu u donošenju odluka.

Članak 194. izmijenjenčlankom 52. ovoga akta

Materijalna odgovornost vojnih osoba

(1) Vojna osoba koja namjerno ili krajnjom nepažnjom nanese Republici Hrvatskoj štetu dužna ju je nadoknaditi.

(2) Nadređeni zapovjednik razine bojne, njemu ravne ili više razine u ustrojstvenoj jedinici u kojoj se šteta dogodila obvezan je pokrenuti postupak utvrđivanja štete protiv vojne osobe koja je nanijela štetu Republici Hrvatskoj pred nadležnim vojnostegovnim sudom.

Članak 195. izmijenjenčlankom 53. ovoga akta

Postupak utvrđivanja materijalne odgovornosti

(1) Postojanje štete, visinu štete, odgovornost za naknadu štete utvrđuje prvostupanjski vojnostegovni sud odlukom koja nije upravna stvar.

(2) Postupak utvrđivanja materijalne odgovornosti pred vojnostegovnim sudom vodi sudac pojedinac.

(3) Prije donošenja odluke vojnostegovni sud dužan je saslušati osobu protiv koje se provodi postupak utvrđivanja odgovornosti za naknadu štete ili pribaviti njezinu pisanu izjavu.

(4) O načinu naknade štete može se sa štetnikom zaključiti pisani sporazum koji predstavlja ovršnu ispravu.

(5) Ako štetnik odbije nadoknaditi štetu, šteta se nadoknađuje po općim propisima obveznog prava.

(6) Potraživanje naknade štete utvrđene odlukom iz stavka 1. ovoga članka zastarijeva za 10 godina.

(7) Ministar obrane će pravilnikom urediti postupak utvrđivanja štete i njezine visine.

Članak 203. izmijenjenčlankom 54. ovoga akta

Tranzicija

(1) Za djelatne vojne osobe kojima služba prestaje uz častan otpust zbog potreba službe prije stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu ili istekom roka na koji su primljene u službu, Ministarstvo obrane izrađuje i provodi program tranzicije i zbrinjavanja djelatnih vojnih osoba.

(2) Ministar obrane odlukom će odrediti iznos i način isplate otpremnine, kao utvrđuje program i način provedbe programa tranzicije i zbrinjavanja izdvojenog osoblja. iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ministar obrane odlukom utvrđuje iznos i način isplate otpremnine za osobe iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 210. izmijenjenčlankom 55. ovoga akta

(1) Djelatnoj vojnoj osobi prestaje djelatna vojna služba rješenjem ili pisanim sporazumom.

(2) Služba iz stavka 1. ovoga članka Djelatna vojna služba na osobni zahtjev prestaje istekom zadnjeg dana otkaznog roka koji iznosi:

– dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno manje od jedne godine

– mjesec dana ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno jednu godinu

– mjesec dana i dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno dvije godine

– dva mjeseca ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno pet godina

– dva mjeseca i dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno deset godina

– tri mjeseca ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno dvadeset i više godina.

(3) Otkazni rokovi iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na vojnike/mornare koji imaju sklopljen ugovor o službi.

Članak 211. izmijenjenčlankom 56. ovoga akta

(1) Djelatnoj vojnoj osobi u rješenju o prestanku djelatne vojne službe naznačava se je li dobila »častan otpust« ili »nečastan otpust«.

(2) Nečastan otpust dobivaju osobe koje su:

– izgubile službu na temelju izvršnog rješenja vojnostegovnog suda

– neopravdano izostale s posla pet radnih dana uzastopce

– tijekom službe osuđene na bezuvjetnu kaznu zatvora od najmanje tri godine za kazneno djelo koje je zapreka za prijam iz članka 35. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona.

(3) U svim ostalim slučajevima propisanima odredbama ovoga Zakona osobe dobivaju častan otpust.

(4) Nečastan otpust iz stavka 2. ovoga članka ima za posljedicu gubitak prava i povlastica koje bi osoba imala nakon prestanka službe, kao što su:

– pravo na čin i oslovljavanje činom u mirovini

– pravo na povratak u službu

– pravo na mirovinu u skladu sa Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, kada se ispune propisani uvjeti

– pravo na nošenje vojne odore u svečanim prigodama

– ostale povlastice i pogodnosti.

Članak 214. izmijenjenčlankom 57. ovoga akta

(1) Odlučivanje o prijmu u službu, prestanku službe, stanjima u službi i pravima i obvezama za koje je odredbama ovoga Zakona propisano donošenje rješenja upravne su stvari.

(2) O ostalim stanjima o službi te pravima i obvezama rješava se odlukama u neupravnom postupku.

(3) Protiv odluka iz stavka 2. ovoga članka nije dopušten prigovor.

(4) Način ispravljanja pogrešaka u odlukama donesenim u neupravnom postupku i stavljanju izvan snage odluka koje sadržavaju nepravilnosti propisuje odlukom ministar obrane.

(5) U upravnom postupku u kojem se odlučuje o upravnoj stvari iz stavka 1. ovoga članka postupa službena osoba u čijem opisu poslova je vođenje toga postupka ili rješavanje o upravnoj stvari.

(6) Osobe koje vode upravne postupke ili rješavaju u upravnim stvarima obvezne su imati položen državni stručni ispit.