Izmjene: NN 30/2018

Članak 8. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Dan Oružanih snaga i dani grana

(1) Dan Oružanih snaga je 28. svibnja.

(2) Dani grana Oružanih snaga:

– Dan Hrvatske kopnene vojske je 28. svibnja

– Dan Hrvatske ratne mornarice je 18. rujna

– Dan Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane je 12. prosinca.

(3) Dane rodova, službi, struka i posebnih dijelova Oružanih snaga odlukom propisuje ministar obrane.

Članak 14. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Ograničenja u vezi sa službom

(1) Djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku nije dopušteno:

– obavljati samostalnu gospodarsku ili profesionalnu djelatnost

– obavljati poslove ili pružati usluge pravnoj osobi

– biti članom upravnog, odnosno nadzornog odbora trgovačkog društva.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku na temelju posebnog odobrenja ministra obrane može biti dopušten rad:

– kod druge pravne osobe ako to nije u suprotnosti s interesima službe, odnosno biti članom upravnog odnosno, nadzornog odbora trgovačkog društva ako se radi o trgovačkim društvima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku

– radi obavljanja djelatnosti i poslova izvan radnog vremena ako to nije u suprotnosti s interesima službe.

(3) Odobrenje iz stavka 2. ovoga članka nije potrebno za objavljivanje znanstvenih, stručnih, umjetničkih i drugih autorskih radova koji nisu u vezi sa službom i obavljanjem službe.

Članak 18. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Nošenje i uporaba oružja

(1) Vojna osoba ima pravo nositi i uporabiti vatreno i drugo oružje u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.

(2) Vojna osoba tijekom službe prolazi obuku koja uključuje rukovanje i uporabu oružja.

(3) Vojna osoba dužna je povjereno joj oružje čuvati i održavati na propisan način.

(4) Vojna osoba nosi i uporabljuje vatreno i drugo oružje u skladu s pravilima iz članka 9. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona:

– u obavljanju bojnih zadaća

– u obavljanju dežurstva, stražarske službe i nadzorno-propusne službe

– na obuci i vojnoj vježbi

– u obavljanju službene zadaće (vojna policija)

– u drugim slučajevima po zapovijedi nadređenog zapovjednika.

(5) Vojnoj osobi zabranjeno je iznošenje oružja izvan vojnih lokacija, osim kada je to predviđeno posebnim propisima, planovima obuke ili uporabe Oružanih snaga ili zapovijedima zapovjednika samostalne bojne ili njemu ravne ili više razine.

Članak 20.a dodančlankom 4. ovoga akta

Tjelesna spremnost

(1) Djelatna vojna osoba dužna je održavati zahtijevanu razinu tjelesne spremnosti.

(2) Kriterije i postupak provjere tjelesne spremnosti iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 25. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Sastav Oružanih snaga

(1) Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav.

(2) Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine djelatne vojne osobe, službenici i namještenici, pričuvnici pozvani na obuku službu u Oružane snage, ugovorni pričuvnici, kadeti te osobe koje su pristupile dragovoljnom vojnom osposobljavanju i programima za razvijanje sigurnosne kulture.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, mirnodopski sastav čine i ročnici kada je na snazi obvezno služenje vojnog roka.

(4) Ratni sastav Oružanih snaga, uz osobe iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, čine i vojni obveznici mobilizirani u Oružane snage.

(5) Predsjednik Republike utvrđuje mirnodopski i ratni ustroj Oružanih snaga te strukturu činova u mirnodopskom i ratnom ustroju Oružanih snaga.

Članak 26. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Pristup u službu

Državljani Republike Hrvatske pristupaju u Oružane snage na sljedeći način:

– ročnici – upućivanjem na služenje vojnog roka ili na dragovoljno vojno osposobljavanje

– pričuvnici – na temelju poziva

– ugovorni pričuvnici – na temelju ugovora i poziva

– vojnici/mornari – na temelju ugovora o službi na određeno vrijeme

– kadeti – na temelju ugovora o kadetskoj službi

– dočasnici, časnici i vojni specijalisti – aktom o prijmu u djelatnu vojnu službu

– službenici i namještenici – aktom o prijmu u službu.

Članak 28. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Dragovoljno vojno osposobljavanje

(1) Ročnici na dragovoljnom vojnom osposobljavanju stječu temeljna vojna znanja i vještine te se pripremaju i osposobljavaju za obnašanje vojničkih dužnosti u Oružanim snagama.

(2) Na dragovoljno vojno osposobljavanje upućuju se punoljetni državljani Republike Hrvatske koji se dragovoljno prijave, budu odabrani i upućeni na osposobljavanje do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 29 30 godina života.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na dragovoljno vojno osposobljavanje mogu se uputiti i osobe starije od 30 godina ako su kandidati za vojne specijaliste, ugovorne pričuvnike ili kasni prijam – na temelju ugovora o osposobljavanju za vojnog specijalista odnosno ugovora za službu u ugovornoj pričuvi.

(4) Dragovoljno vojno osposobljavanje provodi se u okviru uputnih rokova i godišnjih kvota koje u skladu s potrebama Oružanih snaga određuje ministar obrane.

(5) Program obuke ročnika po rodovima, službama i strukama donosi načelnik Glavnog stožera.

Članak 34.a dodančlankom 8. ovoga akta

Kasni prijam

(1) Vrhunski sportaš kategoriziran u skladu sa zakonom kojim se uređuje sport i koji potpiše ugovor o ugovornoj pričuvi u skladu sa zakonom kojim se uređuje obrana te doktor medicine mogu biti primljeni u djelatnu vojnu službu u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom bez obzira na godine života.

(2) Na osobe iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe kojima se propisuju godine života za upućivanje na odgovarajuću razinu izobrazbe iz članaka 82. i 84. ovoga Zakona.

Članak 36. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Prijam vojnika/mornara

(1) Osoba može biti primljena kao vojnik/mornar u djelatnu vojnu službu kada osim općih uvjeta za prijam ispunjava i sljedeće posebne uvjete:

– srednju stručnu spremu

– srednjoškolsko obrazovanje

– najviše navršenih 27 30 godina života do kraja kalendarske godine u kojoj se prima u službu

– odslužen vojni rok ili uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja.

(2) Godišnjim planom prijma osoblja iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona mogu se odrediti i dodatni kriteriji za prijam vojnika/mornara ovisno o rodu, službi, vojnostručnoj specijalnosti.

(3) Odabirni postupak za prijam vojnika/mornara pravilnikom utvrđuje ministar obrane.

Članak 37. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Ugovor o vojničkoj službi na određeno vrijeme

(1) Kandidati za vojnike/mornare koji ispunjavaju opće i posebne uvjete i u odabirnom postupku postignu najbolje rezultate u okviru planiranog broja i strukture za prijam potpisuju s Ministarstvom obrane ugovor o vojničkoj službi u trajanju od četiri dvije godine.

(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka prvenstveno se utvrđuje početak i trajanje službe, probni rad, rod, služba i obveza obavljanja službe na cijelom području Republike Hrvatske, obveza sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, plaća, uvjeti i posljedice raskida ugovora, otkazni rok, način rješavanja sporova te druga prava i obveze u vezi s obavljanjem vojničke službe.

(3) Probni rad može trajati do dodjele vojnostručne specijalnosti, a sastoji se od specijalističke vojne obuke i obuke na temelju obnašanja vojničke dužnosti i traje najdulje šest mjeseci.

Članak 38. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

Drugi i treći ugovor Ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme

(1) Ministarstvo obrane može u skladu s potrebama službe s djelatnim vojnikom/mornarom sklopiti drugi ugovor o vojničkoj službi u trajanju do pet godina na neodređeno vrijeme, najkasnije 90 dana prije isteka prvog ugovora. (2) Ministarstvo obrane može u skladu s potrebama službe, ovisno o potrebama popune postrojbe, s djelatnim vojnikom/mornarom sklopiti treći ugovor o vojničkoj službi u trajanju do šest godina, najkasnije ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka prvenstveno se utvrđuje početak službe, obveza obavljanja službe na cijelom području Republike Hrvatske, obveza sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, plaća, uvjeti i posljedice raskida ugovora, otkazni rok, način rješavanja sporova te druga prava i obveze u vezi s obavljanjem vojničke službe.

(3) Ako je djelatni vojnik/mornar 90 dana prije isteka drugog ugovora. (3) ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, zbog bolesti ili komplikacija u vezi s trudnoćom ili porođajem, privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta, zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta i korištenja roditeljskog dopusta do navršene prve godine života djeteta te ne može pristupiti zdravstvenom pregledu i provjerama tjelesnih sposobnosti, trajanje ugovora iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona produljuje se za duljinu trajanja privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, a najdulje šest mjeseci.

(4) Uvjete i postupak za sklapanje drugog i trećeg ugovora iz stavka 1. ovoga članka odlukom propisuje ministar obrane.

Članak 40. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

Prijam dočasnika

(1) Nakon prve službene ocjene navršene dvije godine službe djelatni vojnik/mornar može na temelju postignutih rezultata u službi, zadovoljavanja zdravstvenih, psihičkih, tjelesnih i sigurnosnih uvjeta, biti odabran i uz osobnu suglasnost upućen na prvu razinu dočasničke izobrazbe.

(2) U skladu s godišnjim planom prijma osoblja iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona provodi se odabir kandidata za prijam u dočasnike između djelatnih vojnika/mornara koji su završili prvu razinu dočasničke izobrazbe i nisu stariji od 29 najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 30 godina života.

(3) Odabranim kandidatima iz stavka 2. ovoga članka po završetku prve razine dočasničke izobrazbe raskida se ugovor o vojničkoj službi, primaju se u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje im se prvi dočasnički čin i raspoređuju se na dočasničko ustrojbeno mjesto.

(4) Kriterije i postupak odabira osoba koje će se uputiti na prvu razinu dočasničke izobrazbe pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 42. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

(1) Odabrani kandidat za kadeta nakon upisa odgovarajućeg studija potpisuje s Ministarstvom obrane ugovor o kadetskoj službi.

(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se datum stjecanja statusa kadeta, iznos i način plaćanja školarine, stipendije, nošenje vojne odore, smještaj i prehrana u vojnim lokacijama, standardi ispunjavanja studentskih obveza i obveza iz programa vojne obuke, uvjeti i posljedice raskida ugovora, način rješavanja sporova te druga prava i obveze u vezi s kadetskom službom.

(3) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se prava i obveze kadeta nakon završetka školovanja, a prije upućivanja na osposobljavanje za časnika.

(4) Kadeti su tijekom kadetske službe obvezni u propisanim rokovima ispunjavati studentske obveze za stjecanje akademskog ili stručnog naziva, steći temeljna vojna znanja i vještine prema programu obuke za kadete.

(5) Kadeti kojima je raskinut ugovor o kadetskoj službi s Ministarstvom obrane, a koji su u okviru obuke za kadete stekli temeljna vojna znanja i vještine u skladu s programom dragovoljnog vojnog osposobljavanja, mogu biti bez javnog natječaja primljeni u djelatnu vojnu službu kao ugovorni vojnici/mornari uz ispunjavanje ostalih uvjeta za prijam propisanih ovim Zakonom, osim kadeta kojima je izrečena stegovna kazna raskida ugovora o kadetskoj službi.

(6) Ministar obrane pravilnikom određuje način i uvjete sklapanja ugovora o kadetskoj službi, iznos stipendije, uvjete i posljedice raskida ugovora, način rješavanja sporova te druga prava i obveze.

Članak 43. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

Kandidati za časnike

(1) Kadet, vojni stipendist, djelatni vojnik/mornar i djelatni dočasnik mogu se uputiti na osposobljavanje za časnika ako osim općih uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu ispunjavaju i sljedeće posebne uvjete:

– završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij

– odslužen vojni rok ili uspješno završen program dragovoljnoga vojnog osposobljavanja ili uspješno završen program obuke za kadete

– najviše navršenih 30 godina života do kraja kalendarske godine u kojoj se upućuje na osposobljavanje za časnika.

(2) Djelatni vojnik/mornar može se uputiti na osposobljavanje za časnika ako osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ima najmanje jednu službenu ocjenu.

(3) Broj osoba iz stavka 1. ovoga članka koje će se uputiti na osposobljavanje za časnika određuje se godišnjim planom prijma osoblja.

(4) U skladu s potrebom službe na osposobljavanje za časnika mogu se, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, uputiti i druge osobe s tržišta rada u skladu s godišnjim planom prijma osoblja.

(5) Godišnjim planom prijma osoblja odredit će se najniža razina obrazovanja potrebna za tu godinu.

(6) Osoba iz stavka 3 4. ovoga članka smatra se vojnom osobom u skladu s odredbama ovoga Zakona te ostvaruje prava i obveze djelatne vojne osobe.

Članak 44. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Ugovor o osposobljavanju za časnika

(1) Osobe iz članka 43. ovoga Zakona koje u odabirnom postupku postignu najbolje rezultate upućuju se na temelju ugovora na osposobljavanje za časnika u trajanju do godinu dana i sklapanjem ugovora o osposobljavanju za časnika oni postaju kandidati za časnike.

(2) Program osposobljavanja za časnike donosi načelnik Glavnog stožera.

(3) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se početak i trajanje osposobljavanja odnosno službe, rod, služba i struka za koju se osposobljava, uvjeti i posljedice raskida ugovora, način rješavanja sporova te druga prava i obveze.

(4) Kriterije i postupak odabira osoba koje će se uputiti na osposobljavanje za časnika pravilnikom propisuje ministar obrane.

(5) Kandidat za časnika upućuje se na prvu razinu časničke izobrazbe.

(6) Iznimno od odredbi ovoga članka, kadeti iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona ne podliježu odabirnom postupku.

(7) Iznimno od odredbi ovoga članka, kadeti koji su završili poseban studijski program ustrojen za potrebe Oružanih snaga u koji je ugrađen program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike ne upućuju se na osposobljavanje za časnike.

Članak 45. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Prijam na časničku dužnost

(1) Kandidati za časnike nakon završetka prve razine časničke izobrazbe primaju se u djelatnu vojnu službu kao časnici, dodjeljuje im se prvi časnički čin i raspoređuju se na časničke dužnosti.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kadet se prima u djelatnu vojnu službu kao časnik, dodjeljuje mu se prvi časnički čin i raspoređuje se na časničku dužnost, nakon uspješnog završetka studijskog programa ustrojenog za potrebe Oružanih snaga u koji je ugrađen program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike i ako je kao kandidat za kadeta sklopio s Ministarstvom obrane ugovor o kadetskoj službi.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kandidatu za časnika sa zvanjem doktora medicine dodjeljuje se časnički čin natporučnika/poručnika fregate.

Članak 46. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

Prijam vojnih specijalista

(1) Slobodna ustrojbena mjesta vojnih specijalista popunjavaju se internim oglasom iz kategorije vojnika/mornara, dočasnika, časnika, službenika i namještenika.

(2) Ako ustrojbena mjesta nije moguće popuniti na način opisan u stavku 1. ovoga članka, prijam vojnih specijalista provodi se s tržišta rada u skladu s člankom 27. ovoga Zakona.

(3) Osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju ispunjavati opće i posebne uvjete za prijam u djelatnu vojnu službu, osim godina života, te posebna specijalistička znanja potrebna za obnašanje dužnosti vojnog specijalista.

(4) Osoba koja bude odabrana za prijam na ustrojbeno mjesto vojnog specijalista upućuje se na temelju ugovora na osposobljavanje za vojnog specijalista u trajanju do godinu dana.

(5) Osoba iz stavka 4. ovoga članka smatra se vojnom osobom u skladu s odredbama ovoga Zakona te ostvaruje prava i obveze djelatne vojne osobe.

(6) Program osposobljavanja za vojnog specijalista donosi načelnik Glavnog stožera. Program osposobljavanja sadržava prvu razinu dočasničke odnosno časničke izobrazbe i program dragovoljnog vojnog osposobljavanja za kandidate koji nemaju ispunjen ovaj uvjet.

(7) Nakon završetka osposobljavanja iz stavka 4. ovoga članka osoba se može primiti u djelatnu vojnu službu, dodjeljuje joj se čin skupnika vojnog specijalista ili poručnika/poručnika korvete vojnog specijalista i raspoređuje se na ustrojbeno mjesto vojnog specijalista.

(8) Vrste vojnih specijalista, posebna specijalistička znanja koja osoba treba ispunjavati u trenutku prijma, kao i posebna specijalistička znanja koja se stječu tijekom službe te ostala pitanja u vezi s vojnim specijalistima pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

Članak 49. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

(1) Djelatna vojna osoba koja je u službi može biti:

– imenovana na dužnost, odnosno raspoređena na ustrojbeno mjesto

– upućena na školovanje

– upućena u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju ili drugu aktivnost u inozemstvu

– upućena u međunarodnu organizaciju ili vojno predstavništvo, u strukture Europske unije, nacionalna i multinacionalna zapovjedništva i stožere te druga međunarodna tijela iz područja obrane i sigurnosti (u daljnjem tekstu međunarodna tijela)

– upućena u druga javnopravna tijela ili pravnu osobu.

(2) Djelatna vojna osoba koja je privremeno izvan dužnosti može biti:

– na raspolaganju

– na liječenju i bolovanju

– udaljena iz službe

– u statusu nestalog

– u statusu zarobljenog

– na mirovanju službe

– na roditeljskom dopustu.

Članak 50. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

Uvjeti i rokovi imenovanja na dužnost odnosno raspoređivanja na ustrojbeno mjesto

(1) Djelatnu vojnu osobu imenuje se na dužnost, odnosno raspoređuje na ustrojbeno mjesto, u skladu s uvjetima ustrojbenog mjesta, činom i stečenom vojnostručnom specijalnosti, na rok do četiri godine.

(2) Raspored djelatne vojne osobe na ustrojbeno mjesto za koje je propisana opća vojnostručna specijalnost smatra se odgovarajućim rasporedom u skladu sa stečenom osobnom vojnostručnom specijalnosti.

(3) Djelatni dočasnik i časnik može obnašati neprekidno zapovjednu ili, voditeljsku dužnost i dužnost prvog dočasnika na istom ustrojbenom mjestu najdulje četiri godine.

(4) Rok raspoređivanja Ako nakon isteka roka iz stavka 1 3. ovoga članka ne primjenjuje se na vojnike/mornare i vojne specijaliste postoji mogućnost rasporeda na drugo odgovarajuće ustrojbeno mjesto, obnašanje dužnosti može se produljiti do dvije godine.

(5) Ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera pravilnikom propisuje uvjete, rokove, način i postupak odabira i raspoređivanja djelatnih vojnih osoba na ustrojbeno mjesto odnosno upućivanja na dužnost.

Članak 52. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

(1) Djelatna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto, imenovana ili upućena na dužnost:

– u ustrojstvenu jedinicu Oružanih snaga ili Ministarstvo obrane

– vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost

– u međunarodnu organizaciju ili vojno predstavništvo međunarodna tijela

– u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu, ako traje dulje od devet mjeseci

– na školovanje kao polaznik izobrazbe, obuke, usavršavanja ili specijalizacije, ako traje dulje od šest mjeseci.

(2) Za popunjavanje dužnosti iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka raspisuje se interni oglas. Prijedlog kandidata utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ministar obrane. Odluku o konačnom prijedlogu kandidata donosi ministar obrane uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ministar obrane može bez raspisivanja internog oglasa donijeti odluku o konačnom prijedlogu kandidata za imenovanje na dužnost vojnog izaslanika.

(4) Na dužnost iz stavka 1. podstavaka 2. i 3. ovoga članka osoba može biti imenovana odnosno raspoređena najdulje četiri godine.

Članak 54. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

Raspoređivanje na niže ustrojbeno mjesto

(1) Djelatna vojna osoba može biti raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina:

– na temelju rješenja vojnostegovnog suda zbog izrečene stegovne kazne

– zbog ukidanja ustrojbenog mjesta

– kada se pojedina ustrojbena mjesta ne mogu popuniti

– zbog rasporeda na temelju osobne zamolbe, osobni zahtjev

– ako nema mogućnost rasporeda na ustrojbeno mjesto osobnog čina

– kada se imenuje na dužnost vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost

– kada se upućuje u međunarodnu organizaciju i vojno predstavništvo.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka raspoređena na ustrojbeno mjesto izravno nižeg čina može uz zadržavanje prava osobnog čina ostati na ustrojbenom mjestu nižeg čina najdulje dvije godine, osim u slučaju rasporeda iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka kada to ovisi o trajanju izrečene stegovne kazne te u slučaju rasporeda iz stavka 1. podstavaka 5 6. i 6 7. ovoga članka kada to ovisi o trajanju imenovanja odnosno upućivanja.

(3) Ograničenja iz ovoga članka ne odnose se na raspored vojnika/mornara i vojnih specijalista.

Članak 55.a dodančlankom 22. ovoga akta

(1) Časnik i dočasnik raspoređen na dužnost u Glavnom stožeru, zapovjedništvu grane i zapovjedništvu jednake razine može istodobno biti dodatno raspoređen na zapovjednu ili drugu dužnost u drugoj ustrojstvenoj jedinici Oružanih snaga iste ili niže razine u okviru istoga roda, službe, struke odnosno funkcionalnoga područja.

(2) Ustrojbena mjesta koja se mogu dodatno popunjavati na način iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se ustrojem Glavnog stožera i Oružanih snaga.

(3) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka obnaša dodatnu dužnost, ostvaruje pravo na novčanu naknadu u iznosu koji odlukom određuje ministar obrane.

(4) Uvjeti, način i postupak za raspored na dužnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka 50. stavka 5. ovoga Zakona.

Članak 56. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

Obnašanje dužnosti na ustrojbenom mjestu višeg čina

(1) Djelatna vojna osoba može biti u interesu Oružanih snaga raspoređena na ustrojbenom mjestu neposredno višeg čina od osobnog čina, a iznimno na ustrojbenom mjestu najdulje dvije godine.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, časnici i dočasnici struka i zdravstvene službe mogu biti raspoređeni na ustrojbenom mjestu do dva čina više od osobnog čina, najdulje dvije godine.

(3) Raspored na ustrojbeno mjesto iz stavka 2. ovoga članka koje je dva čina više od osobnog čina iz stavka 1. ovoga članka mora se u svakom pojedinačnom slučaju posebno obrazložiti.

(4) Iznimno od stavaka stavka 1. i 2. ovoga članka, ograničenje rasporeda na dvije godine i posebno obrazloženje ne odnosi se na vojnike/mornare, vojne specijaliste, na djelatnu vojnu osobu koja se imenuje vojnik/mornar, vojni specijalist, djelatna vojna osoba imenovana na dužnost vojnog izaslanika ili na drugu vojnodiplomatsku dužnost te na djelatnu vojnu osobu koja se upućuje u međunarodnu organizaciju i vojno predstavništvo. djelatna vojna osoba upućena u međunarodna tijela može biti raspoređena na ustrojbenom mjestu do dva čina više od osobnog čina i na njih se ne odnosi ograničenje trajanja rasporeda na dvije godine i obrazloženje iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

(5) Nakon isteka roka rasporeda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se iznimno produljiti raspored u skladu s pravilnikom iz članka 50. stavka 5. ovoga Zakona.

Članak 58. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

Promjena roda ili službe

Rod, služba, struka i specijalnost

(1) Vojnostručna specijalnost je potvrđena osposobljenost vojnih osoba za obnašanje dužnosti u okviru roda, službe ili struke.

(2) Vojnostručna specijalnost određuje se završetkom vojnog školovanja, vojne izobrazbe ili obuke.

(3) Vojnoj osobi može biti promijenjen rod, služba, struka ili vojnostručna specijalnost:

– na osobni zahtjev

– zbog interesa službe.

(4) Vojnoj osobi mijenja se rod, služba, struka ili vojnostručna specijalnost na osobni zahtjev ako ima propisano obrazovanje, uz obvezu prekvalifikacije za vojnostručnu specijalnost roda ili službe za koju se osposobljava i ako postoji interes za popunom Oružanih snaga.

(5) U interesu popune Oružanih snaga vojnoj osobi mijenja se rod, služba, struka ili vojnostručna specijalnost zbog ukidanja ustrojbenog mjesta na koje je bila raspoređena, odnosno imenovana ili popune slobodnih mjesta u drugom rodu, službi, struci ili vojnostručnoj specijalnosti ako ima propisano obrazovanje.

(6) Za promjenu roda, službe, struke ili vojnostručne specijalnosti u interesu popune Oružanih snaga nije potreban pristanak osobe kojoj se mijenja rod ili služba.

Članak 62. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

(1) Djelatna vojna osoba i službenik i namještenik može se uputiti biti upućen na rad u međunarodnu organizaciju ili vojno predstavništvo međunarodna tijela najdulje na rok do četiri godine na temelju odluke ministra obrane i uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(2) Između dva upućivanja osoba iz stavka 1. ovoga članka mora najmanje dvije godine obnašati dužnost u ustrojstvenim jedinicama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(3) Dužnosti iz stavka 1. ovoga članka popunjavaju se internim oglašavanjem. Prijedlog kandidata utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ministar obrane. Odluku o konačnom izboru kandidata donosi ministar obrane uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(4) Iznimno, ako nema kandidata koji zadovoljavaju uvjete iz internog oglasa ili se nitko nije javio na oglas, na rad u tijela iz stavka 1. ovoga članka uputit će se djelatna vojna osoba ili službenik i namještenik po potrebi službe.

Članak 63.a izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

(1) Vojnik/mornar tijekom zadnje godine trećeg ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme može biti premješten uz osobnu suglasnost u drugo državno tijelo ili javnu službu uz prethodni pisani sporazum čelnika tijela, ako za to ispunjava uvjete u skladu s posebnim propisima.

(2) Sporazum o premještaju iz stavka 1. ovoga članka sklapa ministar obrane s čelnikom državnog tijela u koje se osoba premješta.

Članak 64. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

(1) Djelatna vojna osoba stavlja se na raspolaganje:

– po isteku roka na koji je imenovana, raspoređena, upućena ili ako je razriješena dužnosti – na rok od tri mjeseca

– danom ukidanja ustrojbenog mjesta – na rok iz članka 210. ovoga Zakona

– po isteku roka od dva mjeseca od stupanja na snagu ustroja kojim je ukinuto ustrojbeno mjesto – na rok od tri mjeseca

– kada je ocijenjena zdravstveno nesposobnom za djelatnu vojnu službu – do prestanka službe.

(2) Osoba na raspolaganju iz stavka 1. ovoga članka zadržava prava osobnog čina.

(3) Stavljanje na raspolaganje upravna je stvar.

(4) Rok raspolaganja ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

(5) Rok raspolaganja ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

(6) Ako je došlo do prekida tijeka roka raspolaganja zbog privremene nesposobnosti za rad iz stavka 5. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana stavljanja na raspolaganje.

(7) Za vrijeme raspolaganja djelatna vojna osoba dužna je obavljati poslove po nalogu načelnika Glavnog stožera ili osobe koju on za to ovlasti, u skladu s činom, zvanjem i stečenom vojnostručnom specijalnosti.

Članak 66.a dodančlankom 28. ovoga akta

Djelatna vojna osoba koja koristi roditeljski dopust dulje od šest mjeseci razrješava se dužnosti te nakon iskorištenog roditeljskog dopusta ima pravo biti raspoređena na istu ili odgovarajuću vrstu poslova koje je obavljala prije razrješenja s dužnosti.

Članak 78.a izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

(1) Na sastavnicama sveučilišta i na Hrvatskom vojnom učilištu provode se posebni studijski programi za potrebe Oružanih snaga u okvire kojih je ugrađen i program obuke za kadete i program osposobljavanja za časnike.

(2) Za provedbu studijskih programa za potrebe Oružanih snaga na Hrvatskom vojnom učilištu ustrojavaju se suradnička, znanstvena, nastavna i znanstveno-nastavna ustrojbena mjesta u skladu sa zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje te odredbama ovoga Zakona.

(3) Osobu izabranu u suradničko, znanstveno, nastavno ili znanstveno-nastavno zvanje, u skladu sa zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje, kojoj je prestala djelatna vojna služba i koja je sudjelovala u nastavi na studijskim programima ili znanstvenim istraživanjima odnosno projektima na Hrvatskom vojnom učilištu, ministar obrane može primiti u službu u Oružane snage u svojstvu službenika bez raspisivanja javnog natječaja na mjesta ustrojena u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

Članak 81. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

Slijedno-rastuća dočasnička izobrazba

(1) Slijedno-rastuća dočasnička izobrazba provodi se pohađanjem općih i specijalističkih tečajeva izobrazbi:

– prva razina – za osposobljavanje za obnašanje dočasničke dužnosti i dodjelu čina skupnika

– druga razina – za promaknuće osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin desetnika i narednika

– treća razina – za promaknuće osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin nadnarednika i stožernog narednika

– četvrta razina – za promaknuće osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin časničkog namjesnika.

(2) Pričuvnici pohađaju prve tri razine vojne izobrazbe za dočasnike po posebnom programu koji donosi načelnik Glavnog stožera.

Članak 82. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

(1) Vojnik/mornar upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe da bi stekao uvjete za dodjelu čina skupnika, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 29 30 godina života.

(2) Skupnik se upućuje na drugu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin desetnika, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 33 godine života.

(3) Narednik se upućuje na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin nadnarednika, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 41 godinu života. Na treću razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe može se uputiti i desetnik najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava četiri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 37 godina života.

(4) Stožerni narednik se upućuje na četvrtu razinu slijedno-rastuće dočasničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin časničkog namjesnika, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 48 godina života. 47 godina života.

(5) Djelatna vojna osoba koja je u godinama života propisanim stavcima 1. do 4. ovoga članka koristila rodiljni i roditeljski dopust može biti upućena na slijedno-rastuću izobrazbu odmah nakon povratka u službu s rodiljnog i roditeljskog dopusta.

(6) Pričuvnici mogu biti upućeni na dočasničku izobrazbu bez obzira na godine života.

Članak 83. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

Slijedno-rastuća časnička izobrazba

(1) Slijedno-rastuća časnička izobrazba provodi se pohađanjem općih i specijalističkih tečajeva izobrazbi:

– prva razina – za osposobljavanje za obnašanje časničke dužnosti i dodjelu čina poručnika/poručnika korvete i promaknuće promicanje u čin natporučnika/poručnika fregate

– druga razina – za promaknuće osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin satnika/poručnika bojnog broda i bojnika/kapetana korvete

– treća razina – za promaknuće osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin pukovnika/kapetana fregate i, a unutar nje intergranska zapovjedno-stožerna škola za promicanje u čin brigadira/kapetana bojnog broda

– četvrta razina – za promaknuće osposobljavanje za obnašanje dužnosti više razine odgovornosti i promicanje u čin generala/admirala.

(2) Pričuvnici pohađaju prve tri razine vojne izobrazbe za časnike po posebnom programu koji donosi načelnik Glavnog stožera.

Članak 84. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

(1) Kandidat za časnika upućuje se na prvu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe da bi stekao uvjete za dodjelu čina poručnika/poručnika korvete najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 30 godina života.

(2) Natporučnik/poručnik fregate upućuje se na drugu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin satnika/poručnika bojnog broda, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 38 godina života.

(3) Bojnik/kapetan korvete upućuje se na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin pukovnika/kapetana fregate, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života. Na treću razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe može se uputiti satnik/poručnik bojnog broda, najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava tri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 45 godina života.

(4) Brigadir/kapetan bojnog broda upućuje se na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe da bi stekao uvjete za promaknuće u čin generala/admirala, najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 49 godina života. Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe može se uputiti pukovnik/kapetan fregate, najranije u kalendarskoj godini u kojoj navršava tri godine u činu i najkasnije u kalendarskoj godini u kojoj navršava 47 godina života.

(5) Na četvrtu razinu slijedno-rastuće časničke izobrazbe mogu se za obnašanje dužnosti određene razine odgovornosti uputiti i službenici iz Ministarstva obrane i drugih državnih tijela državne vlasti koji su u državnoj službi proveli najmanje 10 godina. deset godina.

(6) Časnici službi i struka u pravilu se upućuju na prvu i drugu razinu slijedno-rastuće časnike izobrazbe.

(6) Iznimno od godina života iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi koja koristi rodiljni i roditeljski dopust vrijeme provedeno u tom statusu priznat će se jednokratno i odmah nakon povratka u službu kao produljenje krajnjeg roka za upućivanje na slijedno-rastuću izobrazbu.

(7) Pričuvnici mogu biti upućeni na časničku izobrazbu bez obzira na godine života.

Članak 89. izmijenjenčlankom 34. ovoga akta

(1) Vojnim osobama dodjeljuju se činovi te se promiču na temelju vojne izobrazbe i obuke i civilnog obrazovanja, službenih ocjena za obnašanje propisanih dužnosti i uspješnosti u obnašanju službe.

(2) Činovi vojnih osoba u Hrvatskoj ratnoj mornarici – u rodu pomorstvo, različiti su po nazivu i oznakama, a isti po razini činova u Hrvatskoj kopnenoj vojsci i Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani.

(3) Činovi u Oružanim snagama su:

– za kadete:

ČIN KRATICA

kadet k

kadet skupnik ks

kadet desetnik kd

kadet narednik kn

kadet nadnarednik knn.

– za vojnike/mornare:

ČIN KRATICA

vojnik/mornar voj/mor

pozornik pz

razvodnik rz

– za niže dočasnike i vojne specijaliste:

ČIN KRATICA

skupnik skupnik vojni specijalist sk

desetnik desetnik vojni specijalist ds

narednik narednik vojni specijalist nr

– za više dočasnike i vojne specijaliste:

ČIN KRATICA

nadnarednik nadnarednik vojni specijalist nnr

stožerni narednik stožerni narednik vojni specijalist sžn

časnički namjesnik čn

– za niže časnike i vojne specijaliste:

– za više časnike:

– za generale/admirale:

(4) Nazivi činova za žene upotrebljavaju se u ženskom rodu.

Članak 91. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Opći uvjeti za promicanje

(1) Vojnu osobu može se promaknuti u viši čin:

– ako je provela propisano vrijeme u određenom činu

– ako nije kažnjena za kazneno djelo, odnosno ako je za kazneno djelo nastupila rehabilitacija i ako se protiv nje ne vodi kazneni postupak

– ako u zadnje tri godine nije kažnjena za stegovni prijestup, odnosno kazneno djelo koje je zapreka za prijam, odnosno ako se protiv nje ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti

– ako se protiv nje ne vodi stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa

– ako u vremenu propisanom za promaknuće nijedanput nije ocijenjena ocjenom »zadovoljava« – ako postoji mogućnost rasporeda joj u zadnjoj godini nije izrečena jednokratna novčana kazna i stegovna kazna smanjenja plaće, stegovna kazna raskida ugovora o izobrazbi i stegovna kazna raskida ugovora o stručnom usavršavanju

– ako joj ne traje vrijeme izvršenja stegovne kazne zaustavljanja u napredovanju u službi, stegovne kazne zaustavljanja u promaknuću u činu, odnosno stegovne kazne smjenjivanja s dužnosti

– ako joj u zadnje tri godine nije izrečena stegovna kazna prevođenja čina u neposredno niži čin i

– ako je raspoređena na dužnost višeg čina.

(2) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka za promicanje u činove viših časnika odnosno generala/admirala, djelatna vojna osoba treba imati utvrđenu razinu znanja stranog jezika u skladu s propisom pravilnikom iz članka 87. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Vojne osobe koje nisu ocijenjene u skladu s odredbama ovoga Zakona ne ispunjavaju uvjete za promicanje.

(4) Djelatnoj vojnoj osobi koja je u vremenu propisanom za promicanje ocijenjena službenom ocjenom »zadovoljava« vrijeme potrebno za promicanje produljuje se za jednu godinu za svaku službenu ocjenu »zadovoljava«.

(5) Djelatna vojna osoba upućena na školovanje u trajanju duljem od šest mjeseci ili upućena u operaciju potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarnu operaciju ili drugu aktivnost u inozemstvu u trajanju duljem od devet mjeseci ispunjava uvjet za promicanje iz stavka 1. podstavka 7. ovoga članka ako je prije upućivanja na školovanje ili operaciju potpore miru, ili operacije odgovora na krize, ili humanitarnu operaciju, ili drugu aktivnost u inozemstvu bila raspoređena na ustrojbenom mjestu višeg čina.

(6) Djelatnim vojnim osobama vrijeme na specijalizaciji pojedine grane medicine na temelju ugovora s Ministarstvom obrane računa se kao vrijeme u činu i kao raspored na višem ustrojbenom mjestu.

(7) Odredbe ovoga Zakona o dodjeli čina i promaknuću u viši čin na odgovarajući način se primjenjuju i na pričuvne vojnike/mornare, pričuvne dočasnike i pričuvne časnike.

(8) Dodjela čina i promaknuće u viši čin nije upravna stvar.

Članak 92.a izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

Dodjela čina kadetima

(1) Sklapanjem ugovora o kadetskoj službi osobi se dodjeljuje čin kadeta.

(2) Završetkom prve godine Upisom u drugu godinu studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta skupnika.

(3) Završetkom druge godine Upisom u treću godinu studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta desetnika.

(4) Završetkom treće godine Upisom u četvrtu godinu studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta narednika.

(5) Upisom u petu godinu studija kadetu se dodjeljuje čin kadeta nadnarednika.

(6) Činovi se dodjeljuju kadetima Oružanih snaga i kadetima iz drugih država koji su na školovanju u Oružanim snagama na temelju sklopljenih bilateralnih ugovora.

(7) Načelnik Glavnog stožera ili osoba koju on ovlasti osobama iz stavaka 1. do 5. ovoga članka dodjeljuje čin kadeta kadetske činove.

Članak 93. izmijenjenčlankom 37. ovoga akta

Dodjela čina i promicanje vojnika/mornara

(1) Vojniku/mornaru može se dodijeliti čin pozornika nakon što ako je ocijenjen zadnjom službenom ocjenom najmanje »ističe se« i u službi provede je proveo najmanje dvije godine jednu godinu.

(2) Pozornik se može promaknuti biti promaknut u čin razvodnika nakon što ako je ocijenjen zadnjom službenom ocjenom najmanje »ističe se« i u činu pozornika provede proveo najmanje tri godine jednu godinu.

(3) Vojnika/mornara Vojniku/mornaru čin pozornika dodjeljuje i u činove pozornika i čin razvodnika ga promiče načelnik Glavnog stožera ili osobe koje osoba koju on ovlasti.

Članak 95. izmijenjenčlankom 38. ovoga akta

Promicanje dočasnika

(1) Dočasnik može biti promaknut u viši čin kada ispuni uvjete iz članka 91. ovoga Zakona, ako je mlađi od godina propisanih odredbama ovoga članka, kada u činu provede propisano vrijeme i stekne slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu propisane razine kako slijedi:

– skupnik može biti promaknut u čin desetnika do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 34 godine, kada u činu skupnika provede tri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu druge razine

– desetnik može biti promaknut u čin narednika do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 37 godina, kada u činu desetnika provede četiri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu druge razine

– narednik može biti promaknut u čin nadnarednika do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 42 godine, kada u činu narednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu treće razine

– nadnarednik može biti promaknut u čin stožernog narednika do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 45 godina, kada u činu nadnarednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu treće razine

– stožerni narednik može biti promaknut u čin časničkog namjesnika do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 49 godina, kada u činu stožernog narednika provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću dočasničku izobrazbu četvrte razine.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, propisano vrijeme u činu potrebno za promicanje skraćuje se za jednu godinu dana dočasnicima sa završenim najmanje stručnim studijem odnosno završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem, jedanput tijekom službe.

(3) Odredbe Odredba stavka 1. ovoga članka koje koja se odnose odnosi na godine života i vojnu izobrazbu ne primjenjuju primjenjuje se na dočasnike vojne specijaliste.

(4) Načelnik Glavnog stožera dodjeljuje prvi dočasnički čin i promiče u činove dočasnike na prijedlog neposredno podređenoga zapovjednika, odnosno voditelja.

Članak 96. izmijenjenčlankom 39. ovoga akta

Dodjela čina poručnika/poručnika korvete i natporučnika/poručnika fregate te promicanje časnika i generala/admirala

(1) Čin poručnika/poručnika korvete dodjeljuje se kandidatima za časnika nakon završetka prve razine slijedno-rastuće časničke izobrazbe.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kandidatima za časnika sa zvanjem doktora medicine nakon završetka prve razine slijedno-rastuće časničke izobrazbe dodjeljuje se čin natporučnika/poručnika fregate.

(3) Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane dodjeljuje prvi časnički čin i promiče časnike i generale/admirale.

Članak 97. izmijenjenčlankom 40. ovoga akta

(1) Časnik može biti promaknut u viši čin kada ispuni uvjete iz članka 91. ovoga Zakona, ako je mlađi od godina života propisanih odredbama ovoga članka, kada u činu provede propisano vrijeme i stekne slijedno-rastuću časničku izobrazbu propisane razine kako slijedi:

– poručnik, odnosno poručnik korvete može biti promaknut u čin natporučnika, odnosno poručnika fregate najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 34 godine, kada ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu prve razine i u činu poručnika odnosno poručnika korvete provede tri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu prve razine te završen najmanje završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno kada u činu poručnika odnosno poručnika korvete provede četiri godine i ako ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij

– natporučnik, odnosno poručnik fregate može biti promaknut u čin satnika, odnosno poručnika bojnog broda najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 39 godina, kada ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine i u činu natporučnika odnosno poručnika fregate provede četiri godine i ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno kada u činu poručnika odnosno poručnika korvete provede pet godina i ako ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij

– satnik, odnosno poručnik bojnog broda može biti promaknut u čin bojnika, odnosno kapetana korvete najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 45 godina, kada u činu satnika odnosno poručnika bojnog broda provede pet godina i ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu druge razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij

– bojnik, odnosno kapetan korvete može biti promaknut u čin pukovnika, odnosno kapetana fregate najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 48 godina, kada u činu bojnika odnosno kapetana korvete provede pet godina, ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu treće razine te završen najmanje stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij, a iznimno bojnik odnosno kapetan korvete liječnik specijalist grane medicine kada u činu bojnika odnosno kapetana korvete provede pet godina može biti promaknut u čin pukovnika odnosno kapetana fregate bez završene slijedno-rastuće časničke izobrazbe treće razine

– pukovnik, odnosno kapetan fregate može biti promaknut u čin brigadira, odnosno kapetana bojnog broda najkasnije do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 51 godinu, kada u činu pukovnika odnosno kapetana fregate provede pet godina, ako ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu treće razine intergransku zapovjedno-stožernu školu te završen najmanje diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, a iznimno pukovnik odnosno kapetan fregate liječnik specijalist grane medicine kada u činu pukovnika provede pet godina može biti promaknut u čin brigadira odnosno kapetana bojnog broda bez završene intergranske zapovjedno-stožerne škole.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka koje se odnose na godine života i vojnu izobrazbu ne primjenjuju se na časnike vojne specijaliste.

Članak 97.a brisančlankom 41. ovoga akta

Časnici službi i struka mogu napredovati do čina pukovnika, odnosno kapetana fregate bez završene treće razine slijedno-rastuće vojne izobrazbe.

Članak 98. izmijenjenčlankom 42. ovoga akta

(1) Brigadir, odnosno kapetan bojnog broda može biti promaknut u čin brigadnog generala, odnosno komodora kada ispuni uvjete iz članka 91. ovoga Zakona, kada u činu brigadira, odnosno kapetana bojnog broda provede četiri godine te ima završenu slijedno-rastuću časničku izobrazbu četvrte razine, završen diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij i ima istaknute rezultate u službi na temelju najviših službenih ocjena. (2) i da je obnašao dužnost zapovjednika razine bojne ili više razine najmanje dvije godine.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, liječnik specijalist grane medicine kada u činu brigadira odnosno kapetana bojnog broda provede četiri godine, može biti promaknut u čin brigadnog generala odnosno komodora.

(3) Promaknuće u čin general-bojnika/kontraadmirala, general-pukovnika/viceadmirala i generala zbora/admirala obavlja se u skladu s uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.

(4) U čin stožernoga generala, odnosno admirala flote može biti promaknut general zbora, odnosno admiral samo za ratne zasluge.

Članak 101.a dodančlankom 43. ovoga akta

Prevođenje čina

(1) Djelatnim i pričuvnim dočasnicima i časnicima primljenim u vojnog specijalista prevodi se osobni čin u čin vojnog specijalista iste razine, pod uvjetom da njihov osobni čin nije viši od čina propisanoga ovim Zakonom za vojne specijaliste.

(2) Činove dočasnika i časnika u činove vojnih specijalista prevodi osoba nadležna za dodjelu činova i promicanje u viši čin dočasnika i časnika.

Članak 101.b dodančlankom 43. ovoga akta

Počasni činovi

(1) Predsjednik Republike može dodijeliti počasni čin časnika, generala odnosno admirala Oružanih snaga hrvatskim državljanima i državljanima stranih država za osobite zasluge stečene u Domovinskom ratu.

(2) Počasni čin daje pravo na oznake i odgovarajuće vojne počasti bez prava na zapovijedanje i vođenje te nema nikakve financijske učinke.

(3) Kriterije i postupak za predlaganje te druga pitanja u vezi s počasnim činovima iz stavka 1. ovoga članka odlukom propisuje Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane.

Članak 106. izmijenjenčlankom 44. ovoga akta

(1) Radi upravljanja profesionalnim razvojem ministar obrane pravilnikom utvrđuje standarde profesionalnog razvoja za djelatne vojnike/mornare, dočasnike i časnike. Prijedlog pravilnika ministru obrane može podnijeti načelnik Glavnog stožera.

(2) Standardi profesionalnog razvoja posebno se propisuju za djelatne vojne osobe borbenih rodova i rodova borbene potpore, a posebno za djelatne vojne osobe struka odnosno službi.

(2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka propisuje se i postupak utvrđivanja nemogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja.

Članak 107. izmijenjenčlankom 45. ovoga akta

(1) Djelatne vojne osobe ocjenjuje se za rad i postignuća tijekom kalendarske godine službenom ocjenom koja je temelj se koristi za odabir kandidata za promicanje, napredovanje u službi, izobrazbu, raspored i otpust iz službe.

(2) Rok za donošenje službenih ocjena je 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(3) Djelatne vojnike/mornare ocjenjuje se svake druge godine 31. siječnja i u razdoblju od 90 do 120 dana prije isteka ugovora, osim u slučaju potrebe donošenja ocjene »ne zadovoljava«.

(3) Ministar obrane pravilnikom propisuje uvjete, postupak i kriterije ocjenjivanja te način preispitivanja i evidentiranja službenih ocjena uz mišljenje načelnika Glavnog stožera.

(4) Ne ocjenjuje se djelatnu vojnu osobu koja je, bez obzira na razloge, u kalendarskoj godini na dužnostima provela manje od šest mjeseci.

Članak 116. izmijenjenčlankom 46. ovoga akta

Pohvale i nagrade

(1) Ustrojstvene jedinice Oružanih snaga za uspješno izvršenje misije ili zadaće pisano pohvaljuju i nagrađuju Predsjednik Republike, ministar obrane i načelnik Glavnog stožera.

(2) Vojnu osobu, službenika i namještenika pisano pohvaljuje i nagrađuje časnik odnosno drugi čelnik ustrojstvene jedinice na dužnosti zapovjednika samostalne bojne, njoj ravne ili više razine.

(3) Vrste pohvala i nagrada te uvjete i postupak njihove dodjele pravilnikom propisuje ministar obrane.

Članak 119. izmijenjenčlankom 47. ovoga akta

(1) Zdravstvena zaštita pripadnika Oružanih snaga provodi se kroz sustav zdravstvene potpore kao dijela cjelovitog sustava potpore Oružanih snaga, a pruža se u stacionarnim i terenskim uvjetima.

(2) Ministar obrane uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravlja zdravstva propisuje pravilnikom način planiranja, organizacije, provedbe i nadzora zdravstvene potpore u Oružanim snagama.

Članak 120. izmijenjenčlankom 48. ovoga akta

(1) Djelatne vojne osobe i kadeti primarnu zdravstvenu zaštitu u pravilu ostvaruju kod izabranog vojnog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i vojnog doktora dentalne medicine iz sastava vojno zdravstvenog središta Ministarstva obrane i Oružanih snaga i drugih ustrojstvenih jedinica Oružanih snaga nadležnih za provedbu zdravstvene potpore.

(2) Za djelatne vojne osobe kojima nije moguće zbog teritorijalne nepokrivenosti osigurati primarnu zdravstvenu zaštitu kod vojnog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i vojnog doktora dentalne medicine uredit će se način izbora doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i doktora dentalne medicine iz mreže javne zdravstvene službe u Republici Hrvatskoj.

(3) Ministar obrane uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravlja zdravstva propisat će pravilnikom postupak i ovlasti u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu i prava na zdravstveno osiguranje pripadnika Oružanih snaga te način izbora doktora medicine primarne zdravstvene zaštite.

Članak 121. izmijenjenčlankom 49. ovoga akta

(1) Ročnici, kadeti i pričuvnici i nakon otpusta iz Oružanih snaga imaju pravo na zdravstvenu zaštitu i pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske do izlječenja odnosno dok nadležno tijelo mirovinskog osiguranja ne donese ocjenu radne sposobnosti:

– zbog ozljede ili bolesti koje su zadobili za vrijeme službe u Oružanim snagama, a koje su izravna posljedica obavljanja službe

– zbog bolesti koja je nastala prije stupanja u Oružane snage, a tijekom službe je došlo do njezina pogoršanja i zbog koje su otpušteni iz Oružanih snaga.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na zdravstvenu zaštitu i pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske nakon otpusta iz Oružanih snaga kada prijave ozljedu ili bolest nadležnoj zdravstvenoj komisiji nadležnom liječničkom povjerenstvu i kada zdravstvena komisija liječničko povjerenstvo utvrdi da je ozljeda ili bolest nastala tijekom službe u Oružanim snagama kao neposredna posljedica službe u Oružanim snagama.

Članak 122. izmijenjenčlankom 50. ovoga akta

(1) Zdravstvena sposobnost utvrđuje se na:

– prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite

– zahtjev nadređenog zapovjednika razine samostalne bojne, odnosno zapovjednika i čelnika njemu ravne ili više razine

– zahtjev djelatne vojne osobe.

(2) Nadređena osoba na dužnosti zapovjednika razine samostalne bojne, odnosno zapovjednika i čelnika njemu ravne ili više razine obvezna je tražiti da se djelatnu vojnu osobu uputi na ocjenu zdravstvene sposobnosti ako je privremeno nesposobna za rad prema propisima obveznog zdravstvenog osiguranja neprekidno tri mjeseca odnosno s prekidima šest mjeseci u posljednje dvije godine.

(3) Djelatna vojna osoba dužna je pristupiti zdravstvenom pregledu radi utvrđivanja svoje zdravstvene sposobnosti.

Članak 123. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

(1) Nadređena osoba na dužnosti zapovjednika razine samostalne bojne, njemu ravne ili više razine obvezna je tražiti da se djelatnu vojnu osobu uputi na ocjenu zdravstvene sposobnosti ako se nalazi na liječenju odnosno bolovanju neprekidno tri mjeseca odnosno s prekidima šest mjeseci u posljednje dvije godine.

(2) Djelatna vojna osoba dužna je pristupiti zdravstvenom pregledu radi utvrđivanja svoje zdravstvene sposobnosti.

(1) Zdravstvenu sposobnost za vojnu službu utvrđuju specijalisti medicine rada i zdravstvene komisije Ministarstva obrane te donose ocjenu akte iz svoje nadležnosti s ocjenom zdravstvene sposobnosti.

(2) Prvostupanjska zdravstvena komisija odlučuje o pritužbi na ocjenu zdravstvene sposobnosti i donosi odluku u neupravnom postupku za djelatne vojne osobe kojima utvrdi nesposobnost za djelatnu o zdravstvenoj sposobnosti te odlučuje o drugim zahtjevima za medicinsko vještačenje sposobnosti za vojnu službu.

(3) Viša zdravstvena komisija odlučuje o pritužbi na odluku iz stavka 4 2. ovoga članka u neupravnom postupku.

(4) Djelatnoj vojnoj osobi prestaje služba donošenjem rješenja o prestanku službe u roku od 30 dana od dana donošenja dostave odluke iz stavka 4 2. ovoga članka ako protiv odluke nije podnesena pritužba, odnosno donošenjem rješenja o prestanku službe u roku od 30 dana od dana donošenja odluke iz stavka 5 3. ovoga članka.

(5) Odluke zdravstvene komisije i više zdravstvene komisije nisu upravne stvari.

(6) Ministar obrane uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravlja zdravstva pravilnikom propisuje način, kriterije i ovlasti za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za vojnu službu, osnivanje, područje rada i sastav zdravstvenih komisija.

Članak 124. izmijenjenčlankom 52. ovoga akta

(1) Kada je protiv pripadnika Oružanih snaga pokrenut kazneni postupak zbog radnji počinjenih u obavljanju službene zadaće s opasnom stvari u Oružanim snagama, Ministarstvo obrane može pripadnicima Oružanih snaga osigurati odvjetničku pomoć.

(2) Djelatnim vojnim osobama, na osobni zahtjev, može se Ministarstvo obrane će osigurati besplatno pravno savjetovanje ako je protiv njih pokrenut kazneni postupak po privatnoj tužbi vezan za obavljanje službe, a služba je prema ocjeni Ministarstva obrane obavljana u skladu s propisima i pravilima.

(3) Pravno savjetovanje iz stavka 2. ovoga članka obuhvaća savjetovanje o pravnom položaju u pravnim stvarima koje su povezane s obavljanjem vojne službe, pravima i obvezama u postupku, postupovnim pravilima, načinu izvršenja sudske odluke i sl.

(4) Odluku o ostvarivanju prava iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka donosi ministar obrane uz pribavljeno prethodno mišljenje nadležnog državnog odvjetništva.

Članak 125. izmijenjenčlankom 53. ovoga akta

(1) Skupne i pojedinačne procjene psihičkog stanja i spremnosti pripadnika Oružanih snaga provode djelatnici psihološke struke te predlažu mjere za održavanje i poboljšanje tog stanja.

(2) Vojnoj osobi, službeniku i namješteniku koji je u obavljanju službe ili u vezi sa službom, posredno ili neposredno sudjelovao u traumatskom, odnosno pogibeljnom događaju Ministarstvo obrane će osigurati pružanje psihološke pomoći.

(3) Vojnu osobu koja odbije psihološku pomoć zapovjednik samostalne bojne ili više razine odnosno vojni psiholog može uputiti na izvanrednu psihološku procjenu.

(4) Kriterije i postupak za utvrđivanje psihičkih uvjeta za službu, kao i način postupanja u pružanju psihološke pomoći propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona.

Članak 126. izmijenjenčlankom 54. ovoga akta

(1) Djelatne vojne osobe kolektivno se osiguravaju od posljedica nesretnog slučaja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.

(2) Kadeti, ročnici i pričuvnici za vrijeme službe u Oružanim snagama kolektivno se osiguravaju od posljedica nesretnog slučaja na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.

(3) O uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz stavka stavaka 1. i 2. ovoga članka ministar obrane donosi pravilnik.

Članak 127. izmijenjenčlankom 55. ovoga akta

(1) Djelatna vojna osoba koja pogine ili umre pokopat bit će se pokopana uz vojne počasti u mjestu koje odredi njezina obitelj na trošak Ministarstva obrane.

(2) Pod troškovima iz stavka 1. ovoga članka razumijevaju se:

– troškovi lijesa i prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta pogreba

– putni troškovi za dva pratitelja

– troškovi grobnog mjesta ako ga obitelj nema

– troškovi kremiranja

– ostali troškovi.

(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na ostale vojne osobe koje poginu ili umru u obavljanju službe.

(4) Uz vojne počasti iz stavaka 1. i 3. ovoga članka neće biti pokopana osoba čija smrt nastupi u osobito nečasnim okolnostima, što utvrđuje Ministarstvo obrane.

(5) Ministar obrane pravilnikom propisuje postupak ostvarivanja prava i iznos troškova iz stavka 2. ovoga članka.

(6) Vojne počasti iz stavka 1. ovoga članka propisuju se pravilnikom o obredima u Oružanim snagama iz članka 9. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona.

Članak 129. izmijenjenčlankom 56. ovoga akta

(1) Djeca djelatne vojne osobe koja je izgubila život u obavljanju službe imaju pravo na mjesečnu novčanu pomoć kao naknadu za troškove uzdržavanja i redovnog školovanja, i to za dijete predškolskog uzrasta 50%, do završenog osmog razreda osnovne škole 70% te do završene srednje škole, odnosno studiranja u statusu redovitog studenta 90% proračunske osnovice najdulje do kraja redovnog školovanja, a najdulje do navršene 26. godine života.

(2) Pod obavljanjem službe iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se borbene zadaće, vojne vježbe, operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu te obučne aktivnosti.

Članak 132. izmijenjenčlankom 57. ovoga akta

(1) Djelatni vojnici/mornari, ročnici, kadeti i pričuvnici za vrijeme službe u Oružanim snagama smješteni su u vojnim lokacijama bez naknade.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, djelatnim vojnicima/mornarima može se na osobni zahtjev odobriti smještaj izvan vojnih lokacija bez prava na naknadu za stanovanje i naknadu troškova prijevoza.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u skladu s potrebama službe u vojnim lokacijama mogu biti smješteni i drugi pripadnici Oružanih snaga.

(3) Djelatnoj vojnoj osobi koja (4) Časnicima i dočasnicima koji u mjestu službe nema nemaju riješeno stambeno pitanje može se dati na korištenje službeni stan prema uvjetima i kriterijima u skladu s pravilnikom koji donosi ministar obrane.

Članak 133. izmijenjenčlankom 58. ovoga akta

(1) Djelatnu vojnu osobu može se rasporediti u mjesto službe koje je više od 50 km udaljeno od mjesta stalnog stanovanja ili se nalazi na otoku.

(2) Djelatnu vojnu osobu iz stavka 1. ovoga članka koja će u roku od pet godina ispuniti uvjete za starosnu mirovinu može se rasporediti na osobni zahtjev u mjesto službe najbliže mjestu stanovanja u skladu s nepopunjenim ustrojbenim mjestima.

(1) Djelatnim vojnim osobama raspoređenima po potrebi službe u mjesto službe koje je najmanje 50 km udaljeno od dosadašnjeg mjesta službe ili se nalazi na otoku njihovog prebivališta, a ako nemaju riješeno stambeno pitanje i nisu smještene u vojnim lokacijama, isplatit će se naknada za stanovanje.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka priznaje se i djelatnim vojnim osoba kojima je mjesto službe na otoku, a mjesto prebivališta na kopnu ili drugom otoku, ili obratno, bez obzira na udaljenost.

(3) Smatra se da djelatna vojna osoba ima riješeno stambeno pitanje ako ona ili član njezine obitelji (supružnik, maloljetno dijete ili dijete na redovnom školovanju, a s kojim živi u obiteljskom domaćinstvu) u mjestu službe ili u mjestu udaljenom do 50 km od mjesta službe ima u vlasništvu stan ili obiteljsku kuću.

(4) Dočasnici i časnici smješteni u vojnim lokacijama ostvaruju pravo na 50% najniže naknade za stanovanje.

(5) Pod smještajem u vojnim lokacijama iz stavka 4. ovoga članka smatra se smještaj dočasnika i časnika koji neprekidno traje najmanje 30 dana.

(6) Pod vojnim lokacijama u smislu odredbi ovoga članka ne smatraju se službeni stanovi te osobe smještene u službenim stanovima ne ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje.

(7) Visinu naknade iz stavaka 3. i 4 Djelatni vojnici/mornari kojima nije osiguran smještaj u vojnim lokacijama imaju pravo na naknadu za stanovanje, osim djelatnih vojnika/mornara iz članka 132. stavka 2. ovoga Zakona.

(8) Ako su bračni ili izvanbračni supružnici imenovani ili raspoređeni u skladu sa stavkom 1. ili 2. ovoga članka i žive u zajedničkom kućanstvu, svaki od njih ostvaruje pravo na 50% pripadajuće naknade za stanovanje, osim ako se ne dogovore da jedan od njih ostvaruje puni iznos naknade.

(9) Organizirani ili ugovoreni međumjesni prijevoz od mjesta prebivališta do mjesta službe isključuje pravo na naknadu za stanovanje, ako je to povoljnije za poslodavca.

(10) Pravo na naknadu za stanovanje isključuje pravo na naknadu troškova međumjesnog prijevoza.

(11) Iznimno od stavaka 9. i 10. ovoga članka, kao i način djelatne vojne osobe koje su raspoređene ili imenovane u mjesto službe u kojem nema mogućnosti najma stana ili kuće, ostvaruju pravo na naknadu za stanovanje prema mjestu službe i pravo na korištenje organiziranog ili ugovorenog prijevoza od mjesta službe do najbližeg mjesta gdje postoji mogućnost najma stana ili kuće, ili naknadu troškova prijevoza najjeftinijeg prijevoznika na toj relaciji ako organizirani ili ugovoreni prijevoz ne postoji.

(12) Pravo na naknadu za stanovanje ostvaruje se umjesto naknade troškova zbog odvojenog života od obitelji.

(13) Način utvrđivanja prava na naknadu za stanovanje određuje odlukom ministar obrane ovisno o razmještaju ustrojstvenih jedinica Oružanih snaga na području Republike Hrvatske te se ona propisuje se pravilnikom iz članka 132. stavka 4. ovoga Zakona.

(14) Naknada za stanovanje iz stavka 1. ovoga članka se ne smatra oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s propisima o porezu na dohodak.

(8) Djelatni vojnici/mornari kojima nije osiguran smještaj u vojnim lokacijama imaju pravo na naknadu za stanovanje.

(9) Pravo na naknadu za stanovanje isključuje pravo na naknadu troškova međumjesnog prijevoza i pravo na naknadu troškova zbog odvojenog života od obitelji.

(10) Pravo na naknadu za stanovanje isključuje pravo na korištenje organiziranog prijevoza.

(11) Pravo na naknadu za stanovanje ostvaruje se umjesto naknade troškova zbog odvojenog života od obitelji (15) Visinu naknade iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i popis mjesta službe iz stavka 11. ovoga članka odlukom određuje ministar obrane.

Članak 134. brisančlankom 59. ovoga akta

Pravo na naknadu za stanovanje djelatna vojna osoba ne ostvaruje ako:

– je na temelju osobnog zahtjeva raspoređena u mjesto različito od prebivališta svoje obitelji

– je osiguran smještaj za nju i obitelj u mjestu rada.

Članak 137. izmijenjenčlankom 60. ovoga akta

(1) Osnovna plaća djelatne vojne osobe je umnožak koeficijenta osobnog čina i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osnovnu plaću djelatne vojne osobe raspoređene na ustrojbeno mjesto višega čina od osobnoga čina čini aritmetička sredina osnovne plaće utvrđene za osobni čin i osnovne plaće čina ustrojbenog mjesta na koje je djelatna vojna osoba raspoređena.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osnovnu plaću dočasnika i časnika raspoređenog na ustrojbeno mjesto izravno nižega čina od osobnoga čina čini aritmetička sredina osnovne plaće utvrđene za osobni čin i osnovne plaće čina ustrojbenog mjesta na koje je djelatna vojna osoba raspoređena.

(4) Vojnom specijalistu koji sustavom promaknuća u skladu s odredbama ovoga Zakona dostigne ustrojbeni čin radnog mjesta na koji je raspoređen ili dostigne maksimalni čin za vojnog specijalista propisan odredbama ovoga Zakona svakih idućih pet godina provedenih na dužnosti vojnog specijalista uvećava se vrijednost koeficijenta osobnog čina.

(5) Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe jednaka je osnovici za obračun plaće državnih službenika i namještenika.

(6) Iznimno od odredbi ovoga članka, na pojedina ustrojbena mjesta u Hrvatskom vojnom učilištu koja su određena u skladu s nazivima radnih mjesta u javnim službama pri obračunu plaće primjenjuju se koeficijenti složenosti poslova utvrđeni za javne službe.

(7) Vrijednost koeficijenta osobnog čina djelatnih vojnih osoba i iznos uvećanja koeficijenta osobnog čina za vojne specijaliste iz stavka 3 4. ovoga članka određuje uredbom Vlada Republike Hrvatske.

Članak 138. izmijenjenčlankom 61. ovoga akta

(1) Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe uvećat će se za 8% djelatnim vojnim osobama koje imaju znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno za 15% djelatnim vojnim osobama koje imaju znanstveni stupanj doktora znanosti, ako im je znanstveni stupanj u funkciji poslova ustrojbenog mjesta odnosno akademski stupanj doktora znanosti.

(2) Osnovica za obračun plaće djelatne vojne osobe uvećat će se za 8% djelatnim vojnim osobama koje su završile poslijediplomski sveučilišni studij i stekle akademski naziv sveučilišnoga specijalista.

(3) Djelatnim vojnim osobama imenovanima na vojnodiplomatske dužnosti ili upućenima na rad u međunarodna tijela, koji ostvaruju pravo na deviznu plaću, mjesečna osnovica za obračun doprinosa uvećat će se za 8% za znanstveni stupanj magistra znanosti odnosno za 15% za znanstveni odnosno akademski stupanj doktora znanosti.

(4) Pravo na uvećanje osnovice za obračun plaće za 8% ostvaruju i djelatne vojne osobe koje su završile četvrtu razinu slijedno-rastuće vojne izobrazbe i stekle inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju koju je u svrhu stručnog priznavanja priznala nadležna agencija za znanost i visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj.

Članak 139. izmijenjenčlankom 62. ovoga akta

(1) Dodaci na plaću su dodaci koje ostvaruju djelatne vojne osobe za posebne uvjete vojne službe te za deficitarna zvanja i struke.

(2) Dodaci za posebne uvjete vojne službe dijele se na dodatak za vojnu službu i dodatak za otežane uvjete rada.

(3 Dodatak za vojnu službu ostvaruju sve osobe raspoređene na dužnostima djelatne vojne osobe.

(4) Dodatak za otežane uvjete rada ostvaruju osobe raspoređene na dužnosti s otegotnim uvjetima rada.

(5) Dodaci iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u postotku od osnovice za obračun plaće.

(6) Ministar obrane pravilnikom utvrđuje dužnosti s otegotnim uvjetima rada te određuje način utvrđivanja prava na dodatak, iznos dodatka, kao i deficitarna zvanja i struke za koje se utvrđuje pravo na dodatak.

Članak 140. izmijenjenčlankom 63. ovoga akta

Naknada plaće za vrijeme bolovanja

(1) Djelatnoj vojnoj osobi koja je zbog bolovanja privremene nesposobnosti za rad do 42 dana odsutna iz službe spriječena obnašati službu pripada naknada plaće u visini od 85% od njezine osnovne plaće.

(2) Djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme privremene nesposobnosti za službu uzrokovane ozljedom na radu i profesionalnom bolešću pripada naknada plaće u skladu s propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Članak 142. izmijenjenčlankom 64. ovoga akta

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora i dopusta

Djelatnoj vojnoj osobi za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta pripada naknada plaće kao da je radila u redovnom radnom vremenu, a najmanje u visini njezine prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca.

Članak 144. izmijenjenčlankom 65. ovoga akta

(1) Djelatna vojna osoba koja je odlukom ministra obrane upućena u drugo javnopravno tijelo ili pravnu osobu ima zadržava pravo na osnovnu plaću osobnog čina, ako je to za nju povoljnije, i druga materijalna prava u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Tijela ili pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su Ministarstvu obrane nadoknaditi isplaćenu plaću, doprinose i druga materijalna prava za osobu iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Status vojnodiplomatskih osoba, administrativno-tehničkog osoblja i članova njihove uže obitelji upućenih na rad u međunarodne organizacije i u Europsku uniju međunarodna tijela te njihova mjerila za plaće, materijalna prava i druga primanja uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 149. izmijenjenčlancima 66. i 67. ovoga akta

Naknada za službeno putovanje

(1) Djelatna vojna osoba upućena na službeno putovanje u zemlji i inozemstvu ima pravo na naknadu prijevoznih troškova, dnevnice i naknadu troškova za smještaj.

(2) Visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj i inozemstvu isplaćuje se u iznosu propisanom za korisnike državnog proračuna Republike Hrvatske u skladu s odlukom Vlade Republike Hrvatske.

(3) Djelatna vojna osoba ima pravo na 40% iznosa dnevnice kada joj je osigurana dnevna prehrana, a nema pravo na naknadu troškova za smještaj kada joj je osiguran smještaj u čvrstom objektu.

(4) Pravo iz stavka 1. ovoga članka pripada i djelatnim vojnim osobama upućenima u međunarodne organizacije i operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu kada su upućene na službeno putovanje.

(5) Pod službenim putovanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se putovanje do 30 dana neprekidno iz uobičajenog mjesta službe odnosno mjesta rada ili iz mjesta prebivališta odnosno boravišta djelatne vojne osobe u drugo mjesto udaljeno najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova vezanih uz njezinu dužnost odnosno poslova u vezi sa službom u Oružanim snagama.

Članak 149.a dodančlankom 67. ovoga akta

Naknada za posebne oblike rada u službi

(1) Djelatnoj vojnoj osobi pripada pravo na naknadu za posebne oblike rada u službi.

(2) Posebni oblici rada u službi iz stavka 1. ovoga članka su rad u terenskim uvjetima, stražarska služba i dežurstvo.

(3) Pod radom u terenskim uvjetima iz stavka 2. ovoga članka podrazumijevaju se vježbe, obuka i izobrazba na vojnim poligonima, uređenje i priprema vojnih i civilnih lokacija i terena, uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda, dekontaminacija i asanacija terena te druge slične aktivnosti koje se provode na zemljištu, akvatoriju i podzemlju izvan vojnih lokacija uobičajenog smještaja i rada u trajanju duljem od deset sati.

(4) Pod stražarskom službom iz stavka 2. ovoga članka podrazumijeva se unutarnja služba namijenjena za fizičko osiguranje objekata, materijalnih sredstava i ljudi u skladu s propisom kojim se uređuje stražarska služba u Oružanim snagama.

(5) Pod dežurstvom iz stavka 2. ovoga članka podrazumijeva se dežurstvo u funkciji unutarnje službe koje se provodi u Oružanim snagama u skladu s propisom kojim se uređuje unutarnja služba u Oružanim snagama.

(6) Naknada za posebne oblike rada iz stavka 2. ovoga članka isključuje pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, subotom, nedjeljom, blagdanom, neradnim danom, stanju pripravnosti i slično.

(7) Naknada za posebne oblike rada iz stavka 2. ovoga članka ne smatra se oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s propisima o porezu na dohodak.

(8) Visinu, uvjete i način ostvarivanja prava na naknadu iz stavka 2. ovoga članka propisuje odlukom ministar obrane uz prethodnu suglasnost ministra financija.

Članak 150. izmijenjenčlankom 68. ovoga akta

Prehrana

(1) Tijekom vojnih vježbi, funkcionalnih tečajeva, školovanja, izobrazbe i obuke u vojnim lokacijama i građevinama, obavljanja dežurstva, stražarske službe, unutarnje službe, operacija potpore miru, rada na terenu i obveznog smještaja u vojnim lokacijama i građevinama zbog potreba službe vojne Vojne osobe, službenici i namještenici imaju pravo na besplatnu ili subvencioniranu prehranu čiji broj obroka ovisi o vremenu i uvjetima obavljanja službe.

(2) Djelatni vojnici/mornari koji obavljaju službu osam sati na dan imaju pravo na besplatan objed.

(2) (3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, djelatne vojne osobe, službenici i namještenici koji nisu obuhvaćeni stavcima 1. i 2. ovoga članka imaju pravo na subvencioniranu prehranu Vojne osobe smještene u vojnim lokacijama imaju pravo na besplatnu prehranu.

(3) Prehrana iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada u skladu s propisima o porezu na dohodak.

(4) Način organiziranja prehrane, vrste obroka, pravo i na besplatnu ili subvencioniranu prehranu, iznos subvencije i druga pitanja u vezi s prehranom pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.

Članak 155. izmijenjenčlankom 69. ovoga akta

Djelatnim vojnim osobama ne pripada pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad noću, u smjenama, turnusima, za dežurstvo subotom, stražarsku službu nedjeljom, stanje blagdanom, neradnim danom, stanju pripravnosti i slično, nego ostvaruju posebne dodatke na plaću za vojnu službu u skladu s člankom 139. ovoga Zakona.

Članak 158. izmijenjenčlankom 70. ovoga akta

(1) Zapovjednik odnosno čelnik ustrojstvene jedinice iz članka 157. stavka 1. ovoga Zakona može djelatnoj vojnoj osobi zbog izvanrednih potreba službe prekinuti ili odgoditi korištenje godišnjeg odmora dok takvi razlozi traju.

(2) U slučaju prekida ili odgode godišnjeg odmora djelatnoj vojnoj osobi pripada pravo na naknadu stvarnih troškova uzrokovanih prekidom ili odgodom korištenja godišnjeg odmora.

(3) O zahtjevu za naknadu troškova iz stavka 2. ovoga članka odlučuje ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga nadležna za upravljanje osobljem personalne poslove rješenjem, na temelju očitovanja osobe koja je donijela odluku o prekidu ili odgodi korištenja godišnjeg odmora i priložene dokumentacije kojom se dokazuju stvarni troškovi.

Članak 162. izmijenjenčlankom 71. ovoga akta

(1) Osobe iz članka 161. ovoga Zakona za vrijeme sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu ostvaruju pravo na osnovnu plaću koju su ostvarivali na dužnosti s koje su upućeni.

(2) Ministar obrane odlukom propisuje terenski dodatak dnevnicu za rad na terenu u inozemstvu osobama iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu zbog otežanih i rizičnih sigurnosnih, zemljopisnih i klimatskih uvjeta opasnih za život i zdravlje.

(3) Prava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka osobe iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju i za vrijeme provedeno na liječenju, u zarobljeništvu ili drugom opravdanom izostanku sve do povratka u Republiku Hrvatsku.

Članak 163. brisančlankom 72. ovoga akta

(1) Prije upućivanja u operaciju potpore miru, operaciju odgovora na krize, humanitarnu operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu Ministarstvo obrane s osobom iz članka 161. ovoga Zakona zaključuje ugovor.

(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se međusobna prava i obveze, naziv operacije, odnosno aktivnosti u koju se osoba iz stavka 1. ovoga članka upućuje, terenski dodatak, uvjeti i posljedice raskida ugovora te druga pitanja u vezi upućivanja u operaciju i drugu aktivnost u inozemstvu.

Članak 169. izmijenjenčlankom 73. ovoga akta

(1) Za svakih navršenih šest pet mjeseci sudjelovanja u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu osobe iz članka 161. ovoga Zakona ostvaruju pravo na obvezni plaćeni dopust u trajanju od deset radnih dana nakon povratka u Republiku Hrvatsku.

(2) Osobe iz članka 161. ovoga Zakona koje su angažirane manje od pet mjeseci u operaciji potpore miru, operaciji odgovora na krize, humanitarnoj operaciji i drugoj aktivnosti u inozemstvu ostvaruju pravo na obvezni plaćeni dopust u trajanju od dva radna dana za svaki navršeni mjesec proveden u operaciji potpore miru nakon povratka u Republiku Hrvatsku.

(3) Kada operacija potpore miru ili druga aktivnost u inozemstvu traje deset i više mjeseci, Ministarstvo obrane obvezno je sudioniku nakon šest mjeseci omogućiti i financirati jednokratni posjet Republici Hrvatskoj radi korištenja godišnjeg odmora ili plaćenog dopusta u najduljem trajanju od deset radnih dana ili sukladno propisima operacije potpore miru u koju je osoba iz članka 161. (3) ovoga Zakona upućena.

(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka upućene u operacije potpore miru ili druge aktivnosti u inozemstvu imaju pravo na plaćeni dopust u trajanju od ukupno deset radnih dana i pravo na naknadu troškova prijevoza u slučaju smrti člana uže obitelji.

(5) Osobe iz članka 161. ovoga Zakona mogu, temeljem pravila i propisa svake pojedinačne operacije potpore miru, neovisno o vremenu provedenom u operaciji potpore miru, koristiti slobodne dane stečene u području operacije po svom izboru i o svom trošku, po prethodnom odobrenju ovlaštenog časnika.

(6) Obveze ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga u pripremi za sudjelovanje u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu te ostala prava, obveze i odgovornosti osoba iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme sudjelovanja u operacijama, odnosno drugim aktivnostima i nakon povratka u Republiku Hrvatsku pravilnikom propisuje ministar obrane pravilnikom iz članka 161. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 175. izmijenjenčlankom 74. ovoga akta

Vrste kršenja vojne stege

(1) Kršenje vojne stege može biti lakše i teže. Lakše kršenje vojne stege predstavlja stegovnu pogrešku, a teže stegovni prijestup.

(2) Stegovne pogreške su:

1. nepravodobno ili nepotpuno izvršenje zapovijedi, odluka i naloga nadređenoga

2. učestalo kašnjenje u službu ili na dužnost ili raniji odlasci s dužnosti ili iz službe

3. neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od jednog dana

4. neobavješćivanje nadređenoga o spriječenosti dolaska u službu ili na dužnost u roku od 24 sata

5. povreda propisa o nošenju vojne odore, vojničkom izgledu i osobnoj higijeni

6. neuljudan odnos prema suradnicima, podređenima i nadređenima

7. povreda propisa o pozdravljanju, obraćanju, predstavljanju i javljanju

8. drugo postupanje suprotno propisima iz područja obrane kojim se ne nanosi šteta imovini Republike Hrvatske.

(3) Stegovni prijestupi su:

1. neizvršenje ili odbijanje izvršenja zapovijedi, odluka ili naloga nadređenoga

2. odbijanje sudjelovanja u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu

3. samovoljno napuštanje postrojbe ili ustanove

4. samovolja u obavljanju službe ili dužnosti

5. nesavjesno ili nemarno obavljanje službe

6. spavanje za vrijeme službe ili dužnosti

7. unošenje i omogućavanje unošenja alkohola ili droga u službene prostorije

8. dolazak na službu ili dužnost pod utjecajem alkohola ili droga

8. dovođenje u stanje pod utjecajem alkohola u službi i odbijanje testiranja na alkohol te dovođenje u stanje pod utjecajem alkohola na javnom mjestu u vojnoj odori

9. dovođenje u stanje pod utjecajem alkohola (opijenost) droga ili droga u službi, odbijanje testiranja na dužnosti ili na javnom mjestu droge

10. zlouporaba položaja ili prekoračenje službenih ovlasti

11. povreda propisa o stražarskoj službi

12. povreda propisa o uporabi sile ili vatrenog oružja

13. neovlaštena uporaba sredstava dodijeljenih ili povjerenih radi izvršenja zadaća ili dužnosti

14. nanošenje štete vojnoj imovini ili drugoj imovini u vezi s obavljanjem službe

15. povreda propisa o čuvanju klasificiranih podataka obrane

16. neopravdani izostanak iz službe ili s dužnosti u trajanju od dva do četiri dana

17. zlouporaba bolovanja

18. krivotvorenje izvješća ili podnošenje lažnih izvješća

19. krivotvorenje, uništenje ili prikrivanje službenih isprava, dokumenata, službenih knjiga ili predmeta

20. uporaba krivotvorenog dokumenta radi dovođenja u zabludu i održavanje u zabludi Ministarstva obrane i Oružanih snaga

21. nepoduzimanje propisanih, zapovjeđenih ili drugih mjera potrebnih za očuvanje života i zdravlja ljudi te ispravnosti tehnike i objekata

22. neudovoljavanje ili nepostupanje u skladu sa zahtjevom vojnostegovnog suda

23. postupak kojim se vrijeđa dostojanstvo po spolu, vjeri, naciji ili boji kože

24. seksualno zlostavljanje ili uznemiravanje

25. nedolično ponašanje koje nanosi štetu ugledu Ministarstva obrane i Oružanih snaga

26. tjelesni sukob unutar vojnih lokacija i građevina

27. traženje i uzimanje pozajmice od većeg broja pripadnika Oružanih snaga ili djelatnika Ministarstva obrane

28. oduzimanje tuđe pokretne stvari od drugog pripadnika Oružanih snaga ili djelatnika Ministarstva obrane ili imovine Republike Hrvatske radi protupravnog prisvajanja

29. organiziranje ili sudjelovanje u igrama za novac ili drugu korist u službenim prostorijama

30. zahtijevanje ili primanje darova ili kakve druge koristi

31. prikrivanje ili neprijavljivanje počinitelja stegovnih prijestupa i stegovnih pogrešaka

32. nepokretanje stegovnog postupka ili postupka za utvrđivanje materijalne odgovornosti

33. obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili bez prethodnog odobrenja ministra obrane

34. povreda propisa o političkom djelovanju ili sindikalnom organiziranju u Oružanim snagama

35. izvršenje kaznenog djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti

36. podnošenje pritužbi i drugih podnesaka suprotno propisima

37. javno istupanje suprotno propisima

38. nepostupanje po zahtjevu za iseljenje iz službenog stana Ministarstva obrane

38. unošenje i omogućavanje unošenja droga u službene prostorije

39. nepostupanje po zahtjevu i prijedlogu za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti

40. neizvješćivanje nadležne osobe o nastanku razloga za prestanak službe po sili zakona

41. svako kršenje prava koja pripadnicima Oružanih snaga po propisima pripadaju

42. nepostupanje po naredbi ovlaštene službene osobe vojne policije prilikom obavljanja vojnopolicijskih poslova

43. dovođenje u zabludu službene osobe podnošenjem lažnih ili neistinitih podataka u svrhu nepripadnog ostvarivanja prava iz ovoga Zakona

44. drugo postupanje suprotno propisima iz područja obrane kojim se nanosi šteta imovini Republike Hrvatske.

(4) Smatra se da vojna osoba u organizmu ima droga ako se prisutnost droga utvrdi odgovarajućim sredstvima ili uređajima ili liječničkim pregledom ili analizom krvi i urina te se smatra da je vojna osoba koja je odbila testiranje konzumirala opojne droge.

(5) Smatra se da je vojna osoba pod utjecajem alkohola ako u organizmu ima alkohola iznad količine utvrđene posebnim propisima. Prisutnost alkohola u organizmu utvrđuje se analizom krvi ili urina ili mjerenjem količine alkohola u litri izdahnutog zraka ili liječničkim pregledom ili drugim metodama ili aparatima te se smatra da je vojna osoba koja je odbila testiranje pod utjecajem alkohola.

Članak 178.a dodančlankom 75. ovoga akta

Stavljanje pod nadzor pripadnika Oružanih snaga

(1) Nadležni zapovjednik ili osoba određena za dužnosti unutarnje službe može staviti pod nadzor pripadnika Oružanih snaga koji teže narušava ili remeti red u Oružanim snagama i o tome je dužan izvijestiti njegova nadređenoga te vojnu policiju.

(2) Pripadnik Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka može se staviti pod nadzor do dolaska vojne policije, ali ne dulje od šest sati.

Članak 181. izmijenjenčlankom 76. ovoga akta

Stegovne kazne

(1) Stegovne kazne su:

1. zaustavljanje u napredovanju u službi i promaknuću u trajanju od četiri jedne do pet godina

2. smanjenje plaće od 21% zaustavljanje u promaknuću u činu u trajanju od jedne do pet godina

3. jednokratna novčana kazna u iznosu od 500,00 do 1500,00 kuna

4. smanjenje plaće od 11% do 33% u trajanju od tri do 12 mjeseci

3 5. pritvor u trajanju do 30 dana

4 6. prevođenje čina u neposredno niži čin

5 7. oduzimanje čina

6 8. smjenjivanje s dužnosti uz raspored na ustrojbeno mjesto neposredno nižeg čina u trajanju od jedne do tri godine

7 9. smjenjivanje sa zapovjedne, odnosno voditeljske dužnosti uz zabranu imenovanja na takvu dužnost u trajanju od jedne do pet godina

8 10. raskid ugovora o školovanju, ugovora o kadetskoj službi, ugovora o izobrazbi, odnosno stručnom usavršavanju 9 osposobljavanju

11. raskid ugovora o ugovornoj pričuvi

10 12. prestanak djelatne službe.

(2) Stegovna kazna pritvora može se izreći samo djelatnim vojnim osobama u ratnom stanju ili u stanju neposredne ugroženosti.

(3) Stegovna kazna smjenjivanja s dužnosti uz raspored na ustrojbeno mjesto neposredno nižeg čina u trajanju od jedne do tri godine može se izreći svim vojnim osobama, pri čemu se časnika ne može rasporediti na ustrojbeno mjesto dočasnika, ni dočasnika na ustrojbeno mjesto vojnika/mornara.

(4) Stegovna kazna prestanka djelatne službe može se izreći i uvjetno na vrijeme od tri do 12 mjeseci. Stegovna se kazna neće izvršiti ako vojna osoba u određenom vremenu ne počini novu stegovnu pogrešku ili stegovni prijestup.

(5) Vojna osoba koja stegovni prijestup počini u operaciji potpore miru ili drugoj aktivnosti u inozemstvu kaznit će se stegovnom kaznom prestanka službe ili stegovnom kaznom prevođenja čina u neposredno niži čin ili oduzimanja čina ili smanjenjem plaće od 33% u trajanju od najmanje šest mjeseci.

(4) Stegovna kazna prevođenja čina u neposredno niži čin ne može se izreći poručniku/poručniku korvete te skupniku.

Članak 182. izmijenjenčlankom 77. ovoga akta

Brisanje stegovnih sankcija

(1) Vojnoj osobi koja u razdoblju od dvije jedne godine nakon izvršnosti rješenja kojim je izrečena stegovna mjera ne počini novu stegovnu pogrešku ili stegovni prijestup izrečena stegovna mjera briše se iz evidencije i smatra se da nije ni izrečena.

(2) Vojna osoba koja u razdoblju od pet godina tri godine nakon izvršnosti rješenja kojim je izrečena stegovna kazna ne počini novi stegovni prijestup ili stegovnu pogrešku, izrečena stegovna kazna briše se iz evidencije i smatra se da nije ni izrečena.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, brisanje stegovne kazne čije izvršenje traje dulje od tri godina provest će se nakon isteka kazne.

(4) Stegovne sankcije brišu se posebnim rješenjem ili upisivanjem na izvorniku odluke o stegovnoj sankciji klauzule kojom se konstatira činjenica brisanja stegovne sankcije iz evidencije s danom njezina brisanja.

(5) Vojnoj osobi se s danom donošenja akta o pomilovanju Predsjednika Republike stegovna kazna briše iz evidencije i smatra se da nije ni izrečena.

(6) Postupak brisanja stegovnih sankcija nakon isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka po službenoj dužnosti provodi osoba raspoređena na dužnost osobe koja je izrekla stegovnu mjeru, odnosno vojnostegovni sud koji je izrekao stegovnu mjeru, odnosno stegovnu kaznu.

(7) S danom ispunjavanja propisanih uvjeta za brisanje stegovne sankcije ta se sankcija smatra brisanom neovisno o tome je li i kada je doneseno rješenje o brisanju stegovne sankcije, odnosno je li na izvorniku odluke o stegovnoj sankciji upisana klauzula o njezinu brisanju.

(8) Vojnoj osobi kojoj je stegovna sankcija brisana, nakon isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, smatrat će se da nije kršila vojnu stegu te se njezina prava ne mogu razlikovati od prava vojne osobe koja nije kršila vojnu stegu.

Članak 204. izmijenjenčlankom 78. ovoga akta

(1) Djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje:

– po sili zakona

– na temelju osobnog zahtjeva

– nakon isteka roka na koji je primljena u službu

– otkazom

– tijekom ili nakon isteka probnog rada vojnika/mornara, ako ne zadovolji

– sporazumom.

(2) U vrijeme ratnog stanja, u slučaju neposredne ugroženosti ili u slučaju sudjelovanja Oružanih snaga u operacijama u skladu s člankom 5. Sjevernoatlantskog ugovora služba može prestati samo po sili zakona ili sporazumom.

Članak 205. izmijenjenčlankom 79. ovoga akta

(1) Djelatnoj vojnoj osobi služba prestaje po sili zakona:

1. smrću, proglašenjem nestale osobe umrlom, odnosno utvrđenjem činjenice smrti

2. kada neopravdano izostane s posla pet radnih dana uzastopce, s danom napuštanja službe

3. kada ostvari uvjete za starosnu mirovinu po općem propisu u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojem je ostvarila te uvjete

4. na temelju rješenja o prestanku službe zbog utvrđene nesposobnosti za djelatnu vojnu službu, danom utvrđenim rješenjem

5. na temelju odluke Predsjednika Republike o prestanku službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, danom utvrđenim odlukom

6. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe u skladu sa Zakonom o pravima s pravom na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, ako joj je u odgovarajućem postupku utvrđena nemogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba danom utvrđenim rješenjem

7. na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj:

– general/admiral, časnik odnosno dočasnik ima navršenih 60 godina života

– brigadir/kapetan bojnog broda ima navršenih 58 godina života i 40 godina mirovinskog staža

– pukovnik/kapetan fregate ima navršenih 57 godina života i 40 godina mirovinskog staža

– bojnik/kapetan korvete ima navršenih 56 godina života i 40 godina mirovinskog staža

– satnik/poručnik bojnog broda, natporučnik/poručnik fregate i poručnik/poručnik korvete ima navršene 54 godine života i 40 godina mirovinskog staža

– časnički namjesnik ima navršenih 56 godina života i 40 godina mirovinskog staža

– stožerni narednik ima navršenih 55 godina života i 40 godina mirovinskog staža

– nadnarednik ima navršene 54 godine života i 40 godina mirovinskog staža

– narednik, desetnik i skupnik ima navršene 53 godine života i 40 godina mirovinskog staža

8. kada vojnik/mornar primljen u službu na temelju ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme navrši 45 godina života, najkasnije s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava te godine života, ako ne ispunjava uvjete za prestanak službe zbog razloga navedenih u točki 6. ovoga stavka

9. na temelju rješenja o potpunom ili djelomičnom gubitku radne sposobnosti, danom utvrđenim rješenjem

– na temelju rješenja o općoj i profesionalnoj nesposobnosti za rad, danom utvrđenim rješenjem

10. ako je ocijenjena službenom ocjenom »ne zadovoljava«, danom izvršnosti rješenja

11. ako joj je izrečena stegovna kazna prestanka službe, danom izvršnosti rješenja vojnostegovnog suda o izricanju kazne

12. kada je osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od najmanje šest mjeseci, danom saznanja za pravomoćnu presudu

13. kada se sazna da u vrijeme prijma u službu nije ispunjavala uvjete za prijam, danom saznanja

14. kada se sazna da je u vrijeme prijma u službu postojala zapreka za prijam propisana člankom 35. stavkom 1. podstavkom 2. ovoga Zakona, danom saznanja

15. kada je tijekom službe osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora za kazneno djelo koje je zapreka za prijam, danom saznanja

16. istekom roka raspolaganja iz članka 64. stavka 1. podstavka podstavaka 1. i 2. ovoga Zakona, prvog dana nakon isteka roka

17. kada se tijekom službe utvrdi da osoba ne zadovoljava sigurnosne kriterije, danom utvrđenja

18. kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskoga staža.

(2) Iznimno, djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točki 3. i 7. ovoga članka, sa zvanjem doktora medicine, koja posjeduje odobrenje za samostalni rad i raspoređena je na ustrojbenom mjestu zdravstvene službe djelatna vojna služba prestaje s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 65 godina života.

(3) Iznimno, vojnom specijalistu iz stavka 1. točki 3. i 7. ovoga članka djelatna vojna služba prestaje s posljednjim danom kalendarske godine u kojoj navršava 62 godine života.

(4) Iznimno od stavka 1. podstavaka 4 točke 7. i 5 stavaka 2. i 3. ovoga članka, djelatnoj vojnoj osobi služba može prestati na temelju rješenja ministra obrane o prestanku službe zbog potreba službe u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i prije ispunjenja uvjeta iz stavka 1. točke 7. i stavaka 2. i 3. ovoga članka, danom utvrđenim rješenjem.

(5) Iznimno od stavka 1. točke 7. ovoga članka, djelatnu vojnu osobu iz posebno opravdanih razloga može se zadržati u službi do dvije godine iako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. točke 7. ovoga članka.

(6) Djelatnoj vojnoj osobi iz stavka 1. točki 4., 6. i 7. i stavka 4. ovoga članka ne može prestati služba ako je protiv nje pokrenut ili se vodi stegovni postupak do okončanja stegovnog postupka. (3) Stegovni postupak iz stavka 2. ovoga članka koji se u tom slučaju mora se provesti po hitnom postupku i okončati najkasnije u roku od 45 dana od dana pokretanja stegovnog postupka.

Članak 208. izmijenjenčlankom 80. ovoga akta

(1) Djelatnom vojniku/mornaru djelatna vojna služba prestaje ako koji nije zadovoljio na probnom radu, posljednjeg dana probnoga rada. djelatna vojna služba prestaje tijekom ili istekom probnog rada.

(2) Odluka o prestanku službe iz stavka 1. ovoga članka nije upravna stvar.

Članak 213. izmijenjenčlankom 81. ovoga akta

(1) Umirovljeni časnici i dočasnici imaju pravo na predstavljanje kao: »umirovljeni general/admiral«, »umirovljeni brigadir/kapetan bojnog broda«, »umirovljeni časnički namjesnik«, »umirovljeni stožerni narednik« itd.

(2) Časnici i dočasnici kojima je služba prestala uz častan otpust imaju pravo uz iskaznicu iz članka 24. ovoga Zakona na nošenje vojne odore u svečanim prigodama.

(3) Osobe iz stavka 2. ovoga članka mogu uz predočenje iskaznice iz članka 24. ovoga Zakona o svom trošku kupovati dijelove odore s propisanim oznakama pripadnosti Oružanim snagama.

(4) Osobe iz stavka 2. ovoga članka koje svojim nedoličnim ponašanjem u javnosti nanesu štetu ugledu Oružanih snaga gube pravo na nošenje vojne odore.

(5) Pod nedoličnim ponašanjem iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva se osobito svako postupanje suprotno pravnom poretku, javnom moralu ili djelovanje na štetu života i zdravlja ili drugih temeljnih sloboda i prava čovjeka.

(6) Nedolično ponašanje kojim se nanosi šteta ugledu Oružanih snaga utvrđuje posebno povjerenstvo koje imenuje ministar obrane.

(7) U slučaju neovlaštenoga nošenja vojne odore ili dijelova vojne odore s propisnim oznakama pripadnosti Oružanim snagama osobe iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se za prekršaj za neovlašteno nošenje vojne odore.

(8) Osobe iz stavka 1. ovoga članka sudjeluju u obredima u Oružanim snagama uz potporu Ministarstva obrane u skladu s pravilnikom iz članka 9. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona.