Što se promijenilo od NN 29/1994

Članak 1. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 1.

Ovim se Zakonom uređuju uređuje ustrojstvo, ovlasti i način rada javnog bilježništva kao javne službe, način rada i nadzora nad radom te druga pitanja od značaja za javno bilježništvo kao javnu službu.

Članak 1.a dodanNN 16/2007: dodan člankom 1.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 2.

Članak 3. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 2. i 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 3.

Javnost i izvršnost Vrste javnobilježničkih isprava, javnost i ovršnost javnobilježničkih isprava

(1) Javnobilježničke isprave su isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici (javnobilježnički akti), zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni javni bilježnici (javnobilježnički zapisnici) i potvrde o činjenicama koje su posvjedočili javni bilježnici (javnobilježnička potvrda).

(2) Javnobilježničke isprave i njihovi otpravci izdani po ovom Zakonu imaju snagu javnih isprava, ako su prigodom njihova sastavljanja i izdavanja ispunjene bitne formalnosti propisane ovim Zakonom.

(4) Javnobilježnički akt može biti izvršna ovršna isprava u slučajevima predviđenim ovim Zakonom.

Članak 4. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 4.

Sastavljanje privatnih isprave i zastupanje Zastupanje stranaka

(1) Javni bilježnik je ovlašten zastupati stranke u nespornim stvarima pred sudovima i drugim javnim tijelima ako su te stvari u neposrednoj vezi s kojom njegovom ispravom.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik ima prava i dužnosti odvjetnika.

Članak 6. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 3.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 5.

Službeni pečat, štambilja štambilj i grb ( 1 ) žig

(1) Javni bilježnik ima svoj službeni pečat i štambilju žig kojima ovjerava svaku ispravu koju sastavi ili pregleda u povodu radnji isprave koje poduzme sastavlja u obavljanju svoje službe.

(2) Javni bilježnik može imati i grb. Grb može biti saslavni dio ploče kojom se obilježava službeno sjedište. Grb se može koristiti i na ispravama javnog bilježnika. Grb javnog bilježnika mora biti odvojeno istaknut od grba Republike Hrvatske. (3) Pečat, štambilju i grb štambilje koje će koristiti radi jednostavnijeg pisanja teksta same ovjere.

(3) Pečat i žig javnog bilježnika odobrava i ovjerava predsjednik zakonom određenog suda na području kojega je sjedište javnog bilježnika.

Članak 9. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 4.

Hrvatska javnobilježnička komora

(1) Javni bilježnici na području Republike Hrvatske obvezatno se udružuju u Hrvatsku javnobilježniku komoru (dalje u tekstu: Komora). Sjedište Komore je u Zagrebu.

Članak 10. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.

Nadzor nad javnobilježničkom službom

Nadzor nad radom javnobilježničke službe obavljaju Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa) i Komora.

Članak 12.a dodanNN 57/2022: dodan člankom 6.

Članak 13. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 5. i 83.; NN 75/2009: izmijenjen člankom 1.; NN 120/2016: izmijenjen člankom 1.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 7.

Uvjeti za imenovanje

(1) Za javnog bilježnika može biti imenovana osoba:

1. koja je državljanin Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije,

2. koja ima poslovnu i zdravstvenu sposobnost i ispunjava opće zdravstvene uvjete za obavljanje sudačke službe javnog bilježnika,

3. koja je završila sveučilišni studij prava na pravnom fakultetu u Republici Hrvatskoj diplomirala pravni fakultet ili koja je nostrificirala svoju diplomu o završenom pravnom fakultetu izvan Republike Hrvatske ili kojoj je priznata odgovarajuća inozemna visokoškolska kvalifikacija,

4. koja je položila pravosudni i javnobilježnički ispit,

5. koja ima nakon položenoga pravosudnoga ispita najmanje pet godina četiri godine radnog staža na pravnim poslovima,

6. koja je dostojna javnog povjerenja za obavljanje javnobilježničkog poziva,

7. koja se obvezala da će, ako bude imenovana za javnog bilježnika, napustiti drugu naplatnu službu ili kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili članstvo u tijelu pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost,

8. koja aktivno vlada hrvatskim jezikom i drugim jezikom koji je službeni na području na kojemu treba obavljati javnobilježničku službu,

9. koja može dokazati da će je dala izjavu da će, ako bude imenovana za javnog bilježnika, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana imenovanja osigurati opremu i prostorije koji koje su prema kriterijima što ih je utvrdilo Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, potrebni i primjereni za obavljanje javnobilježničke službe.

(2) Smatrat će se da ne ispunjava uvjet iz stavka 1. točke 6. ovoga članka osoba:

– protiv koje je otvorena istraga pokrenut kazneni postupak za kaznena djela za koja se goni po službenoj dužnosti,

- koja je osuđena zbog krivičnog kaznenog djela iz koristoljublja ili zbog inače nečasnog krivičnog kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti, sve dok traju pravne posljedice osude,

– koja je odlukom disciplinskog tijela lišena zvanja suca, državnog službenika, stegovnog tijela razriješena dužnosti suca ili zamjenika državnog odvjetnika, kojoj je izrečena kazna prestanka državne službe odnosno kojoj je oduzeto pravo na obavljanje službe javnog bilježnika, javnobilježničkog prisjednika, javnobilježničkog savjetnika ili odvjetnika javnobilježničkog vježbenika odnosno kojoj je izrečena kazna gubitka prava na obavljanje odvjetništva, dok ne prođu tri godine prođe deset godina od dana lišenja zvanja razrješenja, prestanka, gubitka odnosno oduzimanja prava,

- na temelju ponašanja koje je moguće opravdano zaključiti da neće pošteno i savjesno obavljati javnobilježničku službu,

- koja se nalazi pod stečajem ili je glavnim dioničarem ili glavnim nositeljem – koja ima nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja sukladno posebnim propisima,

– protiv koje je pokrenut postupak stečaja potrošača ili koja je glavni dioničar odnosno glavni nositelj osnivačkih prava pravne osobe koja nad kojom je pod stečajem otvoren stečajni postupak.

Članak 14. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 6. i 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 8.

Postupak imenovanja

(1) Javnog bilježnika za područje zakonom određenog suda rješenjem imenuje rješenjem ministar nadležan za poslove pravosuđa (dalje u tekstu: Ministar) na temelju provedenog natječaja. Rješenje Ministra je konačno. Protiv takvog rješenja Ministra može se pokenuti pokrenuti upravni spor.

(2) Natječaj za imenovanje javnih bilježnika provodi Komora, na temelju naloga Ministarstva ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa.

(3) U natječaju mora biti naznačeno područje za koje se treba imenovati javni bilježnik. Ako se istovremeno raspisuje natječaj za više javnobilježničkih mjesta, u natječaju će se kandidati upozoriti na to da se mogu natjecati za sva, samo za neka ili za pojedina od tih mjesta. Kandidati su ovlašteni odrediti prioritet mjesta na kojima žele biti imenovani.

(4) Natječaj mora biti objavljen u "Narodnim novinama" u roku od petnaest dana pošto Komora primi nalog Ministarstva ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa.

(5) Rok za prijave na natječaj ne smije biti kraći od trideset dana.

(6) Prijave na natječaj s prilozima kojima se dokazuje da su ispunjeni zakonski uvjeti podnose se pismeno Komori, koja je ovlaštena pobliže odrediti oblik i sadržaj te broj primjeraka prijave i priloga.

(7) Po okončanju natječaja Komora je dužna dostaviti Ministarstvu ministarstvu nadležnome za poslove pravosuđa primljene prijave sa svojim mišljenjem najkasnije u roku od trideset dana.

(8) O prijavljenim kandidatima Ministarstvo će pribaviti pribavlja mišljenja od službi odnosno tijela u kojima su radili. Za javnobilježničke prisjednike i vježbenike mišljenje o njihovu radu daje Komora, za odvjetnike Hrvatska odvjetnička komora, a za suce predsjednik višeg suda na području kojega su obavljali svoju sudačku službu. (9) rade odnosno u kojima su radili.

(10) Prigodom izbora izmedu više kandidata osobito će se uzeti u obzir njihov uspjeh na pravosudnom i javnobilježničkom ispitu, vrsta pravraih poslova na kojima su prije toga radili i rezultati što su ih u radu postigli.

(10) Između više kandidata koji ispunjavaju uvjete za imenovanje prednost imaju kandidati s dužim stažem u svojstvu javnobilježničkog prisjednika (11) Postupak prikupljanja mišljenja o kandidatima, sastav i način rada povjerenstva te način provedbe razgovora s kandidatima pravilnikom propisuje Ministar.

Članak 16. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 7. i 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 9.

Određivanje javnobilježničkih mjesta

(1) Javnobilježnička mjesta u Republici Hrvatskoj određuje Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, na temelju pribavljenog mišljenja Komore, sudova u Republici Hrvatskoj, te nađležnog županijskog tijela, vodeći računa o tome da na području svakog zakonom određenog suda bude najmanje jedan javni bilježnik.

(2) Ako na području zakonom određenog suda ima više od dvadeset petnaest tisuća stanovnika prema posljednjem službenom popisu, tada na području tog suda treba, u pravilu, biti najmanje po jedan javni bilježnik za svakih započetih dvadeset petnaest tisuća stanovnika.

(3) Prigodom Za područje općinskog suda u čijem je sjedištu i sjedište trgovačkog suda, uz kriterije iz stavka 2. ovoga članka, utvrđuje se još jedno javnobilježničko mjesto.

(4) Prilikom određivanja broja i sjedišta javnih bilježnika Ministarstvo će uzeti u obzir i potrebe za javnobilježničkim uslugama te službenim radnjama, razvijenost gospodarskog i pravnog prometa te povjerene poslove.

(5) Ako ne bi bilo opravdano imenovati javnog bilježnika u određenom mjestu na području nekog zakonom određenog suda zbog malog broja stanovnika i potreba za javnobilježničkim uslugama manje razvijenog gospodarskog i pravnog prometa nije opravdano imenovati javnog bilježnika, Ministarstvo će, pošto pribavi mišljenje nakon pribavljanja mišljenja Komore o tome, odrediti koji će od javnih bilježnika s područja tog ili susjednih sudova i po kojem rasporedu obavljati javnobilježničku službu održavanjem uredovnih dana u tom mjestu na području takvog tog zakonom određenog suda.

Članak 17. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 10.

Osiguranje od odgovornosti

(1) Javni bilježnik je dužan prije početka rada osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećima obavljanjem svoje službene dužnosti. Uvjetima osiguranja može se predvidjeti da štetu od određenog iznosa naknađuje javni bilježnik izravno.

(2) Ako dođe do promjene uvjeta osiguranja, javni je bilježnik dužan, nakon što primi obavijest Komore o tome, bez odlaganja uskladiti svoje osiguranje s izmijenjenim uvjetima.

(3) Osiguranje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i osiguranje od odgovornosti za radnje javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika te osoba zaposlenih u javnobilježničkom uredu.

(4) Javni bilježnik je dužan izredno produžavati osiguraraje od odgovornosti.

(5) Komora može preuzeti osiguranje od odgovornosti svih javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju javni bilježnici su dužni Komori plaćati naknadu na osiguranje od odgovornosti.

(6) (11 ) Ako je javni bilježnik štetu trećemu počinio namjerno ili iz grube nepažnje, osiguravatelj koji je naknadio štetu trećemu ima pravo regresa prema javnom bilježniku.

Članak 18. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 8. i 9.; NN 57/2022: izmijenjen člancima 11. i 12.

Pečac, štambilja Pečat i potpis

(1) Poslije polaganja prisege javni bilježnik je dužan bez odlaganja odgađanja pribaviti pečat pečate i štambilje žig.

(2) Pečat Pečati i štambilje sadržavaju žig javnog bilježnika sadrže: naziv »Republika Hrvatska«, grb Republike Hrvatske, naziv »javni bilježnik«, osobno ime i prezime javnog bilježnika, i naziv "javni bilježnik" i oznaku mjesta sjedišta javnog bilježnika.

(3) Otiske pečata i štambilja žiga te potpis potpisa javnog bilježnika odobrava i ovjerava predsjednik zakonom određenog suda na čijem području javni bilježnik ima svoje sjedište. Ovjereni otisci pečata i žiga te potpis položit će se kod Komore te zakonom određenog suda na području kojega javni bilježnik ima svoje sjedište. (4) Javni bilježnik može imati samo po jedan službeni pečat za tintu i vosak te suhi žig. Te pečate Jedan primjerak ovjerene isprave o otiscima pečata i žiga te o pohrani potpisa, zakonom određeni sud, dostavit će radi pohrane Komori.

(4) Javni bilježnik ima najmanje jedan službeni pečat i žig. Javni bilježnik određuje potreban broj pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske koje će u svom radu koristiti. Pečate i žigove javni bilježnik smije može upotrebljavati samo za radnje koje je obavio u granicama svojih službenih ovlaštenja.

(5) Javni bilježnik je bilježnik dužan svoje pečate i štambilje žigove čuvati s posebnom pažnjom, a ako ih izgubi ili mu nestanu na drugi način, dužan je o tome odmah obavijestiti zakonom određeni sud na području kojega kojem je njegovo sjedište i Komoru, i to brzojavno ili dalekopisačem te neposrednom predajom podnesaka podneska ili preporučenim pismom.

(6) O gubitku pečata ili štambilje i žiga sud iz prethodnog stavka objavit će bez odgode objaviti oglas u "Narodnim novinama". »Narodnim novinama«. Taj će sud poništiti i naknadno pronađeni pečat ili štambilju žig.

(7) Odobrenje i ovjera otisaka otiska novog pečata ili štambilje žiga provode se po postupku predviđenom u stavku 3. ovoga članka .Isti će, a novi pečat ili žig mora se od izgubljenog razlikovati umetanjem sljedećega slobodnoga rednog broja nakon broja pečata ili žiga istog promjera za koji mu je izdano odobrenje. Isti će se postupak provesti i za izmjenu pečata ili štambilje. i žiga zbog oštećenja.

Članak 18.a dodanNN 57/2022: dodan člankom 12.

Članak 18.b dodanNN 57/2022: dodan člankom 12.

Članak 19. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 10. i 83.

Razlozi za prestanak službe

(1) Služba javnog bilježnika prestaje :

1. smrću,

2. navršenjem 70 godina života,

3 pismenom ostavkom,

4. ako bude osuđen za krivično kazneno djelo iz koristoljublja ili zbog drugog nečasnog krivičnog teškog i osobito nečasnoga kaznenog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, ili ako bude osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora preko šest mjeseci, ili ako mu bude izrečena zabrana obavljanja javnobilježničke službe,

5. ako bez valjanog razloga ne započne s radom dana koji je Komora odredila za početak njegova rada,

6. kad na temelju odluke disciplinskog stegovnog tijela izgubi pravo na obavljanje službe,

7. razrješenjem.

(2) Do prestanka službe u slučajevima iz stavka 1. ovog članka dolazi:

1.u slučaju iz točke 1. - danom smrti,

2. u slučaju iz točke 2. - navršenjem godina života,

3. u slučaju iz točke 3. - istekom roka određenog u zahtjevu za otpust iz službe,

4. u slučaju iz točke 4. - pravomoćnošću kaznene presude,

5. u slučaju iz točke 5. - danom kojega je trebalo započeti s radom,

6. u slučaju iz točke 6. - pravomoćnošću odluke disciplinskog stegovnog tijela,

7.u slučaju iz točke 7. - pravomoćnošću odluke o razrješenju.

(3) U slučajevima iz stavka 2. točke 1. do 5. ovoga članka Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će donijeti rješenje kojim će utvrditi prestanak službe.

Članak 20. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 11.

Ostavka

(1) Javni bilježnik može u svako doba zahtijevati da bude otpušten iz službe. Zahtjev se pismeno podnosi Ministarstvu. U zahtjevu treba odrediti rok dan otpuštanja iz službe.

(2) Istekom roka dana iz stavka 1. ovoga članka služba javnog bilježnika prestaje, osim ako radi osiguranja urednog obavljanja službe Ministar ne odredi drugi rok dan. Svoju odluku Ministar treba donijeti prije isteka roka dana iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 21. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 12. i 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 13.

Razrješenje

(1) Javni bilježnik će biti razriješen razrješava se:

1. ako naknadno prestanu postojati pretpostavke za obavljanje jsvnobilježničke javnobilježničke službe iz članka 13. ovoga Zakona, ili ako se naknadno utvrdi da prigodom imenovanja one nisu postojale,

2. ako ne položi prisegu ili ne osigura opremu i prostor za obavljanje javnobilježničke službe sukladno odredbi članka 13. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona,

3. ako se zaposli, ako počne koristiti starosnu ili invalidsku mirovinu ili počne obavljati neku drugu naplatnu službu bez odobrenja,

4. ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost,

5. ako uslijed tjelesnog nedostatka, tjelesne zbog zdravstvenog stanja ili duhovne slabosti ili zbog bolesti postane trajnije trajno nesposoban za uredno obavljanje javnobilježničke službe,

6. ako njegovi poslovni odnosi, način vođenja poslova ili način vođenja njegovih obavljanja povjerenih poslova ugrožavaju interese stranaka, pravnu sigurnost ili rad tijela vlasti koja su mu povjerila obavljanje pojedinih poslova,

7. ako ne produžava uredno svoje osiguranje od odgovornosti ili ne plaća naknadu za osiguranje Komori,

8. ako mu je pravomoćnom odlukom utvrđen nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja.

(2) Odluku o razrješenju donosi Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa na temelju pribavljenog mišljenja Komore. Prije donošenja odluke javnom bilježniku mora biti omogućeno da se izjasni o razlogu za razrješenje.

(3) U slučajevima iz stavka 1. točke 5. ovoga članka na postavljanje zastupnika javnom bilježniku koji nije sposoban brinuti se o svojim pravima u postupku za razrješenje, na dužnost javnog bilježnika da obavi potrebne lječničke preglede i na posljedice uskrate suradnje na odgovarajući se način primjenjuju propisi koji u tom pogledu važe za suce zakonom određenih sudova.

(4) Za zastupnika iz stavka 4. ovoga članka javnom bilježniku može biti postavljen samo odvjetnik ili drugi javni bilježnik.

Članak 22. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 14.

Pravni lijek

Odluka Ministra Protiv odluke Ministarstva o razrješenju odnosno o utvrđenju prestanka službe je konačna i protiv nje je moguće može se pokrenuti upravni spor.

Članak 23. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 15.

Obavjest o prestenku službe te poništaj pečata i štambilja

(1) O prestanku službe javnog bilježnika Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će obavijestiti Komoru te zekonom određeni sud na području kojega je javni bilježnik imao svoje sjedište.

(2) Na temelju obavijesti Ministarstva ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa Komora će brisati javnog bilježnika iz upisnika javnih bilježnika i o tome objaviti oglas u "Narodnim novinama".

(3) Sud iz stavka 1. ovoga članka poništit će pečate i štambilje javnog bilježnika.

Članak 24. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 13. i 83.

Čuvanje spisa

(1) Ako javnom bilježniku prestane služba ili ako on premjesti svoje sjedište bude imenovan za javnog bilježnika na područje području drugog zakonom određenog suda, njegove će spise i knjige, te isprave koje su mu službeno predane preuzeti na čuvanje zakonom određeni sud.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može odlučiti da se spisi, knjige odnosno isprave predaju na čuvanje drugom javnom bilježniku.

(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka otpravke i izvode iz spisa javnog bilježnika izdavat će zakonom određeni sud, odnosno javni bilježnik kojem su spisi povjereni na čuvanje.

(4) Ako javni bilježnik nakon prestanka službe ili premještaja svog sjedišta ponovno bude postavljen za javnog bilježnika na području zakonom određenog suda na području kojega je ranije imao svoje sjedište, spisi i knjige koji su bili preuzeti na čuvanje mogu mu biti ponovno vraćeni. O vraćanju odlučuje Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(5) Ako javni bilježnik premjesti svoje sjedište na područje drugog zakonom određeno suda na području istog grada, on ne mora predati svoj pečat i štambilju i može zadržati spise i knjige.

(6) Javnobilježnički akti te javnobilježničke knjige trajno se čuvaju.

(7) Na predaju javnobilježničkih spisa javnom arhivu te na čuvanje i uništenje spisa, osim onih iz stavka 6. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju propisi o arhiviranju odnosno uništenju spisa zakonom određenog suda.

Članak 25. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 16.

Gubitak prava na zvanje naziv

(1) Prestankom službe javni bilježnik gubi pravo nositi naziv "javni bilježnik". Taj se naziv ne smije koristiti ni s dodatkom koji bi upućivao na prestanak službe.

(2) Ako je do prestanka javnobilježničke službe došlo zbog umirovljenja javnog bilježnika ili zbog razloga iz članka 21. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može dopustiti ranijem javnom bilježniku da i dalje nosi naziv "javni bilježnik" s dodatkom "izvan službe". To dopuštenje Ministarstvo službe" ako javnom bilježniku nije bila utvrđena stegovna odgovornost ili odgovornost za povredu Kodeksa javnobilježničke etike. To dopuštenje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može opozvati iz opravdanih razloga.

Članak 26. brisanNN 16/2007: izmijenjen člancima 14. i 83.; NN 57/2022: brisan člankom 17.

Članak 27. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 15. i 83.; NN 75/2009: izmijenjen člankom 2.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 18.

Privremeno udaljenje iz službe

(1) Mmistar Ministar će javnog bilježnika privremeno udaljiti iz službe ako je pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti javnog bilježnika, ako je pokrenut postupak za utvrđenje trajne nesposobnosti za obavljanje javnobilježničke službe i ako je protiv javnog bilježnika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje je predviđena (zapriječena) kazna zatvora od pet godina ili teža kazna ili za djelo koje je po svojoj prirodi takvo da ga čini nedostojnim za obavljanje javnobilježničke službe.

(2) Ministar može javnog bilježnika privremeno udaljiti iz službe : 1. ako je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti, 2. ako smatra da su ispunjeni uvjeti za razrješenje javnog bilježnika zbog drugih osnova iz članka 21. ovoga Zakona, (3) Prethodne odredbe ako je u pokrenutom stegovnom postupku predloženo izricanje stegovne kazne oduzimanja prava na obavljanje službe i ako je protiv javnog bilježnika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje je predviđena (zapriječena) kazna zatvora do pet godina.

(4) Odredbe ovoga članka ne utječu na odredbe ovlasti stegovnog tijela o privremenom udaljenju javnog bilježnika u povodu pokretanja disciplinskog postupka. stegovnom postupku.

Članak 28. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 16.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 19.

Čuvanje spisa i službene radnje u slučaju privremenog udaljenja javnog bilježnika iz službe

(1) U slučaju privremenog udaljenja iz službe, ako javnom bilježniku nije postavljen zastupnik vršitelj dužnosti, zakonom određeni sud uzet će sud uzeti na čuvanje spise, knjige, pečat, štambilju i službeni grb štambilj za vrijeme dok udaljenje traje. U tom se slučuaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe koje vrijede za slučaj privremene spriječenosti javnog bilježnika (članak 143. 144.)

(2) Za vrijeme privremenog udaljenja iz službe javni bilježnik ne smije poduzimati nikakve službene radnje. Povreda te zabrane ne utječe na valjanost poduzetih službenih radnji.

Članak 29. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 17. i 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 20.

Službeno sjedište

(1) Službeno sjedište na području za koje je imenovan javnom bilježniku određuje Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore i javnog bilježnika

(2) Javni bilježnik mora u mjestu koje mu je određeno kao službeno sjedište imati svoj ured i prebivalište, osim ako mu Ministarstvo ne dopusti da stanuje u kojem drugom mjestu.

(3) U većim gradovima javnom bilježniku može kao službeno sjedište biti dodijeljen određeni dio grada.

Članak 30. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 18. i 83.

Službeno područje

(1) Službeno područje javnog bilježnika je područje za konom određenog suda na kojemu on ima svoje sjedište osim ako Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa za pojedini slučaj drukčije ne odredi.

(2) Djelatnost sastavljanja i ovjere isprava javni bilježnik smije obavljati samo na svom službenom području, osim ako osobito opravdani interesi stranke ne opravdavaju poduzimanje neke radnje izvan tog sjedišta područja.

(3) Javni bilježnik dužan je obavijestiti Komoru o svakom slučaju obavljanja službenih radnji izvan svog područja.

(4) Obavljanje javnobilježničkih poslova izvan službenog područja ne utječe na valjanost poduzetih radnji. Isprave koje je javni bilježnik sastavio izvan svog područja imaju snagu javnih isprava.

(5) Javni bilježnik ne smije obavljati službene radnje izvan Republike Hrvatske. Radnje poduzete izvan Republike Hrvatske nemaju snagu javnobilježničkih radnji.

Članak 32. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 21.

Početak i prestanak rada. Radno vrijeme

(1) Javni bilježnik ne smije započeti radom prije dana koji je određen kao dan početka njegova poslovanja.

(2) Javni bilježnik koji je promijenio sjedište ne smije nastaviti obavljanje službe poslije dana kada mu je služba u tom mjestu prestala, niti početi s radom u novom sjedištu prije dana koji mu je za to određen. Javni bilježnik kojemu je dostavljena odluka o prestanku službe ili o udaljenju iz službe ne smije nastaviti obavljanje službe.

(3) Radno vrijeme u javnobilježničkim uredima propisuje Ministarstvo svojim pravilnikom. Javni bilježnik može službene radnje poduzimati i izvan utvrđenog radnog vremena te tome prilagoditi dopunsko radno vrijeme svog ureda. pravilnikom propisuje Ministar.

Članak 34. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 19.

Uskrata službenih radnji

(1) Javni bilježnik ne smije bez valjanih razloga uskratiti poduzimanje službenih radnji. Javni bilježnik je ovlašten uskratiti obavljanje određene radnje u skladu s propisima koji uređuju obavljanje te radnje. Javni bilježnik je ovlašten uskratiti obavljanje neke radnje zbog prezauzetosti.

(2) Javni bilježnik ne smije poduzeti nikakvu službenu radnju s osobom za koju znade ili mora znati da je zbog malodobnosti ili zbog kojega drugoga zakonskog razloga nesposobna da poduzima ili sklopi određeni pravni posao.

(3) Ako javni bilježnik posumnja da koja stranka zbog nedostatka punomoći ili zbog kojeg drugog razloga nije ovlaštena za poduzimanje ili sklapanje pravnog posla, dužan je na to upozoriti stranke; ako one i usprkos tome zahtijevaju da se sastavi javnobilježnička isprava, javni će bilježnik sastaviti ispravu, ali će u njoj navesti da je stranke upozorio na nedostatak.

Članak 35. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 20. i 83.

Sastavljanje isprava na stranom jeziku

(1) Ako je javni bilježnik istodobno i zakleti stalni sudski tumač za neki strani jezik, Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ga može ovlastiti da sastavlja i ovjerava prijevode sa tog jezika i na taj jezik. Smatrat će se da takvi prijevodi i ovjere potječu od ovlaštenog tumača.

Članak 36. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 22.

Izuzeće

(1) Na izuzeće javnog bilježnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o izuzeću suca u izvanparničnom postupku.

(2) U slučaju dvojbe da li postoje razlozi za izuzeće javni bilježnik ovlašten je uskratiti obavljanje službene radnje.

(3) O pritužbi zbog samoizuzeća ili o zahtjevu za izuzeće javnog bilježnika odlučuje zakonom određeni sud iz članka 34. stavka 4 ovoga Zakona na području kojega je sjedište javnog bilježnika.

(4) Na izuzeće javnobilježničkog prisjednika, savjetnika i vježbenika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o izuzeću javnog bilježnika, a na izuzeće drugih osoba zaposlenih kod javnog bilježnika pravila o izuzeću zapisničara u izvanparničnom postupku.

Članak 37. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 21.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 23.

Javnobilježnička tajna

(1) Javni bilježnik je dužan čuvati kao tajnu ono za što je saznao u obavljanju svoje službe, osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadržaja pravnog posla ne proizlazi što drugo.

(2) Javnobilježničku tajnu dužne su čuvati i osobe zaposlene kod javnog bilježnika.

(3) Stranka može javnog bilježnika osloboditi dužnosti čuvanja tajne. Ako je stranka umrla ili bi njenu izjavu bilo moguće pribaviti samo uz velike teškoće, javni bilježnik može tražiti da ga dužnosti čuvanja tajne oslobodi zakonom određeni sud iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona na području kojega je sjedište javnog bilježnika. Prije nego što donese odluku, sud će zatražiti mišljenje Komore o tome.

(4) Dužnost čuvanja tajne postoji i nakon prestanka službe odnosno zaposlenja.

(5) Javni bilježnik ne smije podnositi prijave protiv stranaka u povodu zatraženog pravnog mišljenja ili postavljenog zahtjeva za poduzimanje službenih radnji, a niti bilo kojem tijelu vlasti dostavljati primjerke svojih isprava bez njihova pisana zahtjeva za dostavu pojedinačne i jasno određene javnobilježničke isprave.

Članak 38. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 24.

Zabrana suradnje i političkog djelovanja

(1) Javni se bilježnik ne smije se povezati s odvjetnikom ni s drugim fizičkim ili pravnim osobama radi zajedničkog obavljanja službi niti koristiti isti poslovni prostor.

Članak 39. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 25.

Zabrana druge službe ili zaposlenja

(1) Javni bilježnik ne može istovremeno biti odvjetnik.

(2) Javni bilježnik ne smije istovremeno biti u kojoj drugoj naplatnoj službi, ili imati kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili biti članom tijela pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost.

Članak 40. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.

Pretraga ureda i pritvor

(1) Pretraga ureda i oduzimanje isprava koje su povjerene na čuvanje javnom bilježniku, novca i predmeta od vrijednosti koje je javni bilježnik preuzeo radi predaje trećim osobama te javnobilježničkih spisa i knjiga dopušteno je samo glede isprava, predmeta i knjiga koje su izričito navedene u odluci o pretrazi donesenoj u kaznenom postupku protiv javnog bilježnika.

(2) Pri pretrazi ureda mora biti nazočan predstavnik Komore.

(3) Javni bilježnik ne smije biti pritvoren u krivičnom kaznenom postupku koji je protiv njega pokrenut zbog sumnje da je počinio krivično kazneno djelo u obavljanju javnobilježničke službe, bez dopuštenja vijeća trojice sudaca suda drugog stupnja na području kojega se nalazi sud koji vodi postupak.

(4) O određivanju pritvora sud je dužan obavijestiti Komoru.

Članak 41. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 26.

Oslobođenje od snašanja plaćanja troškova

(1) Ako stranka ima pravo na oslobođenje od snošenja plaćanja troškova postupka po pravilima Zakona o parničnom postupku sukladno posebnim propisima koji vrijede za sudske postupke, može zatražiti od zakonom određenog suda na području kojega se nalazi je sjedište javnog bilježnika od kojega se traži poduzimanje službene radnje, može zahtijevati da je oslobodi od dužnosti plaćanja taksi javnobilježničkih pristojbi te nagrade i naknade troškova javnom bilježniku za obavljanje te radnje.

(2) U skladu s pravilima javnobilježničke tarife zakonom određeni sud može osloboditi stranku slučaju oslobođenja od obveze plaćanja i nagrade i naknade troškova javnom bilježniku. U tom slučaju javni bilježnik, u skladu s pravilima javnobilježničke tarife, iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik od zakonom određenog suda na području kojega je njegovo sjedište ima pravo tražiti od države plaćanje isplatu nagrade i naknade troškova. O zahtjevu za isplatu nagrade i naknade odlučuje zakonom određeni sud. Određena naknada i nagrada isplaćuju se iz sredstava suda. (3) Stranka može biti, nezavisno od odredaba na teret suda.

(3) Neovisno o odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka, oslobođena stranka ima pravo na oslobođenje od snošenja plaćanja određenih troškova pružanja javnobilježničkih usluga u skladu s općim aktima Komore.

Članak 42. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člancima 27. i 28.

Odgovornost za štetu

(1) Javni bilježnik je dužan naknaditi štetu koju je drugom prouzročio povredom svoje službene dužnosti.

(2) Za prouzrokovanu štetu javni bilježnik odgovara po općim pravilima za naknadu štete po kojima se odgovara za štetu koju su počinile službene osobe. Država ne odgovara za štetu koju počini javni bilježnik.

(3) Javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik odgovaraju kao i javni bilježnik za štetu koju prouzroče povredom službene dužnosti pri samostalnom obavljanju kakve radnje u skladu s ovim Zakonom. Javni bilježnik odgovara solidarno s javnobilježničkim prisjednikom, savjetnikom i vježbenikom ako ih je ovlastio da samostalno obave radnju. Javni bilježnik ima pravo regresa prema javnobilježničkom prisjedniku, savjetniku i vježbeniku po prema općim pravilima o regresnoj odgovornosti službenih osoba. Za štetu koju prouzroče javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik država ne odgovara.

Članak 42.a dodanNN 57/2022: dodan člankom 28.

Članak 43. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 29.

Način pisanja javnobilježničke isprave

(1) Javnobilježničke isprave moraju biti napisane strojem ili drugim sredstvom mehaničkog pisanja na računalu, jasno i čitko. Isprave se smiju pisati ručno samo iznimno, i to trajnom tintom.

(2) Kratice se u ispravi mogu rabiti samo ako su uobičajene ili opće poznate. Prazna mjesta u tekstu popunit će se crtama.

(3) Pobliža pravila o obliku, načinu pisanja i obilježavanja odredit će Ministar posebnim pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa Javnobilježničkim poslovnikom.

Članak 44. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 22.

Potpisivanje javnobilježničkih isprava

(1) Javni bilježnik je dužan javnobilježničku ispravu vlastoručno potpisati na njenom kraju. Pored potpisa stavit će svoj službeni pečat. Na kraj isprave, ali iznad potpisa javnog bilježnika, stavljaju se i potpisi sudionika te svjedoka ako koji su i oni sudjelovali u sastavljanju isprave.

(2) Ako sudionik ne zna pisati, to će se u ispravi naznačiti. Ako sudionik ne može pisati, u ispravi će se naznačiti i razlog tome.

(3) Ako stranka ne zna ili ne može pisati, pozvat će se, na njen zahtjev, dva svjedoka ili još jedan javni bilježnik, pred kojima će ona svojeručno staviti na ispravu svoj rukoznak, dok će njeno ime potpisati jedan od svjedoka ili drugi javni bilježnik, označavajući sebe kao potpisnika imena stranke.Javni bilježnik je dužan upozoriti stranku na pravo da potpisivanju isprave budu nazočni svjedoci odnosno drugi javni bilježnik i to će upozorenje unijeti u ispravu. Ako stranka ne zatraži sudjelovanje svjedoka ili drugog javnog bilježnika, stavit će, ako to može, na ispravu svoj rukoznak, dok će njeno ime potpisati javni bilježnik označavajući sebe kao potpisnika imena stranke.

Članak 46. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 23. i 83.

Izmjene i dopune u javnobilježničkoj ispravi

(1) U javnobilježničkoj ispravi ne smije biti riječi ili znakova ispod iznad teksta isprave, među recima ili uz rub teksta.

Svaka riječ, znak ili potpis koji se nalaze iznad, između redaka teksta ili pokraj teksta smatrat će se nepostojećim.

(2) Ako se u ispravi moraju izvršiti izmjene ili dopune, to će se učiniti na kraju isprave, time da mora biti određeno naznačeno na koji se dio teksta izmjena ili dopuna odnose. Izmjene i dopune potpisat će stranke i javni bilježnik, ako su one unijete u ispravu nakon što je ona potpisana.

Članak 48. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 24.

Isprava od više stranica ili araka

(1) Ako se javnobilježnička isprava sastoji od više stranica, na njoj se moraju navesti redni brojevi stranica, a ako je isprava upisana u kakav javnobilježnički upisnik, i broj pod kojim je upisana.

(2) Ako se isprava sastoji od više araka, javni će bilježnik sve arke jamstvenikom (vrpcom) proširiti, a oba kraja jamstvenika na posljednjoj strani svojim pečatom pričvrstiti stavljanjem naljepnice, s otiskom žiga na ispravi. Na takav će se način s ispravom spojiti i prilozi za koje zakon određuje da će se priključiti javnoj ispravi, te punomoći i drugi prilozi ako je to moguće. Ako se prilozi ne mogu prišiti, oni moraju imati oznaku da su prilozi i na njih se mora staviti poslovni broj isprave.

(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka javni bilježnik i stranke parafirat će svaku stranicu isprave.

Članak 49. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 25.

Isprava bez potpisa i pečata

(1) Javna isprava Isprava koju je sastavio javni bilježnik bez njegova pečata i potpisa i pečata javnog bilježnika nema snagu javne isprave.

(2) Ako ovim Zakonom nije što drugo određeno, utjecaj drugih povreda odredaba ovog Zakona o obliku i načinu sastavljanja javnobilježničkih isprava na njihovu vjerodostojnost ocjenjivat će sud po slobodnoj ocjeni.

Članak 50. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.

Čuvanje i izdavanje isprava

(1) Ako ovim Zakonom nije što drugo određeno, javnobilježničke isprave čuvat će onaj javni bilježnik koji ih je sastavio, dok će se strankama izdavati otpravci.

(2) Izvornik javnobilježničke isprave može se izdati samo ako na to pristanu sve stranke. Takav pristanak treba biti potvrđen javnobilježničkom ispravom.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka javni bilježnik će pored javnobilježničke isprave koja potvrđuje pristanak stranaka čuvati i ovjereni prijepis izdane javnobilježničke isprave, a u poslovnom će upisniku zabilježiti kada i kome je izvornik izdan.

(4) Izvornici izvršnih ovršnih javnobilježničkih spisa i javnobilježničkih akata o izjavama za slučaj smrti ne mogu se izdavati strankama. Te se isprave mogu izdavati sudu ili drugom tijelu u skladu s posebnim propisima.

Članak 50.a dodanNN 57/2022: dodan člankom 30.

Članak 52.a dodanNN 57/2022: dodan člankom 31.

Članak 53. izmijenjenNN 162/1998: izmijenjen člankom 371.; NN 16/2007: izmijenjen člankom 26.

Pravni poslovi za koje je potreban javnobilježnički akt

(1) Javnobilježnički akt potreban je osobito za pravnu valjanost:

1) ugovora o uređenju imovinskih odnosa među bračnim drugovima te među osobama koje žive u izvanbračnoj zajednici, 2) ugovora o raspolaganju imovinom maloljetnih osoba i osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost,

3 2) darovanih darovnih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca; 4,

3) svih pravnih poslova među živima koje osobno poduzimaju slijepi ili gluhi koji ne znaju čitati, ili nijemi koji ne znaju pisati. Time se ne dira u odgovarajuće propise mjeničnog i čekovnog prava.

(2) Odredbe stavka 1. točke 2. i točke 4 3. ovoga članka ne odnose se na male pravne poslove svakodnevnog života čija vrijednost ne prelazi 50.000,00 kuna.

(3) Odredbama stavka 1. ovog ovoga članka ne dira se u odredbe ovoga ili drugog zakona po kojima je za valjanost pravnog posla potrebno da ispravu o njima sastavi sud ili javni bilježnik.

Članak 54. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 27. i 83.

Izvršnost Ovršnost javnobilježničkog akta

(1) Javnobilježnički akt je izvršna ovršna isprava ako je u nje nku utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obvezanika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilno izvršenje ovrha.

(2) Na temelju javnobilježničkog akta koji sadrži obvezu da se osnuje, prenese, ograniči ili ukine koje zemljišno knjižno pravo može se neposredno provesti upis u zemljišne knjige ako je obvezanik izričito na to pristao u tom aktu.

(3) Na temelju javnobilježničkog akta, na temelju kojega je u zemljišnim knjigama upisana hipoteka na određenoj nekretnini, može se neposredno tražiti izvršenje ovrha na toj nekretnini radi naplate osiguranog potraživanja, nakon njegove dospjelosti, ako je dužnik na to u tom aktu izričito pristao.

(4) Ako obveza ovisi o uvjetu ili roku koji nije određen kalendarski, za izvršnost ovršnost javnobilježničkog akta, ako se stranke u tom javnobilježničkom aktu nisu drugačije dogovorile, potrebno je potrebno da se javnom ispravom ili ispravom na kojoj je ovjeren potpis vjerovnika, odnosno, ako to nije moguće, pravomoćnom presudom donesenom u parničnom postupku dokaže utvrdi da je nastupio uvjet ili da je protekao rok.

(5) Ako je javnobilježnički akt iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka sastavljen na temelju punomoći ili ovlasti moraju punomoć ili ovlast koji nisu javne isprave biti sudski ili javnobilježnički ovjereni i priloženi u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu.

(6) Isti učinak kao i isprava iz stavka 1. ovoga članka ima i privatna isprava takvog sadržaja na kojoj koju je javni bilježnik ovjerio potpis dužnika. potvrdio (solemnizirao). Ako privatna isprava ne sadrži izjavu o pristanku dužnika da se neposredno na temelju nje može tražiti prisilno izvršenje, takovu izjavu može u privatnu ispravu, uz pristanak stranaka, unijeti javni bilježnik prigodom ovjere potpisa dužnika obveznika iz stavka 1. ovoga članka ili je nejasna, takvu izjavu na zahtjev obveznika, u nastavku teksta privatne isprave, ispod koje će obveznik staviti svoj potpis, a prije solemnizacije, može unijeti i javni bilježnik.

(7) U slučajevima iz stavka 1., 3. i 6. ovoga članka javni će bilježnik, na zahtjev stranke, sam staviti na ispravu potvrdu o njenoj izvršnosti ovršnosti.

Članak 55. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 28. i 83.

Izvršenje Ovrha na temelju javnobilježničkog akta

(1) Izvršnost Ovršnost javnobilježničkog akta može se pobijati po odredbama Zakona o izvršnom postupku Ovršnog zakona.

(2) Sud će odgoditi izvršenje obustaviti ovrhu i kad utvrdi da pri sastavljaju ili otpravljanju javnobilježničkog akta nisu poštivani uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi taj akt dobio snagu javne isprave ili postao izvršan ovršan.

Članak 56. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 29.

Nazočnost stranaka pri sastavljanju javnobilježničkih akata

(1) (2) Ostali ugovori mogu se Osim zakonom određenih, svi drugi ugovori mogu se pred javnim bilježnikom sastaviti u obliku javnobilježničkog akta, i bez istodobno nazočnosti svih ugovaratelja, tako da javni bilježnik odvojeno utvrdi ponudu i prihvat ponude. U ponudi se mora navesti određeno vrijeme, kalendarski utvrđeno, do kojega se i prihvat mora utvrditi javnobilježničkim aktom. Ako se to ne učini u određenom roku, smatrat će se da ugovor nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta.

(3) Akte o ponudi i prihvatu ne mora sastaviti isti javni bilježnik. U takvom slučaju morat će drugi javni bilježnik svoj akt o prihvatu ponude poslati na čuvanje onom javnom bilježniku koji je utvrdio ponudu.

Članak 57. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 30.

Postupak pri sastavljanju javnobilježničkog akta

Pri sastavljanju javnobilježničkog akta javni bilježnik mora, ako je to moguće, ispitati da li su stranke sposobne i ovlaštene za poduzimanje i sklapanje posla, objasniti strankama smisao i posljedice posla i uvjeriti se o njihovoj pravoj i ozbiljnoj volji .Javni bilježnik će izjave sudionika potpuno jasno i određeno sastaviti pismeno i onda sam pročitati strankama i neposrednim pitanjima uvjeriti se da li sadržaj javnobilježničkog akta odgovara volji stranaka. Prilozi će se uvijek pročitati, osim ako se stranke ne odreknu tog prava i izjave da su upoznate s njihovim sadržajem, što mora biti utvrđeno u pročitati samo na zahtjev stranaka, što se utvrđuje i u samom javnobilježničkom aktu.

Članak 59. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 31. i 83.

Potvrda (solemnizacija) privatnih isprava

( 1) Ako nisu u pitanju pravni poslovi iz članka 53. ovoga Zakona, sudionici u pravnom poslu, svi ili neki od njih, mogu isprave o pravnom poslu potvrditi kod javnog bilježnika. Za zasnivanje osiguranja tražbine uređene zakonom, dovoljno je da privatnu ispravu potvrdi obveznik. Potvrđena isprava ima snagu javnobilježničkog akta, a ako je sastavljena po propisima članka 54. ovoga Zakona ima snagu i izvršnog ovršnog javnobilježničkog akta.

(2) Javni će bilježnik privatnu ispravu ispitati u skladu s odredbama članka 34., 57. i 58. ovoga Zakona i ako za to ne nađe zapreka potvrdit će je.

(3) Ako privatna isprava odgovara po svom obliku propisima javnobilježničke isprave (članak 43. do 48) i propisima članka 69. ovaga Zakona o sadržaju javnobilježničkog akta (članka 69. stavka 1. točke 2., 4. i 6.), te ako su ju potpisali sudionici iz članka 69. stavka 1. točke 2.) ovoga Zakona, ona će se potvrditi bez sastavljanja posebnog javnobilježničkog akta na taj način što će se na ispravu staviti posvjedočenja navedena u članku 69. točki 1., 3. i 5. ovoga Zakona.

(4) Ako privatna isprava po svom obliku i sadržaju ne odgovara zahtjevima iz stavka 3. ovoga članka, potvrda će se izvršiti sastavljanjem posebnog javnobilježničkog akta. Privatna se isprava u tom slučaju mora proširiti s javnobilježničkim aktom, i smatrat će se sastavnim dijelom i dopunom javnobilježničkog akta. U tom slučaju privatnu ispravu potpisuje i javni bilježnik i svjedoci.

Članak 60. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 32.

Utvrđivanje istovjetnosti

(1) Ako javni bilježnik ne poznaje sudionike osobno i po imenu, njihovu istovjetnost utvrdit će osobnom iskaznicom ili putovnicom. Ako ni to nije moguće, njihovu istovjetnost mora posvjedočiti koji drugi javni bilježnik ili dva svjedoka istovjetnosti.

(2) U ispravi javni će bilježnik navesti da poznaje li poznaje sudionike odnosno na koji je način utvrdio njihovu istovjetnost, uz točno navođenje imena i prezimena, zanimanja osobnog identifikacijskog broja i prebivališta svjedoka istovjetnosti, te datuma i broja isprave upotrijebljene za utvrđivanje istovjetnosti i vlasti koja je tu ispravu izdala.

Članak 61. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 32.

Svjedoci istovjetnosti

(1) Svjedoci istovjetnosti moraju biti punoljetni, dostojni povjerenja i javnom bilježniku osobno i po imenu poznati punoljetne osobe koje javni bilježnik osobno poznaje ili čiju istovjetnost može utvrditi na temelju neke od isprava navedenih u članku 60. ovoga Zakona.

(2) Svjedok istovjetnosti može biti i poslovni svjedok akta i osoba iz članka 64 stavka 1. točke 4. ovoga Zakona. Osobe za koje se znade da se uz nagradu bave posvjedočenjem istovjetnosti ne mogu biti svjedoci istovjetnosti.

(3) Javni će bilježnik u svakom slučaju na prikladan način ispitati svjedoke istovjetnosti o osobama isovjetnost kojih se utvrđuje, a tražit će i potpis osobe koje se istovjetnost treba utvrditi, i to radi toga da bi se uvjerio u istovjetnost te radi toga da bi provjerio da li se može vjerovati svjedocima istovjetnosti.

Članak 62. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 33.

Pozvani Svjedoci akta (Pozvani svjedoci (Svjedoci akta)

(1) Dva su svjedoka su potrebna pri sastavljanju javnobilježničkog akta: 3) kad je koji od sudionika slijep, gluh, nijem ili gluhonijem, 4) kad je koji od sudionika nepismen.

(2) U ostalim slučajevima ovisit će o javnom bilježniku i strankama da li će pri sastavljanju javnobilježničkog akta biti pozvani svjedoci akta.

(3) Umjesto dvaju svjedoka akta može se pozvati bilo koji drugi javni bilježnik ili javnobilježnički prisjednik kod drugoga javnog bilježnika.

Članak 65. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 34.

Nazočnost svjedoka akta

(1) Ako zakon što drugo ne određuje, moraju svjedoci akta ili drugi javni bilježnik, ili javnobilježnički prisjednik kod drugoga javnog bilježnika, biti nazočni najkasnije kada javni bilježnik čita sudionicima javnobilježnički akt i kad ga oni potpisuju. (2) Ako to stranke zahtijevaju, svjedoci akta mogu biti, ako što drugo nije za pojedine slučajeve određeno, isključeni za stranke javnobilježnički akt potpisuju, što će biti naznačeno u aktu, osim ako stranke izričito ne zahtijevaju da isti budu nazočni i prilikom čitanja akta.

(2) Ako svjedoci akta ili drugi javni bilježnik, ili javnobilježnički prisjednik kod drugoga javnog bilježnika, nisu bili nazočni u vrijeme čitanja javnobilježničkog akta, ali u tom slučaju sudionici moraju potpisati javnobilježnički akt u nazočnosti svjedoka akta i stranke pred njima prije potpisivanja javnobilježničkog akta moraju izjaviti da su akt pročitali pročitale ili da im je bio pročitan i da odgovara njihovoj volji. Sve, što će se to naznačiti u javnobilježničkom aktu.

(3) Ako je koji koja od sudionika slijep, gluh stranaka gluha ili nijem nijema, svjedoci akta ili drugi javni bilježnik, ili javnobilježnički prisjednik kod drugoga javnog bilježnika, moraju biti nazočni kada stranke daju izjavu izjave o raspoložbama koja koje će se unijeti u javnobilježnički akt, zatim prigodom čitanja cijelog akta sudionicima strankama, ili kad ga oni sami čitaju te onda kada sudionici stranke izjavljuju svoj pristanak i kad potpisuju javnobilježnički akt. To, što će se sve naznačiti u javnobilježničkom aktu.

Članak 68. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 35.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 33.

Tumači

(1) Ako koji od sudionika ne zna službeni jezik, mora se pored svjedoka akta (članak 62.) pozvati i prisegnuti stalni sudski tumač. U javnobilježničkom aktu će se naznačiti da se je tako postupilo.

(2) Tumač može biti i namještenik zaposlenik javnog bilježnika, ali mora imati sva druga svojstva svjedoka akta.

(3) Tumač nije potreban ko javni bilježnik i oba svjedoka akta odnosno drugi javni bilježnik vladaju jezikom toga sudionika. (5) ako javni bilježnik ili prisjednik vladaju jezikom kojim se služi i sudionik.

(4) Kad je tumač potreban, javni će bilježnik nastojati da preko njega sazna pravu volju sudionika, i prema njoj na službenom jeziku sastaviti akt, koji će tumač prevesti sudionicima. Ako to sudionici traže, prijevod akta na jezik sudionika napisat će se i sašiti uz javnobilježnički akt.

Članak 69. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 36.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 34.

Sadržaj javnobilježničkog akta

(1) Javnobilježnički akt mora sadržavati:

1) podatke o javnim bilježnicima koji sudjeluju u sastavljanju akta (prezime i ime, njihovo javnobilježničko svojstvo i sjedište),

2) podatke (prezime i ime, zanimanje, adresu) o sudionicima te eventualnim svjedocima i tumačima, o sudionicima: o fizičkim osobama (ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresa prebivališta, datum rođenja), a o pravnim osobama (matični broj subjekta – MBS iz sudskog registra ili broj drugog registra, osobni identifikacijski broj i sjedište),

3) naznaku načina na koji je utvrđena istovjetnost osoba pod točkom 2.),

4) tekst pravnog posla s naznakom eventualnih punomoći i priloga,

5) napomenu da je javnobilježnički akt sudionicima pročitan ili da su održane one formalnosti koje po ovom zakonu zamjenjuju čitanje akta (članak 66. stavak 2., članak 67. stavak 1., članak 68.),

6) dan, mjesec, godinu i mjesto, a kada to zakon ili sudionici zahtijevaju, i sat kada je isprava sastavljena,

7) patpis osoba pod točkom 1. i 2.), službeni pečat javnog bilježnika koji je sastavio javnobilježnički akt.

(2) Ako je javnobilježnički akt kasnije nadopunjen, ispravljen ili preinačen drugim javnobilježničkim aktom, to će se zabilježiti na izvorniku javnobilježničkog akta, odnosno, ako je izvornik izdan, na njegovom ovjerenom prijepisu koji čuva javni bilježnik.

Članak 74. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 37.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 35.

Ovjera prijepisa i preslika

(1) Javni bilježnik potvrdit će je ovlašten potvrditi da se prijepis, odnosno, preslika bilo koje isprave slaže s njenim izvornikom, odnosno s ovjerenim prijepisom ili ovjerenom preslikom izvorne isprave, a ako ne razumije jezik na kome je isprava napisana izvornik, odnosno ovjereni prijepis ili ovjerena preslika isprave napisana, potvrdit će samo onda ako je sam obavio prijepis, odnosno, presliku te isprave.

(2) Prijepis se mora slagati s ispravom i u pravopisu, interpunkciji i skraćivanju riječi. Ako su u ispravi neka mjesta preinačena, brisana, precrtana, umetnuta ili dodana, mora se to u ovjeri navesti. U ovjeri će se navesti i je li isprava poderana, oštećena, ili inače po vanjskom obliku očito sumnjiva.

(3) Javni bilježnik mora točno usporediti prijepis isprave s ispravom njezinim izvornikom i ako utvrdi da se slaže slažu, potvrdit će to na samom prijepisu, a uz to će navesti da je to prijepis izvorne isprave koju je stranka označila kao izvornik, ili da je to prijepis ovjerenog ili običnog prijepisa isprave, da li je i kako taksiran, da li je pisan rukom ili strojem ili kojim prijepisa izvorne isprave, čime je pisan izvornik isprave, odnosno, ovjereni prijepis izvorne isprave (rukopisom, strojopisom, drugim mehaničkim ili kemijskim sredstvom, olovkom ili perom, i gdje se, po njego vu znanju ili po tvrđenju stranke, nalazi izvornik, a ako ga je donijela stranka, ime i stan te stranke odnosno, olovkom ili perom), a ako se pri pisanju izvorne ili pri pisanju ovjere te isprave koristila i štambilja i ta će se činjenica također navesti u potvrdi. U potvrdi će se navesti i osobno ime i adresa prebivališta stranke koja je izvornik, odnosno ovjereni prijepis izvorne isprave pokazala javnom bilježniku, a ako stranka tu ispravu nije donijela sa sobom, javni će bilježnik u potvrdi navesti gdje se ta isprava nalazila kad je njezin prijepis s njome uspoređivao.

(4) Ako se na ispravi nalazi kakva primjedba ili klauzula i ona će se unijeti u prijepis.

(5) Kad se ovjerava prijepis jednog dijela isprave ili izvod iz koje isprave, iz prijepisa se mora jasno razabirati koji su dijelovi isprave ostali neprepisani.

(6) S prijepisom je po ovom zakonu izjednačena fotokopija isprave. preslika isprave.

Članak 75. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 38.

Ovjere izvoda iz trgovačkih i poslovnih knjiga

Pri ovjeri izvoda iz trgovačkih ili poslovnih knjiga jsvni bilježnik će usporediti izvod s odnosnim stavkama izvorne knjige i napisat će na izvodu klauzulu ovjere s pri mjedbom da se izvod potpuno slaže s odgovarajućim stavkama izvorne knjige. U izvodu će se naznačiti datum pregleda trgovačke odnosno poslovne knjige.

Članak 76. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 39.

Ovjere prijevoda

(1) Javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik, koji je za to ovlašten (članak 35.), ovjerit će točnost prijevoda koji je on sam načinio ili koji je on savjesno ispitao i za koji je utvrdio da je ispravan.

(2) Svoju ovjeru stavit će na prijevod, koji će, u pravilu, napisati na samoj izvornoj ispravi ili će ga prošiti s izvornikom na način propisan u članku 48. ovoga Zakona.

Članak 77. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 40. i 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 36.

Ovjera potpisa (legalizacija)

(1) Javni bilježnik može potvrditi da je stranka u njegovoj nazočnosti svojeručno vlastoručno potpisala pismeno, ili svoj rukoznak na njega stavila, ili da je potpis ili rukoznak, koji je već na pismenu, pred njim priznala kao svoj.

(2) Istovjetnost stranke mora se utvrditi u skladu s odredbama članka 60. i 61. ovoga Zakona.

(3) Ovjera, s pozivom na poslovni broj zapisnika ili upisnika o ovjerama i potvrdama, stavit će se na izvornom pismenu uz naznaku na koji je način utvrđena istovjetnost te dodatak da je potpis ili rukoznak istinit, i uz datum, potpis i službeni pečat javnog bilježnika. Ostali primjerci istog pismena ovjeravaju se po pravilima za ovjeru prijepisa (članak 74.).

(4) Pri ovjeri potpisa javni se bilježnik treba upoznati sa sadržajem pismena samo utoliko ukoliko je to potrebno za popunjavanje rubrika upisnika o ovjerama i potvrdama; on nije odgovoran za sadržaj pismena niti je dužan ispitivati da li su sudionici ovlašteni na dotični posao.

(5) Javni bilježnik može ovjeriti i potpis na pismenu koje nije sastavljeno na službenom jeziku.

(6) Ako je sudionik slijep ili ako ne zna čitati, javni će mu bilježnik pročitati pismeno prije nego što ovjeri potpis ili rukoznak. Ako javni bilježnik ne zna jezik na kome je pismeno napisano, pismeno će pročitati zakleti stalni sudski tumač, što će se navesti u ovjeri.

(7) Ako se ovjerava potpis osobe kao zastupnika koje pravne osobe ili javnog tijela, javni bilježnik može u ovjeri potvrditi da se je ta osoba potpisala za pravnu osobu ili javno tijelo samo ako je on prethodno utvrdio da je ta osoba to ovlaštena učiniti.

Članak 82. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 41.

Upisnik o ovjerama i potvrdama

(1) O službenim radnjama po odredbama članka 70 59. i 74. do 81. ovoga Zaknna neće se, u pravilu, napisati posebni zapisnici, već će se o tome te o izdanim ovjerama i potvrdama voditi poseban upisnik o ovjerama i potvrdama (članak 74 stavak 6., članak 75. stavak 2., članak 76. stavak 3.). Sudionici i svjedoci moraju potpisati ono što je uneseno u upisnik.

(2) Ako je to potrebno, može se o službenim radnjama iz stavka 1. ovoga Zakona napisati i poseban zapisnik koji će potpisati sudionici i svjedoci, što će se naznačiti u upisniku.

Članak 83. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 42. i 83.

Priopćenje izjava

(1) Javni bilježnik može izdati potvrdu o učinjenoj opomeni, otkazu, ponudi i drugim izjavama koje jedna stranka daje na znanje drugoj da bi time postigla kakav pravni učinak, na zahtjev jedne stranke koja time želi postići kakav učinak, drugoj stranci na naznačenoj adresi priopćiti usmenu ili pisanu opomenu, otkaz, ponudu i drugu izjavu. Sa priopćenjem može se spojiti i poduzimanje pravne radnje koju javni bilježnik po nalogu jedne stranke treba izvršiti prema drugoj, npr. ponudu plaćanja, predaje ili preuzimanja kakve isprave ili drugih stvari.

(2) Javili bilježnik će o zahtjevu stranke sastaviti zapisnik i u njemu će doslovno navesti izjavu koju treba priopćiti, zatim predmet, vrstu, mjesto i vrijeme pravne radnje koju tom prigodom treba obaviti. Zapisnik mora potpisati i stranka.

(3) Sa zapisnikom iz stavka 2. ovoga članka javni će se bilježnik uputiti na naznačeno mjesto protivnoj stranci, kojoj će priopćiti što mu je naloženo i poduzet će odnosnu pravnu radnju. Javni će bilježnik to potvrditi u nastavku zapisnika.

(4) Odgovor protivne stranke unijet će se u zapisnik samo ako ona to zatraži ili dopusti. U tom slučaju protivna je stranka dužna potpisati zapisnik (članak 44).

Članak 85. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 43. i 83.

Potvrda o izvršenom priopćenju

(1) Javni će bilježnik o učinjenom priopćenju izdati potvrdu stranci koja je zatražila službenu radnju, a i protivnoj stranci ako ona to zatraži.

(2) U potvrdi će se navesti: imena obiju stranaka, dan, mjesec i godina, a ako to bude potrebno i sat priopćenja; te obilježja poduzete radnje. Odgovor protivne stranke može se u potvrdu unijeti samo ako je taj odgovor unijet u zapisnik i ako ga je protivna stranka potpisala.

(3) Na zahtjev stranke utvrdit će se i Javni će bilježnik, sukladno odredbama članka 60. i 61. ovoga Zakona, kad je god to moguće utvrditi istovjetnost stranke koja je zatražila službenu radnju javnobilježničkog priopćenja, a i stranke kojoj je to priopćenje namijenjeno, i u tom će se slučaju, u zapisniku i u potvrdi navesti način na koji je način (članak 60. i članak 61.) njena istovjetnost utvrđena.

Članak 86. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 44.

Odbijanje suradnje

Ako javni bilježnik u postupanju po članku 83. stavku 3. ovoga Zakona ne nađe na označenom mjestu stranku kojoj treba priopćiti izjavu ili ako mu ona ne dopusti pristup, ili ako odbije da ga sasluša, javni će bilježnik toj stranci, na zahtjev stranke koja je zatražila pravnu radnju, dostaviti preporučenim pismom ovjereni prijepis onoga što ga odbije saslušati, javnobilježničku radnju priopćenja izjave obavit će upućivanjem onoga što joj je imao priopćiti, u pisanom obliku preporučenom poštanskom pošiljkom. To će se navesti u zapisniku i u potvrdi.

Članak 87. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 37.

Pismeni Pisani zahtjev za poduzimanje radnje

(1) Zahtjev da se priopći izjava i poduzme pravna radnja može se javnom bilježniku uputiti i pismeno te putem brzojava ili dalekopisača. Pismo i drugi oblik pismenog priopćenja pisanim putem, uz vlastoručni ili kvalificirani elektronički potpis, u kojem slučaju navedeno zamjenjuje zapisnik iz članka 83. stavka 2. ovoga Zakona i sašit će prošiva se s posebnim zapisnikom koji će javni bilježnik načiniti sastavlja o radnji iz članka 83., 83. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) U potvrdi će se naznačiti naznačuje kojim je oblikom pismenog pisanog priopćavanja zahtjev postavljen.

Članak 88. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 38.

Polvrda Potvrda o pismenim priopćenjima pisanom priopćenju

(1) Javni bilježnik može izdati potvrdu o tome da je kojoj stranci stranki, ma gdje ona stanovala neovisno o mjestu njezina stanovanja ili imala sjedište sjedišta, pismom ili drugim oblikom pismenog pisanog priopćavanja, poslao priopćenje izvjesnog određenog sadržaja.

(2) U tom slučaju iz stavka 1. ovoga članka javni će bilježnik u zapisniku o tome priopćenju te u potvrdi navesti navodi: ime i prezime i ime (naziv) odnosno naziv, osobni identifikacijski broj i adresu stranke koja je to zahtijevala, doslovni sadržaj priopćavanja, te doslovni prijepis adrese na koju je priopćenje poslato poslano.

(3) Dokaz o upućivanju poruke pričvrstit će prošiva se uz zapisnik.

Članak 89. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 45.

Potvrđivanje zaljučaka skupštine i sjednica drugih tijela .

(1) Ako je javni bilježnik pozvan da potvrdi (posvjedoči) zaključke skupštine ili sjednice nekog drugog tijela pravnih osoba, u zapisnik će unijeti dan i vrijeme sjednice, zatim će opisati sve što se u njegovoj nazočnosti događalo, predlagalo i izjavilo, ukoliko je to važno za prosuđivanje pravilnosti postupka, a posebno zaključke donijete na sjednici. On će potvrditi i sve drugo što je zakonom propisano.

(2) (3) Na zahtjev utvrdit će se i istovjetnost predsjednika i Javni će bilježnik, sukladno odredbama članka 60. i 61. ovoga Zakona, utvrditi istovjetnost osobe koja je predsjedala sjednici, a drugih osoba koje su bile nazočne samo na njihov zahtjev i u zapisniku zapisnik će se navesti kako je njihova istovjetnost utvrđena.

Članak 90. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 39.

Potvrđivanje (posvjedočenje) činjenica

(1) Na zahtjev zainteresiranih osoba javni bilježnik može potvrditi i druge činjenice pored onih navedenih u prethodnim članovima ovoga Zakona koje su se pred njim dogodile, poput rasprava o ponudama, dražbe, ždrijebanja izjave osoba o činjenicama i stanja za koje je javni bilježnik sam ili uz sudjelovanje stručnih osoba saznao.

(2) O potvrđivanju iz stavka 1. ovoga članka javni će bilježnik sastaviti zapisnik, u kojem će navesti mjesto, vrijeme, imena i prezimena odnosno nazive, osobne identifikacijske brojeve i adrese stranaka i drugih sudionika te točan opis onoga što se u njegovoj nazočnosti dogodilo ili što je inače utvrdio. Zapisnik će potpisati svi sudionici. Ako koji od sudionika odbije potpisati zapisnik, javni će bilježnik to naznačiti u zapisniku.

(3) U zapisniku iz stavka 2. ovoga članka posebno će se naznačiti kako je utvrđen identitet utvrđena istovjetnost sudionika dogadaja na koji se posvjedočenje odnosi.

Članak 93. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 46.

Nadležnost ze izdavanje

(1) Javni bilježnik je ovlašten i dužan izdavati strankama koje su sudjelovale u sastavljanju isprave i njihovim nasljednicima otpravke, potvrde, prijepise i izvode isprava koje javni bilježnik Dok javni bilježnik čuva isprave, na zahtjev bilo koje stranke koja je kod njega sudjelovala u sastavljanju i ovjeravanju tih isprava, ili pak njezinom nasljedniku, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, izdat će se otpravak ili prijepis isprave, ili izvod iz isprave, odnosno odgovarajuća potvrda o činjeničnom stanju koje proizlazi iz isprave. Osobama u svezi kojih je isprava sastavljena ili ovjerena, koje kao stranke nisu neposredno sudjelovale kod javnog bilježnika, a i trećim osobama, javni bilježnik je ovlašten takvu ispravu izdati samo po odobrenju one stranke koja je kod njega sudjelovala u sastavljanju i ovjeravanju isprave ili pak po odobrenju njezinog nasljednika. Javni bilježnik, bez ovjere isprave, strankama ne smije izdavati prijepise (preslike) isprava koje sam čuva.

(2) Ako javni bilježnik prestane čuvati sam svoje isprave, izdavanje isprava iz stavka 1. ovoga članka obavljat će vršitelj dužnosti, a ako se one nalaze u sudskoj arhivi, sud u čijoj se arhivi nalaze.

Članak 94. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 47.

Opće odredbe o izdavanju otpravaka i prijepisa

(1) Kad se po odredbama ovoga Zakona izdaje otpravak ili prijepis javnobilježničkog akta na njemu će se naznačiti da je uspoređen s izvornikom ili prijepisom koji čuva javni bilježnik, zatim da je to otpravak ili prijepis (obični, ovjereni, (ovjereni, potpuni ili u izvodu), a ako je prijepis, i koji je po redu.

(2) Ako je izvornik javnobilježničkog akta izdan (članak 50.), ne može se više o njemu izdati otpravak nego samo prijepis.

Članak 96. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.

Ponovno izdavanje otpravka

(1) O izvršnom ovršnom javnobilježničkom aktu može se, osim slučajeva navedenih u sljedećem stavku ovoga članka, svakoj od osoba navedenih u članku 95. ovoga Zakona izdati samo jedan otpravak.

(2) Ponovni otpravak takvog akta može se izdati samo:

1) ako sve osobe iz članka 95., točke 1. i 2. ovoga Zakona ili njihovi pravni nasljednici na to pristanu; taj pristanak mora biti posvjedočen bilješkom na samom javnobilježničkom aktu, potpisanom od stranke, ili posebnom ovjerenom ispravom, koja će se priložiti javnobilježničkom aktu,

2) ako je ranije izdani otpravak zbog kojeg nedostatka vraćen javnom bilježniku ili ako je amortiziran,

3) ako sud na čijem području javni bilježnik ima svoje sjedište, na prijedlog stranke, naredi da mu se izda ponovni otpravak. Takvu će naredbu sud izdati ako stranka učini vjerojatnim da joj je potreban ponovni otpravak, a nema opravdane sumnje da će novi otpravak zloupotrijebiti. Sud može prije odluke saslušati sudionike. Ako se naredi ponovno izdavanje otpravka, o tome će se obavijestiti sudionici i javni bilježnik. Protiv naredbe kojom se dozvoljava izdavanje otpravka nije dopušten pravni lijek. Protiv rješenja kojim je zahtjev odbijen podnositelj zahtjeva može podnijeti žalbu u roku petnaest dana od dana dostave rješenja.

(3) Javni će bilježnik stranci izdati ponovni otpravak neizvršnog neovršnog javnobilježničkog akta o pravnim poslovima među živima, ako ona učini vjerojatnim da joj je on potreban. Ako javni bilježnik posumnja da bi se novi otpravak mogao zloupotrijebiti, uputit će stranku da postupi u skladu s odredbom stavka 2. točka 3. ovoga čleanka.

(4) Kad se izda ponovni otpravak, naznačit će se u bilješki (klauzuli) o ovjeri (članak 103.) da je to drugi, treći ili daljnji otpravak, te razlog zbog kojega je ponovni otpravak izdan.

Članak 97. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 48.

Prijepisi javnobilježničkih akata o pravnim poslovima među živima, njihovo izdavanje i razgledavanje

(1) Prijepisom u smislu ovoga Zakona smatra se ovjereni prijepis javnobilježničkog akta koji je kao takav označen i koji potvrđuje da je u vrijeme ovjere izvornik postojao.

(2) Ako u samom javnobilježničkom aktu nije što drugo određeno, ovjereni i obični prijepisi javnobilježničkog akta o pravnim poslovima među živima, mogu se izdavati sudionicima, korisnicima, zakonskim zastupnicima te nasljednicima i drugim univerzalnim pravnim sljednicima sudionika i korisnika (članak 95.), kad god to zatraže. Tim će se osobama dopustiti da mogu u svako doba razgledati te isprave.

(3) Trećim osobama dozvolit će se razgledavanje isprava i izdavanje njihovih prijepisa ako učine vjerojatnim svoj pravni interes i ako ne postoji opravdana sumnja da bi ih mogli zloupotrijebiti, ili ako im to dopuste osobe iz stavka 1 2. ovoga članka.

Članak 101. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 49. i 83.

Izvod iz javnobilježničkih akata

(1) Ako javnobilježnički akt sadrži više samostalnih pravnih poslova, može se na zahtjev tražitelja umjesto potpunog otpravka prijepisa izdati izvod koji se odnosi na pojedini pravni posao.

(2) Samo potpuni otpravak prijepis javnobilježničkog akta može biti izvršna ovršna isprava. Izvod ne može biti izvršna ovršna isprava.

(3) Glede izvoda primjenjivat će se odredbe ovoga Zakona o otpravcima i prijepisima, s time da se u izvodu mora naznačiti da je to izvod i istaći koja su mjesta isprave ispuštena.

Članak 102. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.

Prilozi uz otpravak izvršnog ovršnog javnog bilježničkog akta

(1) Uz otpravak izvršnog ovršnog javnobilježničkog akta priložit će se prijepisi priloga toga akta. Bilješka o ovjeri mora obuhvaćati i priloge. Bez toga javnobilježnički akt nije izvršan ovršan.

(2) Uz otpravak javnobilježničkog akta koji nije izvršan ovršan može prijepis priloga, na zahtjev stranke, izostati, ali se to u ovjeri mora navesti.

Članak 108. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 50. i 83.

Pravna sredstva

(1) Nezadovoljna stranka ima pravo pritužbe predsjedniku suda na području kojega je sjedište javnog bilježnika zbog toga što javni bilježnik nije poduzeo traženu službenu radnju, ili zbog toga što je u sadržajnom i formalnom pogledu nije poduzeo u skladu sa zakonom ili zbog toga što odugovlači s njenim poduzimanjem.

(2) Predsjednik suda će rješenjem narediti javnom bilježniku da poduzme traženu službenu radnju. Žalba protiv rješenja ne odgađa njegovo izvršenje njegovu ovrhu. Izvršenje Ovrha se provodi po službenoj dužnosti. Primjerak rješenja dostavit će se i Komori.

(3) Nezadovoljna stranka može zatražiti od Komore da prisili javnog bilježnika (članak 140) 141.) na vršenje njegovih dužnosti odnosno da naloži drugom javnom bilježniku da ih izvrši na trošak nemarnog javnog bilježnika.

Članak 109. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 51.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 40.

Čuvanje isprava

(1) Javni je bilježnik dužan preuzeti na čuvanje isprave svih vrsta. Javni bilježnik je ovlašten odbiti preuzeti na čuvanje koju ispravu ako za to postoje opravdani razlozi.

(2) O preuzimanju isprava sastavit će se zapisnik, u kojem će se navesti mjesto i vrijeme preuzimanja, ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresu i ime, zanimanje i adresu način utvrđenja istovjetnosti onoga koji je ispravu predao, oznaku položene isprave, razlog zbog kojega je položena i kome je treba izdati. Zapisnik će potpisati osoba koja je ispravu predala i javni bilježnik. Na zapisnik će javni bilježnik staviti svoj službeni pečat.

(3) Ako se isprava pošalje javnom bilježniku pisinom, o tome će se također sastaviti zapisnik odgovarajućom primjenom odredbe stavka 1 2. ovog članka. Pismo zamjenjuje potpis osobe koja je ispravu predala.

(4) Javni će bilježnik o preuzimanju isprave izdati potvrdu. Ako je isprava poslata poslana poštom, potvrda će se poštom poslati pošiljatelju.

(5) Javni bilježnik je dužan utvrditi identitet istovjetnost osobe kojoj predaje ispravu u skladu s odredbama članka 60. i 61. ovoga Zakona. Primatelj je dužan potvrditi primitak isprave na zapisniku o preuzimanju.

Članak 110. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 52.

Preuzimanje na čuvanje novca i, vrijednosnih papira i dragocjenosti

(1) Javni bilježnik može preuzeti na čuvanje gotov novac, mjenice, čekove, javne obveznice i druge vrijednosne papire i dragocjenosti, a dužan ih je preuzeti samo kad su mu u povodu sastavljanja javnobilježničkog akta predani zato da bi ih izručio izvjesnoj osobi ili da bi ih položio kod određene vlasti.

(2) Ako preuzimanje nije prigodom sastavljanja javnobilježničkog akta potvrđeno u njemu samom, o preuzimanju će se sastaviti zapisnik u kojemu će se točno naznačiti brojevi upisnika i depozitne knjige, mjesto i vrijeme preuzimanja; odnosno oznaka i vrijednost iznosa novca, preuzetih papira te ime osobe koja ih je predala i njenu izjavu o tome što s njima treba učiniti. Javni će bilježnik o preuzimanju izdati stranci potvrdu u kojoj će specificirati novac i vrijednosne papire koji su mu predani.

(3) Ako se novac i vrijednosni papiri javnom bilježniku pošalju pismom, o tome će se također sastaviti zapisnik Pismo će se pričvrstiti uz zapisnik.

Članak 111. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 53.

Način čuvanja i predaja novca i, vrijednosnih papira i dragocjenosti

(1) Preuzeti novac i, vrijednosni papiri i dragocjenosti javni je bilježnik dužan čuvati odvojeno od svog novca i vrijednosnih papira, u posebnom omotu, na kojemu će napisati predmet i ime stranke. Novac koji mu je povjeren javni bilježnik može čuvati na posebnom računu kod banke ili druge financijske organizacije, za osnivanje i vođenje kojega vrijede posebni propisi i uvjeti.

(2) Preuzeti novac i vrijednosne papire javni će bilježnik bez odgađanja predati vlasti ili osobi kojoj se imaju predati, nakon što u skladu s odredbama članka 60. i 61. ovoga Zakona utvrdi njenu istovjetnost. Primatelj će prijem potvrditi na spisu ili u depozitnoj knjizi.

Članak 112. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 54. i 83.

Nemogućnost predaje novca i, vrijednosnih papira i dragocjenosti

Ako javni bilježnik ne može izvršiti naloženu mu predaju u određenom roku, dužan je, po proteku tog roka, a, ako rok nije određen, najkasnije u roku od petnaest dana od dana preuzimanja, bez odlaganja vratiti stranci preuzete vrijednosti ili, ako to nije moguće, predati ih sudu na čuvanje i o tome obavijestiti predavatelja preporučenim pismom.

Članak 116. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 55. i 83.

Registar i knjige javnog bilježnika

(1) (2) Upisnici i knjige iz stavka1. točke 1., 2. i 6. ovoga članka Ministar nadležan za poslove pravosuđa će javnobilježničkim poslovnikom propisati vrste, oblik i sadržaj upisnika i knjiga koje vodi javni bilježnik.

(2) Prije stavljanja u uporabu upisnici i knjige iz stavka 1. ovoga članka, osim imenika, moraju biti povezani, njihovi listovi rednim brojevima označeni, jamstvenikom prošiveni i ovjereni te pečatom Komore ovjereni. Upisi se unose bez odgađanja, redom kako stigne predmet, čitko, bez praznih razmaka, bez precrtavanja, brisanja i ispravaka, a u općem poslovnom upisniku javni će bilježnik na svaku stranicu staviti svoj potpis i pečat. koji predmet, čitko i bez ostavljanja praznih rubrika. Brisanja unesenih podataka nisu dozvoljena, a ispravak upisa pogrešnog podatka vrši se precrtavanjem vodoravnom crtom, tako da precrtani podatak ostane čitak. Ispunjene upisnike i knjige, prije odlaganja u svoj arhiv, javni će bilježnik zaključiti podvlačenjem ravne crte na zadnjoj stranici knjige iza posljednjeg upisa, navođenjem ukupnog broja izvršenih upisa te potpisati i staviti svoj pečat.

Članak 117. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 56. i 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 41.

Čuvanje i predaja javnobilježničkih spisa

(1) Predsjednik zakonom određenog suda na čijem se području nalazi sjedište javnog bilježnika, čim sazna da je mjesto javnog bilježnika upražnjeno, poduzet će bez odgađanja sve što je potrebno radi čuvanja javnobilježničkih spisa, predmeta, upisnika, knjiga, pečata i štambilja te radi davanja u sudski polog eventualne gotovine, papira i predmeta od vrijednosti i radi obavještavanja stranaka o tome.

(2) Predsjednik suda iz stavka 1. ovoga članka zaključit će knjige bivšeg javnog bilježnika, sastavit će popis službenih spisa, predmeta, upisnika, knjiga, pečata i štambilja pa će ih ili pohraniti u sudsku arhivu ili će poduzeti potrebne mjere za njihovo čuvanje u dotadašnjem uredu javnog bilježnika sve dok obavljanje službe ne preuzme vršitelj dužnosti. O svemu tome predsjednik suda obavijestit će Komoru. Ako Komora bude odugovlačila s imenovanjem vršitelja dužnosti, o tome će obavijestiti Ministarstvo. (5) i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(4) Kada služba vršitelja dužnosti prestane zato što je upražnjeno mjesto popunjeno zbog popunjavanja upražnjenog mjesta, predsjednik će suda popisati zaključuje javnobilježničke knjige, popisuje zajedno s ranijim vršiteljem dužnosti spise, predmete, upisnike i knjige iz vremena ranijeg javnog bilježnika i iz vremena vršitelaj dužnosti, i predat će ih novom javnom bilježniku. vršitelja dužnosti te ih predaje novom javnom bilježniku, a pečate i štambilje vršitelja dužnosti poništava.

Članak 118. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 57.

Nadomještavanje nestalih spisa

(1) Ako se prigodom postupka po članku 117. ovoga Zakona utvrdi da neki spis nedostaje, predsjednik zakonom određenog suda pozvat će bivšeg javnog bilježnika, zastupnika njegove ostavine odnosno bivšeg vršitelja dužnosti da spis donesu u određenom roku. Ako spis ne bude vraćen u određenom roku, o tome će se obavijestiti sudionici da bi mogli poduzeti potrebne mjere radi očuvanja svojih prava.

(2) Ako se kod kojeg sudionika, kod koje vlasti ili kod drugog javnog bilježnika nalazi otpravak ili ovjereni prijepis nestalog izvornika, javni bilježnik koji je preuzeo službu ranijeg javnog bilježnika ili vršitelja dužnosti mogu zahtijevati da se glede te isprave postupi na način predviđen odredbama stavka 1. ovoga članka. Pošto im pribavljena isprava bude stavljena na raspolaganje, ako glede njene valjanosti ne bude nikakvih sumnji, načinit će ovjeren prijepis koji će čuvati umjesto nestalog izvornika, a ispravu će vratiti osobi od koje su je dobili.

(3) Ako se utvrdi da upisnici ili i druge knjige nisu uredno vođene, javnobilježnički će ih nasljednik javni bilježnik ili vršitelj dužnosti koji je preuzeo spise popunit će ih, ukoliko je to moguće, popuniti.

(4) O tome kako su popunjeni spisi i knjige, sastavit će se zapisnik koji će se zajedno s popunjenim spisima i knjigama javnog bilježnika predati sudu na području kojega je bilo sjedište ranijeg javnog bilježnika.

(5) Troškove nadomještavanja (popune) spisa i knjiga snosit će javni bilježnik koji je bio dužan predati spise od nosno njegovi nasljednici.

Članak 122. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 58., 59. i 83.; NN 57/2022: izmijenjen člancima 42. i 43.

Jevnobilježnički prisjednici

(1) Javnobilježnički prisjednici su diplomirani pravnici koji osobe sa završenim sveučilišnim studijem prava koje su zaposleni zaposlene u javnobilježničkom uredu na neodređeno vrijeme i koji koje su upisani upisane u imenik Imenik javnobilježničkih prisjednika koji vodi Komora.

(3) U imenik javnobilježničkih prisjednika može biti upisana osoba koja ispunjava uvjete iz članka 13., 13. stavka 1. točke točaka 1., 2., 3., 4., 6., 7. i 8. ovoga Zakone Zakona. U odnosu na Na javnobilježničkog prisjednika na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe članka 13. stavka 2. i 3. te odredbe članka primjenjuje članak 12.a, članak 13. stavak 2., članak 18.b te članci 38. i 39. ovoga Zakona.

(4) Javni bilježnici prijavljuju Ministarstvu i Komori potrebu za otvaranjem mjesta javnobilježničkih prisjednika.

(5) O potrebi otvaranja mjesta javnobilježničkog prisjednika odlučuje Ministarstvo, na temelju pribavljenog mišljenja Komore. Odobrena mjesta javnobilježničkog prisjednika popunjavaju se na temelju natječaja što ga koji raspisuje i provodi Komora. Prigodom izbora osobito će se voditi računa o uspjehu postignutom na pravnom studiju i dotadšnjem dotadašnjem radu.

(6) O izboru i postavljenju javnobilježničkog prisjednika odlučuje Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore i javnog bilježnika. Ako se usprotivi postavljenju određenog javobilježničkog javnobilježničkog prisjednika, javni bilježnik u narednih idućih godinu dana ne može tražiti otvaranje mjesta javnobilježničkog prisjednika u svom uredu.

(7) Služba javnobilježničkog prisjednika počinje teći od dana upisa u imenik Komore. Javni je bilježnik dužan je bez odgađanja priopćiti Komori prestanak obavijestiti Komoru i svaki prekid Ministarstvo o prestanku rada prisjednika. (7) O prestanku službe javnobilježničkog prisjednika Ministarstvo donosi rješenje.

(8) Prisjednik je dužan uredno plaćati članarinu Komori.

Članak 122.a dodanNN 57/2022: dodan člankom 43.

Članak 123. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 60.; NN 75/2009: izmijenjen člankom 3.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 44.

Javnobilježnički vježbenici

(1) (2) U imenik javnobilježničkih vježbenika može biti upisana samo osoba koja dokaže da ispunjava uvjete iz članka 13., stavka 1., točke 1, Javnobilježnički vježbenici su osobe koje su zaposlene u javnobilježničkom uredu i koje ispunjavaju uvjete iz članka 13. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 6., 7. i 8. ovoga Zakona. U odnosu na javnobilježničkog vježbenika na odgovarajući će se način primjenjivati odredba stavka 2. i stavka 3. članka 13 te odredbe članka

(3) Na javnobilježničke vježbenike na odgovarajući se način primjenjuje članak 12.a, članak 13. stavak 2., članak 18.b te članci 38. i članka 39. ovog zakona ovoga Zakona.

(4) Javni bilježnici prijavljuju Komori potrebu za otvaranjem mjesta javnobilježničkih vježbenika. Odobrena, a odobrena mjesta javnobilježničkih vježbenika popunjavaju se na temelju natječaja što ga koji raspisuje i provodi Komora. Prigodom izbora

(5) O izboru javnobilježničkih vježbenika rješenjem odlučuje Komora, osobito će se voditi vodeći računa o uspjehu postignutom na pravnom sveučilišnom studiju prava i dotadašnjem radu. (4) Vježbenički staž Rješenje o izboru javnobilježničkih vježbenika Komora dostavlja Ministarstvu.

(6) Javnobilježnička vježba počinje teći od dana upisa vježbenika u imenik. Javni je bilježnik dužan bez odgađanja priopćiti Komori prestanak i svaki prekid rada vježbenika. Imenik, a može trajati najduže tri godine od dana stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita, nakon čega vježbeniku prestaje pravo na obavljanje javnobilježničke vježbe te se briše iz Imenika vježbenika.

Članak 124. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 45.

Zaštita prava

Protiv odluke Ministarstva o izboru i postavljenju te prestanku službe javnobilježničkog prisjednika, protiv odluke Komore o izboru javnobilježničkog savjetnika i vježbenika te odluke kojom se odbija molba vježbenika zahtjev za upis javnobilježničkog savjetnika ili vježbenika u Imenik, protiv odluke Komore kojom se uskraćuje potvrdu potvrda o obavljanju javnobilježničke vježbe te protiv odluke koje kojom se određuje brisanje javnobilježničkog prisjednika, savjetnika odnosno vježbenika iz imenika Imenika, javnobilježnički prisjednik, savjetnik odnosno vježbenik imaju ima pravo pokrenuti upravni spor, osim ako je odluka o brisanju iz imenika nije Imenika donesena na temelju odluke disciplinskog stegovnih tijela.

Članak 125. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 46.

Prisjednička Prisega javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenička prisega vježbenika

(1) Javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik dužni su pred predsjednikom Komore ili javnim bilježnikom koga kojega na to ovlasti Komora položiti prisegu. Ta je prisega po sadržaju ista kao i javnobilježnička prisega (članak 15.).

(3) O polaganju prisege sastavit će sastavlja se zapisnik .Ako, a ako prisega nije položena pred predsjednikom Komore, primjerak zapisnika dostavit će dostavlja se Komori.

Članak 126. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 61.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 47.

Prava i dužnosti javnobilježničkog javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika

(1) Javni bilježnik je dužan omogućiti javnobilježničkom prisjedniku, savjetniku i vježbeniku da rade na svim poslovima iz njegova djelokruga. (2) Ako Komora, na temelju zahtjeva javnog bilježnika, nije drugačije odredila, javnobilježnički njihovog djelokruga određenog ovim Zakonom.

(2) Javnobilježnički prisjednik može obavljati sve poslove koje je po zakonu ovlašten obavljati javni bilježnik, a Komora mu, samo na zahtjev javnog bilježnika, može ograničiti obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga poslova javnog bilježnika. Protiv rješenja Komore kojim se javnobilježničkom prisjedniku ograničava obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga poslova javnog bilježnika nije dopušten pravni lijek, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) Javnobilježnički vježbenik može umjesto javnog bilježnika kod kojega kojeg radi:

1) sastavljati nacrte isprava,

2) zamjenjivati javnog bilježnika u onim poslovima u kojima ovaj zastupa stranke po članku 4. ovoga Zakona,

3) podizati proteste,

4) sastavljati inventare,

5) provoditi dobrovoljne dražbe pokretnih stvari s učinkom sudske dražbe. (4) Protiv rješenja Komore kojim se uskraćuje odobrenje za obavljanje poslova,

(4) Javnobilježnički savjetnik umjesto javnog bilježnika kod kojeg radi, uz poslove iz stavka 3. ovoga članka nije dopušten pravni lijek, koje može obavljati kao i vježbenik, može ovjeravati i potvrđivati sve isprave koje se upisuju u upisnik ovjera i potvrda (članak 74. do 81.), osim potvrde (solemnizacije) iz članka 59. ovoga Zakona te obavljati druge poslove sukladno posebnim propisima.

(5) Javnobilježnički prisjednik potpisuje akte, savjetnik i zapisnike vježbenik potpisuju javnobilježničke isprave s napomenom da potpisuje potpisuju u svoje ime, a za javnog bilježnika kod kojega radi kojeg rade. Svi poslovi koje obavi javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik imaju isti pravni učinak kao da ih je neposredno obavio sam javni bilježnik. Javni bilježnik odgovara za obavljanje tih poslova., u skladu s ovim i drugim zakonom.

Članak 127. brisanNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.; NN 75/2009: izmijenjen člankom 4.; NN 57/2022: brisan člankom 48.

Članak 128. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 62.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 49.

Javnobilježnički zamjenici

(1) Ako je javni bilježnik na odsustvu, bolestan ili je iz drugih razloga spriječen da duže vrijeme (članak 129., stavak 4.) 3.) obavlja svoju službu, u poslovima iz njegova djelokruga zamijenit će ga javnobilježnički zamjenik.

(2) Zamjenik javnog bilježnika može biti samo osoba koja ispunjava uvjete iz članka 13. stavka 1. točka 1. do 4. i točke 6. ovoga Zakona određuje se između javnih bilježnika i javnobilježničkih prisjednika.

(3) Zamjenik vodi javnobilježnički ured za račun i na trošak javnog bilježnika. Pravni odnos zamjenika i javnog bilježnika uređuje se njihovim sporazumom. Ako zamjenika postavi Komora, a zamjenik i javni bilježnik ne mogu postići sporazm o svom odnosu, spor moraju najprije pokušati riješiti posredovanjem Komore (članak 134.).

(4) Zamjenik obavlja sve poslove javnog bilježnika s javnobilježničkim pravnim učinkom, vodi njegove knjige i upisnike, a isprave potpisuje kao zamjenik, i, ako sam nije javni bilježnik, upotrebljava službeni pečat i štambilje zamijenjenog javnog bilježnika. Isprave koje sastavi zamjenik čuvaju se u arhivi zamijenjenog javnog bilježnika.

(5) Zamjenik je dužan suzdržati se od obavljanja službenih radnji u slučajevima u kojima te radnje ne bi smio obavljati ni javni bilježnik kojega zamjenjuje.

Članak 129. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 63. i 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 50.

Odobrenje i postavljanje zamjenika

(1) Da bi zamjenik obavljao svoju službu, potrebno je prethodno odobrenje Ministarstva. Stoga je javni bilježnik dužan u svakom slučaju pismeno prijaviti Ministarstvu ime Ako se može osnovano pretpostaviti da će spriječenost javnog bilježnika za obavljanje službe trajati dulje od 30 dana, javni bilježnik dužan je potrebu za zamjenikom pisano prijaviti Ministarstvu, uz obavijest Komori, te predložiti osobu zamjenika i po mogućnosti vrijeme trajanja zamjene.

(2) Javni bilježnik može unaprijed prijaviti Ministarstvu ime svog prisjednika ili druge osobe koja je sposobna da ga zamjenjuje (članak 128, stavak 2), koji bi ga trebao zamjenjivati u slučaju spriječenosti da obavlja službu tijekom kalendarske godine (stalni zastupnik). I u tom slučaju javni bilježnik je dužan prijaviti Ministarstvu nastanak i prestanak potrebe zamjenjivanja. I za takvog zamjenika potrebno je prethodno odobrenje Ministarstva. (3) osobe koja ga može zamijeniti u slučaju spriječenosti za obavljanje službe u razdoblju od najdulje godinu dana, u kojem je slučaju nastanak potrebe zamjene dužan bez odgode prijaviti Ministarstvu, uz obavijest Komori.

(4) Ako Ministarstvo ne odobri predloženog zamjenika predložene zamjenike u roku od osam dana, pozvat će javnog bilježnika da predloži drugu osobu za svog zamjenika. Ako javni bilježnik neće ili ne može predložiti zamjenika, postavit će ga Ministarstvo, pošto o tome zatraži mišljenje Komore. Ministarstvo neće imenovati zamjenika, ako se može osnovano pretpostaviti da spriječenost javnog bilježnika neće trajati duže od petnaest dana. (4) Ovlasti zastupnika, a ako javni bilježnik ne predloži drugu osobu, zamjenika rješenjem postavlja Ministarstvo, uz prethodno mišljenje Komore.

(7) Ovlasti zamjenika počinju preuzimanjem službe i prestaju, ako ne budu prije toga opozvane, predajom službe javnom bilježniku ili opozivom ovlasti.

(8) Službene radnje zamjenika nisu bez učinka samo zbog toga zato što nisu bile ispunjene pretpostavke za njegovo postavljanje postavljenje ili zato što su kasnije otpale. naknadno otpale.

Članak 130. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 64. i 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 51.

Vršitelj dužnosti javnog bilježnika

(1) Ako javni bilježnik umre, bude premješten, privremeno udaljen iz službe, lišen zvanja ili ako se odrekne službe ili ako mu bude oduzeto pravo na obavljanje službe, Ministarstvo će mu po službenoj dužnosti, pošto zatraži o tome uz prethodno mišljenje Komore, odrediti određuje vršitelja dužnosti između susjednih javnih bilježnika, ili javnobilježničkih prisjednika (članak 128 koji se upisuje u Imenik vršitelja dužnosti javnih bilježnika koji vodi Komora. stavak 2.).

(2) Vršitelj dužnosti javnog bilježnika dužan je, ako nije javni bilježnik, prije nego otpočne svoj rad postupiti po odredbama članka 17. i 18. ovoga Zakona.

(3) Vršitelj dužnosti preuzet će spise i knjige javnog bilježnika te isprave i predmete od vrijednosti koji su ovome povjereni. On nastavlja i vodi javnobilježničke poslove za njegov svoj račun i pripada mu pravo na nagradu za obavljen posao.

(4) Stranka ima pravo prigodom obračuna s vršiteljem dužnosti uračunati predujam koji je platila javnom bilježniku prije nego što je vođenje poslova preuzeto.

Članak 131. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 65. i 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 52.

Zajednička pravila za vršitelje dužnosti i zamjenike javnog bilježnika

(1) Postavljenim vršiteljima dužnosti i zamjenicima javnog bilježnika Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa izdaje uvjerenje rješenje o njihovoj službi i o tome je dužno obavijestiti zakonom određeni sud na području kojega se nalazi sjedište javnobilježničkog ureda.

(2) Ako vršitelj Vršitelj dužnosti ili i zamjenik nije položio javnog bilježnika polažu prisegu, položit će je pred predsjednikom zakonom određenog suda. Predsjednik suda odredit će i dan početka službe i poslat će zakonom određenom sudu i Komori primjerke potpisa i, ako su u povodu toga odobreni novi pečati, i otiske tih pečata.

(3) Ako je javni bilježnik određen za zamjenika ili vršitelja dužnosti, on se radi nove službe ne mora posebno dopunski osigurati od odgovornosti.

(4) Vršitelj dužnosti i zamjenik imaju sva prava i dužnosti javnog bilježnika i na njih se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o građanskopravnoj i disciplinskoj stegovnoj odgovornosti javnog bilježnika. Za štetu koju zamjenik počini trećima povredom službene dužnosti solidarno odgovara zamijenjeni javni bilježnik, a za štetu koju počini vršitelj dužnosti solidarno odgovara Komora. Odnos između javnog bilježnika i zastupnika zamjenika odnosno vršitelja dužnosti i Komore prosuđivat će se po općim pravilima o regresnoj odgovornosti državnih službenika.

(5) Pri sastavljanju javnobilježničkih isprava i izdavanja otpravaka, prijepisa i izvoda vršitelj dužnosti i zamjenik moraju potpisati svoje prezime i ime i naznačiti svoje svojstvo vršitelja dužnosti odnosno zamjenika te odluku kojom su postavljeni. Zamjenik mora usto navesti i javnog bilježnika kojega zamjenjuje.

(6) Dok traje zamjena, zamijenjeni javni bilježnik ne smije obavljati javnobilježničke poslove.

(7) Kada zamjenik odnosno vršitelj dužnosti preuzme dužnost, to će se zabilježiti u djelovodniku isprava upisnicima i knjigama javnog bilježnika iz članka 116. ovoga Zakona. Isto tako u tom će se djelovniku zabilježiti i ponovno preuzimanje dužnosti od strane javnog bilježnika.

Članak 132. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 66.

Javnobilježnička komora

(1) Komoru sačinjavaju svi javni bilježnici koji su upisani u njene upisnike.

(2) Komora čuva ugled, čast i prava javnobilježničkog staleža i skrbi da javni bilježnici savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje dužnosti.

(3) Tijela Komore su Skupština, Upravni odbor i predsjednik. Komora ima svoju stručnu službu.

(5) Ako nije drugačije određeno ovim Zakonom, ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Komore i javnobilježničkog zbora uređuju se statutom Statutom i drugim općim aktima Komore.

Članak 133. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 67. i 83.

Skupština Komore

(1) Skupština Komore:

1) donosi Statut i druge opće akte Komore,

2) bira članove Upravnog odbora, predsjednika Komore i članove ostalih organa Komore, ako ovim zakonom ili Statutom Komore nije drugačije predviđeno,

3) ispituje i odobrava proračun prihoda i rashoda Komore, utvrđuje visinu članarine i način njena plaćanja, ispituje i odobrava račune Upravnog odbora,

4) odlučuje o visini upisnine, u suglasnosti s Ministarstvom ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa,

5) odlučuje o upotrebi novčanih kazni predviđenih ovim Zakonom,

6) da odlučuje o drugim pitanjima predviđenim ovim Zakonom i Statutom Komore.

(2) Skupština Komore ovlaštena je odlučiti o bilo kojem pitanju iz nadležnosti Komore.

(3) Skupština Komore sastaje se redovito jednom godišnje i to u povodu odlučivanja o proračunu Komore za narednu godinu.

(4) Izvanrednu sjednicu Skupštine Komore saziva predsjednik na temelju odluke Upravnog odbora ili na pismeni zahtjev najmanje trideset članova Komore. Ako predsjedik ne sazove sjednicu u roku mjesec dana od dana donošenja odluke Upravnog odbora odnosno podnošenja zahtjeva članova Komore, sjednicu će sazvati član Upravnog odbora kojega za to odredi to tijelo, odnosno članovi Komore koji su podnijeli zahtjev.

(5) Javni su bilježnici dužni dolaziti na sjednice Skupštine i obavljati dužnosti na koje su izabrani.

(6) Za valjanost odluka Skupštine potrebna je nazočnost najmanje jedne petine članova Komore.

(7) Skupština svoje odluke donosi većinom nazočnih članova. Ako se glasovi podijele na dva jednaka dijela, smatrat će se da je donesena odluka za koju je glasovao predsjednik Komore.

(8) Članove Upravnog odborg i predsjednika Komore Skupštine bira na vrijeme od tri godine.

Članak 134. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 53.

Upravni odbor

(1) Upravni odbor:

1) utvrđuje nacrte Statuta i drugih općih akata Komore,

2) priprema sjednice Skupštine Komore,

3) izvršava odluke Skupštine Komore,

4) vodi imenik javnih bilježnika i vršitelja dužnosti te javnobilježničkih zamjenika, prisjednika, savjetnika i vježbenika,

5) sastavlja nacrt godišnjeg proračuna Komore, skrbi o gospodarskim pitanjima Komore te o naplati upisnina, članarine i drugih pristojbi na naplatu kojih je Komora ovlaštena,

6) odlučuje o drugim pitanjima koja su ovim Zakonom ili Statutom Komore stavljeni u njegovu Komoru nadležnost te odlučuje o svim pitanjima koja nisu izričito stavljena u nadležnost nekog drugog tijela Komore.

(2) Broj članova Upravnog odbora određuje Skupština u skladu sa Statutom. Broj članova Upravnog odbora, računajući predsjednika Komore, mora biti neparan.

(3) Upravni odbor Komore saziva predsjednik Komore po potrebi. Za valjanost odluka Upravnog odbora potrebno je da njegovoj sjednici bude nazočna natpolovična većina članova. Odluke se donose u pravilu većinom glasova nazočnih članova. Statutom Komore utvrdit će se slučajevi u kojima će za valjano odlučivanje biti potrebna dvotrečinska večina članova Upravnog odbora, odnosno za koje mo ra glasovati natpolovična većina članova toga tijela.

Članak 136. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 54.

Nagrade i naknade članovima tijela Komore

(1) Predsjednik i članovi Upravnog odbora obavljaju svoju službu besplatno, osim ako Statutom nije drugačije određeno. Oni imaju pravo na naknadu troškova koje su imali u obavljanju svoje službe. Odluku o tome donosi Upravni odbor Komore. Upravni odbor će donijeti i pravilnik o visini i naknadi putnih troškova. imaju pravo na nagradu i naknadu troškova za svoj rad u tijelima Komore.

Članak 137. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 55.

Pravna sredstva

Protiv odluka tijela Komore kojima se odlučuje o pravima i dužnostima javnih bilježnika, vršitelja dužnosti te javnobilježničkih zamjenika, prisjednika, savjetnika i vježbenika, ako nije što drugo drukčije određeno ovim Zakonom, moguće je voditi može se pokrenuti upravni spor.

Članak 138. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.

Izvješće o radu

Komora je dužna svake godine podnijeti Ministarstvu ministarstvu nadležnome za poslove pravosuđa izvješće o svom radu te svoje stavove o stanju javnobilježničke službe i s time u vezi sa stanjem u pravosuđu i upravi te o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja toga stanja.

Članak 139. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 56.

Predstavnici jevnobilježničkih javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika

Statutom Komore uređuje se broj, način izbora, prava i dužnosti predstavnika javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika u tijelima Komore.

Članak 140. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 57.

Ovlasti Ministarstva ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa

(1) Nadzor U nadzoru nad radom javnobilježničke službe obavlja Ministarstvo. Ono može po službenoj dužnosti ili u povodu pritužbi zainteresiranih osoba odrediti pregled poslovanja Komore, pojedinih javnih bilježnika, vršitelja dužnosti, javnobilježničkih zamjenika, prisjednika, savjetnika i vježbenika te poduzeti potrebne mjere da se utvrđene nepravilnosti otklone i sankcioniraju.

(6) Komora i osobe iz stavka 1. ovoga članka dužni su Ministarstvu omogućiti pregled spisa i knjiga koje se kod nj ih nalaze. (5), knjiga, upisnika i imenika koji se kod njih nalaze.

(8) Ministar može raspustiti Upravni odbor i smijeniti predsjednika Komore, ako u radu tih tijela utvrdi teže nepravilnosti, odnosno ako ona ni nakon opomene ne ispune svoje zakonske obveze. U svom rješenju Ministar će odrediti rok za izbor novog Upravnog odbora i predsjednika Komore, a imenovat će i svog povjerenika između javnih bilježnika u Republici, Hrvatskoj koji će obavljati poslove tih tijela sve dok njihovo obavljanje ne preuzmu novoizabrana tijela.

(9) Povjerenik obavlja svoju djelatnost u sjedištu Komore i ima pravo na primjerenu nagradu i naknadu troškova na račun Komore. Visinu nagrade i naknade troškova određuje Ministar. (7) Osobe ovlaštene za obavljanje nadzornih radnji mogu u visini koju odredi Ministar.

(10) Na temelju utvrđenja obavljenog nadzora Ministar može izreći ukor javnom bilježniku i drugim osobama iz stavka 1. ovoga članka zbog lakših povreda službene dužnosti i neprimjerenog ponašanja. Protiv ukora te osobe mogu izjaviti žalbu prvostupanjskom disciplinskonz stegovnom vijeću, protiv odluke kojega nije dopušten pravni lijek.

(11) Izricanje ukora ne utječe na pravo nadzornog tijela da pokrene disciplinski postupak. Ako disciplinski postupak bude pokrenut, izrečeni ukor je bez pravnog učinka. pokretanja stegovnog postupka i postupka razrješenja.

Članak 141. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 68.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 58.

Ovlasti komore

(1) Nadzor nad radom i ponašanjem javnih bilježnika, vršitelja dužnosti te javnobilježničkih zamjenika, prisjednika, savjetnika i vježbenika obavljaju i Upravni odbor i predsjednik Komore.

(2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena su davati upute i stavljati primjedbe na njihov rad osoba iz te odredbe.

(3) Upravni odbor Komore će najmanje jednom u tri godine obaviti obavlja pregled rada ureda pojedinih javnih bilježnika radi provjere njihova poslovanja. Pregled obuhvaća cjelokupnu djelatnost javnog bilježnika. Radi te radi obavljanja pregleda Upravni odbor oodrediti jednog određuje dva ili više svojih članova.

(5) Ako se utvrde nepravilnosti u radu javnog bilježnika osoba iz stavka 1. ovoga članka, protiv njega njih će se poduzeti mjere utvrđene ovim Zakonom i statutom Komore. (5) Pri provedbi svojih nadzornih ovlasti Komora nije ovlaštena upuštati se u ispitivanje sadržajne pravilnosti obavljanja javnobilježničkih poslova Statutom Komore.

(6) O provedenim pregledima, utvrđenjima i poduzetim mjerama Upravni odbor Komore dužan je bez odgode obavijestiti Ministarstvo.

Članak 142. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 59.

Dužnost prijave nepravilnosti

Državna tijela su dužna, a stranke ovlaštene prijaviti Ministarstvu i Komori djela i propuste javnih bilježnika, vršitelja dužnosti te javnobilježničkih zamjenika, prisjednika, savjetnika i vježbenika.

Članak 143. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 69. i 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 60.

Odsustvo javnog bilježnika

Članak 144. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 61.

Nesposobnost za rad

(1) Ako javni bilježnik zbog svog tjelesnog ili duševnog stanja postane trajnije nesposoban Ako iz ponašanja javnog bilježnika ili njegova odnosa prema radu i strankama proizlazi sumnja na trajni gubitak zdravstvene sposobnosti za obavljanje javnobilježničke službe, pozvat će ga Upravni odbor Komore ili ministar, ako to Upravni odbor ne učini u razumnom roku, uz navođenje razloga za to, da se odrekne javnog bilježništva. Ako javni bilježnik u određenom roku tako ne postupi, Upravni će odbor zatražiti od zakonom određenog suda na području kojega je sjedište javnog bilježnika da provode postupak radi utvrđenja trajnije nesposobnosti za obavljanjejavnobilježničke službe zbog tjelesnih i duševnih nedostataka (članak 21., stavak 1., točka 5.). zbog zdravstvenog stanja odnosno bolesti, Ministar će pred zakonom određenom sudu na čijem je području sjedište javnog bilježnika pokrenuti postupak za utvrđivanje trajne nesposobnosti za obavljanje javnobilježničke službe.

Članak 145. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 70. i 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 62.

Disciplinska Stegovna djela i kazne

(1) Ako javni bilježnik svojim ponašanjem u zvanju obavljanju javnobilježničke službe ili privatnom životu vrijeđa čast i ugled svog staleža javnobilježničke službe ili dovede u pitanje povjerenje u javnobilježničku službu, ako povrijedi službenu dužnost, osobito ako nepropisno obavlja službene radnje ili ako ih svojom krivnjom odugovlači, kaznit će se zbog neurednosti ili disciplinskog stegovnog prijestupa.

(2) Neurednost je svaka lakša povreda službene dužnosti koja nije disciplinski stegovni prijestup.

(3) Javni bilježnik čini disciplinski stegovni prijestup:

1) ako je postigao svoje postavljenje svjesno prikrivajući postojanje zakonskih zapreka za to,

2) ako povredi dužnost utvrđenu ovim Zakonom i time ozbiljno ugrozi povjerenje u svoju nepristranost i u isprave koje sastavlja, osobito ako poduzme službenu radnju u stvari u kojoj je po zakonu isključen, ili ako povredi dužnost čuvanja tajne,

3) ako se ne pridržava zakonskih odredbi o kojima ovisi valjanost javnobilježničke isprave,

4) ako potvrdi da se dogodila činjenica koja se nije dogodila u njegovoj nazočnosti,

5) ako protivno javnobilježničkoj tarifi zaračunava i traži veću nagradu, ili ako kao sudski povjerenik vrši pritisak na stranke da ga postave za svog zastupnika, propisima zaračunava pristojbu, nagradu i troškove obavljanja službenih radnji i povjerenih poslova,

6) ako uz obećanje da će sniziti nagradu, preko posrednika ili na drugi nedoličan način traži stranke,

7) ako zastupa stranku ili sastavlja isprave u slučajevima u kojima mu je to zakonom zabranjeno,

8) ako grubo povrijedi dužno poštivanje prema sudovima i nadzornim tijelima,

9) ako se ne pokorava pravomoćnim odlukama sudova i nadzornih tijela; 10) ako neuredno vodi knjige, osobito ako bez opravdanog razloga ne izvršava povjerene poslove u ostavljenom roku ili o nemogućnosti njihova izvršenja u ostavljenom roku iz opravdanih razloga pravodobno ne obavijesti sud ili drugo tijelo koje mu je posao povjerilo,

10) ako ne vodi ili ako neuredno ili protivno propisima vodi knjige, upisnike i imenike, osobito ako ostavlja prazne rubrike, ili nemarno upravlja svojim uredom,

11) ako pomaže nadripisare potpisivanjem njihovih podnesaka, davanjem savjeta i mišljena ili prikrivanjem njihove djelatnosti,

12) ako sastavlja, protivno zakonu, javnobilježničke isprave na jeziku koji nije službeni,

13) ako na javnoj dražbi, ili tijekom kojeg drugog postupka koji vodi kao javni bilježnik, ili kao povjerenik suda, ili kao zastupnik stranaka, kupi za sebe ili za svoje srodnike stvar koja se prodaje ili kupi tražbine, nasljedna ili druga prava,

14) ako obavlja za plaću državnu ili koju drugu stalnu javnu ili privatnu službu naplatne poslove, poslove koji nisu u skladu s ugledom, čašću i nepristranošću javnog bilježnika odnosno poslove i djelovanja koji su Zakonom zabranjeni, ako se bavi trgovinom ili posredničkim poslovima, ili zanimanjem koje nije u skladu s ugledom, čašću ili nezavisnošću javnog bilježnika, ako sklapa poslove pod svojim imenom za druge ili pod tuđim imenom za sebe ili ako je sudionik u poslovima u kojima podužirna službene radnje kao javni bilježnik ili sudski povjerenik, ako novac koji mu je povjeren na čuvanje, uloži na svoje ime protivno odredbama ovoga Zakona, ako preuzime obvezu jamstva ili odgovornosti u poslovima koji se sklapaju uz njegovo sudjelovanje u svojstvu javnog bilježnika,

15) ako prigodom prijema javnobilježničkih prisjednika ili vježbenika povredi pravila o izboru javnobilježničkih prisjednika i vježbenika, 16 nemarno upravlja svojim uredom, osobito ako službu obavlja u prostoru koji nije odobrilo Ministarstvo, u prostoru ureda napravi preinake bez odobrenja Ministarstva, ne postupa prema propisima kojima se uređuje radno vrijeme, smještaj, prostor, oprema i uređenje ureda, čuvanje dokumentarnog gradiva te ne postupa sukladno odredbama ovoga Zakona koje se odnose na zaposlenike u javnobilježničkom uredu,

21) ako za vrijeme za koje mu je privremeno oduzeto pravo na obavljanje službe obavlja javnobilježničke poslove ili na drugi način izigrava tu kaznu.

(5) Odredbe ovoga Zakona o disciplinskoj stegovnoj odgovornosti javnog bilježnika i o disciplinskom stegovnom postupku protiv javnih bilježnika na odgovarajući se način primjenjuju i na vršitelje dužnosti te javnobilježničke zamjenike, prisjednika prisjednike, savjetnike i vježbenika vježbenike.

Članak 146. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 71.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 63.

Kazne zbog neurednosti

(1) Kazne zbog neurednosti za neurednost javnih bilježnika su:

1) pismena pisana opomena,

2) novčana kazna do visine jedne osnovne mjesečne plaće suca prvostupanjskog županijskog suda, plaćanje koje se može odrediti u najviše pet jednakih mjesečnih obroka.

(2) Prisjedniku i vježbeniku se zbog neurednosti može izreći Kazne za neurednost javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika su pisana opomena i novčana kazna.

(3) Javnobilježničkom prisjedniku novčana kazna može se izreći do visine jedne osnovne mjesečne plaće suca općinskog suda, javnobilježničkom savjetniku novčana kazna do visine jedne osnovne mjesečne plaće sudskog suradnika odnosno vježbenika na prvostupanjskom sudu plaćanje koje savjetnika u općinskom sudu, a javnobilježničkom vježbeniku novčana kazna do visine jedne osnovne mjesečne plaće sudačkog vježbenika u općinskom sudu, plaćanje kojih se može odrediti u najviše pet jednakih mjesečnih obroka.

Članak 147. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 72. i 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 64.

Kazne za disciplinske stegovne prijestupe

(1) Kazne za disciplinske prijestupe stegovni prijestup javnih bilježnika jesu su:

1) pismeni pisani ukor,

2) novčana kazna do visine tri osnovne mjesečne plaće suca prvostupanjskog županijskog suda, plaćanje koje se može odrediti u najviše šest deset jednakih mjesečnih obroka,

3) privremeno oduzimanje prava na obavljanje službe u trajanju do godinu dana,

4) oduzimanje prava na obavljanje službe.

(2) Kazna iz stavka 1., točke 3. ovoga članka ima za posljedicu i zabranu obavljanja poslova iz članka 4. ovoga Zakona.

(3) Kazna oduzimanja prava na obavljanje službe izreći će se osobito:

1) ako je javni bilježnik postigao svoje postavljenje svjesno prikrivajući postojanje zakonskih zapreka za to,

2) ako za vrijeme za koje mu je privremeno oduzeto pravo na obavljanje službe obavlja javnobilježničke poslove ili na drugi način izigrava tu kaznu,

3) ako je javni bilježnik zbog ranije počinjenoga teškoga stegovnog djela bio kažnjavan kaznom o privremenom oduzimanju prava na obavljanje službe u trajanju do godine dana.

(4) Ako je počinjenim disciplinskim stegovnim prijestupom javni bilježnik stekao kakvu nedopuštenu imovinsku korist, novčana kazna se može izreći do dvostrukog iznosa visine te koristi, neovisno o ograničenju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.

4) privremeno oduzimanje (5) Kazne za stegovni prijestup javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika su pisani ukor, novčana kazna i oduzimanje prava na obavljanje službe javnobilježničkog prisjednika, savjetnika ili vježbenika. Javnobilježničkom prisjedniku može se izreći i kazna privremenog oduzimanja prava da obavlja poslove vršitelja dužnosti ili javnobilježničkog zamjenika, najduže u trajanju od godinu dana, 5) oduzimanje prava na obavljanje službe javnobilježničkog prisjednika ili vježbenika.

(6) Javnobilježničkom prisjedniku može se izreći novčana kazna do visine tri osnovne mjesečne plaće suca općinskog suda, javnobilježničkom savjetniku novčana kazna do visine tri osnovne mjesečne plaće sudskog savjetnika u općinskom sudu, a javnobilježničkom vježbeniku novčana kazna do visine tri osnovne mjesečne plaće sudačkog vježbenika u općinskom sudu, plaćanje kojih se može odrediti u najviše deset jednakih mjesečnih obroka. Ako je javnobilježnički prisjednik postavljen za javnobilježničkog zamjenika ili vršitelja dužnosti, novčana kazna može mu se izreći kao javnom bilježniku.

Članak 148. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 73. i 83.

Brisanje iz imenika

Javni bilježnik, vršitelj dužnosti te javnobilježnički zamjenik, prisjednik, savjetnik i vježbenik kome je izrečena disciplinska stegovna kazna oduzimanja službe brisat će se iz odgovarajućeg imenika Komore. Oni ne mogu biti ponovno postavljeni u isto zvanje prije isteka roka od deset godina od dana brisanja.

Članak 149. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 74. i 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 65.

Zastare gonjenja

(1) Zastarni rok Stegovni progon za disciplinske neurednosti je dvije neurednost zastarijeva nakon tri godine, a za disciplinske stegovne prijestupe pet nakon šest godina od dovršetka stegovnog djela.

(2) Zastara se prekida podnošenjem disciplinske stegove prijave nadležnom tijelu te svim onim činjenicama kojima se po Krivičnom zakonu prekida zastara.

Članak 150. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 75. i 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 66.

Disciplinska Stegovna tijela

(1) Disciplinski Stegovni postupak zbog neurednosti provodi i odluku donosi Upravni odbor Komore. Postupak pred Upravnim odborom pobliže se uređuje Statutom Komore. O žalbi protiv odluke Upravnog odbora cdlučuje javnobilježničko vijeće zakonom odredeno suda na području kojega je sjedište javnog bilježnika. Žalba se podnosi preko Komore.

(2) Istražni disciplinski stegovni postupak zbog disciplinskih stegovnih prijestupa provodi disciplinski stegovni istražitelj, a o disciplinskom stegovnom prijestupu raspravlja i odluku donosi javnobilježničko disciplinsko stegovno vijeće zakonom određenog suda ovlaštenog na osnivanje disciplinskth stegovnih vijeća, na području kojega se nalazi sjedište javnog bilježnika. U povodu žalbe protiv odluka prvostupanjskog disciplinskog stegovnog vijeća odlučuje javnobilježničko disciplinsko stegovno vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(3) U Republici Hrvatskoj javnobilježnička disciplinska stegovna vijeća osnovat će se u zakonom određenom sudu u Osijeku za područje sudova u Osijeku, Slavonskom Brodu i Požegi Vukovaru, u zakonom određenom sudu u Rijeci za područje sudova u Gospiću Puli Puli-Pola i Rijeci, u zakonom određenom sudu u Splitu za područje sudova u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku i Zadru, u zakonom određenom sudu u Zagrebu, za područje sudova u Bjelovaru, Karlovcu, Sisku, Varaždinu i Zagrebu., Velikoj Gorici i Zagrebu.

Članak 151. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 67.

Disciplinski Stegovni istražitelj

Disciplinski Stegovni istražitelj u disciplinskom stegovnom postupku zbog disciplinskog stegovnog prijestupa je istražni sudac istrage zakonom određenog suda ovlaštenog za osnivanje disciplinskih stegovnih vijeća na području kojega je sjedište javnog bilježnika protiv kojega se postupak vodi, kojega za to odredi za kalendarsku godinu unaprijed predsjednik suda.

Članak 152. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.

Sastav javnobilježničkih disciplinskih stegovnih vijeća

(1) Prvostupanjsko disciplinsko stegovno vijeće sastoji se od dva suca zakonom određenog suda i jednog javnog bilježnika, a drugostupanjsko javnobilježničko disciplinsko stegovno vijeće od dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i jednog javnog bilježnika.

(2) Suce članove disciplinskih stegovnih vijeća iz stavka 1. ovoga članka određuje predsjednik suda za kalendarsku godinu unaprijed. Javne bilježnike kao članove disciplinskih stegovnih vijeća bira Skupština Komore između javnih bilježnika s područja zakonom određenog suda odnosno Republike Hrvatske, na vrijeme od tri godine. Imenovanim članovima vijeća određuju se i njihovi zamjenici.

(3) O izborima odnosno imenovanjima iz stavka 2. ovoga članka obavijestit će se Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(4) Članovi disciplinskog stegovnog suda obavljaju svoju dužnost besplatno. Komore će svojim pravilnikom urediti naknadu troškova javnim bilježnicima koji su izabrani za članove discipliikskih stegovnih vijeća.

(5) Na disciplinskog stegovnog istražitelja i članove disciplinskih stegovnih vijeća na odgovarajući se način primjenjuju odredbe koje važe za suce u krivičnom kaznenom postupku.

Članak 153. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 76. i 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 68.

Disciplinski Stegovni postupak zbog disciplinskog stegovnog prijestupa

(1) Prijedlog za pokretanje disciplinskog stegovnog postupka ovlašteni su podnijeti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, Komora, zakonom određeni državni odvjetnik i oštećenik.

(2) Državna tijela i tijela pravnih osoba s javnim ovlastima dužni su zakonom određenom državnom odvjetništvu podnijeti prijavu kad god posumnjaju da je počinjen disciplinski stegovni prijestup.

(3) U pokrenutom disciplinskom stegovnom postupu zakonom određeni državni odvjetnik ima prava i obveze disciplinskog stegovnog tužitelja po odredbama krivičnog kaznenog postupka.

(4) Ako ovim Zakonom nije to drugo određeno, u disciplinskom stegovnom postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe skraćenog krivičnog kaznenog postupka, osim pravila o dovođenju, obećanju okrivljenika da neće napustiti boravište, jamstvu, pritvoru, pretrazi stana i osoba, privremenom oduzimanju predmeta, postupanju sa sumnjivim stvarima i imovinskopravnom zahtjevu.

Članak 154. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 69.

Privremeno udaljenje iz službe

(1) Prvostupanjsko disciplinsko stegovno vijeće može, na prijedlog ili po službenoj dužnosti, u povodu već pokrenutog disciplinskog stegovnog postupka, odnosno na prijedlog Upravnog odbora Komore ili zakonom određenog državnog odvjetnika ako disciplinski stegovni postupak još uvijek nije pokrenut, donijeti rješenje o privremenom udaljenju javnog bilježnika iz službe ako je to nužno radi zaštite časti i ugleda službe ili radi osiguranja interesa stranaka.

(2) Privremeno će se udaljenje uvijek odrediti:

1) ako je javni bilježnik stavljen pod istragu zbog krivičnog kaznenog djela učinjenog iz koristoljublja ili kojeg drugog nečasnog krivičnog kaznenog djela;

2) ako je protiv javnog bilježnika donesena nepravomoćna odluka o oduzimanju prava na obavljanje službe.

(3) Privremeno udaljenje će se opozvati čim prestanu razlozi koji su ga izazvali.

(4) O odlukama iz stavka 1. i 2. ovoga članka disciplinsko stegovno će vijeće obavijestiti Ministarstvo, Komoru, okrivljenika i zakonom određenog državnog odvjetnika.

(5) U hitnim slučajevima odluku o privremenom udaljenju mogu donijeti Upravni odbor Komore na vlastitu inicijativu i predsjednik zakonom određenog suda ovlaštenog za osnivanje javnobilježničkih disciplinskih stegovnih vijeća na prijedlog zakonom određenog državnog odvjetnika. O takvoj odluci moraju se odmah obavijestiti javni bilježnik i prvostupanjsko disciplinsko stegovno vijeće, koje je dužno, nakon što bez odlaganja omogući javnom bilježniku da se izjasni, odlučiti u roku od dvadeset i četiri sata o ukidanju ili održavanju na snazi te odluke.

(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na privremeno udaljenje iz službe vršitelja dužnosti te javnobilježničkog zamjenika, prisjednika, savjetnika i vježbenika.

Članak 155. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 77. i 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 70.

Izvršenje disciplinskih stegovnih odluka

(1) Pravomoćne odluke donesene u disciplinskom stegovnom postupku izvršava Komora.

(2) Pravomoćne disciplinske stegovne odluke o izrečenoj novčanoj kazni i o troškovima postupka imaju snagu izvršnih ovršnih isprava, prisilno izvršenje prisilna ovrha kojih ima pravo tražiti Komora. Sredstva postignuta prisilnim izvršenjem prisilnom ovrhom ulaze u proračun Komore i mogu se koristiti samo u obrazovne svrhe u okviru Komore.

(3) Ako je pravomoćnom disciplinskom stegovnom odlukom izrečena kazna oduzimanja prava na obavljanje službe odnosno zvanja, osoba kojoj je ta kazna izrečena brisat će se iz odgovarajućeg imenika Komore. Pravomoćna disciplinska stegovna odluka kojom je izrečena koja druga kazna te nepravomoćna odluka o privremenom udaljenju iz službe upisat će se u imenik javnih bilježnika, vršitelja dužnosti odnosno javnobilježničkog zamjenika, prisjednika ili, javnobilježničkog savjetnika i vježbenika. Kazna opomenog ukora brisat će se iz imenika po proteku roka od godinu dana, novčana kazna po proteku roka od tri godine, a ostale kazne po proteku roka od pet godina.

(4) Ako je pravomoćnom disciplinskom stegovnom odlukom izrečena kazna privremenog oduzimanja prava na obavljanje službe ili oduzimanja prava na obavljanje službe, Komora će o tome obavijestiti Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa te zakonom određeni sud na području kojega je sjedište ureda javnog bilježnika, vršitelja dužnosti odnosno javnobilježničkog zamjenika, prisjednika ili, javnobilježničkog savjetnika i vježbenika. O tim kaznama objavit će se i oglas u "Narodnim novinama". Tako će se postupiti i u slučaju privremenog udaljenja iz službe.

Članak 157. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 78. i 83.

Drugi poslovi koji se mogu povjeriti javnom bilježniku

(1) Sud ili koja druga vlast mogu javnom bilježniku povjeriti i ove poslove:

1) popis i pečaćenje ostavinske imovine i stečajne mase;

2) procjene i javne prodaje (dražbe) pokretnih stvari i nekretnina u izvanparničnom postupku, osobito dobrovoljnih prodaja;

3) provedbu rasprave o razdiobi prodajne cijene u izvršnom ovršnom postupku;

4) sastavljanje i provjeru računa koje su položili skrbnici ili upravitelji većih imovina;

5) sve poslove koji im se po posebnim zakonskim propisima mogu povjeriti.

(2) Povjereni se posao iz opravdanih razloga može javnom bilježniku iz opravdanih razloga oduzeti u svako doba.

(3) Javni bilježnik odgovara za štetu koju kao povjerenik koje vlasti počini strankama.

Članak 159. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.

Nadzor nad radom javnog bilježnika kao povjerenika

Nadzor nad radom javnog bilježnika kao povjerenika određene vlasti obavlja ta vlast. Ta vlast je ovlaštena narediti javnom bilježniku da preda spise i po službenoj dužnosti prisilno izvrši ovrši takav nalog.

Članak 161. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 71.

Javnobilježnička tarifa

Javni bilježnik ima pravo na nagradu za rad i na naknadu troškova u obavljanju službenih radnji iz svoga svog djelokruga u skladu s javnobilježničkom tarifom koju donosi Komora u suglasnosti s Ministarstvom ministar uz prethodno mišljenje Komore.

Članak 164. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 79. i 80.

Plaćenje nagrede i predujam

Javni bilježnik je ovlašten tražiti da mu se nagrada plati odmah po obavljenom poslu, a može tražiti i primjereni predujam.

Članak 165. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 72.

Zabilježba i potvrda o nagradi, javnobilježničkoj pristojbi i troškovima

(1) Na svakoj ispravi i na svakom otpravku javni će bilježnik zabilježiti bilježi iznos zaračunate zaračunane nagrade, javnobilježničke pristojbe i troška.

(2) Na zahtjev stranke javni će Javni bilježnik izdati izdaje specificirani račun i priznanicu o plaćenoj nagradi, javnobilježničkoj pristojbi i troškovima.

Članak 166. izmijenjenNN 57/2022: izmijenjen člankom 73.

Nagrada i troškovi javnog bilježnika kao povjerenika

(1) Nagradu Nagrada i trošak javnog bilježnika kao povjerenika koje vlasti određuje ta vlast. Javni bilježnik ne smije se sporazumijevati sa strankama o tome niti sam naplatiti od stranaka svoju nagradu i troškove. (3) Država se posebnim propisima.

(2) Republika Hrvatska ne jamči za naplativost nagrade i troška javnog bilježnika kao povjerenika neke vlasti.

Članak 169. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.

Provedbeni propisi

(1) U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa će donijeti javnobilježničku taržfu, koja će biti na snazi sve dok Komora ne donese u suglasnosti s Ministarstvom ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa novu javnobilježničku tarifu.

(2) U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa će donijeti javnobilježnički poslovnik kojim će pobliže urediti vrste, sadržaj, oblik i način vođenja spisa i knjiga, primanje isprava i predmeta od vrijednosti na čuvanje i njihovo izdavanje te poduzimanja drugih formalnih radnji. Javnobilježničkim poslovnikom utvrdit će se i oblik, sadržaj te način izdavanja i oduzimanja pečata, štambilje i grba javnog bilježnika.

(3) U roku od tri mjeseca po stupanju na snagu ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa će utvrditi nacrt kriterija za raspored službenih sjedišta javnih bilježnika na području Republike Hrvatske i nacrt rasporeda tih sjedišta. Nacrt kriterija za raspored službenih sjedišta javnih bilježnika i rasporeda sjedišta javnih bilježnika dostavit će se sudovima u Republici i nadležnim županijskim tijelima radi davanja mišljenja.

(4) Izmjene i dopune pravilnika iz prethodnog stavka ovoga članka koje se tiču kriterija za raspored službenih sjedišta javnih bilježnika donose se po postupku predviđenom u toj odredbi. Izmjene i dopune koje se tiču samo rasporeda službenih sjedišta javnih bilježnika donose se na temelju prethodno pribavljenog mišljenja zakonom određenog suda na čijem se području nalazi ili bi se trebalo nalaziti sjedište javnog bilježnika te nadležnog županijskog tijela. Svoje mišljenje zakonom određeni sud te nadležno županijsko tijelo dužni su dati u roku od trideset dana.

(5) Ostale pravilnike predviđene ovim Zakonom ministar nadležan za poslove pravosuđa će donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 170. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člancima 81. i 83.; NN 57/2022: izmijenjen člankom 74.

Javnobilježnički ispiti

(1) Javnobilježnički ispit ovlaštene su polagati osobe koje imaju položeni položen pravosudni ispit i koje su nakon polaganja tog ispita radile dvije godine na pravnim poslovima u pravosuđu i odvjetništvu odnosno tri godine pravosudnog ispita radile najmanje 18 mjeseci kao pravosudni dužnosnici, odvjetnici, odvjetnički vježbenici ili javnobilježnički, sudski ili državnoodvjetnički savjetnici, odnosno najmanje dvije godine radile na drugim pravnim poslovima.

(2) Javnobilježničkim ispitom provjerava se poznavanje pravnih propisa koji uređuju javnobilježničku službu kojima se uređuje javnobilježnička služba, ovjera i legalizacija isprava u odnosima s međunarodnim elementom, trgovačka društva, zemljišnoknjižni postupak, upis u sudski registar, nasljedno, obiteljsko, stvarno i stvarno obvezno pravo, izvanparnični i izvršni postupak. Prigodom određivanja ovršni postupak te poznavanje pravnih propisa iz područja na kojima javni bilježnici djeluju kao povjerenici sudova i drugih vlasti.

(3) Pri određivanju programa i sadržaja javnobilježničkog ispita vodit će se računa o sadržaju pravosudnog ispita, kako bi se izbjeglo ponovno polaganje pravne građe izbjegla ponovna provjera područja koja je su prethodno bila obuhvaćena pravosudnim ispitom. Javnobilježnički ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Sadržaj javnobilježničkog ispita pobliže će se urediti pravilnikom Ministarstva.

Članak 171. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.

Priprema javnih bilježnika

(1) U roku od tri mjeseca po stupanju na snagu ovoga Zakona Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa je dužno organizirati posebne tečajeve radi pripreme kandidata za polaganje javnobilježničkog ispita.

(2) Tijekom tečaja, osim predavanja, obavljat će se i praktične vježbe u vezi s pojedinim službenim radnjama javnih bilježnika, u skladu sa zahtjevima pismenog i praktičnog dijela javnobilježničkog ispita.

Članak 172. izmijenjenNN 16/2007: izmijenjen člankom 83.

Natječaj za imenovanje javnih bilježnika

(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa je dužno raspisati prvi natječaj za imenovanje javnih bilježnika u roku od mjesec dana nakon što javnobilježnički ispit položi najmanje deset kandidata.

(2) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će raspisivati i provoditi natječaje za imenovanje javnih bilježnika sve do ustanovljenja Komore.