Zakon o područjima posebne državne skrbi

Članak 1. #Povijest člankaNN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 2. #Povijest člankaNN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 3. #

Područja posebne državne skrbi određuju se u tri skupine, i to prva i druga skupina prema okolnostima nastalim na temelju posljedica agresije na Republiku Hrvatsku, a treća skupina utvrđena je prema tri kriterija: kriteriju ekonomske razvijenosti, kriteriju strukturnih poteškoća, demografskom kriteriju.

Na ovaj se članak poziva: Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, čl. 2.

Članak 4. #

(1) Prvoj skupini pripadaju tijekom Domovinskog rata okupirana područja gradova i općina koja se nalaze neposredno uz državnu granicu, a gradsko/općinsko središte nije od državne granice udaljeno više od 15 kilometara zračne linije i nema više od 5 000 stanovnika prema popisu pučanstva iz 1991. godine, kao i sva preostala tada okupirana područja gradova, općina i naselja hrvatskog Podunavlja.

(2) Prvoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina:
Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Borovo, Cetingrad, Civljane, Čeminac, Darda, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Draž, Dubrovačko primorje, Dragalić, Dvor, Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Jagodnjak, Jasenovac, Kijevo, Kneževi Vinogradi, Lovas, Majur, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Petlovac, Plitvička Jezera, Popovac, Rakovica, Slunj, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Šodolovci, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vojnić, Vrlika, Vukovar, Župa dubrovačka.

(3) Prvoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:
Osijek (10% područja grada) – naselja: Klisa, Nemetin, Sarvaš i Tenja,
Vinkovci (25% područja grada) – naselje Mirkovci.

Na ovaj se članak poziva: Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, čl. 2.

Članak 5. #

(1) U drugoj skupini su područja gradova, općina i naselja koja su bila okupirana za vrijeme Domovinskog rata, a ne pripadaju u prvu skupinu iz članka 4. ovoga Zakona.

(2) Drugoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina:
Barilović, Benkovac, Biskupija, Brestovac, Čačinci, Drniš, Đulovac, Ervenik, Glina, Gornji Bogićevci, Gospić, Gračac, Grubišno Polje, Hrvace, Jasenice, Josipdol, Kistanje, Knin, Konavle, Krnjak, Lasinja, Lipik, Lišane Ostrovičke, Lovinac, Mikleuš, Novigrad, Novska, Obrovac, Okučani, Otočac, Pakrac, Petrinja, Plaški, Polača, Poličnik, Posedarje, Promina, Ružić, Saborsko, Sirač, Skradin, Stankovci, Ston, Sunja, Škabrnja, Tounj, Udbina, Velika, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Voćin, Vrhovine i Zemunik Donji.

(3) Drugoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:
Daruvar (25% područja grada) – naselja: Markovac i Vrbovac;
Dubrovnik (50% područja grada) – naselja: Bosanka, Brsećine, Dubravica, Donje Obuljeno, Čajkovica, Čajkovići, Gornje Obuljeno, Gromača, Kliševo, Knežica, Komolac, Ljubač, Mokošica, Mravinjac, Mrčevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Prijevoj, Pobrežje, Rožat, Šumet, Trsteno i Zaton;
Karlovac (10% područja grada) – naselja: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanićki, Donja Trebinja, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornji Sjeničak, Ivanković Sela, Ivošević Selo, Kablar, Kamensko, Karlovac – dijelovi Gornje Mekušje, Sajevac i Turanj, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjerovići, Okić, Popović Brdo, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Tušilović, Udbinja, Utinja i Vukmanić;
Sisak (10% područja grada) – naselja: Blinjski Kut, Klobučak, Letovanci, Madžari, Staro Selo i Vurot;
Slatina (10% područja grada) – naselja: Golenić, Ivanbrijeg i Lukavac;
Virovitica (10% područja grada) – naselje Jasenaš;
Vodice (25% područja grada) – naselja: Čista Mala, Čista Velika i Grabovci;
Zadar (10% područja grada) – naselja: Babindub i Crno.

Na ovaj se članak poziva: Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, čl. 2.

Članak 6. #

(1) Trećoj skupini područja posebne državne skrbi pripadaju područja općina i gradova koja su ocijenjena kao dijelovi Republike Hrvatske koji zaostaju u razvoju prema tri kriterija razvijenosti: ekonomskom, strukturnom i demografskom.

(2) Trećoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina:
Babina Greda, Bebrina, Bednja, Berek, Bosiljevo, Brinje, Brod Moravice, Cernik, Cestica, Cista Provo, Crnac, Čađavica, Čaglin, Dekanovec, Donja Voća, Drenovci, Galovac, Generalski Stol, Gornja Rijeka, Garčin, Gradina, Grožnjan, Gundinci, Gunja, Ivanska, Jarmina, Klakar, Kraljevec na Sutli, Kula Norinska, Lanišće, Lećevica, Levanjska Varoš, Lokvičić, Netretić, Oprisavci, Oprtalj, Oriovac, Otok (Splitsko-dalmatinska županija), Otok (Vukovarsko-srijemska županija), Pakoštane, Perušić, Pisarovina, Podgorač, Podravska Moslavina, Podturen, Podcrkavlje, Pokupsko, Pojezerje, Prgomet, Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija), Proložac, Punitovci, Ribnik, Runovići, Satnica Đakovačka, Semeljci, Sikirevci, Slavonski Šamac, Sopje, Starigrad, Suhopolje, Trnava, Unešić, Velika Kopanica, Vladislavci, Vođinci, Vrbanja, Vrbje, Zagorska Sela, Zagvozd, Zažablje, Zmijavci, Zrinski Topolovac, Žumberak.

Na ovaj se članak poziva: Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, čl. 2.

Članak 7. #Povijest člankaNN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 8. #Povijest člankaNN 57/2011izmijenjen člankom 1.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 9. #Povijest člankaNN 57/2011izmijenjen člancima 2. i 3.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 9.a #Povijest člankaNN 57/2011dodan člankom 3.NN 51/2013izmijenjen člankom 1.NN 147/2014izmijenjen člankom 1.NN 18/2015izmijenjen člankom 1.Sve verzije članka

(1) Neuseljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu smatra se stambena građevina takvog oštećenja nosive konstrukcije građevine (temelji, zidovi, stropne ploče, krovište) da građevina više ne ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, odnosno kada su drugi nekonstruktivni dijelovi građevine (podne, stropne i zidne obloge, pokrov, vanjska stolarija) oštećeni u mjeri u kojoj nisu osigurani minimalni higijenski i zdravstveni uvjeti, odnosno kada građevina nema sanitarni čvor, odnosno kada je isti oštećen u toj mjeri da je neuporabljiv.

(2) Useljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu smatra se stambena građevina koja ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine i koja zadovoljava minimalne higijenske i zdravstvene uvjete.

(3) Useljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu s potrebom dodjele građevnog materijala smatra se stambena građevina kod koje postoje manja oštećenja konstrukcije, odnosno nekonstruktivnih dijelova, odnosno sanitarnog čvora.

(4) Status neuseljivog i useljivog stambenog objekta utvrđuje Povjerenstvo za procjenu stanja stambenog objekta sastavljeno od tri člana, a koje imenuje čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje odnosno čelnik ureda državne uprave u županiji odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba.

(5) Povjerenstvo iz stavka 4. ovoga članka imenovano od čelnika ureda državne uprave u županiji odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba procjenjuje status useljivosti stambenog objekta u postupcima iz članka 12.b ovoga Zakona.

(6) Stranka ima pravo prigovora na procjenu Povjerenstva iz stavka 5. ovoga članka, o kojem rješenjem odlučuje čelnik ureda državne uprave u županiji odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba. Stranka prigovor može izjaviti u roku od 15 dana od primitka pisane obavijesti Povjerenstva za procjenu stanja stambenog objekta, o procijenjenom statusu useljivosti stambenog objekta.

Članak 9.b #Povijest člankaNN 57/2011dodan člankom 3.NN 51/2013izmijenjen člankom 2.NN 147/2014izmijenjen člankom 2.Sve verzije članka

(1) Stambena površina obiteljske kuće ili stana ili odgovarajuća količina građevnog materijala iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje se prema broju članova obitelji, i to:

a) samac – 35 m²

b) dvočlana obitelj – 45 m²

c) tročlana obitelj – 55 m²

d) četveročlana obitelj – 65 m²

e) peteročlana obitelj – 75 m²,

– za svakoga sljedećeg člana obitelji dodatnih 10 m².

(2) Odstupanje od stambene površine obiteljske kuće ili stana iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je, uz suglasnost podnositelja zahtjeva, za veličinu do +/– 20 m² površine za stanove odnosno do +/– 30 m² za obiteljske kuće, redoslijedom utvrđenim listom prvenstva iz članka 12.a.

(3) Iznimno, uz odobrenje Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a uz suglasnost podnositelja zahtjeva, moguća su i veća odstupanja, redoslijedom utvrđenim listom prvenstva iz članka 12.a, u mjestima u kojima Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ne raspolaže obiteljskom kućom ili stanom čija je stambena površina sukladna stavku 1. ili 2. ovoga članka.

(4) U stambenu površinu iz stavka 1. ovoga članka ne ulaze unutarnja stubišta, neuređeno potkrovlje i drugi neuređeni dijelovi obiteljske kuće ili stana, potkrovlje, podrum, garaža, parkirališno mjesto, kotlovnica, pomoćne građevine i drugi dijelovi koji se mogu smatrati zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade.

(5) Kod dodjele građevnog materijala na zahtjev korisnika može se dopustiti povećanje tlocrtne površine nove kuće do 20% korisne stambene površine te povećanje potkrovlja do 140 cm visine. Takav projekt osigurava Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a korisnik snosi trošak razlike u cijeni projekta za povećanu površinu i razlike građevnog materijala potrebnog za izgradnju kuće prema povećanom projektu u odnosu na odgovarajuću količinu građevnog materijala iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Višak stambene površine obiteljske kuće ili stana je površina veća od površine navedene u stavku 1. do 3. ovoga članka, koja se kod darovanja ili kupnje nekretnine iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona može otkupiti po cijeni koja se utvrđuje u visini etalonske cijene građenja utvrđene u Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji umanjene za građevinsko stanje stambenog objekta koje umanjenje se propisuje Uredbom iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona.

(7) Predmet darovanja, odnosno prodaje po ovom Zakonu je obiteljska kuća iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, uz koju korisnik postaje vlasnikom i zemljišta koje služe redovitoj upotrebi obiteljske kuće te pripadajućih pomoćnih prostorija i gospodarskih građevina ako su iste izgrađene s namjenom da budu trajno spojene s predmetnom nekretninom te da tamo trajno ostanu, odnosno odgovarajućeg dijela zajedničkih dijelova i uređaja i zemljišta koje pripada građevini.

(8) Predmetom prodaje odnosno darovanja može biti i zemljište veće od zemljišta za redovitu upotrebu građevine ako se obiteljska kuća te pomoćne, gospodarske i druge građevine koje služe uporabi zgrade nalaze na takvom zemljištu, a najviše do 2.000 m2 zemljišta izvan zemljišta za redovitu upotrebu građevine.

(9) Dijelove okućnice kao što su vrtovi, poljoprivredno zemljište i ostali dijelovi koji predstavljaju cjelinu okućnice iznad 2.000 m2 zemljišta iz stavka 7. ovoga članka a najviše do 5.000 m2, korisnik može otkupiti direktnom pogodbom po prosječnoj tržišnoj vrijednosti koju procjenu utvrđuje nadležna porezna uprava za približno isto područje u približno isto vrijeme.

(10) Zemljište iz stavka 8. ovoga članka koje je u naravi poljoprivredno zemljište ne ulazi u Zemljišni fond Agencije za poljoprivredno zemljište i za otkup predmetnog zemljišta nije potrebna suglasnost spomenute Agencije.

Članak 10. #Povijest člankaNN 57/2011izmijenjen člancima 4. i 5.NN 51/2013izmijenjen člankom 3.NN 147/2014izmijenjen člankom 3.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 10.a #Povijest člankaNN 57/2011dodan člankom 5.NN 147/2014izmijenjen člankom 4.Sve verzije članka

(1) U slučaju smrti, razvoda braka ili razvrgnuća izvanbračne zajednice korisnika koji su stambeno zbrinuti najmom obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu, prednost u ostvarivanju prava između članova obitelji koji su navedeni kao članovi obitelji u trenutku stambenog zbrinjavanja utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju odnosno prema pravomoćnoj sudskoj odluci u kojoj je određena osoba s kojom će djeca živjeti u zajedničkom kućanstvu. Članovi obitelji iz istog nasljednog reda odnosno razvedeni supružnici ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu.

(2) Status člana obitelji najmoprimca na temelju rješenja nadležnog ureda državne uprave u županiji odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba o ispunjavanju uvjeta iz ovog Zakona, može ostvariti novorođeno i posvojeno dijete te novovjenčani bračni kao i izvanbračni drug najmoprimca kao i člana obitelji najmoprimca koji je status člana obitelji ostvario u trenutku stambenog zbrinjavanja najmoprimca.

(3) Nekretnina koja je predmet darovanja i kupnje po ovom Zakonu je suvlasništvo svih članova obitelji na temelju kojih stječu pravo na veličinu stambenog objekta i neovisno s kojim članom obitelji je zaključen ugovor o darovanju.

Članak 10.b #Povijest člankaNN 57/2011dodan člankom 5.NN 76/2014izmijenjen člankom 1.NN 147/2014izmijenjen člankom 5.Sve verzije članka

(1) Hrvatski branitelji i članovi obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su prije stupanja na snagu Uredbe o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ovoga Zakona otkupili vlastitim sredstvima ili kreditom obiteljsku kuću u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi, imaju pravo na povrat kupoprodajne cijene bez kamata uz uvjet da nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. i uz uvjet da prebivaju u kupljenom stanu ili obiteljskoj kući.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka može ostvariti i bračni kao i izvanbračni drug hrvatskog branitelja koji je sklopio kupoprodajni ugovor, uz uvjet da je bračna zajednica postojala i u vrijeme sklapanja kupoprodajnog ugovora.

(3) Povrat sredstava iz stavka 1. ovoga članka izvršit će se najkasnije do 1. lipnja 2017.

(4) Način povrata sredstava iz stavka 1. ovoga članka propisat će uredbom Vlada Republike Hrvatske.

Članak 10.c #Povijest člankaNN 57/2011dodan člankom 5.NN 51/2013izmijenjen člankom 4.Sve verzije članka

(1) Pravo na dodjelu građevnog materijala mogu ostvariti i hrvatski državljani koji izvan područja posebne državne skrbi imaju u vlasništvu oštećenu ili razorenu obiteljsku kuću te bivši nositelji stanarskog prava koji imaju u vlasništvu oštećenu kuću ili građevinsko zemljište izvan područja posebne državne skrbi.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti pravo na dodjelu građevnog materijala ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske, području država nastalih raspadom SFRJ ili drugih država u kojima borave, ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno ako nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca te pod uvjetom da se u obnovljenu kuću ili stan vrate i u njoj prebivaju.

(3) Uvjete i način za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka propisat će čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje pravilnikom.

Članak 10.d #Povijest člankaNN 57/2011dodan člankom 5.NN 51/2013brisan člankom 5.Sve verzije članka

Članak 11. #Povijest člankaNN 57/2011izmijenjen člankom 6.NN 51/2013izmijenjen člancima 6. i 7.NN 147/2014izmijenjen člankom 6.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 11.a #Povijest člankaNN 51/2013dodan člankom 7.Sve verzije članka

(1) Čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje donosi pravilnik o najmu stambenih jedinica koje se koriste za stambeno zbrinjavanje u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Kontrola stambenih jedinica iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s godišnjim planom kontrole koji donosi čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(3) Na temelju utvrđenih nepravilnosti tijekom provođenja kontrole Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ovlašten je otkazati ugovor o najmu.

(4) Po podnesenim zahtjevima korisnika stambenog zbrinjavanja koji se odnose na stambenu jedinicu koja im je dana u najam, u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 1. ovoga članka, u prvom stupnju rješavaju nadležni uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, a u drugom stupnju Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(5) U slučaju kada korisnici najma moraju iseliti iz stambene jedinice koja im je dana u najam radi provedbe poslova upravljanja i održavanja objekata te u izvršavanju pravomoćnih odluka nadležnih sudova i upravnih tijela, na prijedlog Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba donosi po službenoj dužnosti rješenje o utvrđivanju prava na odgovarajuće stambeno zbrinjavanje u prvom stupnju.

Članak 12. #Povijest člankaNN 57/2011izmijenjen člancima 7. i 8.NN 51/2013izmijenjen člankom 8.NN 147/2014izmijenjen člankom 7.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 12.a #Povijest člankaNN 57/2011dodan člankom 8.NN 51/2013izmijenjen člankom 9.NN 76/2014izmijenjen člankom 2.NN 147/2014izmijenjen člankom 8.NN 18/2015izmijenjen člankom 2.Sve verzije članka

(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona, u skladu s osiguranim sredstvima u državnom proračunu, raspoloživom stambenom fondu u državnom vlasništvu te planu stambenog zbrinjavanja, ostvaruje se u skladu s listama prvenstva razvrstanim prema općinama i gradovima koje za tekuću godinu utvrđuju uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba do 30. ožujka, te ih objavljuju na svojim mrežnim stranicama i oglasnoj ploči.

(2) Liste prvenstva sastavljaju se od pravodobno podnesenih i urednih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje iz stavka 1. ovoga članka, bodovanih u skladu s kriterijima koje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske, a koji posebno uključuju stambeni status, uvjete stanovanja, prebivanje na određenom području, primanja, stručnu spremu, životnu dob, broj članova te broj djece u obitelji koja se stambeno zbrinjava, kao i statuse priznate po posebnim propisima hrvatskim braniteljima, invalidima, žrtvama nasilja u obitelji te izbjeglicama, prognanicima i povratnicima.

(3) Zahtjevi bodovani u skladu s kriterijima iz stavka 2. ovoga članka, na liste prvenstva iz stavka 1. ovoga članka, razvrstavaju se po pojedinim modelima stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona, a sadrže redni broj, ime i prezime podnositelja zahtjeva, broj članova obitelji i broj bodova.

(4) Smatra se da su podnositelji zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka podnošenjem zahtjeva dali pristanak na objavu podataka iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Na objavljene liste prvenstva iz stavka 1. ovoga članka podnositelji zahtjeva imaju pravo podnošenja prigovora u roku od petnaest dana od dana njihove objave na mrežnim stranicama i oglasnoj ploči ureda državne uprave u županijama odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba, a izvršne liste moraju biti objavljene do 15. svibnja.

(6) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u svrhu realizacije lista prvenstva iz stavka 1. ovoga članka:

– donosi trogodišnji plan stambenog zbrinjavanja izbjeglica, prognanika i povratnika, osoba kojima je takav status prestao, te bivših nositelja stanarskih prava koji se stambeno zbrinjavaju u okviru nacionalnog i regionalnog programa za stambeno zbrinjavanje,

– donosi trogodišnji plan stambenog zbrinjavanja drugih osoba koje se zbrinjavaju u okviru nacionalnog programa za stambeno zbrinjavanje u skladu s odredbama ovoga Zakona, uz mišljenje ministarstva nadležnog za regionalni razvoj, koje je nositelj Stambenog programa za potpomognuta i demografski ugrožena područja i odgovorno tijelo za praćenje provedbe navedenog programa,

– uredima državne uprave u županijama i nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba dostavlja podatke o raspoloživom stambenom fondu i osiguranim sredstvima u državnom proračunu za stambeno zbrinjavanje.

(7) Izvješća o provedbi stambenog programa iz stavka 1. ovoga članka, uredi državne uprave u županijama i nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, dužni su dostavljati Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje najkasnije do 5. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

(8) U slučaju zahtjeva uvrštenih na liste prvenstva iz stavka 1. ovoga članka, za koje u tekućoj godini nije doneseno rješenje o ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje, neriješeni zahtjevi s liste prvenstva prenijet će se na listu prvenstva za iduću kalendarsku godinu, pri čemu se iznova utvrđuje mjesto zahtjeva na listi prvenstva.

(9) Za podnositelje zahtjeva koji borave u objektima organiziranog smještaja te za korisnike Regionalnog stambenog programa pravo na stambeno zbrinjavanje utvrđuje se po službenoj dužnosti, u postupku koji provode uredi državne uprave u županijama odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, prema planu zbrinjavanja koji donosi Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(10) Uvjete za ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava i članova njihovih obitelji uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

(11) Uvjete za ostvarivanje prava u provedbi Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu kroz darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu ili izgradnju oštećenih ili uništenih kuća uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 12.b #Povijest člankaNN 57/2011dodan člankom 8.NN 51/2013izmijenjen člankom 10.Sve verzije članka

(1) U postupcima po podnesenim zahtjevima za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4., članka 10.c i članka 12.a stavaka 1. i 9. ovoga Zakona rješavaju u prvom stupnju uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, nadležni prema mjestu stambenog zbrinjavanja.

(2) U postupcima po podnesenim žalbama na rješenja iz stavka 1. ovoga članka rješava u drugom stupnju Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) U postupku provedbe Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu kroz darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu ili izgradnju oštećenih ili uništenih kuća, iz članka 12.a stavka 10. ovoga Zakona po podnesenom zahtjevu suglasnost izdaje Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, na koju se u roku od osam dana može podnijeti prigovor navedenom tijelu.

(5) Tijela nadležna za rješavanje u postupcima propisanim ovim Zakonom ovlaštena su po službenoj dužnosti zatražiti podatke iz službenih evidencija drugih nadležnih tijela.

(6) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ustrojava i upravlja elektroničkom bazom podataka o stambenom zbrinjavanju u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(7) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje osigurava zaštitu podataka, u skladu s posebnim propisima o zaštiti podataka, te njihovu dostupnost samo uz obrazloženi zahtjev.

Članak 13. #Povijest člankaNN 51/2013izmijenjen člankom 11.NN 147/2014izmijenjen člankom 9.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 14. #Povijest člankaNN 51/2013izmijenjen člankom 12.NN 76/2014izmijenjen člankom 3.NN 147/2014izmijenjen člankom 10.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 15. #Povijest člankaNN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 16. #Povijest člankaNN 51/2013izmijenjen člankom 13.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 17. #Povijest člankaNN 51/2013brisan člankom 14.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 18. #Povijest člankaNN 147/2014izmijenjen člankom 11.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 19. #Povijest člankaNN 51/2013izmijenjen člankom 15.NN 147/2014izmijenjen člancima 12. i 13.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 19.a #Povijest člankaNN 147/2014dodan člankom 13.NN 18/2015izmijenjen člankom 3.Sve verzije članka

(1) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje iznimno može omogućiti stambeno zbrinjavanje izvan Liste prvenstva u posebnim okolnostima kao što su teška oštećenja stambenih objekata zbog požara, poplave i drugih vremenskih nepogoda te teških zdravstvenih i socijalnih prilika podnositelja zahtjeva ili člana obitelji podnositelja zahtjeva, a sve uz pisanu preporuku nadležnog centra za socijalnu skrb ili načelnika općine ili gradonačelnika i uz prijedlog Povjerenstva osnovanog u tu svrhu.

(2) Za potrebe stambenog zbrinjavanja iz stavka 1. ovoga članka čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje imenuje Povjerenstvo za hitno stambeno zbrinjavanje.

(3) Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka čini pet članova, i to jedan predstavnik ministarstva nadležnog za socijalnu skrb, jedan predstavnik ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba i tri predstavnika Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(4) Na prijedlog Povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka nadležni ured državne uprave u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, bez odgode, donose rješenje o darovanju građevinskog materijala ili o davanju u najam obiteljske kuće ili stana sukladno osiguranim financijskim sredstvima u državnom proračunu i raspoloživom stambenom fondu u državnom vlasništvu.

(5) U postupku utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje koje se provodi u skladu s ovim člankom, nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba će po službenoj dužnosti pribaviti dokaze iz članka 12. stavka 2. ovog Zakona, o činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi javnopravno tijelo kod kojeg se vodi postupak, odnosno drugo javnopravno tijelo ili sud.

Članak 20. #Povijest člankaNN 147/2014izmijenjen člankom 14.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 21. #Povijest člankaNN 148/2013izmijenjen člankom 1.NN 147/2014izmijenjen člankom 15.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 22. #Povijest člankaNN 148/2013izmijenjen člankom 2.NN 147/2014brisan člankom 16.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 23. #Povijest člankaNN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 24. #Povijest člankaNN 148/2013brisan člankom 3.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 25. #Povijest člankaNN 147/2014brisan člankom 17.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 26. #Povijest člankaNN 148/2013brisan člankom 4.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 27. #Povijest člankaNN 51/2013brisan člankom 16.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 28. #Povijest člankaNN 51/2013izmijenjen člankom 17.NN 148/2013brisan člankom 5.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 29. #Povijest člankaNN 51/2013izmijenjen člankom 18.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 30. #Povijest člankaNN 51/2013brisan člankom 19.NN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 31. #Povijest člankaNN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 32. #Povijest člankaNN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 33. #Povijest člankaNN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 34. #Povijest člankaNN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka

Članak 35. #Povijest člankaNN 106/2018izmijenjen člankom 51.Sve verzije članka