Što se promijenilo od NN 86/2008

Članak 1. izmijenjenNN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

Ovim se Zakonom utvrđuju područja posebne državne skrbi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: područja posebne državne skrbi) i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak.

Članak 2. izmijenjenNN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Područja posebne državne skrbi utvrđuju se radi postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, završetka programa obnove, povratka prijeratnog stanovništva i trajnog stambenog zbrinjavanja.

(2) Prava iz ovoga Zakona ostvaruju fizičke osobe koje imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi, naseljenici na ova područja (u daljnjem tekstu: korisnik) te pravne osobe koje imaju sjedište, odnosno obrtnici koji imaju prebivalište na područjima posebne državne skrbi.

Članak 7. izmijenjenNN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

Republika Hrvatska će poticati povratak i ostanak stanovništva koje je prebivalo na područjima posebne državne skrbi prije Domovinskog rata te naseljavanje državljana Republike Hrvatske svih zanimanja, osobito onih koji mogu obavljanjem djelatnosti pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju područja posebne državne skrbi.

Članak 8. izmijenjenNN 57/2011: izmijenjen člankom 1.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Povratak i ostanak te naseljavanje stanovništva na područjima posebne državne skrbi poticat će se i stambenim zbrinjavanjem na jedan od sljedećih načina:
1. davanjem u najam obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu,
2. davanjem u najam oštećene obiteljske kuće u državnom vlasništvu i dodjelom građevnog materijala,
3. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće, ili
4. darovanjem građevnog materijala za popravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kuće ili stana, odnosno izgradnju obiteljske kuće na građevinskom zemljištu u vlasništvu podnositelja zahtjeva te
5. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju stambene jedinice u višestambenom objektu,
6. darovanjem obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu.

(2) Jedan od načina stambenog zbrinjavanja osigurat će se korisniku, sukladno pozitivnim propisima i osiguranim sredstvima, u gradu ili općini na području posebne državne skrbi.

Članak 9. izmijenjenNN 57/2011: izmijenjen člancima 2. i 3.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Nekretnine koje se prema članku 8. ovoga Zakona daju u najam ili se daruju su:
1. stanovi ili obiteljske kuće u vlasništvu države te građevinsko zemljište u državnom vlasništvu,
2. stanovi ili obiteljske kuće koji će se po posebnim programima graditi ili obnavljati u područjima posebne državne skrbi, ako na tim područjima nema raspoloživih stanova ili obiteljskih kuća.

(2) Osim nekretnina iz stavka 1. ovoga članka korisniku se može darovati osnovni građevni materijal za popravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kuće ili stana ili izgradnju obiteljske kuće na područjima posebne državne skrbi.

Članak 9.a dodanNN 57/2011: dodan člankom 3.; NN 51/2013: izmijenjen člankom 1.; NN 147/2014: izmijenjen člankom 1.; NN 18/2015: izmijenjen člankom 1.

(1) Neuseljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu smatra se stambena građevina takvog oštećenja nosive konstrukcije građevine (temelji, zidovi, stropne ploče, krovište) da građevina više ne ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, odnosno kada su drugi nekonstruktivni dijelovi građevine (podne, stropne i zidne obloge, pokrov, vanjska stolarija) oštećeni u mjeri u kojoj nisu osigurani minimalni higijenski i zdravstveni uvjeti, odnosno kada građevina nema sanitarni čvor, odnosno kada je isti oštećen u toj mjeri da je neuporabljiv.

(2) Useljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu smatra se stambena građevina koja ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine i koja zadovoljava minimalne higijenske i zdravstvene uvjete.

(3) Useljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu s potrebom dodjele građevnog materijala smatra se stambena građevina kod koje postoje manja oštećenja konstrukcije, odnosno nekonstruktivnih dijelova, odnosno sanitarnog čvora.

(4) Status neuseljivog i useljivog stambenog objekta utvrđuje Povjerenstvo za procjenu stanja stambenog objekta sastavljeno od tri člana, a koje imenuje čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje odnosno čelnik ureda državne uprave u županiji odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba.

(5) Povjerenstvo iz stavka 4. ovoga članka imenovano od čelnika ureda državne uprave u županiji odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba procjenjuje status useljivosti stambenog objekta u postupcima iz članka 12.b ovoga Zakona.

(6) Stranka ima pravo prigovora na procjenu Povjerenstva iz stavka 5. ovoga članka, o kojem rješenjem odlučuje čelnik ureda državne uprave u županiji odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba. Stranka prigovor može izjaviti u roku od 15 dana od primitka pisane obavijesti Povjerenstva za procjenu stanja stambenog objekta, o procijenjenom statusu useljivosti stambenog objekta.

Članak 9.b dodanNN 57/2011: dodan člankom 3.; NN 51/2013: izmijenjen člankom 2.; NN 147/2014: izmijenjen člankom 2.

(1) Stambena površina obiteljske kuće ili stana ili odgovarajuća količina građevnog materijala iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje se prema broju članova obitelji, i to:

a) samac – 35 m2

b) dvočlana obitelj – 45 m2

c) tročlana obitelj – 55 m2

d) četveročlana obitelj – 65 m2

e) peteročlana obitelj – 75 m2,

– za svakoga sljedećeg člana obitelji dodatnih 10 m2.

(2) Odstupanje od stambene površine obiteljske kuće ili stana iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je, uz suglasnost podnositelja zahtjeva, za veličinu do +/– 20 m² površine za stanove odnosno do +/– 30 m² za obiteljske kuće, redoslijedom utvrđenim listom prvenstva iz članka 12.a.

(3) Iznimno, uz odobrenje Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a uz suglasnost podnositelja zahtjeva, moguća su i veća odstupanja, redoslijedom utvrđenim listom prvenstva iz članka 12.a, u mjestima u kojima Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ne raspolaže obiteljskom kućom ili stanom čija je stambena površina sukladna stavku 1. ili 2. ovoga članka.

(4) U stambenu površinu iz stavka 1. ovoga članka ne ulaze unutarnja stubišta, neuređeno potkrovlje i drugi neuređeni dijelovi obiteljske kuće ili stana, potkrovlje, podrum, garaža, parkirališno mjesto, kotlovnica, pomoćne građevine i drugi dijelovi koji se mogu smatrati zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade.

(5) Kod dodjele građevnog materijala na zahtjev korisnika može se dopustiti povećanje tlocrtne površine nove kuće do 20% korisne stambene površine te povećanje potkrovlja do 140 cm visine. Takav projekt osigurava Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a korisnik snosi trošak razlike u cijeni projekta za povećanu površinu i razlike građevnog materijala potrebnog za izgradnju kuće prema povećanom projektu u odnosu na odgovarajuću količinu građevnog materijala iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Višak stambene površine obiteljske kuće ili stana je površina veća od površine navedene u stavku 1. do 3. ovoga članka, koja se kod darovanja ili kupnje nekretnine iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona može otkupiti po cijeni koja se utvrđuje u visini etalonske cijene građenja utvrđene u Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji umanjene za građevinsko stanje stambenog objekta koje umanjenje se propisuje Uredbom iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona.

(7) Predmet darovanja, odnosno prodaje po ovom Zakonu je obiteljska kuća iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, uz koju korisnik postaje vlasnikom i zemljišta koje služe redovitoj upotrebi obiteljske kuće te pripadajućih pomoćnih prostorija i gospodarskih građevina ako su iste izgrađene s namjenom da budu trajno spojene s predmetnom nekretninom te da tamo trajno ostanu, odnosno odgovarajućeg dijela zajedničkih dijelova i uređaja i zemljišta koje pripada građevini.

(8) Predmetom prodaje odnosno darovanja može biti i zemljište veće od zemljišta za redovitu upotrebu građevine ako se obiteljska kuća te pomoćne, gospodarske i druge građevine koje služe uporabi zgrade nalaze na takvom zemljištu, a najviše do 2.000 m2 zemljišta izvan zemljišta za redovitu upotrebu građevine.

(9) Dijelove okućnice kao što su vrtovi, poljoprivredno zemljište i ostali dijelovi koji predstavljaju cjelinu okućnice iznad 2.000 m2 zemljišta iz stavka 7. ovoga članka a najviše do 5.000 m2, korisnik može otkupiti direktnom pogodbom po prosječnoj tržišnoj vrijednosti koju procjenu utvrđuje nadležna porezna uprava za približno isto područje u približno isto vrijeme.

(10) Zemljište iz stavka 8. ovoga članka koje je u naravi poljoprivredno zemljište ne ulazi u Zemljišni fond Agencije za poljoprivredno zemljište i za otkup predmetnog zemljišta nije potrebna suglasnost spomenute Agencije.

Članak 10. izmijenjenNN 57/2011: izmijenjen člancima 4. i 5.; NN 51/2013: izmijenjen člankom 3.; NN 147/2014: izmijenjen člankom 3.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. ovoga Zakona može ostvariti korisnik i članovi njegove obitelji. Članovi obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu u smislu ovoga Zakona smatraju se obitelj:
1. ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske, ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno ako nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca,
2. ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području država nastalih raspadom SFRJ ili drugim državama u kojima borave, ili da istu nisu prodali, darovali i na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca.

(2) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. točke 6. ovoga Zakona može ostvariti:
1. hrvatski branitelji i članovi obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji na području Republike Hrvatske nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., uz uvjet da se koriste stanom ili obiteljskom kućom u državnom vlasništvu i u njima prebivaju te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Ministarstva regionalnog razvoja šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo),
2. pripadnik Hrvatskog vijeća obrane te članovi obitelji smrtno stradalog pripadnika Hrvatskog vijeća obrane državljanina Republike Hrvatske koji na području Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali, ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. uz uvjet da se koriste stanom ili obiteljskom kućom u državnom vlasništvu i u njima prebivaju te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Ministarstva,
3. korisnik koji je dobio na korištenje stan u državnom vlasništvu na temelju Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju (»Narodne novine«, br. 73/95.), uz uvjet da se njime koristi i u njemu prebiva najmanje 10 godina od dana donošenja rješenja te nema u vlasništvu drugi stambeni objekt na području Republike Hrvatske.

(3) Pravo iz članka 8. ovoga Zakona može ostvariti i korisnik koji ima u suvlasništvu obiteljsku kuću ili stan, a čija stambena površina je manja od propisane člankom 24. Zakona o obnovi (»Narodne novine«, br. 24/96., 54/96., 87/96. i 57/00.).

(4) Član obitelji korisnika prava na obnovu, sukladno Zakonu o obnovi može ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala iz članka 8. točke 4. ovoga Zakona umanjenog za količinu i vrstu građevnog materijala kojeg je ostvario na temelju Zakona o obnovi.

(5) Neuseljivim stambenim objektom u smislu ovoga Zakona smatra se stambeni objekt oštećenih sastavnih i/ili nosivih konstruktivnih elemenata građevine i/ili oštećenih sastavnih dijelova krovišta i/ili bez AB stropne ploče i/ili bez sanitarnog čvora. Status neuseljivog stambenog objekta utvrđuje Povjerenstvo za procjenu stanja stambenog objekta sastavljeno od tri člana, a koje imenuje ministar.

Članak 10.a dodanNN 57/2011: dodan člankom 5.; NN 147/2014: izmijenjen člankom 4.

(1) U slučaju smrti, razvoda braka ili razvrgnuća izvanbračne zajednice korisnika koji su stambeno zbrinuti najmom obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu, prednost u ostvarivanju prava između članova obitelji koji su navedeni kao članovi obitelji u trenutku stambenog zbrinjavanja utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju odnosno prema pravomoćnoj sudskoj odluci u kojoj je određena osoba s kojom će djeca živjeti u zajedničkom kućanstvu. Članovi obitelji iz istog nasljednog reda odnosno razvedeni supružnici ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu.

(2) Status člana obitelji najmoprimca na temelju rješenja nadležnog ureda državne uprave u županiji odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba o ispunjavanju uvjeta iz ovog Zakona, može ostvariti novorođeno i posvojeno dijete te novovjenčani bračni kao i izvanbračni drug najmoprimca kao i člana obitelji najmoprimca koji je status člana obitelji ostvario u trenutku stambenog zbrinjavanja najmoprimca.

(3) Nekretnina koja je predmet darovanja i kupnje po ovom Zakonu je suvlasništvo svih članova obitelji na temelju kojih stječu pravo na veličinu stambenog objekta i neovisno s kojim članom obitelji je zaključen ugovor o darovanju.

Članak 10.b dodanNN 57/2011: dodan člankom 5.; NN 76/2014: izmijenjen člankom 1.; NN 147/2014: izmijenjen člankom 5.

(1) Hrvatski branitelji i članovi obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su prije stupanja na snagu Uredbe o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ovoga Zakona otkupili vlastitim sredstvima ili kreditom obiteljsku kuću u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi, imaju pravo na povrat kupoprodajne cijene bez kamata uz uvjet da nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. i uz uvjet da prebivaju u kupljenom stanu ili obiteljskoj kući.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka može ostvariti i bračni kao i izvanbračni drug hrvatskog branitelja koji je sklopio kupoprodajni ugovor, uz uvjet da je bračna zajednica postojala i u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora.

(3) Povrat sredstava iz stavka 1. ovoga članka izvršit će se najkasnije do 1. lipnja 2017.

(4) Način povrata sredstava iz stavka 1. ovoga članka propisat će uredbom Vlada Republike Hrvatske.

Članak 10.c dodanNN 57/2011: dodan člankom 5.; NN 51/2013: izmijenjen člankom 4.

(1) Pravo na dodjelu građevnog materijala mogu ostvariti i hrvatski državljani koji izvan područja posebne državne skrbi imaju u vlasništvu oštećenu ili razorenu obiteljsku kuću te bivši nositelji stanarskog prava koji imaju u vlasništvu oštećenu kuću ili građevinsko zemljište izvan područja posebne državne skrbi.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti pravo na dodjelu građevnog materijala ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske, području država nastalih raspadom SFRJ ili drugih država u kojima borave, ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno ako nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca te pod uvjetom da se u obnovljenu kuću ili stan vrate i u njoj prebivaju.

(3) Uvjete i način za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka propisat će čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje pravilnikom.

Članak 10.d dodanNN 57/2011: dodan člankom 5.; NN 51/2013: brisan člankom 5.

Članak 11. izmijenjenNN 57/2011: izmijenjen člankom 6.; NN 51/2013: izmijenjen člancima 6. i 7.; NN 147/2014: izmijenjen člankom 6.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke 1. ovoga Zakona sklapa s Ministarstvom ugovor o najmu sukladno odredbama Zakona o najmu stanova (»Narodne novine«, br. 91/96., 48/98., 66/98. i 22/06.) s tim da korisnik plaća zaštićenu najamninu na ukupnu stambenu površinu.

(2) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke 2. do 5. sklapa s Ministarstvom ugovor o darovanju građevnog materijala i/ili građevinskog zemljišta.

(3) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke 6. sklapa s Ministarstvom ugovor o darovanju obiteljske kuće ili stana.

(4) Korisna površina obiteljske kuće ili stana, ili količina građevnog materijala iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje se prema mjerilima Zakona o obnovi.

(5) Ako je stan ili obiteljska kuća iz stavka 2. ovoga članka oštećena, korisnik ima pravo na dodjelu građevnog materijala za popravak ili obnovu oštećene obiteljske kuće ili stana u odgovarajućoj količini građevnog materijala prema mjerilima iz Zakona o obnovi.

(6) Korisnik koji je ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom građevnog materijala, a radove obnove ili izgradnje provodi u vlastitoj organizaciji i vlastitim sredstvima sukladno izrađenom projektu, ima pravo na novčanu potporu u iznosu od:
– 10.000,00 kuna za obnovu oštećene obiteljske kuće IV. i V. stupnja oštećenja,
– 15.000,00 kuna za izgradnju obiteljske kuće.
Novčanu potporu za obnovu i izgradnju obiteljske kuće stranka je dužna utrošiti namjenski i to za izgradnju i opremanje predmetne stambene jedinice. Novčana potpora isplatit će se korisniku nakon obavljenog tehničkog pregleda od strane Ministarstva.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, Ministarstvo može donijeti odluku o organiziranoj ugradnji građevnog materijala iz članka 8. točke 4. za bivšeg nositelja stanarskog prava, radi obnove obiteljske kuće koja je bila u ratu oštećena ili uništena i za koju je podnesen zahtjev za popravak i obnovu, a pravo nije ostvareno sukladno Zakonu o obnovi.

(8) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva može donijeti odluku o organiziranoj ugradnji građevnog materijala iz članka 8. točke 4.

(9) Trošak priključka na elektroenergetsku mrežu stambenog objekta iz članka 8. koji ranije nije imao priključak na elektroenergetsku mrežu snosit će Ministarstvo.

(10) Korisnik stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi treće skupine ima pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. točke 2. do 5. ovoga Zakona.

(11) Ako je oštećena obiteljska kuća ili građevinsko zemljište u suvlasništvu, pravo na stambeno zbrinjavanje na toj nekretnini dodjelom građevnog materijala može se ostvariti samo uz pisanu suglasnost svih ostalih suvlasnika.

(12) Novonastala obitelj, koju je osnovao član kućanstva, može ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala u vrsti i količini koja odgovara broju članova novonastale obitelji za dogradnju stambenog objekta u vlasništvu članova obitelji koji za dogradnju i etažiranje objekta daju pisanu suglasnost.

Članak 11.a dodanNN 51/2013: dodan člankom 7.

(1) Čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje donosi pravilnik o najmu stambenih jedinica koje se koriste za stambeno zbrinjavanje u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Kontrola stambenih jedinica iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s godišnjim planom kontrole koji donosi čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(3) Na temelju utvrđenih nepravilnosti tijekom provođenja kontrole Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ovlašten je otkazati ugovor o najmu.

(4) Po podnesenim zahtjevima korisnika stambenog zbrinjavanja koji se odnose na stambenu jedinicu koja im je dana u najam, u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 1. ovoga članka, u prvom stupnju rješavaju nadležni uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, a u drugom stupnju Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(5) U slučaju kada korisnici najma moraju iseliti iz stambene jedinice koja im je dana u najam radi provedbe poslova upravljanja i održavanja objekata te u izvršavanju pravomoćnih odluka nadležnih sudova i upravnih tijela, na prijedlog Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba donosi po službenoj dužnosti rješenje o utvrđivanju prava na odgovarajuće stambeno zbrinjavanje u prvom stupnju.

Članak 12. izmijenjenNN 57/2011: izmijenjen člancima 7. i 8.; NN 51/2013: izmijenjen člankom 8.; NN 147/2014: izmijenjen člankom 7.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Zahtjevi za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. ovoga Zakona podnose se područnim jedinicama Ministarstva-regionalnim uredima koji odlučuju u prvom stupnju.

(2) O pravima iz članka 8. ovoga Zakona na temelju podnesenog zahtjeva rješavaju područne jedinice Ministarstva – regionalni uredi.

(3) Protiv rješenja regionalnog ureda može se u roku od 8 dana od dana primitka rješenja uložiti žalba Ministarstvu.

(4) Vlada Republike Hrvatske odlukom će propisati krajnji rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje i dinamiku podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. točke 1., 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona.

Članak 12.a dodanNN 57/2011: dodan člankom 8.; NN 51/2013: izmijenjen člankom 9.; NN 76/2014: izmijenjen člankom 2.; NN 147/2014: izmijenjen člankom 8.; NN 18/2015: izmijenjen člankom 2.

(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona, u skladu s osiguranim sredstvima u državnom proračunu, raspoloživom stambenom fondu u državnom vlasništvu te planu stambenog zbrinjavanja, ostvaruje se u skladu s listama prvenstva razvrstanim prema općinama i gradovima koje za tekuću godinu utvrđuju uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba do 30. ožujka, te ih objavljuju na svojim mrežnim stranicama i oglasnoj ploči.

(2) Liste prvenstva sastavljaju se od pravodobno podnesenih i urednih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje iz stavka 1. ovoga članka, bodovanih u skladu s kriterijima koje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske, a koji posebno uključuju stambeni status, uvjete stanovanja, prebivanje na određenom području, primanja, stručnu spremu, životnu dob, broj članova te broj djece u obitelji koja se stambeno zbrinjava, kao i statuse priznate po posebnim propisima hrvatskim braniteljima, invalidima, žrtvama nasilja u obitelji te izbjeglicama, prognanicima i povratnicima.

(3) Zahtjevi bodovani u skladu s kriterijima iz stavka 2. ovoga članka, na liste prvenstva iz stavka 1. ovoga članka, razvrstavaju se po pojedinim modelima stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona, a sadrže redni broj, ime i prezime podnositelja zahtjeva, broj članova obitelji i broj bodova.

(4) Smatra se da su podnositelji zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka podnošenjem zahtjeva dali pristanak na objavu podataka iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Na objavljene liste prvenstva iz stavka 1. ovoga članka podnositelji zahtjeva imaju pravo podnošenja prigovora u roku od petnaest dana od dana njihove objave na mrežnim stranicama i oglasnoj ploči ureda državne uprave u županijama odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba, a izvršne liste moraju biti objavljene do 15. svibnja.

(6) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u svrhu realizacije lista prvenstva iz stavka 1. ovoga članka:

– donosi trogodišnji plan stambenog zbrinjavanja izbjeglica, prognanika i povratnika, osoba kojima je takav status prestao, te bivših nositelja stanarskih prava koji se stambeno zbrinjavaju u okviru nacionalnog i regionalnog programa za stambeno zbrinjavanje,

– donosi trogodišnji plan stambenog zbrinjavanja drugih osoba koje se zbrinjavaju u okviru nacionalnog programa za stambeno zbrinjavanje u skladu s odredbama ovoga Zakona, uz mišljenje ministarstva nadležnog za regionalni razvoj, koje je nositelj Stambenog programa za potpomognuta i demografski ugrožena područja i odgovorno tijelo za praćenje provedbe navedenog programa,

– uredima državne uprave u županijama i nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba dostavlja podatke o raspoloživom stambenom fondu i osiguranim sredstvima u državnom proračunu za stambeno zbrinjavanje.

(7) Izvješća o provedbi stambenog programa iz stavka 1. ovoga članka, uredi državne uprave u županijama i nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, dužni su dostavljati Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje najkasnije do 5. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

(8) U slučaju zahtjeva uvrštenih na liste prvenstva iz stavka 1. ovoga članka, za koje u tekućoj godini nije doneseno rješenje o ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje, neriješeni zahtjevi s liste prvenstva prenijet će se na listu prvenstva za iduću kalendarsku godinu, pri čemu se iznova utvrđuje mjesto zahtjeva na listi prvenstva.

(9) Za podnositelje zahtjeva koji borave u objektima organiziranog smještaja te za korisnike Regionalnog stambenog programa pravo na stambeno zbrinjavanje utvrđuje se po službenoj dužnosti, u postupku koji provode uredi državne uprave u županijama odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, prema planu zbrinjavanja koji donosi Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(10) Uvjete za ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava i članova njihovih obitelji uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

(11) Uvjete za ostvarivanje prava u provedbi Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu kroz darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu ili izgradnju oštećenih ili uništenih kuća uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 12.b dodanNN 57/2011: dodan člankom 8.; NN 51/2013: izmijenjen člankom 10.

(1) U postupcima po podnesenim zahtjevima za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4., članka 10.c i članka 12.a stavaka 1. i 9. ovoga Zakona rješavaju u prvom stupnju uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, nadležni prema mjestu stambenog zbrinjavanja.

(2) U postupcima po podnesenim žalbama na rješenja iz stavka 1. ovoga članka rješava u drugom stupnju Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) U postupku provedbe Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu kroz darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu ili izgradnju oštećenih ili uništenih kuća, iz članka 12.a stavka 10. ovoga Zakona po podnesenom zahtjevu suglasnost izdaje Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, na koju se u roku od osam dana može podnijeti prigovor navedenom tijelu.

(5) Tijela nadležna za rješavanje u postupcima propisanim ovim Zakonom ovlaštena su po službenoj dužnosti zatražiti podatke iz službenih evidencija drugih nadležnih tijela.

(6) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ustrojava i upravlja elektroničkom bazom podataka o stambenom zbrinjavanju u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(7) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje osigurava zaštitu podataka, u skladu s posebnim propisima o zaštiti podataka, te njihovu dostupnost samo uz obrazloženi zahtjev.

Članak 13. izmijenjenNN 51/2013: izmijenjen člankom 11.; NN 147/2014: izmijenjen člankom 9.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Nakon 10 godina neprekidnog prebivanja u obiteljskoj kući ili stanu u državnom vlasništvu, najmoprimac obiteljske kuće ili stana stječe pravo kupnje obiteljske kuće ili stana prema kriterijima koje će uredbom propisati Vlada Republike Hrvatske. Uredbom će Vlada Republike Hrvatske utvrditi i uvjete po kojima najmoprimac obiteljske kuće ili stana može kupiti obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu i prije 10 godina.

(2) Pravilnik o načinu izgradnje i mjerilima za popravak, obnovu i izgradnju obiteljske kuće dodjelom građevnog materijala i višestambenih objekata iz članka 8. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona donosi ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Članak 14. izmijenjenNN 51/2013: izmijenjen člankom 12.; NN 76/2014: izmijenjen člankom 3.; NN 147/2014: izmijenjen člankom 10.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Obitelj koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona dužna je useliti se u obnovljenu obiteljsku kuću ili stan u roku od 90 dana od dana dostave završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu i u njoj prebivati najmanje 10 godina od dana dostavljenog završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu, odnosno izdane uporabne dozvole. U protivnom korisnik je dužan vratiti sredstva utrošena za darovani građevni materijal.

(2) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke od 3. do 6. ovoga Zakona ne smije otuđiti nekretninu 10 godina od dana sklapanja ugovora bez suglasnosti Ministarstva, s tim da ugovor mora obvezno sadržavati uglavak o zabrani otuđenja, odnosno opterećenja nekretnine u roku od 10 godina od dana sklapanja ugovora.

(3) Zabrana otuđenja, odnosno opterećenja nekretnine u roku iz stavka 2. ovoga članka upisat će se u zemljišne knjige. Zabrana otuđenja, odnosno opterećenja darovane nekretnine iz članka 8. točke 6. ovoga Zakona upisat će se istodobno s uknjižbom prava vlasništva na daroprimatelja.

(4) Korisnik prava na obnovu koji je ostvario to pravo na temelju Zakona o obnovi dužan je s članovima obitelji useliti se u obnovljenu obiteljsku kuću u roku od 30 dana od dana dostave završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu i u njoj prebivati najmanje 10 godina, u tom roku ne smije istu prodati, darovati ili na bilo koji drugi način otuđiti bez suglasnosti Ministarstva. U protivnom korisnik je dužan vratiti uložena sredstva za obnovu obiteljske kuće ili stana sukladno članku 65. Zakona o obnovi.

Članak 15. izmijenjenNN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Obitelj koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona dužna je useliti se u obiteljsku kuću ili stan u roku od 30 dana od ostvarivanja prava te prebivati i boraviti u toj kući ili stanu i koristiti ih u svrhu stanovanja.

(2) Ako se korisnik, prije isteka roka od 10 godina, odseli iz obiteljske kuće ili stana koji mu je dan u najam, dužan je tu nekretninu vratiti u roku od 30 dana od dana iseljenja.

(3) U slučaju smrti korisnika, njegovi članovi obitelji mogu nastaviti s korištenjem nekretnine dane u najam, pod istim uvjetima.

Članak 16. izmijenjenNN 51/2013: izmijenjen člankom 13.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Osobe koje su prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 174/04., 92/05., 2/07. i 107/07.) podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje, a koriste stan ili kuću u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi mogu ostvariti pravo na darovanje prema odredbama ovoga Zakona pod uvjetom da odustanu od drugih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

(2) Odustanak od zahtjeva za stambeno zbrinjavanje dokazuje se zaključkom o obustavi postupka koji donosi Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Članak 17. brisanNN 51/2013: brisan člankom 14.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova te Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, dužni su, na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke o osobnom i stambenom statusu podnositelja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje.

(2) Državna geodetska uprava-Uprava za geodetske poslove i katastar te Zemljišno-knjižni odjel nadležnog općinskog suda dužni su dostaviti podatke o posjedovanju i vlasništvu nekretnina te Ministarstvo financija-Porezna uprava dužna je dostaviti podatke o prijavljenom prometu nekretnina za podnositelja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje.

Članak 18. izmijenjenNN 147/2014: izmijenjen člankom 11.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

Podnositelj zahtjeva za ostvarivanje prava iz članka 8. točke 6. ovoga Zakona mora podmiriti sve obveze nastale u vezi s njegovim korištenjem obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu, a osobito obveze za potrošenu vodu, komunalnu naknadu, vodnu naknadu te ostale obveze.

Članak 19. izmijenjenNN 51/2013: izmijenjen člankom 15.; NN 147/2014: izmijenjen člancima 12. i 13.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Osobama određenih struka i zanimanja za čijim radom postoji posebno iskazana potreba na područjima posebne države skrbi prema podacima područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prema zahtjevu tijela državne uprave ili lokalne samouprave, a koji nemaju riješeno stambeno pitanje može se dati u najam obiteljska kuća ili stan u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi.

(2) Obiteljskim kućama i stanovima iz stavka 1. ovoga članka raspolaže Ministarstvo na način da se osobama iz stavka 1. ovoga članka daje obiteljska kuća ili stan u najam.

(3) Ugovor o najmu iz stavka 2. ovoga članka sklapa Ministarstvo na određeno ili neodređeno vrijeme s osobama iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 19.a dodanNN 147/2014: dodan člankom 13.; NN 18/2015: izmijenjen člankom 3.

(1) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje iznimno može omogućiti stambeno zbrinjavanje izvan Liste prvenstva u posebnim okolnostima kao što su teška oštećenja stambenih objekata zbog požara, poplave i drugih vremenskih nepogoda te teških zdravstvenih i socijalnih prilika podnositelja zahtjeva ili člana obitelji podnositelja zahtjeva, a sve uz pisanu preporuku nadležnog centra za socijalnu skrb ili načelnika općine ili gradonačelnika i uz prijedlog Povjerenstva osnovanog u tu svrhu.

(2) Za potrebe stambenog zbrinjavanja iz stavka 1. ovoga članka čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje imenuje Povjerenstvo za hitno stambeno zbrinjavanje.

(3) Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka čini pet članova, i to jedan predstavnik ministarstva nadležnog za socijalnu skrb, jedan predstavnik ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba i tri predstavnika Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(4) Na prijedlog Povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka nadležni ured državne uprave u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, bez odgode, donose rješenje o darovanju građevinskog materijala ili o davanju u najam obiteljske kuće ili stana sukladno osiguranim financijskim sredstvima u državnom proračunu i raspoloživom stambenom fondu u državnom vlasništvu.

(5) U postupku utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje koje se provodi u skladu s ovim člankom, nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba će po službenoj dužnosti pribaviti dokaze iz članka 12. stavka 2. ovog Zakona, o činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi javnopravno tijelo kod kojeg se vodi postupak, odnosno drugo javnopravno tijelo ili sud.

Članak 20. izmijenjenNN 147/2014: izmijenjen člankom 14.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Republika Hrvatska može darovati općinama i gradovima na područjima posebne državne skrbi državno zemljište za izgradnju ili dogradnju groblja.

(2) Ministarstvo i jedinica lokalne samouprave sklapaju ugovor o darovanju državnog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka koji sadrži odredbu o svrsi korištenja zemljišta.

Članak 21. izmijenjenNN 148/2013: izmijenjen člankom 1.; NN 147/2014: izmijenjen člankom 15.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Iznimno od odredbi članka 2. ovoga Zakona i odredaba Zakona o porezu na promet nekretnina (»Narodne novine«, br. 69/97., 26/00., 127/00. i 153/02.), porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji stječu nekretnine koje se nalaze na područjima posebne državne skrbi, ako imaju ili prijavljuju prebivalište na tom području.

(2) Porez iz stavka 1. ovoga članka naknadno se plaća ako se u roku od 10 godina od dana nabave nekretnine nekretnina otuđi, ako porezni obveznik promjeni prebivalište izvan područja posebne državne skrbi te ako porezni obveznik uz prijavljeno prebivalište stvarno i ne boravi na području posebne državne skrbi.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako građanin, koji je na temelju stavka 1. ovoga članka ostvario pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina, otuđuje nekretninu za koju je ostvario oslobođenje u roku od 10 godina, u vlasništvo osobi nasljedniku prvoga nasljednog reda koji ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi, naknadno ne plaća porez iz stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju novi stjecatelj stupa u položaj pravnog slijednika glede zabrane otuđenja nekretnine, s time da se rok zabrane otuđenja računa od kada je prednik stekao nekretninu.

Članak 22. brisanNN 148/2013: izmijenjen člankom 2.; NN 147/2014: brisan člankom 16.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

Porez na dobit koji se ostvari na području posebne državne skrbi, a prema članku 45. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07. i 73/08.) pripada državnom proračunu, isplaćivat će se jedinicama lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi kao pomoć iz državnog proračuna.

Članak 23. izmijenjenNN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području posebne državne skrbi i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci, do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, plaćaju porez na dobit kako slijedi:
1. ne plaćaju porez na dobit na području prve skupine,
2. plaćaju 25% od propisane porezne stope na području druge skupine,
3. plaćaju 75% od propisane porezne stope na području treće skupine.

(2) Smatra se da obveznik poreza iz stavka 1. ovoga članka zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Članak 24. brisanNN 148/2013: brisan člankom 3.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi, plaćaju porez na dobit kako slijedi:
1. obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području prve skupine područja posebne državne skrbi:
– ne plaća porez na dobit u razdoblju 2008.-2010. godine,
– plaća 25% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine,
– plaća 75% od propisane stope poreza u razdoblju 2014.-2016. godine,
– od 2017. godine plaća u visini propisane porezne stope,
2. obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području druge skupine područja posebne državne skrbi:
– plaća 25% od propisane stope poreza u razdoblju 2008.-2010. godine,
– plaća 75% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine,
– od 2014. godine plaća u visini propisane porezne stope,
3. obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području treće skupine područja posebne državne skrbi:
– 75% od propisane stope poreza u razdoblju 2008.-2010. godine,
– 85% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine,
– od 2014. godine plaća u visini propisane porezne stope.

(2) Iznos oslobađanja od plaćanja poreza na dobit za navedena vremenska razdoblja iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuje se sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.

(3) Smatra se da obveznik poreza iz stavka 1. ovoga članka zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području Grada Vukovara ili brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

(4) Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar nadležan za regionalni razvoj uz suglasnost ministra financija.

(5) Obveznicima poreza iz stavka 1. ovoga članka mogu se dodjeljivati i druge povlastice, odnosno potpore sukladno općim propisima o državnim potporama.

Članak 25. brisanNN 147/2014: brisan člankom 17.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

Naknada za iskorištavanje mineralnih sirovina na područjima od posebne državne skrbi koja je prihod Republike Hrvatske ustupa se u iznosu od 50% gradu, odnosno općini, a 50% županiji na području kojih se obavlja iskorištavanje, a koristi se namjenski za zaštitu okoliša i prirode te za gospodarski razvitak.

Članak 26. brisanNN 148/2013: brisan člankom 4.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Jedinice lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi koje imaju na svom području evidentiran strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat i park prirode i vodozaštitno područje ostvaruju pravo na novčanu naknadu za površinu na kojoj se nalazi strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat i park prirode i vodozaštitno područje. Odluku o visini naknade donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od 90 dana od dana donošenja ovoga Zakona. Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje donosi odluku o visini naknade.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu te su prihod jedinice lokalne samouprave koji su dužne utrošiti u projekte za zaštitu okoliša te za gospodarski razvitak.

Članak 27. brisanNN 51/2013: brisan člankom 16.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Redoviti učenici srednjih škola trećih i četvrtih razreda školske godine 2008./2009. koji imaju prebivalište na područjima posebne državne skrbi imaju pravo na besplatan međumjesni prijevoz u javnom cestovnom ili željezničkom prijevozu od mjesta prebivališta do najbliže škole koja provodi program koji je učenik odabrao i od mjesta škole do mjesta prebivališta.

(2) Redoviti učenici srednjih škola četvrtih razreda školske godine 2009./2010. koji imaju prebivalište na područjima posebne državne skrbi imaju pravo na besplatan međumjesni prijevoz u javnom cestovnom ili željezničkom prijevozu od mjesta prebivališta do najbliže škole koja provodi program koji je učenik odabrao i od mjesta škole do mjesta prebivališta.

(3) Trošak iz stavka 1. i 2. ovoga članka jedinica lokalne samouprave plaća prijevozniku.

(4) Sredstva za ostvarivanje prava iz stavka 3. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji Ministarstva.

(5) Ministarstvo i jedinica lokalne samouprave sklapaju sporazum o uvjetima i načinu nadoknade sredstava iz stavka 4. ovoga članka jedinici lokalne samouprave.

Članak 28. brisanNN 51/2013: izmijenjen člankom 17.; NN 148/2013: brisan člankom 5.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Ministarstvo će nadoknaditi jedinici lokalne samouprave trošak boravka djece u dječjem vrtiću ili jaslicama:
– u iznosu od 25% troška za područje prve skupine područja posebne državne skrbi,
– u iznosu od 20% troška za područje druge skupine područja posebne državne skrbi,
– u iznosu od 15% troška za područje treće skupine područja posebne državne skrbi.

(2) Sredstva za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji Ministarstva.

(3) Ministarstvo i jedinica lokalne samouprave sklapaju sporazum o uvjetima i načinu nadoknade sredstava iz stavka 1. ovoga članka jedinici lokalne samouprave.

(4) Jedinice lokalne samouprave sredstva iz stavka 1. ovoga članka mogu koristiti za izgradnju vrtića ili jaslica ili za proširenje istih.

Članak 29. izmijenjenNN 51/2013: izmijenjen člankom 18.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Prava iz ovoga Zakona ne mogu ostvariti osobe:
1. koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava,
2. koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv Republike Hrvatske,
3. protiv kojih je pokrenut postupak za kaznena djela protiv Republike Hrvatske do pravomoćnosti sudske odluke.

(2) Prava iz ovoga Zakona ne može ostvariti ni osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu (»Narodne novine«, br. 80/96.).

(3) Za osobu protiv koje je podignuta pravomoćna optužnica za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu ostvarivanja prava iz ovoga Zakona odgađaju se do pravomoćnosti sudske odluke.

Članak 30. brisanNN 51/2013: brisan člankom 19.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Ovaj Zakon provode nadležna ministarstva, svako u skladu sa svojim djelokrugom utvrđenim posebnim zakonom.

(2) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.

(3) Ovlašćuju se nadležni ministri prema stavku 1. ovoga članka da po potrebi donose provedbene propise.

Članak 31. izmijenjenNN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

U postupcima koji se vode po ovom Zakonu korisnici ne plaćaju upravne pristojbe u cjelosti te javnobilježničke pristojbe u dijelu koji je prema posebnim propisima prihod državnog proračuna.

Članak 32. izmijenjenNN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Uredbu iz članka 13. stavka 1. i Odluku iz članka 12. stavka 4. ovoga Zakona u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske.

(2) Pravilnik iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za regionalni razvoj i Pravilnik iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za regionalni razvoj uz suglasnost ministra financija, najkasnije u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Do stupanja na snagu propisa iz ovoga Zakona ostaje na snazi Uredba o uvjetima i mjerilima za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 10/01.), Pravilnik o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi(»Narodne novine«, br. 116/02.), Uredba o uvjetima za kupnju obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 48/03. i 68/07.) donesena na temelju ovlaštenja iz Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.).

Članak 33. izmijenjenNN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Postupci započeti po Zakonu o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.), Uredbi o darovanju stanova i kuća u vlasništvo Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, br. 94/05., 153/05. i 142/06.) i Uredbi o darovanju stanova i kuća u vlasništvo Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 82/07.) a nedovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Postupci za povrat privremeno preuzete imovine i naknade za pretrpljenu štetu zbog korištenja imovine dovršit će se po odredbama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.)

Članak 34. izmijenjenNN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti sve odredbe Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.), osim članaka 13. i 14.

(2) Zakon iz stavka 1. ovoga članka prestaje važiti 31. prosinca 2008.

Članak 35. izmijenjenNN 106/2018: izmijenjen člankom 51.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 21., 22., 25., 26. i 28. koji stupaju na snagu 1. siječnja 2009.