Izmjene: NN 125/2019

Članak 6. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Službenici i namještenici

(1) Službenik je osoba koja u Oružanim snagama obavlja poslove iz djelokruga Oružanih snaga koji obuhvaćaju i obavljanje poslova znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja te informatičke poslove, opće i administrativne, planske, materijalno-financijske, računovodstvene i slične poslove.

(2) Namještenik je osoba koja u Oružanim snagama radi na pomoćno-tehničkim i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga Oružanih snaga.

Članak 8. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Dan Oružanih snaga Hrvatske vojske i dani grana Hrvatske vojske

(1) Dan Oružanih snaga Hrvatske vojske je 28. svibnja.

(2) Dani grana Oružanih snaga Hrvatske vojske su:

– Dan Hrvatske kopnene vojske je 28. svibnja

– Dan Hrvatske ratne mornarice je 18. rujna

– Dan Hrvatskog Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva je 12. prosinca.

(3) Dane rodova, službi, struka i posebnih dijelova Oružanih snaga Hrvatske vojske odlukom propisuje ministar obrane.

Članak 28. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Dragovoljno vojno osposobljavanje

(1) Ročnici na dragovoljnom vojnom osposobljavanju stječu temeljna vojna znanja i vještine te se pripremaju i osposobljavaju za obnašanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama.

(2) Na dragovoljno vojno osposobljavanje upućuju se punoljetni državljani Republike Hrvatske koji se dragovoljno prijave, budu odabrani i upućeni na osposobljavanje do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 30 godina života.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i osobe starije od 30 godina ako su kandidati za vojne specijaliste, ugovorne pričuvnike ili kasni prijam – na temelju ugovora o osposobljavanju za vojnog specijalista odnosno ugovora za službu u ugovornoj pričuvi.

(4) Dragovoljno vojno osposobljavanje provodi se u okviru uputnih rokova i godišnjih kvota koje u skladu s potrebama Oružanih snaga određuje ministar obrane.

(5) Program obuke ročnika po rodovima, službama i strukama donosi načelnik Glavnog stožera.

Članak 34.b dodančlankom 4. ovoga akta

Ponovni prijam

Djelatna vojna osoba kojoj je djelatna vojna služba prestala na osobni zahtjev uz častan otpust bez prava na mirovinu, a ako je to u interesu Oružanih snaga, jedanput može biti ponovno primljena u djelatnu vojnu službu u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom, ako nije starija od 40 godina života i ako posjeduje ili može dostići potrebnu razinu vojne izobrazbe za rod, službu ili struku u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Članak 38. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme

(1) Ministarstvo obrane može u skladu s potrebama službe s djelatnim vojnikom/mornarom sklopiti drugi ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme, najkasnije 90 dana prije isteka ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka prvenstveno se utvrđuje početak službe, obveza obavljanja službe na cijelom području Republike Hrvatske, obveza sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, plaća, uvjeti i posljedice raskida ugovora, otkazni rok, način rješavanja sporova te druga prava i obveze u vezi s obavljanjem vojničke službe.

(3) Ako je djelatni vojnik/mornar 90 dana prije isteka ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, zbog bolesti ili komplikacija u vezi s trudnoćom ili porođajem, privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta, zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta, zbog korištenja dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju i korištenja roditeljskog dopusta do navršene prve godine života djeteta te ne može pristupiti zdravstvenom pregledu i provjerama tjelesnih sposobnosti, trajanje ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona produljuje se za duljinu trajanja privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, a najdulje šest mjeseci.

(4) Uvjete i postupak za sklapanje ugovora iz stavka 1. ovoga članka odlukom propisuje ministar obrane.

Članak 40. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Prijam dočasnika

(1) Nakon navršene dvije godine službe djelatni vojnik/mornar može na temelju postignutih rezultata u službi, zadovoljavanja zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta, biti odabran i uz osobnu suglasnost upućen na prvu razinu dočasničke izobrazbe.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, djelatni vojnik/mornar sa zvanjem medicinskog tehničara/medicinske sestre može biti upućen na prvu razinu dočasničke izobrazbe prije navršene dvije godine službe.

(3) U skladu s godišnjim planom prijma osoblja iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona provodi se odabir kandidata za prijam u dočasnike između djelatnih vojnika/mornara koji su završili prvu razinu dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 30 godina života.

(4) Odabranim kandidatima iz stavka stavaka 2. i 3. ovoga članka po završetku prve razine dočasničke izobrazbe raskida se ugovor o vojničkoj službi, primaju se u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje im se prvi dočasnički čin i raspoređuju se na dočasničko ustrojbeno mjesto.

(5) Kriterije i postupak odabira osoba koje će se uputiti na prvu razinu dočasničke izobrazbe pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 45. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Prijam na časničku dužnost

(1) Kandidati za časnike nakon završetka prve razine časničke izobrazbe primaju se u djelatnu vojnu službu kao časnici, dodjeljuje im se prvi časnički čin i raspoređuju se na časničke dužnosti.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kadet se prima u djelatnu vojnu službu kao časnik, dodjeljuje mu se prvi časnički čin i raspoređuje se na časničku dužnost, nakon uspješnog završetka studijskog programa ustrojenog za potrebe Oružanih snaga u koji je ugrađen program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike i ako je kao kandidat za kadeta sklopio s Ministarstvom obrane ugovor o kadetskoj službi.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kandidatu za časnika sa zvanjem doktora medicine dodjeljuje se časnički čin natporučnika/poručnika fregate, a kandidatu za časnika – doktoru medicine specijalistu grane medicine dodjeljuje se čin bojnika/kapetana korvete.

Članak 46. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Prijam vojnih specijalista

(1) Slobodna ustrojbena mjesta vojnih specijalista popunjavaju se internim oglasom iz kategorije vojnika/mornara, dočasnika, časnika, službenika i namještenika.

(2) Ako ustrojbena mjesta nije moguće popuniti na način opisan u stavku 1. ovoga članka, prijam vojnih specijalista provodi se s tržišta rada u skladu s člankom 27. ovoga Zakona.

(3) Osobe iz stavaka 1. i 2 Iznimno od stavka 1. ovoga članka, popunjavanje slobodnih ustrojbenih mjesta dočasnika vojnih specijalista zdravstvene službe može se provesti i prijmom kandidata s tržišta rada u skladu s člankom 27. ovoga Zakona.

(4) Osobe iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka moraju ispunjavati opće i posebne uvjete za prijam u djelatnu vojnu službu, osim godina života, te posebna specijalistička znanja potrebna za obnašanje dužnosti vojnog specijalista.

(5) Osoba koja bude odabrana za prijam na ustrojbeno mjesto vojnog specijalista upućuje se na temelju ugovora na osposobljavanje za vojnog specijalista.

(6) Osoba iz stavka 4 5. ovoga članka smatra se vojnom osobom u skladu s odredbama ovoga Zakona te ostvaruje prava i obveze djelatne vojne osobe.

(7) Program osposobljavanja za vojnog specijalista donosi načelnik Glavnog stožera. Program osposobljavanja sadržava prvu razinu dočasničke odnosno časničke izobrazbe i program dragovoljnog vojnog osposobljavanja za kandidate koji nemaju ispunjen ovaj uvjet.

(8) Nakon završetka osposobljavanja iz stavka 4 5. ovoga članka osoba se može primiti u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje joj se čin skupnika vojnog specijalista ili poručnika/poručnika korvete vojnog specijalista i raspoređuje se na ustrojbeno mjesto vojnog specijalista.

(9) Vrste vojnih specijalista, posebna specijalistička znanja koja osoba treba ispunjavati u trenutku prijma, kao i posebna specijalistička znanja koja se stječu tijekom službe te ostala pitanja u vezi s vojnim specijalistima pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

Članak 48. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Na službenike i namještenike primjenjuju se propisi o državnim službenicima i namještenicima, osim o stvarima koje su propisane odredbama ovoga Zakona.

(2) Na službenike koji obavljaju poslove znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja primjenjuju se propisi o zaposlenicima u javnim službama u području znanosti i visokog obrazovanja ako je to za njih povoljnije.

Članak 49. izmijenjenčlankom 60. ovoga akta

(1) Djelatna vojna osoba koja je u službi može biti:

– imenovana na dužnost, odnosno raspoređena na ustrojbeno mjesto

– upućena na školovanje

– upućena u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju ili drugu aktivnost u inozemstvu

– upućena u međunarodnu organizaciju ili vojno predstavništvo, u strukture Europske unije, nacionalna i multinacionalna zapovjedništva i stožere te druga međunarodna tijela iz područja obrane i sigurnosti (u daljnjem tekstu međunarodna tijela)

– upućena u druga javnopravna tijela ili pravnu osobu.

(2) Djelatna vojna osoba koja je privremeno izvan dužnosti može biti:

– na raspolaganju

– na liječenju i bolovanju privremenoj nesposobnosti za rad

– udaljena iz službe

– u statusu nestalog

– u statusu zarobljenog

– na mirovanju službe

– na roditeljskom dopustu.

Članak 50. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Uvjeti i rokovi imenovanja na dužnost odnosno raspoređivanja na ustrojbeno mjesto

(1) Djelatnu vojnu osobu imenuje se na dužnost, odnosno raspoređuje na ustrojbeno mjesto, u skladu s uvjetima ustrojbenog mjesta, činom i stečenom vojnostručnom specijalnosti.

(2) Raspored djelatne vojne osobe na ustrojbeno mjesto za koje je propisana opća vojnostručna specijalnost smatra se odgovarajućim rasporedom u skladu sa stečenom osobnom vojnostručnom specijalnosti.

(3) Djelatni dočasnik i časnik može obnašati neprekidno zapovjednu, voditeljsku dužnost i dužnost prvog dočasnika na istom ustrojbenom mjestu najdulje četiri godine.

(4) Djelatni časnik može obnašati neprekidno zapovjednu ili voditeljsku dužnost na istom ustrojbenom mjestu najdulje četiri godine.

(5) Ako nakon isteka roka iz stavka stavaka 3. i 4. ovoga članka ne postoji mogućnost rasporeda na drugo odgovarajuće ustrojbeno mjesto, obnašanje dužnosti može se produljiti do dvije godine.

(6) Ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera pravilnikom propisuje uvjete, rokove, način i postupak odabira i raspoređivanja djelatnih vojnih osoba na ustrojbeno mjesto odnosno upućivanja na dužnost.

Članak 52. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

(1) Djelatna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto, imenovana ili upućena na dužnost:

– u ustrojstvenu jedinicu Oružanih snaga ili Ministarstvo obrane ili na radno mjesto djelatne vojne osobe u drugom javnopravnom tijelu

– vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost

– u međunarodna tijela

– u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu, ako traje dulje od devet mjeseci

– na školovanje kao polaznik izobrazbe, obuke, usavršavanja ili specijalizacije, ako traje dulje od šest mjeseci.

(2) Za popunjavanje dužnosti iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka raspisuje se interni oglas. Prijedlog kandidata utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ministar obrane. Odluku o konačnom prijedlogu kandidata donosi ministar obrane uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ministar obrane može bez raspisivanja internog oglasa donijeti odluku o konačnom prijedlogu kandidata za imenovanje na dužnost vojnog izaslanika.

(4) Na dužnost iz stavka 1. podstavaka 2. i 3. ovoga članka osoba može biti imenovana odnosno raspoređena najdulje četiri godine.

Članak 53. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

Raspored na ustrojbeno mjesto druge vojnostručne specijalnosti

(1) Djelatna vojna osoba koja ne može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto u skladu s osobnom vojnostručnom specijalnosti može biti privremeno, u skladu s civilnom izobrazbom, raspoređena na ustrojbeno mjesto druge vojnostručne specijalnosti ili na ustrojbeno mjesto službenika i namještenika:

– kada se ukine postrojba ili ustrojbeno mjesto na koje je bila raspoređena

– kada postoji poseban interes službe, što se u svakom pojedinačnom slučaju mora posebno obrazložiti.

(2) Osoba iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka zadržava prava prijašnjeg ustrojbenog mjesta ako je to za nju povoljnije, osim prava na dodatke na plaću.

(3) Raspored iz stavka 1. ovoga članka može trajati do dvije godine.

(4) Nakon isteka roka rasporeda iz stavka 3. ovoga članka može se iznimno produljiti raspored najdulje dvije godine.

Članak 54. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

Raspoređivanje na niže ustrojbeno mjesto

(1) Djelatna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina:

– na temelju rješenja vojnostegovnog suda zbog izrečene stegovne kazne

– zbog ukidanja ustrojbenog mjesta

– kada se pojedina ustrojbena mjesta ne mogu popuniti

– na osobni zahtjev

– ako nema mogućnost rasporeda na ustrojbeno mjesto osobnog čina

– kada se imenuje na dužnost vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost

– kada se upućuje u međunarodnu organizaciju i vojno predstavništvo.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina može uz zadržavanje prava osobnog čina ostati na ustrojbenom mjestu nižeg čina najdulje dvije godine, osim u slučaju rasporeda iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka kada to ovisi o trajanju izrečene stegovne kazne te u slučaju rasporeda iz stavka 1. podstavaka 6. i 7. ovoga članka kada to ovisi o trajanju imenovanja odnosno upućivanja.

(3) Ograničenja iz ovoga članka ne odnose se na raspored vojnika/mornara i vojnih specijalista.

Članak 55.a izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

(1) Časnik i dočasnik raspoređen na dužnost u Glavnom stožeru, zapovjedništvu grane i zapovjedništvu jednake razine može mogu istodobno biti dodatno raspoređen raspoređeni na zapovjednu ili drugu dužnost u drugoj ustrojstvenoj jedinici Oružanih snaga iste ili niže razine u okviru istoga roda, službe, struke odnosno funkcionalnoga područja u skladu s uvjetima ustrojbenog mjesta i osobnom vojnostručnom specijalnosti.

(2) Ustrojbena mjesta koja se mogu dodatno popunjavati na način iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se ustrojem Glavnog stožera i Oružanih snaga.

(3) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka obnaša dodatnu dužnost, ostvaruje pravo na novčanu naknadu u iznosu koji odlukom određuje ministar obrane.

(4) Uvjeti, način i postupak za raspored na dužnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka 50. stavka 5. ovoga Zakona.

Članak 56. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Obnašanje dužnosti na ustrojbenom mjestu višeg čina

(1) Djelatna vojna osoba može biti u interesu Oružanih snaga raspoređena na ustrojbenom mjestu neposredno višeg čina od osobnog čina, najdulje dvije godine. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, časnici i dočasnici struka i zdravstvene službe mogu biti raspoređeni na ustrojbenom mjestu do a iznimno na ustrojbenom mjestu dva čina više od osobnog čina, najdulje dvije godine.

(2) Raspored na ustrojbeno mjesto iz stavka 2 1. ovoga članka koje je dva čina više od osobnog čina mora se u svakom pojedinačnom slučaju posebno obrazložiti.

(3) Iznimno od stavka 1 2. ovoga članka, vojnik/mornar, vojni specijalist, djelatna vojna osoba imenovana obrazloženje se ne odnosi se na vojnika/mornara, vojnog specijalista, djelatnu vojnu osobu imenovanu na dužnost vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost te djelatna vojna osoba upućena u međunarodna tijela može biti raspoređena na ustrojbenom mjestu do dva čina više od osobnog čina i na njih se ne odnosi ograničenje trajanja rasporeda na dvije godine i obrazloženje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka. djelatnu vojnu osobu upućenu u međunarodna tijela.

(5) Nakon isteka roka rasporeda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se iznimno produljiti raspored u skladu s pravilnikom iz članka 50. stavka 5. ovoga Zakona.

Članak 60. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

(1) Vojne osobe, službenici i namještenici mogu biti upućeni na školovanje kao polaznici vojne izobrazbe, mogu biti upućeni na vojnu obuku te usavršavanje i specijalizaciju u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

(2) Vojnu osobu razrješava se dužnosti kada školovanje iz stavka 1. ovoga članka traje dulje od šest mjeseci.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, djelatna vojna osoba doktor medicine upućen na specijalizaciju iz grane medicine za vrijeme školovanja raspoređuje se na ustrojbeno mjesto u Vojno zdravstveno središte Ministarstva obrane i Oružanih snaga.

Članak 62. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

(1) Djelatna vojna osoba i službenik i namještenik može biti upućen na rad u međunarodna tijela najdulje na rok do četiri godine na temelju odluke ministra obrane i uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(2) Između dva upućivanja osoba iz stavka 1. ovoga članka mora najmanje dvije godine obnašati dužnost u ustrojstvenim jedinicama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(2) Dužnosti iz stavka 1. ovoga članka popunjavaju se internim oglašavanjem. Prijedlog kandidata utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ministar obrane. Odluku o konačnom izboru kandidata donosi ministar obrane uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(3) Iznimno, ako nema kandidata koji zadovoljavaju uvjete iz internog oglasa ili se nitko nije javio na oglas, na rad u tijela iz stavka 1. ovoga članka uputit će se djelatna vojna osoba ili službenik i namještenik po potrebi službe.

(4) O prijavi na interni oglas za popunu dužnosti iz stavka 1. ovoga članka osoba koja se prijavljuje obvezna je u roku od tri dana od dana prijave o tome upoznati nadređenoga zapovjednika.

Članak 63.a izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

(1) Vojnik/mornar tijekom ugovora o vojničkoj službi vojničke službe na neodređeno vrijeme može biti premješten uz osobnu suglasnost u državno tijelo ili javnu službu uz prethodni pisani sporazum čelnika tijela, ako za to ispunjava uvjete u skladu s posebnim propisima.

(2) Sporazum o premještaju iz stavka 1. ovoga članka sklapa ministar obrane s čelnikom tijela u koje se osoba premješta.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, vojnici/mornari tijekom vojničke službe na neodređeno vrijeme mogu biti premješteni uz osobnu suglasnost u Ministarstvo obrane na temelju odluke ministra obrane i uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(4) Vojniku/mornaru iz stavka 3. ovoga članka premještajem prestaje djelatna vojna služba.

Članak 64. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

(1) Djelatna vojna osoba stavlja se na raspolaganje:

– po isteku roka na koji je imenovana, raspoređena, upućena ili ako je razriješena dužnosti – na rok od tri mjeseca

– po isteku roka od dva mjeseca od stupanja na snagu ustroja kojim je ukinuto ustrojbeno mjesto – na rok od tri mjeseca

– kada je ocijenjena zdravstveno nesposobnom za djelatnu vojnu službu – do prestanka službe

– kada neopravdano ne pristupi pregledu za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti – na rok od tri mjeseca.

(2) Osoba na raspolaganju iz stavka 1. ovoga članka zadržava prava osobnog čina.

(3) Stavljanje na raspolaganje upravna je stvar.

(4) Rok raspolaganja ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

(5) Rok raspolaganja ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

(6) Ako je došlo do prekida tijeka roka raspolaganja zbog privremene nesposobnosti za rad iz stavka 5. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana stavljanja na raspolaganje.

(7) Za vrijeme raspolaganja djelatna vojna osoba dužna je obavljati poslove po nalogu načelnika Glavnog stožera ili osobe koju on za to ovlasti, u skladu s činom, zvanjem i stečenom vojnostručnom specijalnosti.

Članak 73. izmijenjenčlankom 60. ovoga akta

(1) Djelatna vojna osoba za vrijeme udaljenja iz službe ostvaruje pravo na naknadu plaće u iznosu od 60%, a ako uzdržava obitelj, u iznosu od 80% osnovne plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio mjesecu udaljenja iz službe.

(2) Vrijeme udaljenja iz službe ne računa se u vrijeme za promaknuće u službi osim ako se u odgovarajućem postupku utvrdi da nije postojao razlog za udaljenje iz službe.

(3) Djelatna vojna osoba za vrijeme udaljenja iz službe ostvaruje sva prava iz zdravstvenog osiguranja, osim prava na naknadu plaće zbog bolovanja privremene nesposobnosti za rad.

Članak 74. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

(1) Pripadnik Oružanih snaga s kojim je tijekom obavljanja borbenih zadaća ili sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u zemlji i u inozemstvu nadređeni zapovjednik, odnosno drugi čelnik izgubio kontakt i nije ga mogao ostvariti u roku od najmanje 48 sati od trenutka kada je trebao biti ostvaren kontakt, smatra se privremeno nestalim.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka smatra se privremeno nestalom kada sve okolnosti upućuju na to da se ne radi o samovoljnom napuštanju dužnosti, odnosno službe.

(3) Članovi uže obitelji osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo primati naknadu plaće nestale osobe do njezina povratka ili proglašenja umrlim, odnosno do utvrđenja činjenice smrti.

(4) Pravo iz stavka 3. ovoga članka ostvaruju i članovi uže obitelji osobe koja se u skladu s međunarodnim pravom smatra zarobljenom do povratka iz zarobljeništva.

Članak 78.a izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

(1) Na sastavnicama sveučilišta i na Hrvatskom vojnom učilištu provode se posebni studijski programi za potrebe Oružanih snaga u okvire kojih je ugrađen i program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike.

(2) Za provedbu studijskih programa za potrebe Oružanih snaga na Hrvatskom vojnom učilištu ustrojavaju se suradnička, znanstvena, nastavna i znanstveno-nastavna ustrojbena mjesta u skladu sa zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje te odredbama ovoga Zakona.

(3) Osobu izabranu u suradničko, znanstveno, nastavno ili znanstveno-nastavno zvanje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje, kojoj je prestala djelatna vojna služba i koja je sudjelovala u nastavi na studijskim programima ili znanstvenim istraživanjima odnosno projektima na Hrvatskom vojnom učilištu, ministar obrane može primiti u službu u Oružane snage u svojstvu službenika bez raspisivanja javnog natječaja na mjesta ustrojena u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(4) Popis radnih mjesta i uvjeta za raspored na ustrojbena mjesta iz stavka 2. ovoga članka odlukom propisuje ministar obrane.

Članak 82. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

(1) Vojnik/mornar upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 30 godina života.

(2) Skupnik se upućuje na drugu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 33 godine 35 godina života.

(3) Narednik se upućuje na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 41 godinu 44 godine života. Na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe može se uputiti i desetnik najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava četiri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 37 40 godina života.

(4) Stožerni narednik se upućuje na četvrtu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 49 godina života.

(5) Djelatna vojna osoba koja je u godinama života propisanim stavcima 1. do 4. ovoga članka koristila rodiljni i roditeljski dopust može biti upućena na slijedno-rastuću izobrazbu odmah nakon povratka u službu s rodiljnog i roditeljskog dopusta.

(6) Pričuvnici mogu biti upućeni na dočasničku izobrazbu bez obzira na godine života.

(7) Iznimno od godina života iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti upućena na slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu vrijeme trajanja kaznenog postupka priznat će se kao produljenje krajnjeg roka za upućivanje na slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu.

Članak 84. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

(1) Kandidat za časnika upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 30 godina života.

(2) Natporučnik/poručnik fregate upućuje se na drugu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 38 godina života.

(3) Bojnik/kapetan korvete upućuje se na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života. Na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe može se uputiti satnik/poručnik bojnog broda najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava tri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 45 godina života.

(4) Brigadir/kapetan bojnog broda upućuje se na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 49 godina života. Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe može se uputiti pukovnik/kapetan fregate najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava tri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života.

(5) Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe mogu se za obnašanje dužnosti određene razine odgovornosti uputiti i službenici iz Ministarstva obrane i drugih državnih tijela koji su u državnoj službi proveli najmanje deset godina.

(6) Iznimno od godina života iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi koja koristi rodiljni i roditeljski dopust vrijeme provedeno u tom statusu priznat će se jednokratno i odmah nakon povratka u službu kao produljenje krajnjeg roka za upućivanje na slijedno-rastuću izobrazbu.

(7) Pričuvnici mogu biti upućeni na časničku izobrazbu bez obzira na godine života.

(8) Iznimno od godina života iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti upućena na slijedno-rastuću časničku izobrazbu vrijeme trajanja kaznenog postupka priznat će se kao produljenje krajnjeg roka za upućivanje na slijedno-rastuću časničku izobrazbu.

Članak 86. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

Vojni stipendisti

(1) Ministarstvo obrane radi popune određenih ustrojbenih mjesta može stipendirati studente stručnih studija, specijalističkih diplomskih stručnih studija, preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija u zemlji i inozemstvu te učenike srednjih škola (u daljnjem tekstu: vojni stipendisti).

(2) Vojni stipendist iz stavka 1. ovoga članka prije sklapanja ugovora o stipendiranju mora ispunjavati uvjete propisane za djelatnu vojnu službu.

(3) Pravilnikom iz članka 42. stavka 5. ovoga Zakona određuje se način i uvjeti sklapanja ugovora o stipendiranju osoba iz stavka 2. ovoga članka, uvjeti i posljedice raskida ugovora, način rješavanja spora te druga prava i obveze u vezi sa stipendiranjem.

Članak 89. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

(1) Vojnim osobama dodjeljuju se činovi te se promiču na temelju vojne izobrazbe i obuke i civilnog obrazovanja, službenih ocjena za obnašanje propisanih dužnosti i uspješnosti u obnašanju službe.

(2) Činovi vojnih osoba u Hrvatskoj ratnoj mornarici – u rodu pomorstvo, različiti su po nazivu i oznakama, a isti po razini činova u Hrvatskoj kopnenoj vojsci i Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani.

(3) Činovi u Oružanim snagama su:

– za kadete:

ČIN KRATICA

kadet k

kadet skupnik ks

kadet desetnik kd

kadet narednik kn

kadet nadnarednik knn.

– za vojnike/mornare:

ČIN KRATICA

vojnik/mornar voj/mor

pozornik pz

razvodnik rz

– za niže dočasnike i vojne specijaliste:

ČIN KRATICA

skupnik skupnik vojni specijalist sk

desetnik desetnik vojni specijalist ds

narednik narednik vojni specijalist nr

– za više dočasnike i vojne specijaliste:

ČIN KRATICA

nadnarednik nadnarednik vojni specijalist nnr

stožerni narednik stožerni narednik vojni specijalist sžn

časnički namjesnik čn

– za niže časnike i vojne specijaliste:

– za više časnike:

– za generale/admirale:

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, čin za vojne specijaliste glazbene struke može biti do čina pukovnika/kapetana fregate.

(5) Nazivi činova za žene upotrebljavaju se u ženskom rodu.

Članak 91. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

Opći uvjeti za promicanje

(1) Vojnu osobu može se promaknuti u viši čin:

– ako je provela propisano vrijeme u određenom činu

– ako u zadnje tri godine nije kažnjena za kazneno djelo koje je zapreka za prijam, odnosno ako se protiv nje ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti

– ako se protiv nje ne vodi stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa

– ako joj u zadnjoj godini nije izrečena jednokratna novčana kazna i stegovna kazna smanjenja plaće, stegovna kazna raskida ugovora o izobrazbi i stegovna kazna raskida ugovora o stručnom usavršavanju

– ako joj ne traje vrijeme izvršenja stegovne kazne zaustavljanja u napredovanju u službi, stegovne kazne zaustavljanja u promaknuću u činu, odnosno stegovne kazne smjenjivanja s dužnosti

– ako joj u zadnje tri godine nije izrečena stegovna kazna prevođenja čina u neposredno niži čin i

– ako je raspoređena na dužnost višeg čina

– ako u zadnje dvije godine niti jednom nije ocijenjena službenom ocjenom »zadovoljava.«

(2) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka za promicanje u činove viših časnika odnosno generala/admirala, djelatna vojna osoba treba imati utvrđenu razinu znanja stranog jezika u skladu s pravilnikom iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Vojne Djelatne vojne osobe koje nisu ocijenjene u skladu s odredbama ovoga Zakona ne ispunjavaju uvjete za promicanje.

(4) Djelatnoj vojnoj osobi koja je u vremenu propisanom za promicanje ocijenjena službenom ocjenom »zadovoljava« vrijeme potrebno za promicanje produljuje se za jednu godinu za svaku službenu ocjenu »zadovoljava«.

(5) Djelatna vojna osoba upućena na školovanje u trajanju duljem od šest mjeseci ili upućena u operaciju potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarnu operaciju ili drugu aktivnost u inozemstvu u trajanju duljem od devet mjeseci ispunjava uvjet za promicanje iz stavka 1. podstavka 7. ovoga članka ako je prije upućivanja na školovanje ili operaciju potpore miru, ili operacije odgovora na krize, ili humanitarnu operaciju, ili drugu aktivnost u inozemstvu bila raspoređena na ustrojbenom mjestu višeg čina.

(6) Djelatnim vojnim osobama vrijeme na specijalizaciji pojedine grane medicine na temelju ugovora s Ministarstvom obrane računa se kao vrijeme u činu i kao raspored na višem ustrojbenom mjestu.

(7) Odredbe ovoga Zakona o dodjeli čina i promaknuću u viši čin na odgovarajući način se primjenjuju i na pričuvne vojnike/mornare, pričuvne dočasnike i pričuvne časnike.

(8) Dodjela čina i promaknuće u viši čin nije upravna stvar.

Članak 94. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

Dodjela čina skupnika

(1) Čin skupnika dodjeljuje se djelatnim vojnicima/mornarima koji su završili prvu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe i s kojima je prethodno raskinut ugovor o vojničkoj službi te su primljeni u djelatnu vojnu službu na dočasničku dužnost.

(2) Čin skupnika može se dodijeliti pričuvnim vojnicima/mornarima koji su završili prvu razinu slijedno-rastuće izobrazbe za dočasnike i koji nemaju zapreke iz članka 35. ovoga Zakona.

(3) Čin skupnika može se dodijeliti i pričuvnim vojnicima/mornarima koji nisu završili prvu razinu slijedno-rastuće izobrazbe za dočasnike i koji nemaju zapreke iz članka 35. ovoga Zakona, a koji su u službi kao djelatni vojnici proveli najmanje pet godina i za to vrijeme bili ocijenjeni najmanje ocjenom »dobar«.

Članak 95. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

Promicanje dočasnika

(1) Dočasnik može biti promaknut u viši čin kada ispuni uvjete iz članka 91. ovoga Zakona, kada u činu provede propisano vrijeme i stekne slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu propisane razine kako slijedi:

– skupnik može biti promaknut u čin desetnika kada u činu skupnika provede tri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu druge razine

– desetnik može biti promaknut u čin narednika kada u činu desetnika provede četiri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu druge razine

– narednik može biti promaknut u čin nadnarednika kada u činu narednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu treće razine

– nadnarednik može biti promaknut u čin stožernog narednika kada u činu nadnarednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu treće razine

– stožerni narednik može biti promaknut u čin časničkog namjesnika kada u činu stožernog narednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu četvrte razine.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, propisano vrijeme u činu potrebno za promicanje skraćuje se za jednu godinu dočasnicima sa završenim najmanje stručnim studijem odnosno završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem, jedanput tijekom službe.

(3) Iznimno od godina provedenih u činu iz stavka 1. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti promaknuta u viši čin propisano vrijeme u višem činu potrebno za promicanje skraćuje se za jednu godinu za svaku godinu trajanja kaznenog postupka pri čemu u viši čin može biti promaknuta jedanput u kalendarskoj godini.

(4) Odredba stavka 1. ovoga članka koja se odnosi na vojnu izobrazbu ne primjenjuje se na dočasnike vojne specijaliste.

(5) Načelnik Glavnog stožera dodjeljuje prvi dočasnički čin i promiče u činove dočasnike na prijedlog neposredno podređenoga zapovjednika odnosno voditelja.

Članak 96. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

Dodjela čina poručnika/poručnika korvete i natporučnika/poručnika fregate te promicanje časnika i generala/admirala

(1) Čin poručnika/poručnika korvete dodjeljuje se kandidatima za časnika nakon završetka prve razine slijedno-rastuće časničke izobrazbe.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kandidatima za časnika sa zvanjem doktora medicine nakon završetka prve razine slijedno-rastuće časničke izobrazbe dodjeljuje se čin natporučnika/poručnika fregate. (3), a kandidatima za časnika – doktorima medicine specijalistima grane medicine dodjeljuje se čin bojnika/kapetana korvete.

(3) Čin pričuvnog poručnika može se dodijeliti pričuvnim vojnicima/mornarima i pričuvnim dočasnicima koji su završili prvu razinu slijedno-rastuće izobrazbe časnika i koji nemaju zapreke iz članka 35. ovoga Zakona.

(4) Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane dodjeljuje prvi časnički čin i promiče časnike i generale/admirale.

Članak 97. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

(1) Časnik može biti promaknut u viši čin kada ispuni uvjete iz članka 91. ovoga Zakona, kada u činu provede propisano vrijeme i stekne slijedno-rastuću časničku izobrazbu propisane razine kako slijedi:

– poručnik, odnosno poručnik korvete može biti promaknut u čin natporučnika, odnosno poručnika fregate ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu prve razine i u činu poručnika odnosno poručnika korvete provede tri godine i ako ima završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno kada u činu poručnika odnosno poručnika korvete provede četiri godine i ako ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij

– natporučnik, odnosno poručnik fregate može biti promaknut u čin satnika, odnosno poručnika bojnog broda ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine i u činu natporučnika odnosno poručnika fregate provede četiri godine i ako ima završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno kada u činu poručnika natporučnika odnosno poručnika korvete fregate provede pet godina i ako ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij

– satnik, odnosno poručnik bojnog broda može biti promaknut u čin bojnika, odnosno kapetana korvete kada u činu satnika odnosno poručnika bojnog broda provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij

– bojnik, odnosno kapetan korvete može biti promaknut u čin pukovnika, odnosno kapetana fregate kada u činu bojnika odnosno kapetana korvete provede pet godina, ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu treće razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij, a iznimno bojnik odnosno kapetan korvete liječnik specijalist grane medicine kada u činu bojnika odnosno kapetana korvete provede pet godina može biti promaknut u čin pukovnika odnosno kapetana fregate bez završene slijedno-rastuće časničke izobrazbe treće razine

– pukovnik, odnosno kapetan fregate može biti promaknut u čin brigadira, odnosno kapetana bojnog broda kada u činu pukovnika odnosno kapetana fregate provede pet godina, ako ima završenu intergransku zapovjedno-stožernu školu te završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, a iznimno pukovnik odnosno kapetan fregate liječnik specijalist grane medicine kada u činu pukovnika provede pet godina može biti promaknut u čin brigadira odnosno kapetana bojnog broda bez završene intergranske zapovjedno-stožerne škole.

(2) Iznimno od godina provedenih u činu iz stavka 1. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi protiv koje se vodio kazneni postupak i koja je pravomoćno oslobođena optužbe, za vrijeme za koje nije mogla biti promaknuta u viši čin, propisano vrijeme u višem činu potrebno za promicanje skraćuje se za jednu godinu za svaku godinu trajanja kaznenog postupka pri čemu u viši čin može biti promaknuta jedanput u kalendarskoj godini.

(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka koje se odnose na vojnu izobrazbu ne primjenjuju se na časnike vojne specijaliste.

Članak 101. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

Izvanredno promicanje

(1) Časnik, odnosno dočasnik Vojna osoba može biti izvanredno promaknut promaknuta u neposredno viši čin jedanput tijekom službe, bez obzira na uvjete propisane ovim Zakonom ako je obavljanjem službe stekao stekla posebne zasluge za Oružane snage.

(2) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u vrijeme ratnog stanja ili u stanju neposredne ugroženosti.

Članak 101.a izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

Prevođenje čina

(1) Djelatnim i pričuvnim dočasnicima i časnicima primljenim u vojnog specijalista prevodi se po sili zakona osobni čin u čin vojnog specijalista iste razine, pod uvjetom da njihov osobni čin nije viši od čina propisanoga ovim Zakonom za vojne specijaliste.

(2) Činove dočasnika i časnika u činove vojnih specijalista prevodi osoba nadležna Vojnom specijalistu iz stavka 1. ovoga članka vrijeme provedeno u činu djelatnog dočasnika i časnika računa se u vrijeme za dodjelu činova i promicanje promaknuće u viši čin dočasnika i časnika vojnog specijalista.

Članak 108. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

(1) Ocjenjivanje se provodi u dvije razine neposredne nadređenosti.

(2) Prvoocjenjivač je obvezan provesti savjetovanje s ocjenjivanom osobom najmanje jedanput u ocjenjivanom razdoblju.

(3) U prvoj razini prvoocjenjivač ocjenjuje:

– rezultate u radu

– rezultate u usavršavanju

– sposobnost vođenja, zapovijedanja, odnosno upravljanja

– ljudske i vojničke osobine

– odnos prema dužnosti i vojnoj stezi

– zahtijevanu razinu tjelesne sposobnosti.

(3) U drugoj razini drugoocjenjivač nadzire pravilnost i objektivnost postupka ocjenjivanja te donosi zaključnu ocjenu koja odražava procijenjene mogućnosti ocjenjivane osobe.

(4) U drugoj razini ne ocjenjuje se vojna osoba kojoj je prvoocjenjivač ministar obrane odnosno načelnik Glavnog stožera.

(5) Prvoocjenjivač je osoba neposredno nadređena osobi koju ocjenjuje. (7) odnosno po ovlasti prvoocjenjivača njegov zamjenik te je u tom slučaju drugoocjenjivač osoba koja je prenijela tu ovlast.

(6) Drugoocjenjivač je osoba neposredno nadređena prvoocjenjivaču.

Članak 109. izmijenjenčlankom 34. ovoga akta

(1) Ocjene su »osobito se ističe«, »ističe se«, »dobar«, »zadovoljava« i »ne zadovoljava«.

(2) Drugoocjenjivač, odnosno prvoocjenjivač za osobe koje se ne ocjenjuju u drugoj razini može djelatnog dočasnika i časnika ocijeniti ocjenom »osobito se ističe« ili »ne zadovoljava« uz prethodno mišljenje kadrovskog savjeta odgovarajuće razine.

(2) Ocjena »ne zadovoljava« donosi se u upravnom postupku.

Članak 116. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Pohvale i nagrade

(1) Ustrojstvene jedinice Oružanih snaga za uspješno izvršenje misije ili zadaće pisano pohvaljuju i nagrađuju Predsjednik Republike, ministar obrane i načelnik Glavnog stožera.

(2) Vojnu osobu, službenika i namještenika pisano pohvaljuje i nagrađuje časnik odnosno drugi čelnik ustrojstvene jedinice na dužnosti zapovjednika bojne satnije, njoj ravne ili više razine.

(3) Vrste pohvala i nagrada te uvjete i postupak njihove dodjele pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 117. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

Strane vojne medalje

(1) Vojne osobe, službenici i namještenici Oružanih snaga i Ministarstva obrane mogu uz prethodno odobrenje Predsjednika Republike ili tijela koje on ovlasti primati vojne medalje stranih država i međunarodnih organizacija.

(2) Prethodno odobrenje iz stavka 1. ovoga članka nije potrebno za primanje medalja međunarodnih organizacija čiji je član Republika Hrvatska.

Članak 123. izmijenjenčlankom 37. ovoga akta

(1) Zdravstvenu sposobnost za vojnu službu utvrđuju specijalisti medicine rada i zdravstvene komisije Ministarstva obrane te donose akte iz svoje nadležnosti s ocjenom zdravstvene sposobnosti.

(2) Prvostupanjska zdravstvena komisija odlučuje o pritužbi na ocjenu zdravstvene sposobnosti i donosi odluku o zdravstvenoj sposobnosti te odlučuje o drugim zahtjevima za medicinsko vještačenje sposobnosti za vojnu službu.

(3) Viša zdravstvena komisija odlučuje o pritužbi na odluku iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Djelatnoj vojnoj osobi prestaje služba donošenjem rješenja o prestanku službe u roku od 30 dana od dana dostave odluke iz stavka 2. ovoga članka ako protiv odluke nije podnesena pritužba, odnosno donošenjem rješenja o prestanku službe u roku od 30 dana od dana donošenja odluke iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Odluke zdravstvene komisije i više zdravstvene komisije nisu upravne stvari.

(6) Ministar obrane uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva pravilnikom propisuje način, kriterije i ovlasti za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za vojnu službu, osnivanje, područje rada i sastav zdravstvenih komisija.

(7) Pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka uredit će se i način utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za vojnu službu za osobe s djelomičnim gubitkom zdravstvene sposobnosti za djelatnu vojnu službu, a za koje postoji potreba i interes za zadržavanje u službi.

Članak 128. izmijenjenčlankom 38. ovoga akta

(1) Obitelj vojne osobe koja pogine pri obavljanju službe, umre od rane ili ozljede zadobivene pri obavljanju službe ili u vezi sa službom ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 12 proračunskih osnovica i troškove pogreba iz članka 127. ovoga Zakona.

(2) Obitelj vojne osobe koja pogine ili umre u okolnostima različitima od stavka 1. ovoga članka ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od dvije tri proračunske osnovice i troškove pogreba iz članka 127. ovoga Zakona.

Članak 131.a dodančlankom 39. ovoga akta

(1) Vojnoj osobi koja je bez svoje krivnje teško ranjena ili teško ozlijeđena u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama i koja je nepokretna, slabo pokretna ili joj se ne preporučuje kretanje, Ministarstvo obrane će uz njezinu suglasnost osigurati administrativnu i psihosocijalnu potporu pri rješavanju pitanja i ostvarivanju prava vezanih uz njezino stanje.

(2) Potporu iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo obrane osigurat će najdulje 30 dana od dana prestanka odnosno otpusta iz službe.

(3) Nehaj se ne smatra krivnjom u smislu stavka 1. ovoga članka.

(4) Vrste i način pružanja potpore iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 131.b dodančlankom 39. ovoga akta

(1) Vojna osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je bez svoje krivnje zadobila u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama, u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih zakona ostvaruje:

– pravo na invalidsku mirovinu

– prava po osnovi oštećenja organizma

– pravo na stambeno zbrinjavanje.

(2) Način i postupak utvrđivanja okolnosti u kojoj je nastala rana ili ozljeda iz stavka 1. ovoga članka propisuje se pravilnikom iz članka 131.a stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 131.c dodančlankom 39. ovoga akta

Pravo na invalidsku mirovinu

(1) Vojna osoba iz članka 131.b ovoga Zakona kod koje zbog rane ili ozljede koju je bez svoje krivnje zadobila u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama nastane djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti ima pravo na invalidsku mirovinu.

(2) Pravo na invalidsku mirovinu iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskoga osiguranja djelatnih vojnih osoba ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(3) Pri izračunu mirovine iz stavka 1. ovoga članka polazni faktor je 1,85.

Članak 131.d dodančlankom 39. ovoga akta

Prava po osnovi oštećenja organizma

(1) Prava koja se ostvaruju po osnovi oštećenja organizma su:

– pravo na osobnu invalidninu

– pravo na ortopedski doplatak

– pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe

– pravo na medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju.

(2) Oštećenje organizma iz stavka 1. ovoga članka, u smislu ovoga Zakona, je oštećenje nastalo kao posljedica rane ili ozljede koju je vojna osoba bez svoje krivnje zadobila u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama.

(3) Radi ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga članka vojne osobe iz članka 131.b ovoga Zakona razvrstavaju se prema utvrđenom postotku oštećenja organizma u deset skupina:

– I. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 100% oštećenje organizma kojoj je za redoviti život potrebna njega i pomoć druge osobe

– II. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 100% oštećenje organizma

– III. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 90% oštećenje organizma

– IV. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 80% oštećenje organizma

– V. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 70% oštećenje organizma

– VI. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 60% oštećenje organizma

– VII. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 50% oštećenje organizma

– VIII. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 40% oštećenje organizma

– IX. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 30% oštećenje organizma

– X. skupina – osoba s invaliditetom koja ima 20% oštećenje organizma.

Članak 131.e dodančlankom 39. ovoga akta

Pravo na osobnu invalidninu

(1) Osobna invalidnina je pravo vojne osobe iz članka 131.b ovoga Zakona na osnovi oštećenja organizma i na temelju toga prava ostvaruju se ostala prava po osnovi oštećenja organizma iz ovoga Zakona.

(2) Osobna invalidnina iz stavka 1. ovoga članka određuje se prema skupini oštećenja organizma u koju je vojna osoba iz članka 131.b ovoga Zakona razvrstana i pripada joj u mjesečnom iznosu.

(3) Mjesečni iznos osobne invalidnine osobe s invaliditetom I. skupine određuje se u iznosu od 115% od utvrđene proračunske osnovice.

(4) Mjesečni iznos osobne invalidnine osobe s invaliditetom od II. do X. skupine određuje se u postotku od osobne invalidnine osobe s invaliditetom I. skupine, i to:

Članak 131.f dodančlankom 39. ovoga akta

Pravo na ortopedski doplatak

(1) Pravo na ortopedski doplatak ima vojna osoba iz članka 131.b ovoga Zakona kojoj je oštećenje organizma izravna posljedica rane ili ozljede koje je uzrokovalo amputaciju ekstremiteta, teško oštećenje funkcije ekstremiteta, potpuni gubitak vida na oba oka ili potpuni gubitak sluha.

(2) Oštećenja organizma iz stavka 1. ovoga članka razvrstavaju se u četiri stupnja prema težini oštećenja u skladu s člankom 131.d stavkom 3. podstavcima 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona.

(3) Osnovica za određivanje ortopedskog doplatka je mjesečni iznos osobne invalidnine osobe s invaliditetom I. skupine.

(4) Ortopedski doplatak mjesečno iznosi:

– za I. stupanj 29% od osnovice

– za II. stupanj 22% od osnovice

– za III. stupanj 14% od osnovice

– za IV. stupanj 7% od osnovice.

(5) Vojnoj osobi iz članka 131.b ovoga Zakona s dva ili više oštećenja I. stupnja ortopedski doplatak iz stavka 4. podstavka 1. ovoga članka povećava se za 25% za svako sljedeće oštećenje.

Članak 131.g dodančlankom 39. ovoga akta

Pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe

(1) Vojna osoba iz članka 131.b ovoga Zakona ima mjesečno pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, i to:

– I. skupine oštećenja organizma u iznosu 100% od osnovice

– II., III. i IV. skupine oštećenja organizma u iznosu 60% od osnovice.

(2) Osnovica za određivanje doplatka za njegu i pomoć druge osobe iz stavka 1. ovoga članka je mjesečni iznos osobne invalidnine osobe s invaliditetom I. skupine.

Članak 131.h dodančlankom 39. ovoga akta

Pravo na medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju

Vojna osoba iz članka 131.b ovoga Zakona ima pravo na bolničku medicinsku odnosno fizikalnu rehabilitaciju ako je takva rehabilitacija na temelju nalaza doktora specijalista prijeko potrebna u vezi s ranom ili ozljedom, a provodi se kod ozljeda lokomotornog sustava, amputacije udova, kraniocerebralnih ozljeda i ozljeda kralježnice.

Članak 131.i dodančlankom 39. ovoga akta

Pravo na stambeno zbrinjavanje

(1) Način i postupak ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje za vojnu osobu iz članka 131.b ovoga Zakona, kao i prilagodbu stambenoga prostora uređuje se pravilnikom iz članka 132. ovoga Zakona.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje i bračni ili izvanbračni drug ili djeca vojne osobe koja bez svoje krivnje pogine ili umre zbog rane ili ozljede koju je zadobila u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama.

Članak 131.j dodančlankom 39. ovoga akta

Pravo na obiteljsku mirovinu

(1) Članovi obitelji vojne osobe koja bez svoje krivnje pogine ili umre zbog rane ili ozljede koju je zadobila u obavljanju službene zadaće u Oružanim snagama ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu.

(2) Pravo na obiteljsku mirovinu iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se u skladu sa zakonom kojim se uređuje mirovinsko osiguranje ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(3) Članovi obitelji vojne osobe iz stavka 1. ovoga članka su bračni ili izvanbračni drug i djeca te roditelji ako osoba nije imala bračnog ili izvanbračnog druga i djece.

(4) Bračni ili izvanbračni drug vojne osobe iz stavka 1. ovoga članka stječe pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 40 godina života.

(5) Roditelji vojne osobe iz stavka 1. ovoga članka stječu pravo na obiteljsku mirovinu kada navrše 50 godina života.

(6) Osobe iz stavaka 4. i 5. ovoga članka pravo na obiteljsku mirovinu stječu bez obzira na godine života ako kod njih nastane potpuni gubitak radne sposobnosti prije ispunjenja uvjeta iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.

(7) Pri izračunu mirovine iz stavka 1. ovoga članka polazni faktor je 1,90.

(8) Način i postupak utvrđivanja okolnosti pogibije odnosno smrti vojne osobe iz stavka 1. ovoga članka propisuje se pravilnikom iz članka 131.a stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 131.k dodančlankom 39. ovoga akta

Vojna osoba iz članka 131.b ovoga Zakona ima pravo na osnovno i dopunsko zdravstveno osiguranje ako ga ne ostvaruje po drugoj osnovi.

Članak 131.l dodančlankom 39. ovoga akta

Na vojne osobe iz članka 131.b ovoga Zakona i članove obitelji vojnih osoba koje su poginule ili zadobile ranu ili ozljedu u obavljanju službenih zadaća u Oružanim snagama na poslovima protuminskoga djelovanja primjenjuju se prava propisana zakonom kojim se uređuje protuminsko djelovanje kada je to za njih povoljnije.

Članak 131.m dodančlankom 39. ovoga akta

Na ostala pitanja u vezi s postupkom za ostvarivanje statusa, statusom i pravima vojnih osoba iz članka 131.b ovoga Zakona i članova obitelji vojnih osoba koje su poginule ili zadobile ranu ili ozljedu u obavljanju službenih zadaća u Oružanim snagama koja nisu propisana ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje mirovinsko osiguranje i zaštita ratnih i mirnodopskih vojnih invalida odnosno pravo koje je za njih povoljnije.

Članak 131.n dodančlankom 39. ovoga akta

Sredstva za ostvarivanje prava iz članaka 131.a, 131.b, 131.c, 131.d, 131.e, 131.f, 131.g, 131.h, 131.i, 131.j, 131.k 131.l i 131.m ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu Ministarstva obrane.

Članak 133. izmijenjenčlancima 40. i 41. ovoga akta

(1) Djelatnim vojnim osobama raspoređenima po potrebi službe Naknada za stanovanje ostvaruje se kao nadoknada povećanih troškova života zbog najma stambenog prostora djelatnim vojnim osobama imenovanim ili raspoređenim u mjesto službe koje je udaljeno najmanje 50 km udaljeno od mjesta njihovog njihova prebivališta, ili ako je prebivalište ili mjesto službe na otoku bez obzira na udaljenost te ako nemaju riješeno stambeno pitanje i nisu smještene u vojnim lokacijama, isplatit će se naknada za stanovanje. (2).

(2) Djelatna vojna osoba kojoj je prebivalište na otoku ili mu je mjesto službe na otoku ne ostvaruje pravo na naknadu za stanovanje ako mu je poslodavac osigurao prijevoz na otok i za povratak s otoka.

(3) Pravo iz stavka 1. ovoga članka priznaje se i djelatnim vojnim osoba kojima je mjesto službe na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost. (3) na temelju prijavljenoga boravišta u mjestu službe.

(4) Smatra se da djelatna vojna osoba ima riješeno stambeno pitanje ako ona ili član njezine obitelji (supružnik, maloljetno dijete ili dijete na redovnom redovitom školovanju, a s kojim živi u obiteljskom domaćinstvu kućanstvu) u mjestu službe ili u mjestu udaljenom do 50 km od mjesta službe ima u vlasništvu stan ili obiteljsku kuću.

(5) Dočasnici i časnici te generali/admirali smješteni u vojnim lokacijama ostvaruju pravo na 50% najniže naknade za stanovanje.

(6) Pod smještajem u vojnim lokacijama iz stavka 4. ovoga članka smatra se smještaj dočasnika i časnika te generala/admirala koji neprekidno traje najmanje 30 dana.

(7) Pod vojnim lokacijama, u smislu odredbi ovoga članka, ne smatraju se službeni stanovi te osobe smještene u službenim stanovima ne ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje.

(8) Djelatni vojnici/mornari kojima nije osiguran smještaj u vojnim lokacijama imaju pravo na naknadu za stanovanje, osim djelatnih vojnika/mornara iz članka 132. stavka 2. ovoga Zakona.

(9) Ako su bračni ili i izvanbračni supružnici imenovani ili raspoređeni u skladu sa stavkom 1. ili 2. ovoga članka i žive u zajedničkom kućanstvu, svaki od njih ostvaruje pravo na 50% pripadajuće naknade za stanovanje, osim ako se ne dogovore da jedan od njih ostvaruje puni iznos naknade. (9) za stanovanje te u tom slučaju drugi supružnik ne ostvaruje pravo na troškove prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla te korištenje organiziranoga ili ugovorenog međumjesnog prijevoza.

(10) Organizirani ili ugovoreni međumjesni prijevoz od mjesta prebivališta do mjesta službe isključuje pravo na naknadu za stanovanje, ako je to povoljnije za poslodavca.

(10) Pravo na naknadu za stanovanje isključuje pravo na naknadu troškova međumjesnog prijevoza.

(11) Iznimno od stavaka 9. i stavka 10. ovoga članka, djelatne vojne osobe koje su raspoređene ili imenovane u mjesto službe u kojem nema mogućnosti najma stana ili kuće, ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje prema mjestu službe i pravo na korištenje organiziranog organiziranoga ili ugovorenog prijevoza od mjesta službe do najbližeg mjesta gdje postoji mogućnost najma stana ili kuće, ili naknadu troškova prijevoza najjeftinijeg prijevoznika na toj relaciji sukladno propisima kojima se reguliraju troškovi prijevoza ako organizirani ili ugovoreni prijevoz ne postoji.

(12) Pravo iz stavka 11. ovoga članka ostvaruje se na temelju potvrde o prijavljenom boravištu u najbližem mjestu.

(13) Promjena mjesta prebivališta djelatne vojne osobe koje je udaljeno najmanje 50 km od mjesta službe, ili ako je prebivalište ili mjesto službe na otoku bez obzira na udaljenost, nije od utjecaja na priznavanje prava na naknadu za stanovanje ostvaruje se umjesto naknade troškova zbog odvojenog života od obitelji za vrijeme rasporeda u istom mjestu službe.

(14) Način utvrđivanja prava na naknadu za stanovanje propisuje se pravilnikom iz članka 132. stavka 4. ovoga Zakona.

(14) Naknada (15) Pravo na naknadu za stanovanje iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se umjesto naknade troškova zbog odvojenog života od obitelji te se ne smatra oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s propisima o porezu na dohodak.

(16) Visinu naknade za stanovanje iz stavaka stavka 1. i 2. ovoga članka i popis mjesta službe iz stavka 11 7. ovoga članka odlukom određuje propisuje ministar obrane.

Članak 133.a dodančlankom 41. ovoga akta

(1) Supružnik djelatne vojne osobe imenovane ili raspoređene po potrebi službe u mjesto službe koje je najmanje 50 km udaljeno od mjesta njihova prebivališta, kojem prestane radni odnos zbog preseljenja u mjesto službe djelatne vojne osobe, a u tom mjestu nema mogućnosti zaposliti se na odgovarajućem radnom mjestu, ima pravo na produženo osiguranje u trajanju do dvije godine od dana prestanka radnog odnosa na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.

(2) Odgovarajuće mjesto u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se radno mjesto iste vrste i razine obrazovanja koje je supružnik imao prije prestanka radnog odnosa.

(3) Pravo iz stavka 1. ovog članka supružnik djelatne vojne osobe ostvaruje na temelju prijavljenog boravišta u mjestu službe djelatne vojne osobe.

(4) Pravo na produženo osiguranje supružniku prestaje i prije isteka roka iz stavka 1. ovoga članka kada se zaposli, ostvari pravo na mirovinu, odbije zaposlenje na odgovarajućem radnom mjestu, odjavi boravište u mjestu službe djelatne vojne osobe ili bude osuđen na kaznu zatvora.

Članak 137. izmijenjenčlankom 42. ovoga akta

(1) Osnovna plaća djelatne vojne osobe je umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osnovnu plaću djelatne vojne osobe raspoređene na ustrojbeno mjesto višega čina od osobnoga čina čini aritmetička sredina osnovne plaće utvrđene za osobni čin i osnovne plaće čina ustrojbenog mjesta na koje je djelatna vojna osoba raspoređena.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osnovnu plaću dočasnika i časnika raspoređenog na ustrojbeno mjesto izravno nižega čina od osobnoga čina čini aritmetička sredina osnovne plaće utvrđene za osobni čin i osnovne plaće čina ustrojbenog mjesta na koje je djelatna vojna osoba raspoređena.

(3) Ako je u slučaju rasporeda iz stavka 2. ovoga članka čin ustrojbenog mjesta određen u rasponu od dva ili više činova i pri čemu su svi činovi u rasponu viši od osobnoga čina, osnovna plaća čina ustrojbenog mjesta određuje se prema najnižem činu u rasponu.

(4) Ako je u slučaju rasporeda iz stavka 2. ovoga članka čin ustrojbenog mjesta određen u rasponu od dva ili više činova i pri čemu je osobni čin po razini jednak jednom od činova u rasponu, osnovna plaća čina ustrojbenog mjesta određuje se prema činu koji je po razini jednak osobnom činu.

(5) Vojnom specijalistu koji sustavom promaknuća, u skladu s odredbama ovoga Zakona, dostigne ustrojbeni čin radnog mjesta na koji je raspoređen ili dostigne maksimalni čin za vojnog specijalista propisan odredbama ovoga Zakona svakih idućih pet godina provedenih na dužnosti vojnog specijalista uvećava se vrijednost koeficijenta osobnog čina.

(6) Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe jednaka je osnovici za obračun plaće državnih službenika i namještenika.

(7) Iznimno od odredbi ovoga članka, na pojedina ustrojbena mjesta u Hrvatskom vojnom učilištu koja su određena u skladu s nazivima radnih mjesta u javnim službama pri obračunu plaće primjenjuju se koeficijenti složenosti poslova utvrđeni za javne službe.

(8) Vrijednost koeficijenta osobnog čina djelatnih vojnih osoba i iznos uvećanja koeficijenta osobnog čina za vojne specijaliste iz stavka 4 5. ovoga članka određuje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 138. izmijenjenčlankom 43. ovoga akta

(1) Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe uvećat će se za 8% djelatnim vojnim osobama koje imaju znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno za 15% djelatnim vojnim osobama koje imaju znanstveni odnosno akademski stupanj doktora znanosti.

(2) Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe uvećat će se za 8% djelatnim vojnim osobama koje su završile poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij i stekle akademski naziv sveučilišnoga specijalista odnosno sveučilišnog magistra.

(3) Djelatnim vojnim osobama imenovanima na vojnodiplomatske dužnosti ili upućenima na rad u međunarodna tijela, koji ostvaruju pravo na deviznu plaću, mjesečna osnovica za obračun doprinosa uvećat će se za 8% za znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno za 15% za znanstveni odnosno akademski stupanj doktora znanosti.

(4) Pravo na uvećanje osnovice za obračun plaće za 8% ostvaruju i djelatne vojne osobe koje su završile četvrtu razinu slijedno-rastuće vojne izobrazbe i stekle inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju koju je u svrhu stručnog priznavanja priznala nadležna agencija za znanost i visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj.

Članak 139.a izmijenjenčlankom 44. ovoga akta

(1) Ministar obrane odlukom određuje radna mjesta službenika i namještenika u Oružanim snagama na kojima se zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi posla i odgovornosti osnovna plaća uvećava najviše do 20%.

(2) Službeniku raspoređenom na radno mjesto iz područja znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja priznaje se pravo na plaću čina ustrojbenog mjesta djelatne vojne osobe, uvećanje osnovice za obračun plaće iz članka 138. stavka 1. ovoga Zakona i dodatak djelatne vojne osobe izabrane u zvanje.

Članak 140. izmijenjenčlankom 60. ovoga akta

Naknada plaće za vrijeme bolovanja privremene nesposobnosti za rad

(1) Djelatnoj vojnoj osobi koja je zbog privremene nesposobnosti za rad do 42 dana spriječena obnašati službu pripada naknada plaće u visini od 85% od njezine plaće.

(2) Djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme privremene nesposobnosti za službu uzrokovane ozljedom na radu i profesionalnom bolešću pripada naknada plaće u skladu s propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Članak 141. izmijenjenčlankom 60. ovoga akta

Naknada plaće za bolovanje koje privremenu nesposobnost za rad koja traje dulje od 42 dana određuje se u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i isplaćuje se na teret sredstava Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje.

Članak 144. izmijenjenčlankom 45. ovoga akta

(1) Djelatna vojna osoba koja je odlukom ministra obrane upućena u drugo javnopravno tijelo ili pravnu osobu zadržava pravo na osnovnu plaću osobnog čina, ako je to za nju povoljnije od plaće u tijelu u koje je upućena, i druga materijalna prava u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Tijela ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su Ministarstvu obrane nadoknaditi isplaćenu plaću, doprinose i druga materijalna prava za osobu iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Djelatna vojna osoba raspoređena u međunarodnu organizaciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj zadržava plaću dužnosti s koje je upućena i ostvaruje dodatke u skladu s posebnim propisima tijela u koje je upućena.

(4) Status vojnodiplomatskih osoba, administrativno-tehničkog osoblja i članova njihove uže obitelji upućenih na rad u međunarodna tijela te njihova mjerila za plaće, materijalna prava i druga primanja uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 147. izmijenjenčlankom 46. ovoga akta

Naknada prijevoznih troškova

(1) Djelatna vojna osoba ima pravo na naknadu troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza za redoviti dolazak i odlazak na posao i s posla.

(2) Organiziran ili ugovoren međumjesni prijevoz isključuje pravo na naknadu za stanovanje.

(3) Djelatni vojnik/mornar raspoređen izvan mjesta svojega prebivališta ima pravo na naknadu u visini troškova najjeftinijeg prijevoza za dva putovanja mjesečno iz mjesta službe u mjesto prebivališta, osim kada koristi organizirani ili ugovoreni prijevoz ili ostvaruje pravo na naknadu za stanovanje.

(4) Pravo na naknadu troškova iz stavka 1. ovoga članka ne može se ostvariti ako je Ministarstvo obrane organiziralo ili ugovorilo prijevoz.

(5) Ministar obrane pravilnikom propisuje uvjete i postupak za ostvarenje naknade troškova prijevoza.

Članak 149. izmijenjenčlankom 47. ovoga akta

Naknada za službeno putovanje

(1) Djelatna vojna osoba upućena na službeno putovanje u zemlji i inozemstvu ima pravo na naknadu prijevoznih troškova, dnevnice i naknadu troškova za smještaj.

(2) Visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj i inozemstvu isplaćuje se u iznosu propisanom za korisnike državnog proračuna Republike Hrvatske u skladu s odlukom Vlade Republike Hrvatske državne službenike i namještenike.

(3) Djelatna vojna osoba ima pravo na 40% iznosa dnevnice kada joj je osigurana dnevna prehrana, a nema pravo na naknadu troškova za smještaj kada joj je osiguran smještaj u čvrstom objektu.

(4) Pravo iz stavka 1. ovoga članka pripada i djelatnim vojnim osobama upućenima u međunarodne organizacije i operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu kada su upućene na službeno putovanje.

(5) Pod službenim putovanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se putovanje do 30 dana neprekidno iz uobičajenog mjesta službe odnosno mjesta rada ili iz mjesta prebivališta odnosno boravišta djelatne vojne osobe u drugo mjesto udaljeno najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova vezanih uz njezinu dužnost odnosno poslova u vezi sa službom u Oružanim snagama.

Članak 150. izmijenjenčlankom 48. ovoga akta

Prehrana

(1) Vojne osobe, službenici i namještenici imaju pravo na besplatnu ili subvencioniranu prehranu čiji broj obroka ovisi o vremenu i uvjetima obavljanja službe.

(2) Vojne osobe smještene u vojnim lokacijama imaju pravo na besplatnu prehranu.

(2) Prehrana iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s propisima o porezu na dohodak.

(3) Način organiziranja prehrane, vrste obroka, pravo na besplatnu ili subvencioniranu prehranu, iznos subvencije i druga pitanja u vezi s prehranom pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

Članak 151. izmijenjenčlankom 60. ovoga akta

(1) Djelatna vojna osoba ima pravo na novčanu pomoć jedanput na godinu u slučaju bolesti kada bolovanje privremena nesposobnost za rad traje neprekinuto dulje od 90 dana u visini jedne proračunske osnovice.

(2) Djelatna vojna osoba ima pravo na novčanu pomoć zbog nastanka njegove teške invalidnosti ili teške invalidnosti njegove malodobne djece i supružnika u visini jedne proračunske osnovice.

(3) Djelatna vojna osoba ima pravo na novčanu pomoć za rođenje djeteta, odnosno pravo na novčanu pomoć za slučaj posvojenja djeteta mlađeg od tri godine u visini od 50% proračunske osnovice.

(4) Rješavanje o pravima iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka upravne su stvari.

Članak 159. izmijenjenčlancima 49. i 50. ovoga akta

Plaćeni dopust

(1) Djelatna vojna osoba ima pravo na plaćeni dopust do ukupno petnaest radnih dana u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:

– zaključenja braka – pet sedam radnih dana

– rođenja djeteta – pet sedam radnih dana

– smrti supružnika, roditelja, očuha i maćehe, djeteta, posvojitelja i posvojenika – pet radnih dana

– smrti ostalih krvnih srodnika zaključno s četvrtim stupnjem srodstva, odnosno tazbinskih srodnika zaključno s drugim stupnjem srodstva – dva radna dana

– teške bolesti supružnika, djeteta ili roditelja – tri radna dana

– dobrovoljnog davanja krvi – dva radna dana

– doniranja organa – 15 radnih dana

– selidbe u istom mjestu stanovanja – dva radna dana

– selidbe u drugo mjesto stanovanja – četiri radna pet radnih dana

– polaganja stručnog ili drugog ispita – pet radnih dana

– kulturnih i sportskih nastupanja – dva radna dana

– elementarne nepogode koja je neposredno zadesila djelatnu vojnu osobu – pet radnih dana.

(2) Djelatna vojna osoba ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj i svako dobrovoljno davanje krvi iz stavka 1. ovoga članka neovisno o broju dana plaćenog dopusta koje je tijekom kalendarske godine iskoristila po drugim osnovama.

(3) Ako okolnost iz stavka 1. ovoga članka nastupi u vrijeme korištenja godišnjeg odmora, u vrijeme privremene nesposobnosti za rad ili u vrijeme odsutnosti iz službe zbog drugih razloga, djelatna vojna osoba ne ostvaruje pravo na plaćeni dopust.

(4) Pravo na plaćeni dopust utvrđuje se odlukom koja nije upravna stvar.

Članak 159.a dodančlankom 50. ovoga akta

Djelatna vojna osoba za vrijeme stručnog osposobljavanja i usavršavanja uz rad ima pravo na plaćeni dopust u sljedećim slučajevima:

– za svaki ispit po predmetu dva radna dana

– za završni rad tri radna dana.

Članak 162. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

(1) Osobe iz članka 161. ovoga Zakona za vrijeme sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu ostvaruju pravo na osnovnu plaću koju su ostvarivali na dužnosti s koje su upućeni.

(2) Ministar obrane odlukom propisuje dnevnicu za rad na terenu u inozemstvu osobama iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu zbog otežanih i rizičnih sigurnosnih, zemljopisnih i klimatskih uvjeta opasnih za život i zdravlje.

(3) Prava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka osobe iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju i za vrijeme provedeno na liječenju, u zarobljeništvu ili drugom opravdanom izostanku sve do povratka u Republiku Hrvatsku zbog rane ili ozljede zadobivene u provedbi misije bez svoje krivnje ili u zarobljeništvu, a najdulje do isteka roka na koji su upućene u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu.

Članak 169. izmijenjenčlankom 52. ovoga akta

(1) Za svakih navršenih pet mjeseci sudjelovanja u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu osobe iz članka 161. ovoga Zakona ostvaruju pravo na obvezni plaćeni dopust u trajanju od deset radnih dana nakon povratka u Republiku Hrvatsku.

(2) Osobe iz članka 161. ovoga Zakona koje su angažirane manje od pet mjeseci u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu ostvaruju pravo na obvezni plaćeni dopust u trajanju od dva radna dana za svaki navršeni mjesec proveden u operaciji potpore miru nakon povratka u Republiku Hrvatsku.

(3) Kada operacija potpore miru ili druga aktivnost u inozemstvu traje deset i više mjeseci, Ministarstvo obrane obvezno je sudioniku nakon šest mjeseci omogućiti i financirati jednokratni posjet Republici Hrvatskoj radi korištenja godišnjeg odmora ili plaćenog dopusta u najduljem trajanju od deset radnih dana ili sukladno propisima operacije potpore miru u koju je osoba iz članka 161. ovoga Zakona upućena.

(4) Osobe iz stavka stavaka 1. i 2. ovoga članka upućene u operacije potpore miru ili druge aktivnosti u inozemstvu imaju pravo na plaćeni dopust u trajanju od ukupno deset radnih dana i pravo na naknadu troškova prijevoza u slučaju smrti člana uže obitelji.

(5) Osobe iz članka 161. ovoga Zakona mogu, temeljem pravila i propisa svake pojedinačne operacije potpore miru, neovisno o vremenu provedenom u operaciji potpore miru, koristiti slobodne dane stečene u području operacije po svom izboru i o svom trošku, po prethodnom odobrenju ovlaštenog časnika.

(6) Obveze ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga u pripremi za sudjelovanje u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu te ostala prava, obveze i odgovornosti osoba iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme sudjelovanja u operacijama odnosno drugim aktivnostima i nakon povratka u Republiku Hrvatsku propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka 161. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 175. izmijenjenčlancima 53. i 60. ovoga akta

Vrste kršenja vojne stege

(1) Kršenje vojne stege može biti lakše i teže. Lakše kršenje vojne stege predstavlja stegovnu pogrešku, a teže stegovni prijestup.

(2) Stegovne pogreške su:

1. nepravodobno ili nepotpuno izvršenje zapovijedi, odluka i naloga nadređenoga

2. učestalo kašnjenje u službu ili na dužnost ili raniji odlasci s dužnosti ili iz službe

3. neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od jednog dana

4. neobavješćivanje nadređenoga o spriječenosti dolaska u službu ili na dužnost u roku od 24 sata

5. povreda propisa o nošenju vojne odore, vojničkom izgledu i osobnoj higijeni

6. neuljudan odnos prema suradnicima, podređenima i nadređenima

7. povreda propisa o pozdravljanju, obraćanju, predstavljanju i javljanju

8. drugo postupanje suprotno propisima iz područja obrane kojim se ne nanosi šteta imovini Republike Hrvatske.

(3) Stegovni prijestupi su:

1. neizvršenje ili odbijanje izvršenja zapovijedi, odluka ili naloga nadređenoga

2. odbijanje sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu

3. samovoljno napuštanje postrojbe ili ustanove

4. samovolja u obavljanju službe ili dužnosti

5. nesavjesno ili nemarno obavljanje službe

6. spavanje za vrijeme službe ili dužnosti

7. unošenje i omogućavanje unošenja alkohola u službene prostorije

8. dovođenje u stanje pod utjecajem alkohola u službi i odbijanje testiranja na alkohol te dovođenje u stanje pod utjecajem alkohola na javnom mjestu u vojnoj odori

9. dovođenje u stanje pod utjecajem droga ili odbijanje testiranja na droge

10. zlouporaba položaja ili prekoračenje službenih ovlasti

11. povreda propisa o stražarskoj službi

12. povreda propisa o uporabi sile ili vatrenog oružja

13. neovlaštena uporaba sredstava dodijeljenih ili povjerenih radi izvršenja zadaća ili dužnosti

14. nanošenje štete vojnoj imovini ili drugoj imovini u vezi s obavljanjem službe

15. povreda propisa o čuvanju klasificiranih podataka obrane

16. neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od dva do četiri dana

17. zlouporaba bolovanja privremene nesposobnosti za rad

18. krivotvorenje izvješća ili podnošenje lažnih izvješća

19. krivotvorenje, uništenje ili prikrivanje službenih isprava, dokumenata, službenih knjiga ili predmeta

20. uporaba krivotvorenog dokumenta radi dovođenja u zabludu i održavanje u zabludi Ministarstva obrane i Oružanih snaga

21. nepoduzimanje propisanih, zapovjeđenih ili drugih mjera potrebnih za očuvanje života i zdravlja ljudi te ispravnosti tehnike i objekata

22. neudovoljavanje ili nepostupanje u skladu sa zahtjevom vojnostegovnog suda

23. postupak kojim se vrijeđa dostojanstvo po spolu, vjeri, naciji ili boji kože

24. seksualno zlostavljanje ili uznemiravanje

25. nedolično ponašanje koje nanosi štetu ugledu Ministarstva obrane i Oružanih snaga

26. tjelesni sukob unutar vojnih lokacija i građevina

27. traženje i uzimanje pozajmice od većeg broja pripadnika Oružanih snaga ili djelatnika Ministarstva obrane

28. oduzimanje tuđe pokretne stvari od drugog pripadnika Oružanih snaga ili djelatnika Ministarstva obrane ili imovine Republike Hrvatske radi protupravnog prisvajanja

29. organiziranje ili sudjelovanje u igrama za novac ili drugu korist u službenim prostorijama

30. zahtijevanje ili primanje darova ili kakve druge koristi

31. prikrivanje ili neprijavljivanje počinitelja stegovnih prijestupa i stegovnih pogrešaka

32. nepokretanje stegovnog postupka ili postupka za utvrđivanje materijalne odgovornosti

33. obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili bez prethodnog odobrenja ministra obrane

34. povreda propisa o političkom djelovanju ili sindikalnom organiziranju u Oružanim snagama

35. izvršenje kaznenog djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti

36. podnošenje pritužbi i drugih podnesaka suprotno propisima

37. javno istupanje suprotno propisima

38. unošenje i omogućavanje unošenja droga u službene prostorije

39. nepostupanje po zahtjevu i prijedlogu za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti i cijepljenju u skladu s kriterijima koje propiše nadležno tijelo, kao i odbijanje poduzimanja drugih radnji potrebnih za provedbu ocjenjivanja spremnosti snaga za upućivanje u operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu

40. neizvješćivanje nadležne osobe o nastanku razloga za prestanak službe po sili zakona

41. svako kršenje prava koja pripadnicima Oružanih snaga po propisima pripadaju

42. nepostupanje po naredbi ovlaštene službene osobe vojne policije prilikom obavljanja vojnopolicijskih poslova

43. dovođenje u zabludu službene osobe podnošenjem lažnih ili neistinitih podataka u svrhu nepripadnog ostvarivanja prava iz ovoga Zakona

44. lažno prijavljivanje stegovnih pogrešaka i prijestupa ili podmetanje tragova koji upućuju na to da je određena osoba počinila stegovnu pogrešku ili prijestup

45. drugo postupanje suprotno propisima iz područja obrane kojim se nanosi šteta imovini Republike Hrvatske.

(4) Smatra se da vojna osoba u organizmu ima droga ako se prisutnost droga utvrdi odgovarajućim sredstvima ili uređajima ili liječničkim pregledom ili analizom krvi i urina te se smatra da je vojna osoba koja je odbila testiranje konzumirala opojne droge.

(5) Smatra se da je vojna osoba pod utjecajem alkohola ako u organizmu ima alkohola iznad količine utvrđene posebnim propisima. Prisutnost alkohola u organizmu utvrđuje se analizom krvi ili urina ili mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka ili liječničkim pregledom ili drugim metodama ili aparatima te se smatra da je vojna osoba koja je odbila testiranje pod utjecajem alkohola.

Članak 198. izmijenjenčlankom 54. ovoga akta

Utvrđivanje visine štete

(1) Visina naknade štete utvrđuje se prema cijeni vrijednosti uništene, oštećene ili nestale imovine u vrijeme nastanka štete.

(2) Na visinu utvrđene štete u skladu sa stavkom 1. ovoga članka teku zakonske zatezne kamate od dana donošenja odluke o utvrđivanju odgovornosti za štetu.

(3) Ako bi utvrđivanje visine štete prouzročilo nerazmjerne troškove, naknada štete može se odrediti u paušalnom iznosu.

Članak 205. izmijenjenčlankom 55. ovoga akta

(1) Djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje po sili zakona:

1. smrću, proglašenjem nestale osobe umrlom, odnosno utvrđenjem činjenice smrti

2. danom prestanka hrvatskog državljanstva

3. kada neopravdano izostane s posla pet radnih dana uzastopce, s danom napuštanja službe

3 4. kada izostane s posla dulje od 30 dana i vodi se u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba, s prvim danom izostanka, osim u slučaju iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona

5. kada ostvari uvjete za starosnu mirovinu u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojem je ostvarila te uvjete

4 6. na temelju rješenja o prestanku službe zbog utvrđene nesposobnosti za djelatnu vojnu službu, danom utvrđenim rješenjem

5 7. na temelju odluke Predsjednika Republike o prestanku službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, danom utvrđenim odlukom

6 8. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, ako joj je u odgovarajućem postupku utvrđena nemogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, danom utvrđenim rješenjem

7 9. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj:

– general/admiral, časnik odnosno dočasnik ima navršenih 60 godina života

– brigadir/kapetan bojnog broda ima navršenih 58 godina života i 40 godina mirovinskog staža

– pukovnik/kapetan fregate ima navršenih 57 godina života i 40 godina mirovinskog staža

– bojnik/kapetan korvete ima navršenih 56 godina života i 40 godina mirovinskog staža

– satnik/poručnik bojnog broda, natporučnik/poručnik fregate i poručnik/poručnik korvete ima navršene 54 godine života i 40 godina mirovinskog staža

– časnički namjesnik ima navršenih 56 godina života i 40 godina mirovinskog staža

– stožerni narednik ima navršenih 55 godina života i 40 godina mirovinskog staža

– nadnarednik ima navršene 54 godine života i 40 godina mirovinskog staža

– narednik, desetnik i skupnik ima navršene 53 godine života i 40 godina mirovinskog staža

8 10. kada vojnik/mornar primljen u službu na temelju ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme navrši 45 godina života, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava te godine života, ako ne ispunjava uvjete za prestanak službe zbog razloga navedenih u točki 6 8. ovoga stavka

9 11. na temelju rješenja o potpunom ili djelomičnom gubitku radne sposobnosti, danom utvrđenim rješenjem

10 12. ako je ocijenjena službenom ocjenom »ne zadovoljava«, danom izvršnosti rješenja

11 13. ako joj je izrečena stegovna kazna prestanka službe, danom izvršnosti rješenja vojnostegovnog suda o izricanju kazne

12 14. kada je osuđena na kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, danom saznanja za pravomoćnu presudu

13 15. kada se sazna da u vrijeme prijma u službu nije ispunjavala uvjete za prijam, danom saznanja

14 16. kada se sazna da je u vrijeme prijma u službu postojala zapreka za prijam propisana člankom 35. stavkom 1. podstavkom 2. ovoga Zakona, danom saznanja

15 17. kada je tijekom službe osuđena na kaznu zatvora za kazneno djelo koje je zapreka za prijam, danom saznanja

16 18. istekom roka raspolaganja iz članka 64. stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona, prvog dana nakon isteka roka 17 raspolaganja

19. istekom roka raspolaganja iz članka 64. stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, prvog dana nakon isteka roka raspolaganja

20. kada se tijekom službe utvrdi da osoba ne zadovoljava sigurnosne kriterije, danom utvrđenja

18 21. kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskoga staža.

(2) Iznimno od stavka 1. točaka 5. i 9. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točki 3. i 7. ovoga članka, sa zvanjem doktora medicine, koja posjeduje odobrenje za samostalni rad i raspoređena je na ustrojbenom mjestu zdravstvene službe djelatna vojna služba prestaje s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 65 godina života.

(3) Iznimno, vojnom specijalistu iz stavka 1. točki 3. i 7. ovoga članka od stavka 1. točaka 5. i 9. ovoga članka, vojnom specijalistu djelatna vojna služba prestaje s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 62 godine života.

(4) Iznimno od stavka 1. točke 7 9. i stavaka 2. i 3. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi služba može prestati na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i prije ispunjenja uvjeta iz stavka 1. točke 7 9. i stavaka 2. i 3. ovoga članka, danom utvrđenim rješenjem.

(5) Iznimno od stavka 1. točke 7 9. ovoga članka, djelatnu vojnu osobu iz zbog posebno opravdanih razloga ministar obrane može se zadržati u službi do dvije godine iako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. točke 7 9. ovoga članka.

(6) Djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točki 4., 6 točaka 6., 8., 9. i 7 19. i stavka 4. ovoga članka ne može prestati služba ako je protiv nje pokrenut ili se vodi stegovni postupak do okončanja stegovnog postupka koji se u tom slučaju mora provesti po hitnom postupku i okončati najkasnije u roku od 45 dana od dana pokretanja stegovnog postupka.

Članak 210. izmijenjenčlankom 56. ovoga akta

(1) Djelatnoj vojnoj osobi prestaje djelatna vojna služba rješenjem ili pisanim sporazumom.

(2) Djelatna vojna služba na osobni zahtjev i otkazom prestaje istekom zadnjeg dana otkaznog roka koji iznosi:

– dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno manje od jedne godine

– mjesec dana ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno jednu godinu

– mjesec dana i dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno dvije godine

– dva mjeseca ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno pet godina

– dva mjeseca i dva tjedna ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno deset godina

– tri mjeseca ako je djelatna vojna osoba u službi provela neprekidno dvadeset i više godina.

(3) Otkazni rokovi iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuju se na vojnike/mornare koji imaju sklopljen ugovor o službi.

Članak 225. brisančlankom 57. ovoga akta

(1) Djelatni vojnik/mornar primljen u djelatnu vojnu službu na neodređeno vrijeme izdvojit će se iz Oružanih snaga po stjecanju uvjeta za umirovljenje prema godišnjem planu izdvajanja osoblja, a najkasnije do 31. prosinca 2019.

(2) Djelatni časnik koji ima srednju stručnu spremu izdvojit će se iz Oružanih snaga po stjecanju uvjeta za umirovljenje prema godišnjem planu izdvajanja osoblja, a najkasnije do 31. prosinca 2019.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, osobe koje ne steknu uvjete za umirovljenje do rokova propisanih stavkom 1., odnosno stavkom 2. ovoga članka, izdvojit će se iz Oružanih snaga u kalendarskoj godini u kojoj steknu uvjete za umirovljenje.