Izmjene: NN 51/2013

Članak 9.a izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

(1) Neuseljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu smatra se stambena građevina takvog oštećenja nosive konstrukcije građevine (temelji, zidovi, stropne ploče, krovište) da građevina više ne ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, odnosno kada su drugi nekonstruktivni dijelovi građevine (podne, stropne i zidne obloge, pokrov, vanjska stolarija) oštećeni u mjeri u kojoj nisu osigurani minimalni higijenski i zdravstveni uvjeti, odnosno kada građevina nema sanitarni čvor, odnosno kada je isti oštećen u toj mjeri da je neuporabljiv.

(2) Useljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu smatra se stambena građevina koja ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine i koja zadovoljava minimalne higijenske i zdravstvene uvjete.

(3) Useljivom stambenom građevinom prema ovom Zakonu s potrebom dodjele građevnog materijala smatra se stambena građevina kod koje postoje manja oštećenja konstrukcije, odnosno nekonstruktivnih dijelova, odnosno sanitarnog čvora.

(4) Status neuseljivog i useljivog stambenog objekta utvrđuje Povjerenstvo za procjenu stanja stambenog objekta sastavljeno od tri člana, a koje imenuje ministar regionalnog razvoja, šumarstva čelnik Državnog ureda za obnovu i vodnoga gospodarstva stambeno zbrinjavanje.

Članak 9.b izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

(1) Stambena površina obiteljske kuće ili stana ili odgovarajuća količina građevnog materijala iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje se prema broju članova obitelji, i to:

a) samac – 35 m²

b) dvočlana obitelj – 45 m²

c) tročlana obitelj – 55 m²

d) četveročlana obitelj – 65 m²

e) peteročlana obitelj – 75 m²,

– za svakoga sljedećeg člana obitelji dodatnih 10 m².

(2) Odstupanje od stambene površine obiteljske kuće ili stana iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je za veličinu do +10 20 m2 površine za stanove odnosno do +20 +30 m2 za obiteljske kuće.

(3) U stambenu površinu iz stavka 1. ovoga članka ne ulaze unutarnja stubišta, neuređeno potkrovlje i drugi neuređeni dijelovi obiteljske kuće ili stana, potkrovlje, podrum, garaža, parkirališno mjesto, kotlovnica, pomoćne građevine i drugi dijelovi koji se mogu smatrati zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade.

(4) Kod dodjele građevnog materijala na zahtjev korisnika može se dopustiti povećanje tlocrtne površine nove kuće do 20% korisne stambene površine te povećanje potkrovlja do 140 cm visine. Takav projekt osigurava Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva Državni ured za obnovu i vodnoga gospodarstva stambeno zbrinjavanje, a korisnik snosi trošak razlike u cijeni projekta za povećanu površinu i razlike građevnog materijala potrebnog za izgradnju kuće prema povećanom projektu u odnosu na odgovarajuću količinu građevnog materijala iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Višak stambene površine obiteljske kuće ili stana je površina veća od površine navedene u stavku 1. do 3. ovoga članka, koja se kod darovanja ili kupnje nekretnine iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona može otkupiti po cijeni koja se utvrđuje u visini etalonske cijene građenja utvrđene u Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji umanjene za građevinsko stanje stambenog objekta koje umanjenje se propisuje Uredbom iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona.

(6) Predmet darovanja, odnosno prodaje po ovom Zakonu je obiteljska kuća iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona, uz koju korisnik postaje vlasnikom i zemljišta koje služe redovitoj upotrebi obiteljske kuće te pripadajućih pomoćnih prostorija i gospodarskih građevina ako su iste izgrađene s namjenom da budu trajno spojene s predmetnom nekretninom te da tamo trajno ostanu, odnosno odgovarajućeg dijela zajedničkih dijelova i uređaja i zemljišta koje pripada građevini.

(7) Predmetom prodaje odnosno darovanja može biti i zemljište veće od zemljišta za redovitu upotrebu građevine ako se obiteljska kuća te pomoćne, gospodarske i druge građevine koje služe uporabi zgrade nalaze na takvom zemljištu, a najviše do 2.000 m2 zemljišta izvan zemljišta za redovitu upotrebu građevine.

(8) Dijelove okućnice kao što su vrtovi, poljoprivredno zemljište i ostali dijelovi koji predstavljaju cjelinu okućnice iznad 2.000 m2 zemljišta iz stavka 7. ovoga članka a najviše do 5.000 m2, korisnik može otkupiti direktnom pogodbom po prosječnoj tržišnoj vrijednosti koju procjenu utvrđuje nadležna porezna uprava za približno isto područje u približno isto vrijeme.

(9) Zemljište iz stavka 8. ovoga članka koje je u naravi poljoprivredno zemljište ne ulazi u Zemljišni fond Agencije za poljoprivredno zemljište i za otkup predmetnog zemljišta nije potrebna suglasnost spomenute Agencije.

Članak 10. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. ovoga Zakona može ostvariti korisnik i članovi njegove obitelji. Članovi obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu, u smislu ovoga Zakona smatraju se obitelj skladu s odredbama posebnog zakona koji uređuje odnose u obitelji:
1. ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske, ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno ako nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca,
2. ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području država nastalih raspadom SFRJ ili drugim državama u kojima borave odnosno u kojima su boravili, ili da istu nisu prodali, darovali i na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca.

(2) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. točke 6. ovoga Zakona može ostvariti:
1. hrvatski branitelji i članovi obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog i umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji na području Republike Hrvatske nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., uz uvjet da se koriste stanom ili obiteljskom kućom u državnom vlasništvu i u njima prebivaju te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Ministarstva regionalnog razvoja šumarstva Državnog ureda za obnovu i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), stambeno zbrinjavanje,
2. pripadnik Hrvatskog vijeća obrane te članovi obitelji smrtno stradalog i umrlog pripadnika Hrvatskog vijeća obrane državljanina Republike Hrvatske koji na području Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali, ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. uz uvjet da se koriste stanom ili obiteljskom kućom u državnom vlasništvu i u njima prebivaju te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Ministarstva Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje,
3. korisnik koji je dobio na korištenje stan u državnom vlasništvu na temelju Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju (»Narodne novine«, br. 73/95.), uz uvjet da se njime koristi i u njemu prebiva najmanje 10 godina od dana donošenja rješenja te nema u vlasništvu drugi stambeni objekt na području Republike Hrvatske.
4. korisnik koji je koristio imovinu koja je vraćena u posjed vlasniku odnosno koja je od njega otkupljena na temelju Programa povratka i zbrinjavanja proganika, izbjeglica i raseljenih osoba (»Narodne novine«, br. 92/98.) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 88/02.), a sukladno ovom Zakonu je stambeno zbrinut davanjem u najam stana ili obiteljske kuće u državnom vlasništvu uz uvjet da su nekretnine koje su predmet darovanja smještene na područjima prve i druge skupine područja posebne državne skrbi izuzev nekretnina smještenih u naseljima Benkovac, Drniš, Glina, Gospić, Hrvatska Kostajnica, Knin, Karin Gornji, Lipik, Novska, Obrovac, Otočac, Pakrac, Petrinja, Slunj, te u županijama Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj, te uz uvjet da na području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. i uz uvjet da se koriste i prebivaju u stanu ili obiteljskoj kući u državnom vlasništvu te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Ministarstva Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(3) Činjenice o vlasništvu ili suvlasništvu drugog useljivog stambenog objekta ili njegovoj prodaji, darovanju ili otuđenju iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuju se u vrijeme utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje.

(4) S osobama na koje se odnosi Uredba o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, br. 94/05., 153/05. i 142/06.) i Uredba o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 82/07.) Ministarstvo Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje će sklopiti ugovor o darovanju pod uvjetom da te osobe na dan stupanja na snagu tih Uredbi nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. i uz uvjet da koriste i prebivaju u stanu ili obiteljskoj kući u državnom vlasništvu te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Ministarstva Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(5) Iznimno od članka 9.b ovoga Zakona, korisnici iz stavka 2. ovoga članka ostvaruju pravo na darovanje u cijelosti nekretnine u kojoj su ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Pravo iz članka 8. ovoga Zakona može ostvariti i korisnik koji ima u vlasništvu ili suvlasništvu obiteljsku kuću ili stan čija stambena površina je manja od propisane člankom 9.b stavkom 1. ovoga Zakona.

(7) Vlasnik useljive obiteljske kuće na područjima posebne državne skrbi čija stambena površina je bitno manja od propisane člankom 9.b stavkom 1. ovoga Zakona, može ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

(8) Korisnik prava na obnovu objekata s IV., V. i VI. stupnjem oštećenja po Zakonu o obnovi i korisnik stambenog zbrinjavanja po ovom Zakonu mogu ostvariti pravo iz članka 8. ovoga Zakona ako vrate iznos sredstava utrošenih u obnovu odnosno stambeno zbrinjavanje ili uz umanjenje kvadrata koje su ostvarili na temelju Zakona o obnovi ili na temelju ovoga Zakona. Iznos povrata sredstava u novčanom iznosu obračunava se u iznosu sredstava utrošenih u obnovu, odnosno stambeno zbrinjavanje, u visini vrijednosti radova u vrijeme obnove odnosno u vrijeme ostvarenja prava iz članka 8. ovoga Zakona, a koji ne može biti veći od prosječnog iznosa sredstava koje je Ministarstvo uložilo Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje uložio po obiteljskoj kući ili stanu na odnosnom području obnove ili stambenog zbrinjavanja, a polazeći od potrebne stambene površine za tog člana obitelji.

(9) Korisnik prava na obnovu objekata s IV., V. i VI. stupnjem oštećenja po Zakonu o obnovi i korisnik stambenog zbrinjavanja po ovom Zakonu mogu ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala iz članka 8. stavka 1. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona umanjenog za količinu i vrstu građevnog materijala koje je ostvario na temelju Zakona o obnovi i na temelju ovoga Zakona.

(10) Korisnik koji je otuđio useljivi stambeni objekt u svrhu stambenog zbrinjavanja korisnika ili članova obitelji koji su s njim živjeli u zajedničkom kućanstvu 1991. godine ili je ustupio ili se odrekao nasljedstva, može iznimno ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje po ovom Zakonu, a pod uvjetom da je otuđena obiteljska kuća ili stan manja od stambene površine iz članka 9.b stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 10.c izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

(1) Pravo na dodjelu građevnog materijala mogu ostvariti iznimno po odluci ministra regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva i hrvatski državljani koji izvan područja posebne državne skrbi imaju u vlasništvu oštećenu ili razorenu obiteljsku kuću te bivši nositelji stanarskog prava koji imaju u vlasništvu oštećenu kuću ili građevinsko zemljište izvan područja posebne državne skrbi.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti pravo na dodjelu građevnog materijala ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske, području država nastalih raspadom SFRJ ili drugih država u kojima borave, ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno ako nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca te pod uvjetom da se u obnovljenu kuću ili stan vrate i u njoj prebivaju.

(3) Uvjete i način za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka propisat će ministar regionalnog razvoja, šumarstva čelnik Državnog ureda za obnovu i vodnoga gospodarstva stambeno zbrinjavanje pravilnikom.

Članak 10.d brisančlankom 5. ovoga akta

Korisnici koji imaju u vlasništvu ili suvlasništvu useljivu obiteljsku kuću ili stan ili su stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca, ali nisu u mogućnosti stupiti u posjed istih zbog posebnih okolnosti, mogu se iznimno privremeno stambeno zbrinuti u raspoloživim stanovima i kućama u državnom vlasništvu prema odredbama ovoga Zakona do stupanja u posjed njihove imovine pod uvjetom da su poduzeli sve pravne radnje za stupanje u posjed obiteljske kuće ili stana, a na temelju odluke ministra regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Članak 11. izmijenjenčlancima 6. i 7. ovoga akta

(1) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke 1. ovoga Zakona sklapa s Ministarstvom Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje ugovor o najmu sukladno odredbama Zakona o najmu stanova (»Narodne novine«, br. 91/96., 48/98., 66/98. i 22/06.) s tim da korisnik plaća zaštićenu najamninu na ukupnu stambenu površinu.

(2) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke 2. do 5. i 7. sklapa s Ministarstvom Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje ugovor o darovanju građevnog materijala i/ili građevinskog zemljišta.

(3) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke 6. sklapa s Ministarstvom Državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje ugovor o darovanju obiteljske kuće ili stana.

(4) Ako je stan ili obiteljska kuća iz stavka 2. ovoga članka oštećena, korisnik ima pravo na dodjelu građevnog materijala za popravak ili obnovu oštećene obiteljske kuće ili stana u odgovarajućoj količini građevnog materijala prema mjerilima iz Zakona o obnovi.

(5) Korisnik koji je ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom građevnog materijala, a radove obnove ili izgradnje provodi u vlastitoj organizaciji i vlastitim sredstvima sukladno izrađenom projektu, ima pravo na novčanu potporu u iznosu od:
– 10.000,00 kuna za obnovu oštećene obiteljske kuće IV. i V. stupnja oštećenja,
– 15.000,00 kuna za izgradnju obiteljske kuće.
Novčanu potporu za obnovu i izgradnju obiteljske kuće stranka je dužna utrošiti namjenski i to za izgradnju i opremanje predmetne stambene jedinice. Novčana potpora isplatit će se korisniku nakon obavljenog tehničkog pregleda od strane Ministarstva Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, Ministarstvo može donijeti odluku o organiziranoj ugradnji Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje daje prethodnu suglasnost na provedbu organizirane ugradnje građevnog materijala iz članka 8. točke 4. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, na obrazloženi prijedlog ureda državne uprave, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba koje donosi rješenje u prvom stupnju za bivšeg nositelja stanarskog prava, radi obnove obiteljske kuće koja je bila u ratu oštećena ili uništena i za koju je podnesen zahtjev za popravak i obnovu, a pravo nije ostvareno sukladno Zakonu o obnovi.

(7) Za korisnika koji ima u vlasništvu na područjima posebne državne skrbi ratom uništenu ili oštećenu obiteljsku kuću u kojoj je prebivao 1991. godine i nije podnio zahtjev za obnovu prema Zakonu o obnovi, Ministarstvo može donijeti odluku o organiziranoj ugradnji Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje daje prethodnu suglasnost na organiziranu ugradnju građevnog materijala iz članka 8. točke 4 stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, na obrazloženi prijedlog ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba koje donosi rješenje u prvom stupnju.

(8) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva može donijeti odluku o organiziranoj ugradnji Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje daje prethodnu suglasnost na organiziranu ugradnju građevnog materijala iz članka 8. točke 4 stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, na obrazloženi prijedlog ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba koje donosi rješenje u prvom stupnju.

(9) Trošak priključka na elektroenergetsku mrežu stambenog objekta iz članka 8. koji ranije nije imao priključak na elektroenergetsku mrežu snosit će Ministarstvo Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(10) Korisnik stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi treće skupine ima pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. točke 2. do 5. i 7. ovoga Zakona.

(11) Ako je oštećena obiteljska kuća ili građevinsko zemljište u suvlasništvu, pravo na stambeno zbrinjavanje na toj nekretnini dodjelom građevnog materijala može se ostvariti samo uz pisanu suglasnost svih ostalih suvlasnika.

(12) Novonastala obitelj, koju je osnovao član kućanstva, može ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala u vrsti i količini koja odgovara broju članova novonastale obitelji za dogradnju stambenog objekta u vlasništvu članova obitelji koji za dogradnju i etažiranje objekta daju pisanu suglasnost.

(13) Ministarstvo Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje snosi troškove komunalnog uređenja građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu radi stvaranja uvjeta za komunalne priključke.

(14) Korisnici stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona koji ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje gube pravo na stambeno zbrinjavanje ako neosnovano odbiju ponuđenu useljivu obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu. Smatrat će se da je korisnik neosnovano odbio ponuđenu obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu kada Povjerenstvo iz članka 9.a stavka 4. ovoga Zakona procijeni da se radi o useljivom stambenom objektu i ako se stambeni objekt nalazi na području općine odnosno grada gdje je korisnik tražio stambeno zbrinjavanje.

(15) Korisnici stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona koji ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje gube pravo na stambeno zbrinjavanje ako neosnovano dva puta odbiju ponuđenu oštećenu obiteljsku kuću ili građevinsko zemljište u državnom vlasništvu i građevni materijal za obnovu odnosno izgradnju obiteljske kuće ako se stambeni objekt nalazi na području općine odnosno grada gdje je korisnik tražio stambeno zbrinjavanje.

(16) Korisnik koji je ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona gubi pravo na stambeno zbrinjavanje kad korisnik i članovi njegove obitelji prestanu koristiti predmetnu obiteljsku kuću odnosno stan za stambeno zbrinjavanje neprekidno u razdoblju duljem od šest mjeseci ili ga koriste na način kojim se obiteljskoj kući ili stanu i zajedničkim prostorijama njihovom krivnjom nanosi šteta. Smatrat će se da obiteljska kuća ili stan nisu korišteni neprekidno kada stanar samo povremeno navraća u stan odnosno kuću.

(17) Prestanak prava na stambeno zbrinjavanje prema odredbama stavka 15. ovoga članka ne može se dati korisniku koji obiteljsku kuću ili stan ne koristi zbog toga što se nalazi na liječenju ili osobitih obiteljskih okolnosti.

(18) Podnositelj zahtjeva za stambeno zbrinjavanje koji protupravno useli u obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu gubi pravo na stambeno zbrinjavanje ako po nalogu Ministarstva u roku od 30 dana ne iseli iz obiteljske kuće i stana u državnom vlasništvu po nalogu Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, na čiji prijedlog ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba donosi rješenje o odbijanju zahtjeva za stambeno zbrinjavanje.

Članak 11.a dodančlankom 7. ovoga akta

(1) Čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje donosi pravilnik o najmu stambenih jedinica koje se koriste za stambeno zbrinjavanje u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Kontrola stambenih jedinica iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s godišnjim planom kontrole koji donosi čelnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(3) Na temelju utvrđenih nepravilnosti tijekom provođenja kontrole Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ovlašten je otkazati ugovor o najmu.

(4) Po podnesenim zahtjevima korisnika stambenog zbrinjavanja koji se odnose na stambenu jedinicu koja im je dana u najam, u skladu s odredbama pravilnika iz stavka 1. ovoga članka, u prvom stupnju rješavaju nadležni uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, a u drugom stupnju Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(5) U slučaju kada korisnici najma moraju iseliti iz stambene jedinice koja im je dana u najam radi provedbe poslova upravljanja i održavanja objekata te u izvršavanju pravomoćnih odluka nadležnih sudova i upravnih tijela, na prijedlog Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba donosi po službenoj dužnosti rješenje o utvrđivanju prava na odgovarajuće stambeno zbrinjavanje u prvom stupnju.

Članak 12. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

(1) Zahtjev za stambeno zbrinjavanje podnosi se Ministarstvu na propisanom obrascu na kojem je podnositelj obvezan opredijeliti se za jedan od predviđenih načina stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona. točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona može se podnijeti u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka tekuće godine uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba koji rješavaju u prvom stupnju.

(2) Uz zahtjev za stambeno zbrinjavanje podnositelj je obvezan priložiti za sebe i sve članove obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje sljedeću dokumentaciju:

1. presliku važeće osobne iskaznice ili druge identifikacijske isprave,

2. uvjerenje o prebivalištu za razdoblje od 8. listopada 1991. do trenutka podnošenja zahtjeva,

3. uvjerenje nadležnog ureda za katastar o ne/posjedovanju nekretnina,

4. uvjerenje nadležnog Općinskog suda da ima/nema u vlasništvu nekretnine,

5. potvrdu nadležne porezne ispostave o prometu nekretnina,

6. potvrdu o nekažnjavanju prema članku 29. ovoga Zakona. Ministarstva financija, Porezne uprave, potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kao i druge odgovarajuće dokaze o primanjima u prethodnoj godini,

7. uvjerenje nadležnog suda u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona, a potvrdu Ministarstva pravosuđa u skladu s točkama 1. i 2. navedenog stavka nadležno tijelo koje rješava po podnesenom zahtjevu pribavlja po službenoj dužnosti.

(3) Za potrebe postupka podnositelj je obvezan priložiti za sebe i sve članove obitelji za koje podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje i ostalu potrebnu dokumentaciju na temelju zahtjeva Ministarstva.

(4) Dokumentaciju iz stavka 2. točke 3. do 5. ovoga članka potrebno je dostaviti za mjesta gdje je korisnik imao prijavljena prebivališta od 8. listopada 1991. do trenutka podnošenja zahtjeva, te za mjesto trenutnog boravka. (5) Vlada Republike Hrvatske odlukom će propisati krajnji rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje i dinamiku kao i za mjesta svih boravišta u navedenom razdoblju.

(5) Osim dokaza iz stavka 2. ovoga članka podnositelji zahtjeva obvezni su dostaviti dokaze o ispunjavanju uvjeta za bodovanje iz članka 12.a stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Dokazi o ispunjavanju uvjeta za stambeno zbrinjavanje iz stavka 2. točaka 3. do 7. i stavka 5. ovoga članka u trenutku podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 5. i 7. ovoga Zakona. ne mogu biti stariji od šest mjeseci, a nepotpuni, odnosno nepravodobni zahtjevi odbacit će se rješenjem, na koje se može izjaviti žalba.

Članak 12.a izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Ovisno o raspoloživom stambenom fondu u državnom vlasništvu i osiguranim sredstvima u državnom proračunu pravo Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke točaka 1., 2., 3. i 4. za korisnike iz članka 10. ovoga Zakona, u skladu s osiguranim sredstvima u državnom proračunu i raspoloživom stambenom fondu u državnom vlasništvu, ostvaruje se u skladu s listama prioriteta koje za tekuću godinu utvrđuju uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba do 30. travnja, te ih objavljuju na svojim internetskim stranicama i oglasnoj ploči.

(2) Liste prvenstva sastavljaju se od pravodobno podnesenih i potpunih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje iz stavka 1. ovoga Zakona ostvaruje se na temelju Liste prvenstva koju utvrđuje Ministarstvo za svaku kalendarsku godinu. (3) Liste prvenstva utvrđuju se prema županijama te prema načinu članka, bodovanih u skladu s kriterijima koje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske, a koji posebno uključuju stambeni status, uvjete stanovanja, prebivanje na određenom području, primanja, stručnu spremu, životnu dob, broj članova te broj djece u obitelji koja se stambeno zbrinjava, kao i statuse priznate po posebnim propisima hrvatskim braniteljima, invalidima, žrtvama nasilja u obitelji te izbjeglicama, prognanicima i povratnicima.

(2) Lista prvenstva za narednu kalendarsku godinu formira se od zahtjeva koji zadovoljavaju uvjete iz članka 10. ovoga Zakona kompletiranih prema članku 12. ovoga Zakona do 30. studenoga tekuće kalendarske godine. Činjenice koje su odlučujuće za utvrđivanje mjesta na Listi prvenstva uzimaju se u obzir na dan 30. studenoga tekuće kalendarske godine.

(3) Zahtjevi bodovani u skladu s kriterijima iz stavka 2. ovoga članka, na liste prvenstva iz stavka 1. ovoga članka, razvrstavaju se po pojedinim modelima stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. točke točaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona i to: (4) Unutar Listi prvenstva, a sadrže redni broj, ime i prezime podnositelja zahtjeva, broj članova obitelji i broj bodova.

– jedna lista se formira za zahtjeve zaprimljene za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 1.,

– druga lista se formira za zahtjeve zaprimljene za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 2.,

– treća lista se formira za zahtjeve zaprimljene za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 3.,

– četvrta lista se formira za zahtjeve zaprimljene za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. točke 4.

(4) Smatra se da su podnositelji zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka podnošenjem zahtjeva dali pristanak na objavu podataka iz stavka 3. ovoga članka formiraju se Liste prvenstva prema sljedećem redoslijedu: 1. podnositelji.

(5) Na objavljene liste prvenstva iz stavka 1. ovoga članka podnositelji zahtjeva imaju pravo podnošenja prigovora u roku od osam dana od dana njihove objave na internetskim stranicama i oglasnoj ploči ureda državne uprave u županijama odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba, a izvršne liste moraju biti objavljene do 31. svibnja.

(6) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje u svrhu realizacije listi prvenstva iz stavka 1. ovoga članka:

– donosi godišnji plan stambenog zbrinjavanja izbjeglica, prognanika i povratnika te bivših nositelja stanarskih prava, a za druge osobe obuhvaćene stambenim zbrinjavanjem u skladu s odredbama ovoga Zakona, uz mišljenje ministarstva nadležnog za regionalni razvoj, koje je nositelj Stambenog programa za potpomognuta i demografski ugrožena područja, te odgovorno tijelo za praćenje provedbe navedenog programa,

– uredima državne uprave u županijama i nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba dostavlja podatke o raspoloživom stambenom fondu i osiguranim sredstvima u državnom proračunu za stambeno zbrinjavanje.

(7) U slučaju zahtjeva uvrštenih na liste prvenstva iz stavka 1. ovoga članka, za koje u tekućoj godini nije doneseno rješenje o ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje, podnositelj zahtjeva mora podnijeti novi zahtjev za stambeno zbrinjavanje, uz koji prilaže dokaze u skladu s člankom 12. ovoga Zakona.

(8) Za podnositelje zahtjeva koji borave u objektima organiziranog smještaja prema datumu zaprimanja zahtjeva, te za korisnike Regionalnog stambenog programa pravo na stambeno zbrinjavanje utvrđuje se po službenoj dužnosti, u postupku koji provode uredi državne uprave u županijama odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, prema planu zbrinjavanja koji donosi Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

2. podnositelji zahtjeva koji su bivši nositelji stanarskog prava prema datumu zaprimanja zahtjeva,

3. ostali podnositelji zahtjeva za koje se redoslijed na Listi prvenstva određuje na temelju bodovanja pri čemu prvenstvo na Listi ima zahtjev s najvećim brojem bodova, i to po sljedećim kriterijima:

– članovi obitelji smrtno stradalog i umrlog branitelja 110 bodova,

– hrvatski ratni vojni invalid 100 bodova (bodovi za svakog člana obitelji u navedenom statusu),

– hrvatski branitelj 80 bodova (bodovi za svakog člana obitelji u navedenom statusu),

– žrtve nasilja u obitelji 80 bodova,

– djeca do 18. godine odnosno do 26. godine ako su na redovitom školovanju 15 bodova (bodovi za svako dijete),

– osobe koje jesu ili su bile u pravnom položaju prognanika, povratnika i izbjeglice prema Zakonu o statusu prognanika i izbjeglica (»Narodne novine«, br. 96/93., 39/95., 29/99. i 128/99.) 50 bodova (bodovi po obitelji),

– podnositelj zahtjeva za obnovu koji nije ostvario pravo na obnovu po Zakonu o obnovi 50 bodova (bodovi po obitelji)

– korisnik po Zakonu o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom koji je iselio iz zauzete imovine 50 bodova (bodovi po obitelji),

– osoba s invaliditetom 50 bodova,

– od dana podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, odnosno za obnovu, za podnositelje zahtjeva za obnovu, za 1 mjesec 2 boda (bodovi po obitelji).

(5) Lista prvenstva sadrži:

– redni broj,

– ime i prezime podnositelja zahtjeva,

– broj članova obitelji,

– broj bodova.

(6) Lista prvenstva je opći akt koju objavljuje Ministarstvo na svojoj web-stranici najkasnije do 31. siječnja tekuće kalendarske godine.

(7) U trenutku osiguravanja odgovarajuće obiteljske kuće, stana, ili građevnog materijala prema članku 9.b stavku 1. ovoga Zakona i/ili građevinskog zemljišta korisniku s Liste prvenstva, Ministarstvo donosi rješenje o načinu stambenog zbrinjavanja iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona.

(8) Na rješenje iz stavka 7. ovoga članka može se izjaviti žalba Povjerenstvu iz članka 12.b ovoga Zakona, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(9) Zahtjevi na listama prvenstva koji nisu riješeni u tekućoj kalendarskoj godini prenose se na Listu prvenstva za narednu kalendarsku godinu pri čemu se iznova utvrđuje mjesto zahtjeva na Listi prvenstva prema stavku 4. ovoga članka.

(9) Utvrđivanje statusa nositelja stanarskih prava i članova njihovih obitelji, uvjete i postupak stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi i izvan područja posebne državne skrbi podnositelja – bivših nositelja stanarskog prava, uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

(10) Postupak i uvjete za ostvarivanje prava u provedbi Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu kroz darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu ili izgradnju oštećenih ili uništenih kuća, uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 12.b izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

(1) O U postupcima po podnesenim zahtjevima za stambeno zbrinjavanje rješava u prvom stupnju Ministarstvo. U roku od 15 dana od dana dostave rješenja dopuštena je žalba Povjerenstvu za žalbe za upravno područje stambenog zbrinjavanja pri Ministarstvu. (2) Povjerenstvo iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 3. i 4., članka 10.c i članka 12.a stavaka 1. i 9. ovoga Zakona rješavaju u prvom stupnju uredi državne uprave u županijama, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, nadležni prema mjestu stambenog zbrinjavanja.

(2) U postupcima po podnesenim žalbama na rješenja iz stavka 1. ovoga članka čine predsjednik i četiri člana u statusu državnih službenika koje imenuje Vlada Republike Hrvatske. Povjerenstvo odlučuje o žalbama u sastavu od najmanje tri člana. Povjerenstvo donosi Poslovnik o radu. (8) Protiv odluke Ministarstva iz stavka 6. i 7. ovoga članka može se izjaviti žalba Povjerenstvu rješava u drugom stupnju Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(3) Predsjednik Povjerenstva može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani diplomski studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravne struke s najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima s položenim državnim stručnim ispitom. Članovi Povjerenstva mogu biti osobe koje imaju završen preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski ili diplomski studij ili specijalistički diplomski stručni studij upravno-pravne struke s najmanje tri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima i položen državni stručni ispit.

(4) Povjerenstvo odlučuje o žalbi rješenjem protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(5) Činjenice iz članka 11. stavka 16. ovoga Zakona Ministarstvo provjerava po službenoj dužnosti i na prikladan način (terenskim očevidom, uvidom u potrošnju električne energije i sl.).

(6) O gubitku prava na stambeno zbrinjavanje iz članka 11. stavka 16. ovoga Zakona Ministarstvo donosi odluku s rokom za iseljenje iz obiteljske kuće ili stana, koji ne može biti kraći od 15 dana.

(7) O gubitku prava na stambeno zbrinjavanje iz članka 11. stavka 14., 15. i 18. ovoga Zakona Ministarstvo donosi odluku.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka u roku od 15 dana od dostave rješenja. žalba nije dopuštena ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) U postupku provedbe Programa pomoći Vlade Republike Hrvatske za povratak Hrvata u Bosnu i Hercegovinu kroz darovanje osnovnog građevinskog materijala za obnovu ili izgradnju oštećenih ili uništenih kuća, iz članka 12.a stavka 10. ovoga Zakona po podnesenom zahtjevu suglasnost izdaje Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, na koju se u roku od osam dana može podnijeti prigovor navedenom tijelu.

(5) Tijela nadležna za rješavanje u postupcima propisanim ovim Zakonom ovlaštena su po službenoj dužnosti zatražiti podatke iz službenih evidencija drugih nadležnih tijela.

(6) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje ustrojava i upravlja elektroničkom bazom podataka o stambenom zbrinjavanju u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(7) Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje osigurava zaštitu podataka, u skladu s posebnim propisima o zaštiti podataka, te njihovu dostupnost samo uz obrazloženi zahtjev.

Članak 13. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

(1) Nakon 10 godina neprekidnog prebivanja u obiteljskoj kući ili stanu u državnom vlasništvu, najmoprimac obiteljske kuće ili stana stječe pravo kupnje obiteljske kuće ili stana prema kriterijima koje će uredbom propisati Vlada Republike Hrvatske. Uredbom će Vlada Republike Hrvatske utvrditi i uvjete po kojima najmoprimac obiteljske kuće ili stana može kupiti obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu i prije 10 godina.

(2) Iznimno od članka 9.b stavka 5. ovog Zakona korisnici koji su do 1. svibnja 2013. stambeno zbrinuti davanjem u najam obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu ostvaruju pravo na kupnju u cijelosti čitave stambene površine obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu po cijeni koja se propisuje uredbom iz stavka 1. ovoga članka

(3) Pravilnik o načinu izgradnje i mjerilima za popravak, obnovu i izgradnju obiteljske kuće dodjelom građevnog materijala i višestambenih objekata iz članka 8. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona donosi ministar regionalnog razvoja, šumarstva čelnik Državnog ureda za obnovu i vodnoga gospodarstva stambeno zbrinjavanje.

Članak 14. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

(1) Obitelj koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona dužna je useliti se u obnovljenu obiteljsku kuću ili stan u roku od 90 dana od dana dostave završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu i u njoj prebivati najmanje 10 godina od dana dostavljenog završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu, odnosno izdane uporabne dozvole. U protivnom korisnik je dužan vratiti sredstva utrošena za darovani građevni materijal.

(2) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke od 3. do 6. ovoga Zakona ne smije otuđiti nekretninu 10 godina od dana sklapanja ugovora bez suglasnosti Ministarstva Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, s tim da ugovor mora obvezno sadržavati uglavak o zabrani otuđenja, odnosno opterećenja nekretnine u roku od 10 godina od dana sklapanja ugovora.

(3) Zabrana otuđenja, odnosno opterećenja nekretnine u roku iz stavka 2. ovoga članka upisat će se u zemljišne knjige. Zabrana otuđenja, odnosno opterećenja darovane nekretnine iz članka 8. točke 6. ovoga Zakona upisat će se istodobno s uknjižbom prava vlasništva na daroprimatelja.

(4) Korisnik prava na obnovu koji je ostvario to pravo na temelju Zakona o obnovi dužan je s članovima obitelji useliti se u obnovljenu obiteljsku kuću u roku od 30 dana od dana dostave završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu i u njoj prebivati najmanje 10 godina, u tom roku ne smije istu prodati, darovati ili na bilo koji drugi način otuđiti bez suglasnosti Ministarstva. U protivnom korisnik je dužan vratiti uložena sredstva za obnovu obiteljske kuće ili stana sukladno članku 65. Zakona o obnovi.

Članak 16. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

Osobe koje su prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 174/04., 92/05., 2/07. i 107/07.) podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje, a koriste stan ili kuću u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi mogu ostvariti pravo na darovanje prema odredbama ovoga Zakona pod uvjetom da odustanu od drugih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

(2) Odustanak od zahtjeva za stambeno zbrinjavanje dokazuje se zaključkom o obustavi postupka koji donosi Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

Članak 17. brisančlankom 14. ovoga akta

(1) Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova te Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, dužni su, na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke o osobnom i stambenom statusu podnositelja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje.

(2) Državna geodetska uprava-Uprava za geodetske poslove i katastar te Zemljišno-knjižni odjel nadležnog općinskog suda dužni su dostaviti podatke o posjedovanju i vlasništvu nekretnina te Ministarstvo financija-Porezna uprava dužna je dostaviti podatke o prijavljenom prometu nekretnina za podnositelja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje.

Članak 19. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

(1) Osobama određenih struka i zanimanja za čijim radom postoji posebno iskazana potreba na područjima posebne države skrbi prema podacima područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prema zahtjevu tijela državne uprave ili lokalne samouprave, a koji nemaju riješeno stambeno pitanje može se dati u najam obiteljska kuća ili stan u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi.

(2) Obiteljskim kućama i stanovima iz stavka 1. ovoga članka raspolaže Ministarstvo Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje na način da se osobama iz stavka 1. ovoga članka daje obiteljska kuća ili stan u najam.

(3) Ugovor o najmu iz stavka 2. ovoga članka sklapa Ministarstvo Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje na određeno ili neodređeno vrijeme s osobama iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 27. brisančlankom 16. ovoga akta

(1) Redoviti učenici srednjih škola trećih i četvrtih razreda školske godine 2008./2009. koji imaju prebivalište na područjima posebne državne skrbi imaju pravo na besplatan međumjesni prijevoz u javnom cestovnom ili željezničkom prijevozu od mjesta prebivališta do najbliže škole koja provodi program koji je učenik odabrao i od mjesta škole do mjesta prebivališta.

(2) Redoviti učenici srednjih škola četvrtih razreda školske godine 2009./2010. koji imaju prebivalište na područjima posebne državne skrbi imaju pravo na besplatan međumjesni prijevoz u javnom cestovnom ili željezničkom prijevozu od mjesta prebivališta do najbliže škole koja provodi program koji je učenik odabrao i od mjesta škole do mjesta prebivališta.

(3) Trošak iz stavka 1. i 2. ovoga članka jedinica lokalne samouprave plaća prijevozniku.

(4) Sredstva za ostvarivanje prava iz stavka 3. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji Ministarstva.

(5) Ministarstvo i jedinica lokalne samouprave sklapaju sporazum o uvjetima i načinu nadoknade sredstava iz stavka 4. ovoga članka jedinici lokalne samouprave.

Članak 28. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

(1) Ministarstvo nadležno za regionalni razvoj će nadoknaditi jedinici lokalne samouprave trošak boravka djece u dječjem vrtiću ili jaslicama:
– u iznosu od 25% troška za područje prve skupine područja posebne državne skrbi,
– u iznosu od 20% troška za područje druge skupine područja posebne državne skrbi,
– u iznosu od 15% troška za područje treće skupine područja posebne državne skrbi.

(2) Sredstva za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji Ministarstva ministarstva nadležnoga za regionalni razvoj.

(3) Ministarstvo nadležno za regionalni razvoj i jedinica lokalne samouprave sklapaju sporazum o uvjetima i načinu nadoknade sredstava iz stavka 1. ovoga članka jedinici lokalne samouprave.

(4) Jedinice lokalne samouprave sredstva iz stavka 1. ovoga članka mogu koristiti za izgradnju vrtića ili jaslica ili za proširenje istih.

Članak 29. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

(1) Prava iz ovoga Zakona ne mogu ostvariti osobe:
1. koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ljudskog dostojanstva,
2. koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv Republike Hrvatske,
3. protiv kojih je pokrenut postupak za kaznena djela protiv Republike Hrvatske do pravomoćnosti sudske odluke.

(2) Prava iz ovoga Zakona ne može ostvariti ni osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu (»Narodne novine«, br. 80/96.).

(3) Za osobu protiv koje je podignuta pravomoćna optužnica za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu ostvarivanja prava iz ovoga Zakona odgađaju se do pravomoćnosti sudske odluke.

Članak 30. brisančlankom 19. ovoga akta

(1) Ovaj Zakon provode nadležna ministarstva, svako u skladu sa svojim djelokrugom utvrđenim posebnim zakonom.

(2) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo.

(3) Ovlašćuju se nadležni ministri prema stavku 1. ovoga članka da po potrebi donose provedbene propise.