Izmjene: NN 106/2018

Članak 1. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

Ovim se Zakonom utvrđuju područja posebne državne skrbi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: područja posebne državne skrbi) i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak.

Članak 2. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

(1) Područja posebne državne skrbi utvrđuju se radi postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, završetka programa obnove, povratka prijeratnog stanovništva i trajnog stambenog zbrinjavanja.

(2) Prava iz ovoga Zakona ostvaruju fizičke osobe koje imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi, naseljenici na ova područja (u daljnjem tekstu: korisnik) te pravne osobe koje imaju sjedište, odnosno obrtnici koji imaju prebivalište na područjima posebne državne skrbi.

Članak 7. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

Republika Hrvatska će poticati povratak i ostanak stanovništva koje je prebivalo na područjima posebne državne skrbi prije Domovinskog rata te naseljavanje državljana Republike Hrvatske svih zanimanja, osobito onih koji mogu obavljanjem djelatnosti pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju područja posebne državne skrbi.

Članak 8. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

(1) Povratak i ostanak te naseljavanje stanovništva na područjima posebne državne skrbi poticat će se i stambenim zbrinjavanjem na jedan od sljedećih načina:
1. davanjem u najam obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu,
2. davanjem u najam oštećene obiteljske kuće u državnom vlasništvu i dodjelom građevnog materijala,
3. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće, ili
4. darovanjem građevnog materijala za popravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kuće ili stana, odnosno izgradnju obiteljske kuće na građevinskom zemljištu u vlasništvu podnositelja zahtjeva te
5. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju stambene jedinice u višestambenom objektu,
6. darovanjem obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu,
7. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu.

(2) Jedan od načina stambenog zbrinjavanja osigurat će se korisniku, sukladno pozitivnim propisima i osiguranim sredstvima, u gradu ili općini na području posebne državne skrbi.

Članak 9. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

(1) Nekretnine koje se prema članku 8. ovoga Zakona daju u najam ili se daruju su:
1. raspoloživi stanovi ili obiteljske kuće u vlasništvu države te građevinsko zemljište u državnom vlasništvu,
2. stanovi ili obiteljske kuće koji će se po posebnim programima graditi ili obnavljati u područjima posebne državne skrbi, ako na tim područjima nema raspoloživih stanova ili obiteljskih kuća sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu.

(2) Osim nekretnina iz stavka 1. ovoga članka korisniku se može darovati osnovni građevni materijal za popravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kuće ili stana ili izgradnju obiteljske kuće na područjima posebne državne skrbi sukladno osiguranim sredstvima za tu namjenu u državnom proračunu.

(3) Oštećene obiteljske kuće u državnom vlasništvu za koje se u postupku utvrdi da se radi o oštećenju V. i VI. stupnja sukladno Zakonu o obnovi (»Narodne novine«, br. 24/96., 54/96., 87/96., 57/00. i 38/09.) smatrat će se sukladno ovom Zakonu građevinskim zemljištem.

Članak 10. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. ovoga Zakona može ostvariti korisnik i članovi njegove obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu, u skladu s odredbama posebnog zakona koji uređuje odnose u obitelji:
1. ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske, ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno ako nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca,
2. ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području država nastalih raspadom SFRJ ili drugim državama u kojima borave odnosno u kojima su boravili, ili da istu nisu prodali, darovali i na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca.

(2) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. točke 6. ovoga Zakona može ostvariti:
1. hrvatski branitelji i članovi obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog i umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji na području Republike Hrvatske nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., uz uvjet da se koriste stanom ili obiteljskom kućom u državnom vlasništvu i u njima prebivaju te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje,
2. pripadnik Hrvatskog vijeća obrane te članovi obitelji smrtno stradalog i umrlog pripadnika Hrvatskog vijeća obrane državljanina Republike Hrvatske koji na području Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali, ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. uz uvjet da se koriste stanom ili obiteljskom kućom u državnom vlasništvu i u njima prebivaju te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje,
3. korisnik koji je dobio na korištenje stan u državnom vlasništvu na temelju Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju (»Narodne novine«, br. 73/95.), uz uvjet da se njime koristi i u njemu prebiva najmanje 10 godina od dana donošenja rješenja te nema u vlasništvu drugi stambeni objekt na području Republike Hrvatske.
4. korisnik koji je koristio imovinu koja je vraćena u posjed vlasniku odnosno koja je od njega otkupljena na temelju Programa povratka i zbrinjavanja proganika, izbjeglica i raseljenih osoba (»Narodne novine«, br. 92/98.) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 88/02.), a sukladno ovom Zakonu je stambeno zbrinut davanjem u najam stana ili obiteljske kuće u državnom vlasništvu uz uvjet da su nekretnine koje su predmet darovanja smještene na područjima prve i druge skupine područja posebne državne skrbi izuzev nekretnina smještenih u naseljima Benkovac, Drniš, Glina, Gospić, Hrvatska Kostajnica, Knin, Karin Gornji, Lipik, Novska, Obrovac, Otočac, Pakrac, Petrinja, Slunj, te u županijama Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj, te uz uvjet da na području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. i uz uvjet da se koriste i prebivaju u stanu ili obiteljskoj kući u državnom vlasništvu te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(3) Činjenice o vlasništvu ili suvlasništvu drugog useljivog stambenog objekta ili njegovoj prodaji, darovanju ili otuđenju iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuju se u vrijeme utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje.

(4) S osobama na koje se odnosi Uredba o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, br. 94/05., 153/05. i 142/06.) i Uredba o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 82/07.) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje će sklopiti ugovor o darovanju pod uvjetom da te osobe na dan stupanja na snagu tih Uredbi nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. i uz uvjet da koriste i prebivaju u stanu ili obiteljskoj kući u državnom vlasništvu te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(5) Iznimno od članka 9.b ovoga Zakona, korisnici iz stavka 2. ovoga članka ostvaruju pravo na darovanje u cijelosti nekretnine u kojoj su ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Pravo iz članka 8. ovoga Zakona može ostvariti i korisnik koji ima u vlasništvu ili suvlasništvu obiteljsku kuću ili stan čija stambena površina je manja od propisane člankom 9.b stavkom 1. ovoga Zakona. No, kada se jednom stambeno zbrine, korisnik više ne može podnositi nove zahtjeve za stambeno zbrinjavanje.

(7) Vlasnik useljive obiteljske kuće na područjima posebne državne skrbi čija stambena površina je bitno manja od propisane člankom 9.b stavkom 1. ovoga Zakona, može ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

(8) Korisnik prava na obnovu objekata s IV., V. i VI. stupnjem oštećenja po Zakonu o obnovi i korisnik stambenog zbrinjavanja po ovom Zakonu mogu ostvariti pravo iz članka 8. ovoga Zakona ako vrate iznos sredstava utrošenih u obnovu odnosno stambeno zbrinjavanje ili uz umanjenje kvadrata koje su ostvarili na temelju Zakona o obnovi ili na temelju ovoga Zakona. Iznos povrata sredstava u novčanom iznosu obračunava se u iznosu sredstava utrošenih u obnovu, odnosno stambeno zbrinjavanje, u visini vrijednosti radova u vrijeme obnove odnosno u vrijeme ostvarenja prava iz članka 8. ovoga Zakona, a koji ne može biti veći od prosječnog iznosa sredstava koje je Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje uložio po obiteljskoj kući ili stanu na odnosnom području obnove ili stambenog zbrinjavanja, a polazeći od potrebne stambene površine za tog člana obitelji.

(9) Korisnik prava na obnovu objekata s IV., V. i VI. stupnjem oštećenja po Zakonu o obnovi i korisnik stambenog zbrinjavanja po ovom Zakonu mogu ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona umanjenog za količinu i vrstu građevnog materijala koje je ostvario na temelju Zakona o obnovi i na temelju ovoga Zakona.

(10) Korisnik koji je otuđio useljivi stambeni objekt u svrhu stambenog zbrinjavanja korisnika ili članova obitelji koji su s njim živjeli u zajedničkom kućanstvu 1991. godine ili je ustupio ili se odrekao nasljedstva, može iznimno ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje po ovom Zakonu, a pod uvjetom da je otuđena obiteljska kuća ili stan manja od stambene površine iz članka 9.b stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 11. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

(1) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona sklapa s Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje ugovor o najmu sukladno odredbama Zakona o najmu stanova (»Narodne novine«, br. 91/96., 48/98., 66/98. i 22/06.) s tim da korisnik plaća zaštićenu najamninu na ukupnu stambenu površinu.

(2) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. stavka 1. točke 2. do 5. i 7. sklapa s Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje ugovor o darovanju građevnog materijala i/ili građevinskog zemljišta.

(3) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. stavka 1. točke 6. sklapa s Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje ugovor o darovanju obiteljske kuće ili stana.

(4) Ako je stan ili obiteljska kuća iz stavka 2. ovoga članka oštećena, korisnik ima pravo na dodjelu građevnog materijala za popravak ili obnovu oštećene obiteljske kuće ili stana u odgovarajućoj količini građevnog materijala prema mjerilima iz Zakona o obnovi.

(5) Korisnik koji je ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom građevnog materijala, a radove obnove ili izgradnje provodi u vlastitoj organizaciji i vlastitim sredstvima sukladno izrađenom projektu, ima pravo na novčanu potporu u iznosu od:
– 10.000,00 kuna za obnovu oštećene obiteljske kuće IV. i V. stupnja oštećenja,
– 15.000,00 kuna za izgradnju obiteljske kuće.
Novčanu potporu za obnovu i izgradnju obiteljske kuće stranka je dužna utrošiti namjenski i to za izgradnju i opremanje predmetne stambene jedinice. Novčana potpora isplatit će se korisniku nakon obavljenog tehničkog pregleda od strane Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje daje prethodnu suglasnost na provedbu organizirane ugradnje građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, na obrazloženi prijedlog ureda državne uprave, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba koje donosi rješenje u prvom stupnju za bivšeg nositelja stanarskog prava, radi obnove obiteljske kuće koja je bila u ratu oštećena ili uništena i za koju je podnesen zahtjev za popravak i obnovu, a pravo nije ostvareno sukladno Zakonu o obnovi.

(7) Za korisnika koji ima u vlasništvu na područjima posebne državne skrbi ratom uništenu ili oštećenu obiteljsku kuću u kojoj je prebivao 1991. godine i nije podnio zahtjev za obnovu prema Zakonu o obnovi, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje daje prethodnu suglasnost na organiziranu ugradnju građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, na obrazloženi prijedlog ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba koje donosi rješenje u prvom stupnju.

(8) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje daje prethodnu suglasnost na organiziranu ugradnju građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, na obrazloženi prijedlog ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba koje donosi rješenje u prvom stupnju.

(9) Trošak priključka na elektroenergetsku mrežu stambenog objekta iz članka 8. koji ranije nije imao priključak na elektroenergetsku mrežu snosit će Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(10) Korisnik stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi treće skupine ima pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 2. do 5. i 7. ovoga Zakona.

(11) Ako je oštećena obiteljska kuća ili građevinsko zemljište u suvlasništvu, pravo na stambeno zbrinjavanje na toj nekretnini dodjelom građevnog materijala može se ostvariti samo uz pisanu suglasnost svih ostalih suvlasnika.

(12) Novonastala obitelj, koju je osnovao član kućanstva, može ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala u vrsti i količini koja odgovara broju članova novonastale obitelji za dogradnju stambenog objekta u vlasništvu članova obitelji koji za dogradnju i etažiranje objekta daju pisanu suglasnost.

(13) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje snosi troškove komunalnog uređenja građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu radi stvaranja uvjeta za komunalne priključke.

(14) Korisnici stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona koji ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje gube pravo na stambeno zbrinjavanje ako neosnovano, na poziv nadležnog tijela, odbiju ponuđenu useljivu obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu. Smatrat će se da je korisnik neosnovano odbio ponuđenu obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu ako istu odbije i nakon što Povjerenstvo iz članka 9.a stavka 4. ovoga Zakona procijeni da se radi o useljivom stambenom objektu i ako se stambeni objekt nalazi u mjestu za koje je podnesen zahtjev za stambeno zbrinjavanje.

(15) Korisnici stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona koji ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje gube pravo na stambeno zbrinjavanje ako neosnovano odbiju građevinsko zemljište u državnom vlasništvu i građevni materijal za obnovu odnosno izgradnju obiteljske kuće ako se stambeni objekt nalazi na području općine odnosno grada gdje je korisnik tražio stambeno zbrinjavanje.

(16) Korisnik koji je ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona gubi pravo na stambeno zbrinjavanje kad korisnik i članovi njegove obitelji prestanu koristiti predmetnu obiteljsku kuću odnosno stan za stambeno zbrinjavanje neprekidno u razdoblju duljem od šest mjeseci ili ga koriste na način kojim se obiteljskoj kući ili stanu i zajedničkim prostorijama njihovom krivnjom nanosi šteta. Smatrat će se da obiteljska kuća ili stan nisu korišteni neprekidno kada stanar samo povremeno navraća u stan odnosno kuću.

(17) Prestanak prava na stambeno zbrinjavanje prema odredbama stavka 15. ovoga članka ne može se dati korisniku koji obiteljsku kuću ili stan ne koristi zbog toga što se nalazi na liječenju ili osobitih obiteljskih okolnosti.

(18) Podnositelj zahtjeva za stambeno zbrinjavanje koji protupravno useli u obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu gubi pravo na stambeno zbrinjavanje ako u roku od 30 dana ne iseli iz obiteljske kuće i stana u državnom vlasništvu po nalogu Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, na čiji prijedlog ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba donosi rješenje o odbijanju zahtjeva za stambeno zbrinjavanje.

Članak 12. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

(1) Zahtjev za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona može se podnijeti u razdoblju od 1. siječnja do 15. veljače tekuće godine uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba koji rješavaju u prvom stupnju.

(2) Uz zahtjev za stambeno zbrinjavanje podnositelj je obvezan priložiti za sebe i sve članove obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje sljedeću dokumentaciju:

1. presliku važeće osobne iskaznice ili druge identifikacijske isprave,

2. uvjerenje o prebivalištu za razdoblje od 8. listopada 1991. do trenutka podnošenja zahtjeva,

3. uvjerenje nadležnog ureda za katastar o ne/posjedovanju nekretnina,

4. uvjerenje Općinskog suda da ima/nema u vlasništvu nekretnine,

5. potvrdu nadležne porezne ispostave o prometu nekretnina,

6. potvrdu Ministarstva financija, Porezne uprave, potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kao i druge odgovarajuće dokaze o primanjima u prethodnoj godini,

7. uvjerenje nadležnog suda u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona, a potvrdu Ministarstva pravosuđa u skladu s točkama 1. i 2. navedenog stavka nadležno tijelo koje rješava po podnesenom zahtjevu pribavlja po službenoj dužnosti.

(3) Za potrebe postupka podnositelj je obvezan priložiti za sebe i sve članove obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje na temelju zahtjeva ureda državne uprave u županiji odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba koji rješavaju u prvom stupnju, i ostalu dokumentaciju kao što je:

– dokaz o statusu nositelja stanarskog prava, odnosno člana obiteljskog kućanstva nositelja stanarskog prava,

– dokaz o stečenom pravnom položaju zaštićenog najmoprimca odnosno člana obiteljskog kućanstva zaštićenog najmoprimca,

– izjavu vlasnika/suvlasnika nekretnine kojom dopušta podnositelju zahtjeva obnovu/popravak/nadogradnju na nekretnini u njegovu vlasništvu/suvlasništvu kao i upis zabrane otuđenja,

– izjavu o stanju useljivosti stambenog objekta.

Dokumentaciju o činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi javnopravno tijelo kod kojeg se vodi postupak, odnosno drugo javnopravno tijelo ili sud, uredi državne uprave u županijama i nadležno upravno tijelo Grada Zagreba pribavit će službenim putem.

(4) Dokumentaciju iz stavka 2. točki 3. do 5. ovoga članka potrebno je dostaviti za mjesta gdje je podnositelj zahtjeva i svi članovi obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje imao prijavljena prebivališta od 8. listopada 1991. godine do trenutka podnošenja zahtjeva, kao i za mjesta svih boravišta u navedenom razdoblju. Iznimno, izbjeglice, prognanici, povratnici, osobe kojima su navedeni statusi prestali i bivši nositelji stanarskog prava, koji se stambeno zbrinjavaju kroz Regionalni program stambenog zbrinjavanja, a koji iz osobito opravdanih razloga ne mogu priložiti dokumentaciju iz stavka 2. točki 3. do 5. ovoga članka, koja se odnosi na nekretnine na području drugih država, za sebe i/ili člana obitelji prilažu ovjerenu izjavu kojom pod punom kaznenom i materijalnom odgovornošću jamče da ispunjavaju uvjete utvrđene u navedenim odredbama.

(5) Osim dokaza iz stavka 2. ovoga članka podnositelj zahtjeva obvezan je dostaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta za bodovanje iz članka 12.a stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Dokazi o ispunjavanju uvjeta za stambeno zbrinjavanje iz stavka 2. točaka 3. do 7. i stavka 5. ovoga članka u trenutku podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje ne mogu biti stariji od šest mjeseci, a nepotpuni, odnosno nepravodobni zahtjevi odbacit će se rješenjem, na koje se može izjaviti žalba.

(7) Iznimno, pravo na stambeno zbrinjavanje darovanjem građevnog materijala za popravak obiteljske kuće ili stana mogu ostvariti izbjeglice, prognanici, povratnici, osobe kojima su navedeni statusi prestali i bivši nositelji stanarskog prava, koji se stambeno zbrinjavaju kroz Regionalni program stambenog zbrinjavanja, a koji iz osobito opravdanog razloga ne mogu priložiti odgovarajući dokaz da ispunjavaju uvjet utvrđen u odredbi članka 12. stavka 2. točki 4. ovog Zakona, u kojem slučaju su dužni uz zahtjev priložiti ovjerenu izjavu kojom pod punom kaznenom i materijalnom odgovornošću jamče da ispunjavaju uvjet utvrđen u toj odredbi. U navedenim slučajevima potvrdu odnosno uvjerenje ureda za katastar da podnositelj zahtjeva i svi članovi obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje ne posjeduju druge nekretnine i uvjerenje općinskog suda da podnositelj zahtjeva i svi članovi obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje nemaju u vlasništvu druge nekretnine u Republici Hrvatskoj uredi državne uprave u županijama i nadležno upravno tijelo Grada Zagreba pribavit će službenim putem.

Članak 13. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

(1) Nakon 10 godina neprekidnog prebivanja u obiteljskoj kući ili stanu u državnom vlasništvu, najmoprimac obiteljske kuće ili stana stječe pravo kupnje obiteljske kuće ili stana prema kriterijima koje će uredbom propisati Vlada Republike Hrvatske. Uredbom će Vlada Republike Hrvatske utvrditi i uvjete po kojima najmoprimac obiteljske kuće ili stana može kupiti obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu i prije 10 godina.

(2) Iznimno od članka 9.b stavka 5. ovog Zakona korisnici koji su do 1. svibnja 2013. stambeno zbrinuti davanjem u najam obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu ostvaruju pravo na kupnju u cijelosti čitave stambene površine obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu po cijeni koja se propisuje uredbom iz stavka 1. ovoga članka

(3) Pravilnik o načinu izgradnje i mjerilima za popravak, obnovu i izgradnju obiteljske kuće dodjelom građevnog materijala i višestambenih objekata iz članka 8. stavka 1. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona donosi čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Članak 14. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

(1) Obitelj koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 2., 3. i 5. ovoga Zakona dužna je useliti se u obnovljenu obiteljsku kuću ili stan u roku od 90 dana od dana dostave završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu i u njoj prebivati najmanje 10 godina od dana dostavljenog završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu, odnosno izdane uporabne dozvole. U protivnom korisnik je dužan vratiti sredstva utrošena za darovani građevni materijal.

(2) Korisnik koji se stambeno zbrinjava prema članku 8. stavku 1. točkama 3., 5., 6. i 7. ovoga Zakona ne smije otuđiti nekretninu 10 godina od dana sklapanja ugovora bez suglasnosti Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, s tim da ugovor mora obvezno sadržavati uglavak o zabrani otuđenja, odnosno opterećenja nekretnine u roku od 10 godina od dana sklapanja ugovora.

(3) Zabrana otuđenja, odnosno opterećenja nekretnine u roku iz stavka 2. ovoga članka upisat će se u zemljišne knjige. Zabrana otuđenja, odnosno opterećenja darovane nekretnine iz članka 8. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona upisat će se istodobno s uknjižbom prava vlasništva na daroprimatelja.

Članak 15. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

(1) Obitelj koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona dužna je useliti se u obiteljsku kuću ili stan u roku od 30 dana od ostvarivanja prava te prebivati i boraviti u toj kući ili stanu i koristiti ih u svrhu stanovanja.

(2) Ako se korisnik, prije isteka roka od 10 godina, odseli iz obiteljske kuće ili stana koji mu je dan u najam, dužan je tu nekretninu vratiti u roku od 30 dana od dana iseljenja.

(3) U slučaju smrti korisnika, njegovi članovi obitelji mogu nastaviti s korištenjem nekretnine dane u najam, pod istim uvjetima.

Članak 16. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

Osobe koje su prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 174/04., 92/05., 2/07. i 107/07.) podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje, a koriste stan ili kuću u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi mogu ostvariti pravo na darovanje prema odredbama ovoga Zakona pod uvjetom da odustanu od drugih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Članak 17. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

Članak 18. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

Podnositelj zahtjeva za ostvarivanje prava iz članka 8. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona mora podmiriti sve obveze nastale u vezi s njegovim korištenjem obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu, a osobito obveze za potrošenu vodu, komunalnu naknadu, vodnu naknadu te ostale obveze.

Članak 19. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

(1) Osobama određenih struka i zanimanja za čijim radom postoji posebno iskazana potreba na područjima posebne države skrbi prema podacima područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prema zahtjevu tijela državne uprave ili lokalne samouprave, a koji nemaju riješeno stambeno pitanje može se dati u najam obiteljska kuća ili stan u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka zahtjev podnose tijekom cijele godine.

(3) Obiteljskim kućama i stanovima iz stavka 1. ovoga članka raspolaže Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje na način da se osobama iz stavka 1. ovoga članka daje obiteljska kuća ili stan u najam.

(4) Ugovor o najmu iz stavka 2. ovoga članka sklapa Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje na određeno ili neodređeno vrijeme s osobama iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 20. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

(1) Republika Hrvatska može darovati općinama i gradovima na područjima posebne državne skrbi državno zemljište za izgradnju ili dogradnju groblja.

(2) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i jedinica lokalne samouprave sklapaju ugovor o darovanju državnog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka koji sadrži odredbu o svrsi korištenja zemljišta.

Članak 21. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

(1) Iznimno od odredbi članka 2. ovoga Zakona i odredaba Zakona o porezu na promet nekretnina (»Narodne novine«, br. 69/97., 26/00., 127/00., 153/02. i 22/11.), porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji stječu nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu stambenog zbrinjavanja, a koje se nalaze na područjima posebne državne skrbi, ako imaju prebivalište na adresi nekretnine koju stječu.

(2) Porez iz stavka 1. ovoga članka naknadno se plaća ako se u roku od 10 godina od dana stjecanja nekretnine nekretnina otuđi, ili ako porezni obveznik promjeni prebivalište.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako građanin, koji je na temelju stavka 1. ovoga članka ostvario pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina, otuđuje nekretninu za koju je ostvario oslobođenje u roku od 10 godina, u vlasništvo osobi nasljedniku prvoga nasljednog reda koji ima prebivalište na području posebne državne skrbi, naknadno ne plaća porez iz stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju novi stjecatelj stupa u položaj pravnog sljednika osobe iz stavka 1. ovoga članka, a rok iz stavka 2. ovoga članka računa se od kada je prednik stekao nekretninu.

Članak 22. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

Članak 23. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

(1) Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području posebne državne skrbi i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci, do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, plaćaju porez na dobit kako slijedi:
1. ne plaćaju porez na dobit na području prve skupine,
2. plaćaju 25% od propisane porezne stope na području druge skupine,
3. plaćaju 75% od propisane porezne stope na području treće skupine.

(2) Smatra se da obveznik poreza iz stavka 1. ovoga članka zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Članak 24. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

Članak 25. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

Članak 26. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

Članak 27. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

Članak 28. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

Članak 29. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

(1) Prava iz ovoga Zakona ne mogu ostvariti osobe:
1. koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva,
2. koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv Republike Hrvatske,
3. protiv kojih je pokrenut postupak za kaznena djela protiv Republike Hrvatske do pravomoćnosti sudske odluke.

(2) Prava iz ovoga Zakona ne može ostvariti ni osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu (»Narodne novine«, br. 80/96.).

(3) Za osobu protiv koje je podignuta pravomoćna optužnica za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu ostvarivanja prava iz ovoga Zakona odgađaju se do pravomoćnosti sudske odluke.

Članak 30. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

Članak 31. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

U postupcima koji se vode po ovom Zakonu korisnici ne plaćaju upravne pristojbe u cjelosti te javnobilježničke pristojbe u dijelu koji je prema posebnim propisima prihod državnog proračuna.

Članak 32. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

(1) Uredbu iz članka 13. stavka 1. i Odluku iz članka 12. stavka 4. ovoga Zakona u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske.

(2) Pravilnik iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za regionalni razvoj i Pravilnik iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za regionalni razvoj uz suglasnost ministra financija, najkasnije u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Do stupanja na snagu propisa iz ovoga Zakona ostaje na snazi Uredba o uvjetima i mjerilima za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 10/01.), Pravilnik o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi(»Narodne novine«, br. 116/02.), Uredba o uvjetima za kupnju obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 48/03. i 68/07.) donesena na temelju ovlaštenja iz Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.).

Članak 33. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

(1) Postupci započeti po Zakonu o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.), Uredbi o darovanju stanova i kuća u vlasništvo Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, br. 94/05., 153/05. i 142/06.) i Uredbi o darovanju stanova i kuća u vlasništvo Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 82/07.) a nedovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Postupci za povrat privremeno preuzete imovine i naknade za pretrpljenu štetu zbog korištenja imovine dovršit će se po odredbama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.)

Članak 34. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti sve odredbe Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.), osim članaka 13. i 14.

(2) Zakon iz stavka 1. ovoga članka prestaje važiti 31. prosinca 2008.

Članak 35. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 21., 22., 25., 26. i 28. koji stupaju na snagu 1. siječnja 2009.