Izmjene: NN 57/2022

Članak 1. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Ovim se Zakonom uređuju uređuje ustrojstvo, ovlasti i način rada javnog bilježništva kao javne službe, način rada i nadzora nad radom te druga pitanja od značaja za javno bilježništvo kao javnu službu.

Članak 1.a izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

(1) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju ovo značenje:
1. stranka je svaka osoba koja od javnog bilježnika zahtijeva:
– sastavljanje javnobilježničke isprave o pravnim poslovima i izjavama u kojima ona sudjeluje,
– sastavljanje zapisnika o pravnim radnjama koje obavi ili kojima je bio nazočan javni bilježnik,
– izdavanje potvrde o činjenicama koje posvjedočuje javni bilježnik,
– poduzimanje bilo koje radnje iz nadležnosti javnog bilježnika utvrđene ovim ili drugim zakonom.
2. sudionik je stranka iz točke 1. ovoga članka i svaka druga osoba koja kod javnog bilježnika sudjeluje pri poduzimanju bilo koje radnje iz nadležnosti javnog bilježnika (zastupnici i punomoćnici stranaka, svjedoci istovjetnosti, svjedoci akta, tumači, osobe povjerenja, vještaci i dr.).
3. zakonom određeni sud na području kojega je sjedište javnog bilježnika je nadležni općinski sud te u stegovnom postupku nadležni županijski sud.

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 3. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Vrste javnobilježničkih isprava, javnost i ovršnost javnobilježničkih isprava

(1) Javnobilježničke isprave su isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici (javnobilježnički akti), zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni javni bilježnici (javnobilježnički zapisnici) i potvrde o činjenicama koje su posvjedočili javni bilježnici (javnobilježnička potvrda).

(2) Javnobilježničke isprave i njihovi otpravci izdani po ovom Zakonu imaju snagu javnih isprava, ako su prigodom njihova sastavljanja i izdavanja ispunjene bitne formalnosti propisane ovim Zakonom.

(3) Kada je to posebno propisano, javni bilježnici mogu sastavljati javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku.

(4) Javnobilježnički akt može biti ovršna isprava u slučajevima predviđenim ovim Zakonom.

Članak 4. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Sastavljanje privatnih isprave i zastupanje Zastupanje stranaka

(1) Javni bilježnik je ovlašten zastupati stranke u nespornim stvarima pred sudovima i drugim javnim tijelima ako su te stvari u neposrednoj vezi s kojom njegovom ispravom.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik ima prava i dužnosti odvjetnika.

Članak 6. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Službeni pečat, štambilja štambilj i grb žig

(1) Javni bilježnik ima svoj službeni pečat i žig kojima ovjerava isprave koje sastavlja ili pregleda u povodu radnji koje poduzima u obavljanju svoje službe.

(2) Javni bilježnik može imati štambilje koje će koristiti radi jednostavnijeg pisanja teksta same ovjere.

(3) Javni bilježnik može imati i grb. Grb može biti saslavni dio ploče kojom se obilježava službeno sjedište. Grb se može koristiti i na ispravama javnog bilježnika. Grb javnog bilježnika mora biti odvojeno istaknut od grba Republike Hrvatske.

(3) (4) Pečat, žig i grb Pečat i žig javnog bilježnika odobrava i ovjerava predsjednik zakonom određenog suda na području kojega je sjedište javnog bilježnika.

Članak 12.a dodančlankom 6. ovoga akta

Kodeks javnobilježničke etike

(1) U obavljanju službe i u slobodno vrijeme javni bilježnici dužni su poštivati Kodeks javnobilježničke etike kojim se utvrđuju načela i pravila njihova ponašanja radi čuvanja ugleda javnobilježničke službe.

(2) Kodeks javnobilježničke etike donosi Skupština Komore i objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 13. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Uvjeti za imenovanje

(1) Za javnog bilježnika može biti imenovana osoba:

1. koja je državljanin Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije,

2. koja ima poslovnu i zdravstvenu sposobnost i ispunjava opće zdravstvene uvjete za obavljanje sudačke službe javnog bilježnika,

3. koja je završila sveučilišni studij prava na pravnom fakultetu u Republici Hrvatskoj diplomirala pravni fakultet ili koja je nostrificirala svoju diplomu o završenom pravnom fakultetu izvan Republike Hrvatske ili kojoj je priznata odgovarajuća inozemna visokoškolska kvalifikacija,

4. koja je položila pravosudni i javnobilježnički ispit,

5. koja ima nakon položenoga pravosudnoga ispita najmanje pet godina četiri godine radnog staža na pravnim poslovima,

6. koja je dostojna javnog povjerenja za obavljanje javnobilježničkog poziva,

7. koja se obvezala da će, ako bude imenovana za javnog bilježnika, napustiti drugu naplatnu službu ili kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili članstvo u tijelu pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost,

8. koja aktivno vlada hrvatskim jezikom i drugim jezikom koji je službeni na području na kojemu treba obavljati javnobilježničku službu,

9. koja je dala izjavu da će, ako bude imenovana za javnog bilježnika, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana imenovanja osigurati opremu i prostorije koje su prema kriterijima što ih je utvrdilo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, potrebni i primjereni za obavljanje javnobilježničke službe.

(2) Smatrat će se da ne ispunjava uvjet iz stavka 1. točke 6. ovoga članka osoba:

– protiv koje je pokrenut kazneni postupak za kaznena djela za koja se goni po službenoj dužnosti,

- koja je osuđena zbog kaznenog djela iz koristoljublja ili zbog kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti, sve dok traju pravne posljedice osude,

– koja je odlukom stegovnog tijela lišena zvanja suca, državnog službenika, razriješena dužnosti suca ili zamjenika državnog odvjetnika, kojoj je izrečena kazna prestanka državne službe odnosno kojoj je oduzeto pravo na obavljanje službe javnog bilježnika, javnobilježničkog prisjednika, javnobilježničkog savjetnika ili odvjetnika javnobilježničkog vježbenika odnosno kojoj je izrečena kazna gubitka prava na obavljanje odvjetništva, dok ne prođu tri godine prođe deset godina od dana lišenja zvanja razrješenja, prestanka, gubitka odnosno oduzimanja prava,

- na temelju ponašanja koje je moguće opravdano zaključiti da neće pošteno i savjesno obavljati javnobilježničku službu,

- koja je prezadužena,

- koja se nalazi pod stečajem ili je glavnim dioničarem ili glavnim nositeljem – koja ima nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja sukladno posebnim propisima,

– protiv koje je pokrenut postupak stečaja potrošača ili koja je glavni dioničar odnosno glavni nositelj osnivačkih prava pravne osobe koja nad kojom je pod stečajem otvoren stečajni postupak.

Članak 14. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Postupak imenovanja

(1) Javnog bilježnika za područje zakonom određenog suda rješenjem imenuje rješenjem ministar nadležan za poslove pravosuđa (dalje u tekstu: ministar nadležan za poslove pravosuđa Ministar) na temelju provedenog natječaja. Rješenje ministra nadležnoga za poslove pravosuđa je konačno. Protiv takvog rješenja ministra nadležnoga za poslove pravosuđa Ministra može se pokenuti pokrenuti upravni spor.

(2) Natječaj za imenovanje javnih bilježnika provodi Komora, na temelju naloga ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa.

(3) U natječaju mora biti naznačeno područje za koje se treba imenovati javni bilježnik. Ako se istovremeno raspisuje natječaj za više javnobilježničkih mjesta, u natječaju će se kandidati upozoriti na to da se mogu natjecati za sva, samo za neka ili za pojedina od tih mjesta. Kandidati su ovlašteni odrediti prioritet mjesta na kojima žele biti imenovani.

(4) Natječaj mora biti objavljen u "Narodnim novinama" u roku od petnaest dana pošto Komora primi nalog ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa.

(5) Rok za prijave na natječaj ne smije biti kraći od trideset dana.

(6) Prijave na natječaj s prilozima kojima se dokazuje da su ispunjeni zakonski uvjeti podnose se pismeno Komori, koja je ovlaštena pobliže odrediti oblik i sadržaj te broj primjeraka prijave i priloga.

(7) Po okončanju natječaja Komora je dužna dostaviti ministarstvu nadležnome za poslove pravosuđa primljene prijave sa svojim mišljenjem najkasnije u roku od trideset dana.

(8) O prijavljenim kandidatima ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će pribaviti Ministarstvo pribavlja mišljenja od službi odnosno tijela u kojima su radili. Za javne bilježnike, javnobilježničke prisjednike, savjetnike i vježbenike mišljenje o njihovu radu daje Komora, za odvjetnike Hrvatska odvjetnička komora, a za suce predsjednik višeg suda na području kojega su obavljali svoju sudačku službu. (9) rade odnosno u kojima su radili.

(9) Prijavljeni kandidati pozivaju se na razgovor s povjerenstvom koje osniva Ministar, na kojem im se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti na temelju kojih se može utvrditi njihov interes i sposobnost za pošteno i savjesno obavljanje javnobilježničke službe.

(10) Prigodom izbora izmedu više kandidata osobito će se uzeti u obzir njihov uspjeh na pravosudnom i javnobilježničkom ispitu, vrsta pravraih poslova na kojima su prije toga radili i rezultati što su ih u radu postigli.

(11) Postupak prikupljanja mišljenja o kandidatima, sastav i način rada povjerenstva te način provedbe razgovora s kandidatima pravilnikom propisuje Ministar.

Članak 16. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Određivanje javnobilježničkih mjesta

(1) Javnobilježnička mjesta u Republici Hrvatskoj određuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, na temelju pribavljenog mišljenja Komore, sudova u Republici Hrvatskoj, te nađležnog županijskog tijela, vodeći računa o tome da na području svakog zakonom određenog suda bude najmanje jedan javni bilježnik.

(2) Ako na području zakonom određenog suda ima više od petnaest tisuća stanovnika prema posljednjem službenom popisu, tada na području tog suda treba, u pravilu, biti najmanje po jedan javni bilježnik za svakih započetih petnaest tisuća stanovnika.

(3) Za područje općinskog suda u čijem je sjedištu i sjedište trgovačkog suda, uz kriterije iz stavka 2. ovoga članka, utvrđuje se još jedno javnobilježničko mjesto.

(4) Za područje općinskog suda na svakih 200 registriranih pravnih osoba (trgovačkih društava, banaka ili njihovih filijala, osiguravajućih društava ili njihovih filijala, udruga, zaklada ili drugih pravnih osoba) ili obrtničkih radnji koje obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju financijsko poslovanje preko žiroračuna u pravilu se utvrđuje još jedno javnobilježničko mjesto.

(4) (5) Prigodom Prilikom određivanja broja i sjedišta javnih bilježnika ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa Ministarstvo će uzeti u obzir i potrebe za javnobilježničkim uslugama te službenim radnjama, razvijenost gospodarskog i pravnog prometa, i povjereni poslovi (ostavine) i ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. (6) Ako ne bi bilo opravdano imenovati javnog bilježnika te povjerene poslove.

(5) Ako u određenom mjestu na području nekog zakonom određenog suda zbog malog broja stanovnika i potreba za javnobilježničkim uslugama, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će, pošto pribavi mišljenje Komore o tome manje razvijenog gospodarskog i pravnog prometa nije opravdano imenovati javnog bilježnika, Ministarstvo će, nakon pribavljanja mišljenja Komore, odrediti koji će od javnih bilježnika s područja tog ili susjednih sudova i po kojem rasporedu obavljati javnobilježničku službu održavanjem uredovnih dana u tom mjestu na području takvog tog zakonom određenog suda.

(6) Broj i raspored javnobilježničkih mjesta pravilnikom utvrđuje Ministar.

Članak 17. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Osiguranje od odgovornosti

(1) Javni bilježnik je dužan prije početka rada osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećima obavljanjem svoje službene dužnosti. Uvjetima osiguranja može se predvidjeti da štetu od određenog iznosa naknađuje javni bilježnik izravno.

(2) Ako dođe do promjene uvjeta osiguranja, javni je bilježnik dužan, nakon što primi obavijest Komore o tome, bez odlaganja uskladiti svoje osiguranje s izmijenjenim uvjetima.

(3) Osiguranje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i osiguranje od odgovornosti za radnje javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika te osoba zaposlenih u javnobilježničkom uredu.

(4) Javni bilježnik je dužan izredno produžavati osiguraraje od odgovornosti.

(5) Komora može preuzeti osiguranje od odgovornosti svih javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju javni bilježnici su dužni Komori plaćati naknadu na osiguranje od odgovornosti.

(6) Povreda obveze osiguranja od odgovornosti odnosno plaćanja naknade Komori za osiguranje je teža povreda javnobilježničke službene dužnosti.

(7) Osiguravatelji su dužni sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti s javnim bilježnikom koji im se za to obrati ili s Komorom.

(8) Uvjete osiguranja zajednički utvrđuju osiguravatelji u Republici Hrvatskoj, u dogovoru s ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa i Komorom. Osiguravatelji su dužni za svaku narednu godinu prije isteka tekuće godine odrediti osiguravatelja koji će ih zastupati. Ako osiguravatelji tako ne postupe najkasnije do konca listopada tekuće godine, zastupnikom osiguravatelja smatrat će se osiguravatelj kojega odredi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Odluka ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa o tome nije upravni akt.

(9) Ako se dogovor iz prethodnog stavka ovoga članka ne postigne u roku od trideset dana od postavljanja zahtjeva bilo koje strane drugim dvjema stranama, o uvjetima osiguranja odlučuje, na prijedlog bilo koje od strana, Stalno izbrano sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Pravorijek Stalnog izbranog sudišta kojim se određuju uvjeti osiguranja za narednu godinu je pravomoćan i djeluje prema svim osiguravateljima, ministarstvu nadležnome za poslove pravosuđa, Komori i javnim bilježnicima.

(10) Smatrat će se da je javni bilježnik sklopio ugovor o osiguranju kada je podnio zahtjev za osiguranje, bez obzira na to da li je u vrijeme podnošenja zahtjeva već bio postignut dogovor iz stavka 8. ovoga članka.

(6) (11 ) Ako je javni bilježnik štetu trećemu počinio namjerno ili iz grube nepažnje, osiguravatelj koji je naknadio štetu trećemu ima pravo regresa prema javnom bilježniku.

Članak 18. izmijenjenčlancima 11. i 12. ovoga akta

Pečat i potpis

(1) Poslije polaganja prisege javni bilježnik je dužan bez odgađanja pribaviti pečate i žig.

(2) Pečati i žig javnog bilježnika sadrže: naziv »Republika Hrvatska«, grb Republike Hrvatske, naziv »javni bilježnik«, osobno ime javnog bilježnika, i naziv sjedišta javnog bilježnika.

(3) Otiske pečata i žiga te potpisa javnog bilježnika odobrava i ovjerava predsjednik zakonom određenog suda na čijem području javni bilježnik ima svoje sjedište. Ovjereni otisci pečata i žiga te potpis položit će se kod zakonom određenog suda na području kojega javni bilježnik ima svoje sjedište. Jedan primjerak ovjerene isprave o otiscima pečata i žiga te o pohrani potpisa, zakonom određeni sud, dostavit će radi pohrane Komori.

(4) Javni bilježnik ima najmanje jedan službeni pečat i žig. Javni bilježnik određuje potreban broj pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske koje će u svom radu koristiti. Pečate i žigove javni bilježnik može upotrebljavati samo za radnje koje je obavio u granicama svojih službenih ovlaštenja.

(5) Javni bilježnik je dužan svoje pečate i žigove čuvati s posebnom pažnjom, a ako ih izgubi ili mu nestanu na drugi način, dužan je o tome odmah obavijestiti zakonom određeni sud na području kojem je njegovo sjedište i Komoru, i to brzojavno ili dalekopisačem te neposrednom predajom podneska ili preporučenim pismom.

(6) O gubitku pečata i žiga sud će bez odgode objaviti oglas u »Narodnim novinama«. Taj će sud poništiti i naknadno pronađeni pečat ili žig.

(7) Odobrenje i ovjera otiska novog pečata ili žiga provode se po postupku predviđenom u stavku 3. ovoga članka, a novi pečat ili žig mora se od izgubljenog razlikovati umetanjem sljedećega slobodnoga rednog broja nakon broja pečata ili žiga istog promjera za koji mu je izdano odobrenje. Isti će se postupak provesti i za izmjenu pečata i žiga zbog oštećenja.

(8) Postupak iz stavka 7. ovoga članka je hitan.

(9) Nakon polaganja prisege javni bilježnik dužan je pribaviti kvalificirani certifikat za elektronički potpis i elektronički pečat koji je izdao kvalificirani pružatelj usluga povjerenja. Zahtjev za pribavljanje certifikata podnosi se Komori.

(10) Kvalificirani elektronički potpis ima jednak pravni učinak kao vlastoručni potpis i otisak pečata.

(11) Ovjera kvalificiranim elektroničkim pečatom u radu javnih bilježnika može se koristiti kada je to posebno propisano.

Članak 18.a dodančlankom 12. ovoga akta

Informacijski sustav za rad javnih bilježnika

U svom radu javni bilježnici koriste informacijski sustav koji odobrava Komora.

Članak 18.b dodančlankom 12. ovoga akta

Stručno usavršavanje

(1) Javni bilježnici dužni su stalno se stručno usavršavati.

(2) Pravila o programu i načinu provedbe stručnog usavršavanja javnih bilježnika, uz prethodnu suglasnost Ministra, donosi Komora.

Članak 21. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

Razrješenje

(1) Javni bilježnik će biti razriješen razrješava se:

1. ako naknadno prestanu postojati pretpostavke za obavljanje jsvnobilježničke javnobilježničke službe iz članka 13. ovoga Zakona, ili ako se naknadno utvrdi da prigodom imenovanja one nisu postojale,

2. ako ne položi prisegu ili ne osigura opremu i prostor za obavljanje javnobilježničke službe sukladno odredbi članka 13. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona,

3. ako se zaposli, ako počne koristiti starosnu ili invalidsku mirovinu ili počne obavljati neku drugu naplatnu službu bez odobrenja,

4. ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost,

5. ako uslijed tjelesnog nedostatka, tjelesne zbog zdravstvenog stanja ili duhovne slabosti ili zbog bolesti postane trajnije trajno nesposoban za uredno obavljanje javnobilježničke službe,

6. ako njegovi poslovni odnosi, način vođenja poslova ili način vođenja njegovih obavljanja povjerenih poslova ugrožavaju interese stranaka, pravnu sigurnost ili rad tijela vlasti koja su mu povjerila obavljanje pojedinih poslova,

7. ako ne produžava uredno svoje osiguranje od odgovornosti ili ne plaća naknadu za osiguranje Komori,

8. ako mu je pravomoćnom odlukom utvrđen nepodmireni dospjeli dug po osnovi javnih davanja.

(2) Odluku o razrješenju donosi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa na temelju pribavljenog mišljenja Komore. Prije donošenja odluke javnom bilježniku mora biti omogućeno da se izjasni o razlogu za razrješenje.

(3) U slučajevima iz stavka 1. točke 6. i 7. ovoga članka na zahtjev javnog bilježnika, odluku o postojanju uvjeta za razrješenje donosi stegovno tijelo. Svoj zahtjev javni bilježnik mora postaviti najkasnije u roku od mjesec dana od kada je upoznat s razlogom zbog kojega se traži njegovo razrješenje. Odluku o razrješenju na temelju odluke stegovnog tijela donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(3) U slučajevima iz stavka 1. točke 5. ovoga članka na postavljanje zastupnika javnom bilježniku koji nije sposoban brinuti se o svojim pravima u postupku za razrješenje, na dužnost javnog bilježnika da obavi potrebne lječničke preglede i na posljedice uskrate suradnje na odgovarajući se način primjenjuju propisi koji u tom pogledu važe za suce zakonom određenih sudova.

(4) Za zastupnika iz stavka 4. ovoga članka javnom bilježniku može biti postavljen samo odvjetnik ili drugi javni bilježnik.

Članak 22. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

Pravni lijek

Odluka ministra nadležnoga za poslove pravosuđa Protiv odluke Ministarstva o razrješenju odnosno o utvrđenju prestanka službe je konačna i protiv nje je moguće može se pokrenuti upravni spor.

Članak 23. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Obavjest o prestenku službe te poništaj pečata i štambilja

(1) O prestanku službe javnog bilježnika ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će obavijestiti Komoru te zekonom određeni sud na području kojega je javni bilježnik imao svoje sjedište.

(2) Na temelju obavijesti ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa Komora će brisati javnog bilježnika iz upisnika javnih bilježnika i o tome objaviti oglas u "Narodnim novinama".

(3) Sud iz stavka 1. ovoga članka poništit će pečate i štambilje javnog bilježnika.

(4) Komora će po zaprimanju obavijesti Ministarstva o prestanku službe javnog bilježnika poduzeti radnje za opoziv kvalificiranog certifikata za elektronički potpis i elektronički pečat javnog bilježnika.

Članak 25. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Gubitak prava na zvanje naziv

(1) Prestankom službe javni bilježnik gubi pravo nositi naziv "javni bilježnik". Taj se naziv ne smije koristiti ni s dodatkom koji bi upućivao na prestanak službe.

(2) Ako je do prestanka javnobilježničke službe došlo zbog umirovljenja javnog bilježnika ili zbog razloga iz članka 21. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može dopustiti ranijem javnom bilježniku da i dalje nosi naziv "javni bilježnik" s dodatkom "izvan službe". službe" ako javnom bilježniku nije bila utvrđena stegovna odgovornost ili odgovornost za povredu Kodeksa javnobilježničke etike. To dopuštenje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može opozvati iz opravdanih razloga.

Članak 26. brisančlankom 17. ovoga akta

Preuzimanje poslovnih prostorija i zaposlenika

Ako je služba nekog javnog bilježnika prestala, a drugi već postavljeni javni bilježnik može se useliti u poslovne prostorije razriješenoga javnog bilježnika, dužan je prije useljenja o svojoj namjeri i datumu useljenja izvijestiti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. U tom se slučaju neće primjenjivati odredbe ovoga Zakona i odredbe provedbenih propisa glede utvrđivanja uvjeta kojima moraju udovoljiti oprema i prostorije za obavljanje javnobilježničke službe.

Članak 27. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

Privremeno udaljenje iz službe

(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa može će javnog bilježnika privremeno udaljiti iz službe : 1. ako je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti, (3) Do privremenog udaljenja javnog bilježnika iz službe dolazi po sili zakona javnog bilježnika, ako je pokrenut postupak za utvrđenje trajne nesposobnosti za obavljanje javnobilježničke službe i ako je protiv javnog bilježnika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje je predviđena (zapriječena) kazna zatvora od 5 pet godina ili teža kazna ili za djelo koje je po svojoj prirodi takvo da ga čini nedostojnim za obavljanje javnobilježničke službe, sve do pravomoćnog okončanja.

2. ako je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za razrješenje iz razloga navedenih u članku 21. ovoga Zakona,

3. ako je bez dopuštenja ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa odsutan iz svog sjedišta duže od dva mjeseca.

(2) Privremeno udaljenje iz službe po odredbama stavka 1. ovoga članka traje:

1. za slučajeve iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, do okončanja prvostupanjskog postupka pred sudom, ako je odlukom suda prvoga stupnja utvrđeno da ne postoje razlozi za oduzimanje poslovne sposobnosti, a u protivnom do pravomoćnog okončanja sudskog postupka za lišenje poslovne sposobnosti,

2. za slučajeve iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, do konačnosti rješenja o razrješenju.

3. za slučajeve iz stavka 1. točke 3. ovoga članka samo ako zbog toga protiv javnog bilježnika bude istodobno pokrenut stegovni postupak i predloženo izricanje stegovne kazne privremenog oduzimanja prava na obavljanje službe u trajanju do jedne godine ili kazne oduzimanja prava na obavljanje službe, do pravomoćnosti stegove odluke.

(2) Ministar može javnog bilježnika privremeno udaljiti iz službe ako je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za razrješenje zbog drugih osnova iz članka 21. ovoga Zakona, ako je u pokrenutom stegovnom postupku predloženo izricanje stegovne kazne oduzimanja prava na obavljanje službe i ako je protiv javnog bilježnika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje je predviđena (zapriječena) kazna zatvora do pet godina.

(3) Do privremenog udaljenja dolazi izvršnošću rješenja o privremenom udaljenju iz stavka 1. i 2. ovoga članka te traje do pravomoćnog okončanja postupka za razrješenje, stegovnog postupka, postupka lišenja poslovne sposobnosti, postupka za utvrđivanje trajne nesposobnosti odnosno kaznenog postupka.

(4) Prethodne odredbe Odredbe ovoga članka ne utječu na odredbe ovlasti stegovnog tijela o privremenom udaljenju javnog bilježnika u povodu pokretanja stegovnog postupka. stegovnom postupku.

(5) Komora će po zaprimanju obavijesti Ministarstva o privremenom udaljenju javnog bilježnika poduzeti radnje za suspenziju kvalificiranog certifikata za njegov elektronički potpis i elektronički pečat.

Članak 28. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

Čuvanje spisa i službene radnje u slučaju privremenog udaljenja javnog bilježnika iz službe

(1) U slučaju privremenog udaljenja iz službe, ako javnom bilježniku nije postavljen vršitelj dužnosti, zakonom određeni sud uzet će sud uzeti na čuvanje spise, knjige, pečat, štambilju i službeni grb štambilj za vrijeme dok udaljenje traje. U tom se slučuaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe koje vrijede za slučaj privremene spriječenosti javnog bilježnika (članak 143. 144.)

(2) Za vrijeme privremenog udaljenja iz službe javni bilježnik ne smije poduzimati nikakve službene radnje. Povreda te zabrane ne utječe na valjanost poduzetih službenih radnji.

Članak 29. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

Službeno sjedište

(1) Službeno sjedište na području za koje je imenovan javnom bilježniku određuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore

(2) Javni bilježnik mora u mjestu koje mu je određeno kao službeno sjedište imati svoj ured.

(3) U većim gradovima javnom bilježniku može kao službeno sjedište biti dodijeljen određeni dio grada.

(4) Javni bilježnik ne smije bez dozvole ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa imati više pisarnica niti uredovne dane održavati izvan svog sjedišta Na zahtjev javnog bilježnika Ministarstvo može dozvoliti otvaranje pisarnice i održavanje uredovnih dana izvan sjedišta javnog bilježnika.

(5) Kriterije za određivanje smještaja, prostora, opreme i uređenja javnobilježničkih ureda pravilnikom propisuje Ministar.

Članak 32. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

Početak i prestanak rada. Radno vrijeme

(1) Javni bilježnik ne smije započeti radom prije dana koji je određen kao dan početka njegova poslovanja.

(2) Javni bilježnik koji je promijenio sjedište ne smije nastaviti obavljanje službe poslije dana kada mu je služba u tom mjestu prestala, niti početi s radom u novom sjedištu prije dana koji mu je za to određen. Javni bilježnik kojemu je dostavljena odluka o prestanku službe ili o udaljenju iz službe ne smije nastaviti obavljanje službe.

(3) Radno vrijeme u javnobilježničkim uredima propisuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa svojim pravilnikom. Javni bilježnik može službene radnje poduzimati i izvan utvrđenog radnog vremena te tome prilagoditi dopunsko radno vrijeme svog ureda. pravilnikom propisuje Ministar.

Članak 36. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

Izuzeće

(1) Na izuzeće javnog bilježnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o izuzeću suca u izvanparničnom postupku.

(2) U slučaju dvojbe da li postoje razlozi za izuzeće javni bilježnik ovlašten je uskratiti obavljanje službene radnje.

(3) O pritužbi zbog samoizuzeća ili o zahtjevu za izuzeće javnog bilježnika odlučuje zakonom određeni sud iz članka 34. stavka 4 ovoga Zakona na području kojega je sjedište javnog bilježnika.

(4) Na izuzeće javnobilježničkog prisjednika, savjetnika i vježbenika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o izuzeću javnog bilježnika, a na izuzeće drugih osoba zaposlenih kod javnog bilježnika pravila o izuzeću zapisničara u izvanparničnom postupku.

Članak 37. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

Javnobilježnička tajna

(1) Javni bilježnik je dužan čuvati kao tajnu ono za što je saznao u obavljanju svoje službe, osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadržaja pravnog posla ne proizlazi što drugo.

(2) Javnobilježničku tajnu dužne su čuvati i osobe zaposlene kod javnog bilježnika.

(3) Stranka može javnog bilježnika osloboditi dužnosti čuvanja tajne. Ako je stranka umrla ili bi njenu izjavu bilo moguće pribaviti samo uz velike teškoće, javni bilježnik može tražiti da ga dužnosti čuvanja tajne oslobodi zakonom određeni sud iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona na području kojega je sjedište javnog bilježnika. Prije nego što donese odluku, sud će zatražiti mišljenje Komore o tome.

(4) Dužnost čuvanja tajne postoji i nakon prestanka službe odnosno zaposlenja.

(5) Javni bilježnik ne smije podnositi prijave protiv stranaka u povodu zatraženog pravnog mišljenja ili postavljenog zahtjeva za poduzimanje službenih radnji, a niti bilo kojem tijelu vlasti dostavljati primjerke svojih isprava bez njihova pisana zahtjeva za dostavu pojedinačne i jasno određene javnobilježničke isprave.

Članak 38. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

Zabrana suradnje i političkog djelovanja

(1) Javni se bilježnik ne smije se povezati s odvjetnikom ni s drugim fizičkim ili pravnim osobama radi zajedničkog obavljanja službi niti koristiti isti poslovni prostor.

(2) Dva ili više javnih bilježnika mogu zajednički obavljati svoju službu samo ako im to odobri ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore.

(3) Glede političkog djelovanja javnog bilježnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o zabrani političkog djelovanja sudaca.

(2) Javni bilježnik ne smije biti član političke stranke niti se baviti političkom djelatnošću.

Članak 39. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

Zabrana druge službe ili zaposlenja

(1) Javni bilježnik ne može istovremeno biti odvjetnik.

(2) Javni bilježnik ne smije istovremeno biti u kojoj drugoj naplatnoj službi, ili imati kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili biti članom tijela pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost.

(3) ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može, uz prethodno pribavljano mišljenje Komore, dati javnom bilježniku opozivu dozvolu za obavljanje službe, za zaposlenje odnosno članstvo iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Dok traje dozvola iz stavka 3. ovoga članka javni bilježnik ne smije sam obavljati svoju javnobilježničku službu.

(5) Dozvola iz stavka 3. ovoga članka nije potrebna za obavljanje službe izvršitelja oporuke, stečajnog upravitelja,skrbnika ili koje druge slične službe utemeljene na odluci nadležnog organa.

(6) Dozvola iz stavka 3. ovoga članka nije potrebna ni za obavljanje znanstvene, umjetničke ili predavačke djelatnosti te za obavljanje dužnosti u Komori i međunarodrkim javnobilježničkim udrugama.

(3) Javni bilježnik smije obavljati dužnost izvršitelja oporuke i skrbnika, baviti se znanstvenom i nastavnom djelatnošću te objavljivati stručne radove.

Članak 41. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

Oslobođenje od snašanja plaćanja troškova

(1) Ako stranka ima pravo na oslobođenje od snošenja plaćanja troškova postupka po pravilima Zakona o parničnom postupku sukladno posebnim propisima koji vrijede za sudske postupke, može zatražiti od zakonom određenog suda na području kojega se nalazi je sjedište javnog bilježnika od kojega se traži poduzimanje službene radnje, može zahtijevati da je oslobodi od dužnosti plaćanja taksi javnobilježničkih pristojbi te nagrade i naknade troškova javnom bilježniku za obavljanje te radnje.

(2) U skladu s pravilima javnobilježničke tarife zakonom određeni sud može osloboditi stranku slučaju oslobođenja od obveze plaćanja i nagrade i naknade troškova javnom bilježniku. U tom slučaju javni bilježnik, u skladu s pravilima javnobilježničke tarife, iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik od zakonom određenog suda na području kojega je njegovo sjedište ima pravo tražiti od države plaćanje isplatu nagrade i naknade troškova. O zahtjevu za isplatu nagrade i naknade odlučuje zakonom određeni sud. Određena naknada i nagrada isplaćuju se iz sredstava suda. (3) Stranka može biti, nezavisno od odredaba na teret suda.

(3) Neovisno o odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka, oslobođena stranka ima pravo na oslobođenje od snošenja plaćanja određenih troškova pružanja javnobilježničkih usluga u skladu s općim aktima Komore.

Članak 42. izmijenjenčlancima 27. i 28. ovoga akta

Odgovornost za štetu

(1) Javni bilježnik je dužan naknaditi štetu koju je drugom prouzročio povredom svoje službene dužnosti.

(2) Za prouzrokovanu štetu javni bilježnik odgovara po općim pravilima za naknadu štete po kojima se odgovara za štetu koju su počinile službene osobe. Država ne odgovara za štetu koju počini javni bilježnik.

(3) Javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik odgovaraju kao i javni bilježnik za štetu koju prouzroče povredom službene dužnosti pri samostalnom obavljanju kakve radnje u skladu s ovim Zakonom. Javni bilježnik odgovara solidarno s javnobilježničkim prisjednikom, savjetnikom i vježbenikom ako ih je ovlastio da samostalno obave radnju. Javni bilježnik ima pravo regresa prema javnobilježničkom prisjedniku, savjetniku i vježbeniku po prema općim pravilima o regresnoj odgovornosti službenih osoba. Za štetu koju prouzroče javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik država ne odgovara.

Članak 42.a dodančlankom 28. ovoga akta

Javnobilježnički poslovnik

(1) Poslovanje u javnobilježničkim uredima propisuje se Javnobilježničkim poslovnikom.

(2) Javnobilježnički poslovnik, uz prethodno mišljenje Komore, donosi Ministar.

Članak 43. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

Način pisanja javnobilježničke isprave

(1) Javnobilježničke isprave moraju biti napisane strojem ili drugim sredstvom mehaničkog pisanja na računalu, jasno i čitko. Isprave se smiju pisati ručno samo iznimno, i to trajnom tintom.

(2) Kratice se u ispravi mogu rabiti samo ako su uobičajene ili opće poznate. Prazna mjesta u tekstu popunit će se crtama.

(3) Pobliža pravila o obliku, načinu pisanja i obilježavanja odredit će ministar nadležan za poslove pravosuđa posebnim pravilnikom Javnobilježničkim poslovnikom.

Članak 50.a dodančlankom 30. ovoga akta

Čuvanje i izdavanje javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku

(1) Komora vodi jedinstveni elektronički arhiv svih javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku.

(2) Ispisana javnobilježnička isprava u elektroničkom obliku prikaz je vanjskog obrasca elektroničke javnobilježničke isprave koji sadrži odgovarajući barkod odnosno QR kod, kontrolni broj i internetsku stranicu za provjeru vjerodostojnosti isprave i preuzimanje izvornika. Ispisana elektronička javnobilježnička isprava, bez dodatne ovjere, ima značaj otpravka javnobilježničke isprave.

(3) Način vođenja te pristup i korištenje elektroničkog arhiva javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku određuje Komora posebnim pravilima.

Članak 52.a dodančlankom 31. ovoga akta

Sastavljanje javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku

(1) Javnobilježničke isprave mogu se sastaviti u elektroničkom obliku kada je takav oblik posebno propisan za određene vrste pravnih poslova odnosno radnji.

(2) Ako sudionici u postupku sastavljanja isprave nisu fizički nazočni u javnobilježničkom uredu, njihova se nazočnost može osigurati putem sredstava elektroničke videokonferencijske komunikacije.

(3) Pri sastavljanju isprave iz stavka 1. ovoga članka javni bilježnik provjerava istovjetnost sudionika pomoću sredstava elektroničke identifikacije i autentifikacije visoke razine sigurnosti, a može izvršiti i dodatnu provjeru istovjetnosti, kao i ostale potrebne provjere nužne za valjanost javnobilježničke isprave.

(4) U slučaju sumnje u istovjetnost sudionika te u postojanje drugih pretpostavki valjanosti javnobilježničke isprave, javni bilježnik će zahtijevati fizičku nazočnost sudionika pri sastavljanju javnobilježničke isprave.

(5) Ako za javnobilježničku ispravu u elektroničkom obliku ovim Zakonom ili posebnim propisom nije drukčije propisano, na javnobilježničku ispravu u elektroničkom obliku na odgovarajući se način primjenjuju pravila o javnobilježničkoj ispravi u papirnatom (fizičkom) obliku.

(6) Javnobilježnička isprava koja je sastavljena u elektroničkom obliku, potpisana kvalificiranim elektroničkim potpisom sudionika i javnog bilježnika po svojim je učincima i pravnoj snazi izjednačena s javnobilježničkom ispravom u papirnatom (fizičkom) obliku.

(7) Pretpostavke, sadržaj i postupak sastavljanja i pohrane javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku uređuju se Javnobilježničkim poslovnikom.

Članak 60. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

Utvrđivanje istovjetnosti

(1) Ako javni bilježnik ne poznaje sudionike osobno i po imenu, njihovu istovjetnost utvrdit će osobnom iskaznicom ili putovnicom. Ako ni to nije moguće, njihovu istovjetnost mora posvjedočiti koji drugi javni bilježnik ili dva svjedoka istovjetnosti.

(2) U ispravi javni će bilježnik navesti da poznaje li poznaje sudionike odnosno na koji je način utvrdio njihovu istovjetnost, uz točno navođenje imena i prezimena, zanimanja osobnog identifikacijskog broja i prebivališta svjedoka istovjetnosti, te datuma i broja isprave upotrijebljene za utvrđivanje istovjetnosti i vlasti koja je tu ispravu izdala.

Članak 68. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

Tumači

(1) Ako koji od sudionika ne zna službeni jezik, mora se pozvati stalni sudski tumač. U javnobilježničkom aktu će se naznačiti da se je tako postupilo.

(2) Tumač može biti i namještenik zaposlenik javnog bilježnika, ali mora imati sva druga svojstva svjedoka akta.

(3) Tumač nije potreban ako javni bilježnik ili prisjednik vladaju jezikom kojim se služi i sudionik.

(4) Kad je tumač potreban, javni će bilježnik nastojati da preko njega sazna pravu volju sudionika, i prema njoj na službenom jeziku sastaviti akt, koji će tumač prevesti sudionicima. Ako to sudionici traže, prijevod akta na jezik sudionika napisat će se i sašiti uz javnobilježnički akt.

Članak 69. izmijenjenčlankom 34. ovoga akta

Sadržaj javnobilježničkog akta

(1) Javnobilježnički akt mora sadržavati:

1) podatke o javnim bilježnicima koji sudjeluju u sastavljanju akta (prezime i ime, njihovo javnobilježničko svojstvo i sjedište),

2) podatke o sudionicima: o fizičkim osobama (osobno (ime i rođeno ime prezime, osobni identifikacijski broj, adresa prebivališta, datum rođenja), a o pravnim osobama (matični broj subjekta – MBS, iz sudskog registra ili broj drugog registra, osobni identifikacijski broj i sjedište),

3) naznaku načina na koji je utvrđena istovjetnost osoba pod točkom 2.),

4) tekst pravnog posla s naznakom eventualnih punomoći i priloga,

5) napomenu da je javnobilježnički akt sudionicima pročitan ili da su održane one formalnosti koje po ovom zakonu zamjenjuju čitanje akta (članak 66. stavak 2., članak 67. stavak 1., članak 68.),

6) dan, mjesec, godinu i mjesto, a kada to zakon ili sudionici zahtijevaju, i sat kada je isprava sastavljena,

7) patpis osoba pod točkom 1. i 2.), službeni pečat javnog bilježnika koji je sastavio javnobilježnički akt.

(2) Ako je javnobilježnički akt kasnije nadopunjen, ispravljen ili preinačen drugim javnobilježničkim aktom, to će se zabilježiti na izvorniku javnobilježničkog akta, odnosno, ako je izvornik izdan, na njegovom ovjerenom prijepisu koji čuva javni bilježnik.

Članak 74. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Ovjera prijepisa i preslika

(1) Javni bilježnik je ovlašten potvrditi da se prijepis, odnosno, preslika bilo koje isprave slaže s njenim izvornikom, odnosno s ovjerenim prijepisom ili ovjerenom preslikom izvorne isprave, a ako ne razumije jezik na kome je izvornik, odnosno ovjereni prijepis ili ovjerena preslika isprave napisana, potvrdit će samo onda ako je sam obavio prijepis, odnosno, presliku te isprave.

(2) Prijepis se mora slagati s ispravom i u pravopisu, interpunkciji i skraćivanju riječi. Ako su u ispravi neka mjesta preinačena, brisana, precrtana, umetnuta ili dodana, mora se to u ovjeri navesti. U ovjeri će se navesti i je li isprava poderana, oštećena, ili inače po vanjskom obliku očito sumnjiva.

(3) Javni bilježnik mora točno usporediti prijepis isprave s njezinim izvornikom i ako utvrdi da se slažu, potvrdit će to na samom prijepisu, a uz to će navesti da je to prijepis izvorne isprave, ili da je to prijepis ovjerenog prijepisa izvorne isprave, čime je pisan izvornik isprave, odnosno, ovjereni prijepis izvorne isprave (rukopisom, strojopisom, drugim mehaničkim ili kemijskim sredstvom, odnosno, olovkom ili perom), a ako se pri pisanju izvorne ili pri pisanju ovjere te isprave koristila i štambilja i ta će se činjenica također navesti u potvrdi. U potvrdi će se navesti i osobno ime i adresa prebivališta stranke koja je izvornik, odnosno ovjereni prijepis izvorne isprave pokazala javnom bilježniku, a ako stranka tu ispravu nije donijela sa sobom, javni će bilježnik u potvrdi navesti gdje se ta isprava nalazila kad je njezin prijepis s njome uspoređivao.

(4) Ako se na ispravi nalazi kakva primjedba ili klauzula i ona će se unijeti u prijepis.

(5) Kad se ovjerava prijepis jednog dijela isprave ili izvod iz koje isprave, iz prijepisa se mora jasno razabirati koji su dijelovi isprave ostali neprepisani.

(6) S prijepisom je po ovom zakonu izjednačena preslika isprave.

(7) Kad se ovjerava preslika izvorne isprave, odnosno preslika ovjerenog prijepisa ili ovjerene preslike izvorne isprave, u potvrdi će se samo navesti da je to preslika izvorne isprave, odnosno preslika ovjerenog prijepisa ili preslika ovjerene preslike izvorne isprave, te osobno ime i adresa prebivališta stranke, koja je javnom bilježniku pokazala ispravu čija se preslika ovjerava, a ako stranka izvornu ispravu nije donijela sa sobom, javni će bilježnik u potvrdi navesti gdje se ta isprava nalazila u trenutku kada je s njom uspoređivala uspoređivao njezinu presliku.

Članak 77. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

Ovjera potpisa (legalizacija)

(1) Javni bilježnik može potvrditi da je stranka u njegovoj nazočnosti svojeručno vlastoručno potpisala pismeno, ili svoj rukoznak na njega stavila, ili da je potpis ili rukoznak, koji je već na pismenu, pred njim priznala kao svoj.

(2) Istovjetnost stranke mora se utvrditi u skladu s odredbama članka 60. i 61. ovoga Zakona.

(3) Ovjera, s pozivom na poslovni broj zapisnika ili upisnika o ovjerama i potvrdama, stavit će se na izvornom pismenu uz naznaku na koji je način utvrđena istovjetnost te dodatak da je potpis ili rukoznak istinit, i uz datum, potpis i službeni pečat javnog bilježnika. Ostali primjerci istog pismena ovjeravaju se po pravilima za ovjeru prijepisa (članak 74.).

(4) Pri ovjeri potpisa javni se bilježnik treba upoznati sa sadržajem pismena samo utoliko ukoliko je to potrebno za popunjavanje rubrika upisnika o ovjerama i potvrdama; on nije odgovoran za sadržaj pismena niti je dužan ispitivati da li su sudionici ovlašteni na dotični posao.

(5) Javni bilježnik može ovjeriti i potpis na pismenu koje nije sastavljeno na službenom jeziku.

(6) Ako je sudionik slijep ili ako ne zna čitati, javni će mu bilježnik pročitati pismeno prije nego što ovjeri potpis ili rukoznak. Ako javni bilježnik ne zna jezik na kome je pismeno napisano, pismeno će pročitati stalni sudski tumač, što će se navesti u ovjeri.

(7) Ako se ovjerava potpis osobe kao zastupnika koje pravne osobe ili javnog tijela, javni bilježnik može u ovjeri potvrditi da se je ta osoba potpisala za pravnu osobu ili javno tijelo samo ako je on prethodno utvrdio da je ta osoba to ovlaštena učiniti.

Članak 87. izmijenjenčlankom 37. ovoga akta

Pismeni Pisani zahtjev za poduzimanje radnje

(1) Zahtjev da se priopći izjava i poduzme pravna radnja može se javnom bilježniku uputiti i pismeno te putem brzojava ili dalekopisača. Pismo i drugi oblik pismenog priopćenja pisanim putem, uz vlastoručni ili kvalificirani elektronički potpis, u kojem slučaju navedeno zamjenjuje zapisnik iz članka 83. stavka 2. ovoga Zakona i sašit će prošiva se s posebnim zapisnikom koji će javni bilježnik načiniti sastavlja o radnji iz članka 83., 83. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) U potvrdi će se naznačiti naznačuje kojim je oblikom pismenog pisanog priopćavanja zahtjev postavljen.

Članak 88. izmijenjenčlankom 38. ovoga akta

Polvrda Potvrda o pismenim priopćenjima pisanom priopćenju

(1) Javni bilježnik može izdati potvrdu o tome da je kojoj stranci stranki, ma gdje ona stanovala neovisno o mjestu njezina stanovanja ili imala sjedište sjedišta, pismom ili drugim oblikom pismenog pisanog priopćavanja, poslao priopćenje izvjesnog određenog sadržaja.

(2) U tom slučaju iz stavka 1. ovoga članka javni će bilježnik u zapisniku o tome priopćenju te u potvrdi navesti navodi: ime i prezime i ime (naziv) odnosno naziv, osobni identifikacijski broj i adresu stranke koja je to zahtijevala, doslovni sadržaj priopćavanja, te doslovni prijepis adrese na koju je priopćenje poslato poslano.

(3) Dokaz o upućivanju poruke pričvrstit će prošiva se uz zapisnik.

Članak 90. izmijenjenčlankom 39. ovoga akta

Potvrđivanje (posvjedočenje) činjenica

(1) Na zahtjev zainteresiranih osoba javni bilježnik može potvrditi i druge činjenice pored onih navedenih u prethodnim članovima ovoga Zakona koje su se pred njim dogodile, poput rasprava o ponudama, dražbe, ždrijebanja izjave osoba o činjenicama i stanja za koje je javni bilježnik sam ili uz sudjelovanje stručnih osoba saznao.

(2) O potvrđivanju iz stavka 1. ovoga članka javni će bilježnik sastaviti zapisnik, u kojem će navesti mjesto, vrijeme, imena i prezimena odnosno nazive, osobne identifikacijske brojeve i adrese stranaka i drugih sudionika te točan opis onoga što se u njegovoj nazočnosti dogodilo ili što je inače utvrdio. Zapisnik će potpisati svi sudionici. Ako koji od sudionika odbije potpisati zapisnik, javni će bilježnik to naznačiti u zapisniku.

(3) U zapisniku iz stavka 2. ovoga članka posebno će se naznačiti kako je utvrđen identitet utvrđena istovjetnost sudionika dogadaja na koji se posvjedočenje odnosi.

Članak 109. izmijenjenčlankom 40. ovoga akta

Čuvanje isprava

(1) Javni je bilježnik dužan preuzeti na čuvanje isprave svih vrsta. Javni bilježnik je ovlašten odbiti preuzeti na čuvanje koju ispravu ako za to postoje opravdani razlozi.

(2) O preuzimanju isprava sastavit će se zapisnik, u kojem će se navesti mjesto i vrijeme preuzimanja, ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresu i ime, zanimanje i adresu način utvrđenja istovjetnosti onoga koji je ispravu predao, oznaku položene isprave, razlog zbog kojega je položena i kome je treba izdati. Zapisnik će potpisati osoba koja je ispravu predala i javni bilježnik. Na zapisnik će javni bilježnik staviti svoj službeni pečat.

(3) Ako se isprava pošalje javnom bilježniku pisinom, o tome će se također sastaviti zapisnik odgovarajućom primjenom odredbe stavka 2. ovog članka. Pismo zamjenjuje potpis osobe koja je ispravu predala.

(4) Javni će bilježnik o preuzimanju isprave izdati potvrdu. Ako je isprava poslata poslana poštom, potvrda će se poštom poslati pošiljatelju.

(5) Javni bilježnik je dužan utvrditi identitet istovjetnost osobe kojoj predaje ispravu u skladu s odredbama članka 60. i 61. ovoga Zakona. Primatelj je dužan potvrditi primitak isprave na zapisniku o preuzimanju.

Članak 117. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

Čuvanje i predaja javnobilježničkih spisa

(1) Predsjednik zakonom određenog suda na čijem se području nalazi sjedište javnog bilježnika, čim sazna da je mjesto javnog bilježnika upražnjeno, poduzet će bez odgađanja sve što je potrebno radi čuvanja javnobilježničkih spisa, predmeta, upisnika, knjiga, pečata i štambilja te radi davanja u sudski polog eventualne gotovine, papira i predmeta od vrijednosti i radi obavještavanja stranaka o tome.

(2) Predsjednik suda iz stavka 1. ovoga članka zaključit će knjige bivšeg javnog bilježnika, sastavit će popis službenih spisa, predmeta, upisnika, knjiga, pečata i štambilja pa će ih ili pohraniti u sudsku arhivu ili će poduzeti potrebne mjere za njihovo čuvanje u dotadašnjem uredu javnog bilježnika sve dok obavljanje službe ne preuzme vršitelj dužnosti. O svemu tome predsjednik suda obavijestit će Komoru i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(3) Ako vršitelj dužnosti nije javni bilježnik, predat će mu se uz potvrdu dotadašnja arhiva, javnobilježnički pečat i štambilje, a ako jeste javni bilježnik, predat će mu se uz potvrdu samo dotadašnja arhiva, a on će raditi pod svojim pečatom. Raniji će se pečat poništiti.

(4) O poduzetim radnjama predsjednik suda obavijestit će ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(3) Postavljenom vršitelju dužnosti sud uz potvrdu predaje arhivu ranijeg javnog bilježnika, a njegove pečate i štambilje poništava. Ako je postavljeni vršitelj dužnosti javni bilježnik, u radu u svojstvu vršitelja dužnosti koristi svoj pečat.

(4) Kada služba vršitelja dužnosti prestane zato što je upražnjeno mjesto popunjeno zbog popunjavanja upražnjenog mjesta, predsjednik će suda popisati zaključuje javnobilježničke knjige, popisuje zajedno s ranijim vršiteljem dužnosti spise, predmete, upisnike i knjige iz vremena ranijeg javnog bilježnika i iz vremena vršitelaj dužnosti, i predat će ih novom javnom bilježniku. vršitelja dužnosti te ih predaje novom javnom bilježniku, a pečate i štambilje vršitelja dužnosti poništava.

(6) Predsjednik suda zaključit će javnobilježničke knjige i o provedenom postupku izvijestit će Komoru i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Pečat i štambilje ranijeg javnog bilježnika poništk će se.

(5) O svim poduzetim radnjama iz ovoga članka predsjednik suda obavještava Ministarstvo i Komoru.

Članak 122. izmijenjenčlancima 42. i 43. ovoga akta

Jevnobilježnički prisjednici

(1) Javnobilježnički prisjednici su diplomirani pravnici koji osobe sa završenim sveučilišnim studijem prava koje su zaposleni zaposlene u javnobilježničkom uredu na neodređeno vrijeme i koji koje su upisani upisane u imenik Imenik javnobilježničkih prisjednika koji vodi Komora.

(2) U javnobilježničkom uredu mogu biti zaposlena najviše dva tri javnobilježnička prisjednika.

(3) U imenik javnobilježničkih prisjednika može biti upisana osoba koja ispunjava uvjete iz članka 13., 13. stavka 1. točke točaka 1., 2., 3., 4., 6., 7. i 8. ovoga Zakone Zakona. U odnosu na Na javnobilježničkog prisjednika na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe članka primjenjuje članak 12.a, članak 13. stavka 2. stavak 2., članak 18.b te odredbe članka članci 38. i 39. ovoga Zakona.

(4) Javni bilježnici prijavljuju ministarstvu nadležnome za poslove pravosuđa Ministarstvu i Komori potrebu za otvaranjem mjesta javnobilježničkih prisjednika.

(5) O potrebi otvaranja mjesta javnobilježničkog prisjednika odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa Ministarstvo, na temelju pribavljenog mišljenja Komore. Odobrena mjesta javnobilježničkog prisjednika popunjavaju se na temelju natječaja što ga koji raspisuje i provodi Komora. Prigodom izbora osobito će se voditi računa o uspjehu postignutom na pravnom studiju i dotadšnjem dotadašnjem radu.

(6) O izboru i postavljenju javnobilježničkog prisjednika odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa Ministarstvo, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore i javnog bilježnika. Ako se usprotivi postavljenju određenog javobilježničkog javnobilježničkog prisjednika, javni bilježnik u narednih idućih godinu dana ne može tražiti otvaranje mjesta javnobilježničkog prisjednika u svom uredu.

(7) Služba javnobilježničkog prisjednika počinje teći od dana upisa u imenik Komore. Javni je bilježnik dužan je bez odgađanja priopćiti Komori prestanak obavijestiti Komoru i svaki prekid Ministarstvo o prestanku rada prisjednika. O prestanku službe javnobilježničkog prisjednika Ministarstvo donosi rješenje.

(8) Prisjednik je dužan uredno plaćati članarinu Komori.

(9) U slučaju bolesti ili drugih razloga zbog kojih je javnobilježnički prisjednik duže vremena spriječen obavljati svoju službu, za vrijeme spriječenosti zamijenit će ga zamjenik javnobilježničkog prisjednika, kojeg na prijedlog javnog bilježnika određuje Ministarstvo. Zamjenik javnobilježničkog prisjednika mora ispunjavati uvjete iz stavka 3. ovoga članka te se na njega na odgovarajući način primjenjuje članak 17. stavak 3., članci 42. i 125., članak 126. stavci 2., 5. i 7. i članak 129. ovoga Zakona.

(10) Dok traje zamjena, zamijenjeni javnobilježnički prisjednik ne smije obavljati poslove javnobilježničkog prisjednika.

Članak 122.a dodančlankom 43. ovoga akta

Javnobilježnički savjetnici

(1) Javnobilježnički savjetnici su osobe koje su zaposlene u javnobilježničkom uredu i koje ispunjavaju uvjete iz članka 13. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 6., 7. i 8. ovoga Zakona te imaju položen pravosudni ispit.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka upisuju se u Imenik javnobilježničkih savjetnika koji vodi Komora.

(3) U javnobilježničkom uredu mogu biti zaposlena najviše dva javnobilježnička savjetnika.

(4) Na javnobilježničke savjetnike na odgovarajući se način primjenjuje članak 12.a, članak 13. stavak 2., članak 18.b te članci 38. i 39. ovoga Zakona.

(5) Javni bilježnici prijavljuju Komori potrebu za otvaranjem mjesta javnobilježničkih savjetnika, a odobrena mjesta javnobilježničkih savjetnika popunjavaju se na temelju natječaja koji raspisuje i provodi Komora.

(6) O izboru javnobilježničkih savjetnika rješenjem odlučuje Komora, osobito vodeći računa o uspjehu postignutom na sveučilišnom studiju prava i dotadašnjem radu. Rješenje o izboru javnobilježničkih savjetnika Komora dostavlja Ministarstvu.

(7) Ako javnobilježnički vježbenik položi pravosudni ispit te nastavi s radom u javnobilježničkom uredu u kojem postoji slobodno mjesto javnobilježničkog savjetnika u smislu stavka 3. ovoga članka, javni bilježnik dužan je bez odgode podnijeti prijedlog za njegov upis u Imenik javnobilježničkih savjetnika.

(8) Javni bilježnik dužan je bez odgode obavijestiti Komoru o svakom prestanku rada javnobilježničkog savjetnika.

Članak 123. izmijenjenčlankom 44. ovoga akta

Javnobilježnički vježbenici

(1) Diplomirani pravnici koji su zaposleni u javnobilježničkom uredu smatraju se za javnobilježničke vježbenike ako su upisani u imenik javnobilježničkih vježbenika, koji vodi Komora.

(1) (2) U imenik javnobilježničkih vježbenika može biti upisana samo osoba koja dokaže da ispunjava uvjete iz članka 13., stavka 1., točke 1, Javnobilježnički vježbenici su osobe koje su zaposlene u javnobilježničkom uredu i koje ispunjavaju uvjete iz članka 13. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 6., 7. i 8. ovoga Zakona. U odnosu na javnobilježničkog vježbenika na odgovarajući će se način primjenjivati odredba stavka 2. članka 13 te odredbe članka

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka upisuju se u Imenik javnobilježničkih vježbenika koji vodi Komora.

(3) Na javnobilježničke vježbenike na odgovarajući se način primjenjuje članak 12.a, članak 13. stavak 2., članak 18.b te članci 38. i članka 39. ovog zakona ovoga Zakona.

(4) Javni bilježnici prijavljuju Komori potrebu za otvaranjem mjesta javnobilježničkih vježbenika. Odobrena, a odobrena mjesta javnobilježničkih vježbenika popunjavaju se na temelju natječaja što ga koji raspisuje i provodi Komora. Prigodom izbora

(5) O izboru javnobilježničkih vježbenika rješenjem odlučuje Komora, osobito će se voditi vodeći računa o uspjehu postignutom na pravnom sveučilišnom studiju prava i dotadašnjem radu. (4) Vježbenička praksa Rješenje o izboru javnobilježničkih vježbenika Komora dostavlja Ministarstvu.

(6) Javnobilježnička vježba počinje teći od dana upisa vježbenika u imenik. Javni je bilježnik dužan bez odgađanja priopćiti Komori prestanak i svaki prekid rada vježbenika. (6) Javnobilježnički vježbenik u javnobilježničkom uredu obavlja praksu radi Imenik, a može trajati najduže tri godine od dana stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita prema programu stručnog obrazovanja javnobilježničkih vježbenika., nakon čega vježbeniku prestaje pravo na obavljanje javnobilježničke vježbe te se briše iz Imenika vježbenika.

(5) Prekid vježbe do najviše šest tjedana u jednoj godini ukupno ne odbija se od prakse ako su nastali uslijed bolesti, odsustva, uračunavajući u to odmor i obavljanje vojne službe.

(7) Vježbenička praksa javnobilježničkog vježbenika može trajati dvije godine radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita.

(8) Ako vježbenik nakon prestanka rada javnog bilježika ili nakon njegova premještaja naslavi raditi u njegovom uredu kod vršitelja dužnosti, to će mu se vrijeme uračunati u vježbeničku praksu. Vršitelj dužnosti je dužan obavijestiti Komoru da je vježbenik nastavio vježbu kod njega.

(9) Ako vježbenik nakon položenoga pravosudnog ispita nastavi s radom ili zasnuje radni odnos u javnobilježničkom uredu, smatrat će se javnobilježničkim savjetnikom. Ova činjenica upisat će se u Imenik javnobilježničkih savjetnika koji ustroji Komora.

(10) U javnobilježničkom uredu može biti zaposlen samo jedan javnobilježnički savjetnik.

(7) Javni bilježnik dužan je bez odgode obavijestiti Komoru o prestanku rada javnobilježničkog vježbenika.

Članak 124. izmijenjenčlankom 45. ovoga akta

Zaštita prava

Protiv odluke ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa Ministarstva o izboru i postavljenju te prestanku službe javnobilježničkog prisjednika, protiv odluke Komore o izboru javnobilježničkog savjetnika i vježbenika te odluke kojom se odbija molba vježbenika zahtjev za upis javnobilježničkog savjetnika ili vježbenika u Imenik, protiv odluke Komore kojom se uskraćuje potvrdu potvrda o obavljanju javnobilježničke vježbe te protiv odluke koje kojom se određuje brisanje javnobilježničkog prisjednika, savjetnika odnosno vježbenika iz imenika Imenika, javnobilježnički prisjednik, savjetnik odnosno vježbenik imaju ima pravo pokrenuti upravni spor, osim ako je odluka o brisanju iz imenika nije Imenika donesena na temelju odluke stegovnog stegovnih tijela.

Članak 125. izmijenjenčlankom 46. ovoga akta

Prisjednička Prisega javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenička prisega vježbenika

(1) Javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik dužni su pred predsjednikom Komore ili javnim bilježnikom koga kojega na to ovlasti Komora položiti prisegu. Ta je prisega po sadržaju ista kao i javnobilježnička prisega (članak 15.).

(2) Prisega javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika po sadržaju je istovjetna javnobilježničkoj prisezi.

(3) O polaganju prisege sastavit će sastavlja se zapisnik .Ako, a ako prisega nije položena pred predsjednikom Komore, primjerak zapisnika dostavit će dostavlja se Komori.

Članak 126. izmijenjenčlankom 47. ovoga akta

Prava i dužnosti javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika

(1) Javni bilježnik je dužan omogućiti javnobilježničkom prisjedniku, savjetniku i vježbeniku da rade na svim poslovima iz njihovog djelokruga određenog ovim Zakonom.

(2) Javnobilježnički prisjednik može obavljati sve poslove koje je po zakonu ovlašten obavljati javni bilježnik, a Komora mu, samo na zahtjev javnog bilježnika, može ograničiti obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga poslova javnog bilježnika. Protiv rješenja Komore kojim se javnobilježničkom prisjedniku ograničava obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga poslova javnog bilježnika nije dopušten pravni lijek, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) Javnobilježnički vježbenik može umjesto javnog bilježnika kod kojeg radi:

1) sastavljati nacrte isprava,

2) zamjenjivati javnog bilježnika u onim poslovima u kojima ovaj zastupa stranke po članku 4. ovoga Zakona,

3) podizati proteste,

4) sastavljati inventare,

5) provoditi dobrovoljne dražbe pokretnih stvari s učinkom sudske dražbe,

6) priopćavati izjave (članak 83.),

7) vrši dostave.

(4) Javnobilježnički savjetnik umjesto javnog bilježnika kod kojeg radi, uz poslove iz stavka 3. ovoga članka, koje može obavljati kao i vježbenik, može ovjeravati i potvrđivati sve isprave koje se upisuju u upisnik ovjera i potvrda (članak 74. do 81.), osim potvrde (solemnizacije) iz članka 59. ovoga Zakona te obavljati druge poslove sukladno posebnim propisima.

(5) Javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik potpisuju javnobilježničke isprave s napomenom da potpisuju u svoje ime, a za javnog bilježnika kod kojeg rade. Svi poslovi koje obavi javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik imaju isti pravni učinak kao da ih je neposredno obavio sam javni bilježnik. Javni bilježnik odgovara za obavljanje tih poslova, u skladu s ovim i drugim zakonom.

(6) Na pravni položaj Javni bilježnik dužan je za javnobilježničkog prisjednika, savjetnika i vježbenika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o sudskim savjetnicima i vježbenicima javnobilježničkog savjetnika i javnobilježničkog vježbenika od Komore pribaviti kvalificirani certifikat za elektronički potpis.

(7) Javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik mogu početi s radom kod javnog bilježnika tek nakon što svoj potpis polože kod zakonom određenog suda, po pravilima ovoga Zakona koja se primjenjuju za polaganje potpisa javnog bilježnika kod kojega su zaposleni (članak 18. stavak 3.).

Članak 127. brisančlankom 48. ovoga akta

Staž za polaganje pravosudnog ispita

(1) Program stručnog obrazovanja javnobilježničkih vježbenika iz članka 123. stavak 6. ovoga Zakona koji donosi Komora mora biti usklađen s programom Pravosudne akademije Ministarstva pravosuđa.

(2) Teoretski dio programa stručnog obrazovanja javnobilježničkih vježbenika iz stavka 1. ovoga članka mora biti usklađen s programom Pravosudne akademije Ministarstva pravosuđa. Praktični dio vježbeničke prakse provodi se sukladno Zakonu o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu.

(3) Komora je dužna za program stručnog obrazovanja javnobilježničkih vježbenika iz stavka 1. ovog članka dobiti suglasnost od Ministarstva pravosuđa.

(4) Javnobilježnički vježbenici nakon 18 mjeseci javnobilježničke prakse imaju pravo pristupiti polaganju pravosudnog ispita ako su obavili praktični i teoretski dio stručnog obrazovanja iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Vrijeme provedeno na praksi kod javnog bilježnika u svojstvu javnobilježničkog vježbenika izjednačava se u pogledu prava na polaganje pravosudnog ispita s odgovarajućom praksom provedenom kod odvjetnika, sudu ili državnom odvjetništvu, sukladno Zakonu o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu.

(6) Komora će posebnim pravilnikom odrediti način financiranja stručnog obrazovanja u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona.

Članak 128. izmijenjenčlankom 49. ovoga akta

Javnobilježnički zamjenici

(1) Ako je javni bilježnik na odsustvu, bolestan ili je iz drugih razloga spriječen da duže vrijeme (članak 129., stavak 3.) obavlja svoju službu, u poslovima iz njegova djelokruga zamijenit će ga javnobilježnički zamjenik.

(2) Zamjenik javnog bilježnika može biti samo osoba koja ispunjava uvjete iz članka 13. stavka 1. točka 1. do 4., 6. i točka 8. ovoga Zakona. određuje se između javnih bilježnika i javnobilježničkih prisjednika.

(3) Zamjenik vodi javnobilježnički ured za račun i na trošak javnog bilježnika. Pravni odnos zamjenika i javnog bilježnika uređuje se njihovim sporazumom. Ako zamjenik i javni bilježnik ne mogu postići sporazm o svom odnosu, spor moraju najprije pokušati riješiti posredovanjem Komore (članak 134.).

(4) Zamjenik obavlja sve poslove javnog bilježnika s javnobilježničkim pravnim učinkom, vodi njegove knjige i upisnike, a isprave potpisuje kao zamjenik, i, ako sam nije javni bilježnik, upotrebljava službeni pečat i štambilje zamijenjenog javnog bilježnika. Isprave koje sastavi zamjenik čuvaju se u arhivi zamijenjenog javnog bilježnika.

(5) Zamjenik je dužan suzdržati se od obavljanja službenih radnji u slučajevima u kojima te radnje ne bi smio obavljati ni javni bilježnik kojega zamjenjuje.

Članak 129. izmijenjenčlankom 50. ovoga akta

Odobrenje i postavljanje zamjenika

(1) Da bi zamjenik obavljao svoju službu, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa prethodno će donijeti rješenje o njegovom postavljenju. Javni bilježnik Ako se može osnovano pretpostaviti da će spriječenost javnog bilježnika za obavljanje službe trajati dulje od 30 dana, javni bilježnik dužan je potrebu za zamjenikom pisano će prijaviti ministarstvu nadležnome za poslove pravosuđa i Ministarstvu, uz obavijest Komori, te predložiti ime osobu zamjenika i po mogućnosti vrijeme trajanja zamjene.

(2) Javni bilježnik može unaprijed prijaviti ministarstvu nadležnome za poslove pravosuđa ime svog prisjednika ili druge osobe koja je sposobna da ga zamjenjuje (članak 128, stavak 2), koji bi ga trebao zamjenjivati Ministarstvu ime osobe koja ga može zamijeniti u slučaju spriječenosti da obavlja službu za obavljanje službe u razdoblju od najdulje godinu dana, a u posebnim slučajevima (bolest) može se i produžiti. I u tom slučaju javni bilježnik je dužan prijaviti ministarstvu nadležnome za poslove pravosuđa nastanak i prestanak potrebe zamjenjivanja. I za takvog zamjenika potrebno je prethodno odobrenje ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa. (3) Ako ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ne odobri predloženog zamjenika, u roku od 8 dana u kojem je slučaju nastanak potrebe zamjene dužan bez odgode prijaviti Ministarstvu, uz obavijest Komori.

(3) Predložene zamjenike iz stavka 1. i 2. ovoga članka rješenjem odobrava Ministarstvo te ih Komora upisuje u Imenik javnobilježničkih zamjenika.

(4) Ako Ministarstvo ne odobri predložene zamjenike u roku od osam dana, pozvat će javnog bilježnika da predloži drugu osobu za svog zamjenika. Ako javni bilježnik neće ili ne može predložiti zamjenika, postavit će ga ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, pošto o tome zatraži mišljenje Komore. Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa neće imenovati zamjenika, ako se može osnovano pretpostaviti da spriječenost javnog bilježnika neće trajati duže od petnaest dana. (4), a ako javni bilježnik ne predloži drugu osobu, zamjenika rješenjem postavlja Ministarstvo, uz prethodno mišljenje Komore.

(5) Iz opravdanih razloga odobreno vrijeme zamjene može se i produljiti.

(6) Javni bilježnik dužan je Ministarstvu prijaviti prestanak potrebe za zamjenjivanjem.

(7) Ovlasti zamjenika počinju preuzimanjem službe i prestaju, ako ne budu prije toga opozvane, predajom službe javnom bilježniku ili opozivom ovlasti.

(8) Službene radnje zamjenika nisu bez učinka samo zbog toga zato što nisu bile ispunjene pretpostavke za njegovo postavljanje postavljenje ili zato što su kasnije otpale. naknadno otpale.

(6) O zahtjevu za postavljanje zamjenika javni će bilježnik obavijestiti Komoru. Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će Komoru obavijestiti i o svojoj odluci o zahtjevu za postavljanje zamjenika.

Članak 130. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

Vršitelj dužnosti javnog bilježnika

(1) Ako javni bilježnik umre, bude privremeno udaljen iz službe, lišen zvanja ili ako se odrekne službe ili ako mu bude oduzeto pravo na obavljanje službe, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će Ministarstvo mu po službenoj dužnosti, pošto zatraži o tome uz prethodno mišljenje Komore, odrediti određuje vršitelja dužnosti između susjednih javnih bilježnika, ili javnobilježničkih prisjednika (članak 128 koji se upisuje u Imenik vršitelja dužnosti javnih bilježnika koji vodi Komora. stavak 2.).

(2) Vršitelj dužnosti javnog bilježnika dužan je, ako nije javni bilježnik, prije nego otpočne svoj rad postupiti po odredbama članka 17. i 18. ovoga Zakona.

(3) Vršitelj dužnosti preuzet će spise i knjige javnog bilježnika te isprave i predmete od vrijednosti koji su ovome povjereni. On nastavlja i vodi javnobilježničke poslove za svoj račun.

(4) Stranka ima pravo prigodom obračuna s vršiteljem dužnosti uračunati predujam koji je platila javnom bilježniku prije nego što je vođenje poslova preuzeto.

(5) Ovlasti vršitelja dužnosti počinju preuzimanjem službe i prestaju početkom rada javnog bilježnika ili opozivom ovlasti.

Članak 131. izmijenjenčlankom 52. ovoga akta

Zajednička pravila za vršitelje dužnosti i zamjenike javnog bilježnika

(1) Postavljenim vršiteljima dužnosti i zamjenicima javnog bilježnika ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa izdaje rješenje o njihovoj službi i o tome je dužno obavijestiti zakonom određeni sud na području kojega se nalazi sjedište javnobilježničkog ureda.

(2) Ako vršitelj Vršitelj dužnosti ili i zamjenik nije položio javnog bilježnika polažu prisegu, položit će je pred predsjednikom zakonom određenog suda. Predsjednik suda odredit će i dan početka službe i poslat će Komori primjerke potpisa i, ako su u povodu toga odobreni novi pečati, i otiske tih pečata.

(3) Ako je javni bilježnik određen za zamjenika ili vršitelja dužnosti, on se radi nove službe ne mora posebno dopunski osigurati od odgovornosti.

(4) Vršitelj dužnosti i zamjenik imaju sva prava i dužnosti javnog bilježnika i na njih se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o građanskopravnoj i stegovnoj odgovornosti javnog bilježnika. Za štetu koju zamjenik počini trećima povredom službene dužnosti solidarno odgovara zamijenjeni javni bilježnik, a za štetu koju počini vršitelj dužnosti solidarno odgovara Komora. Odnos između javnog bilježnika i zamjenika odnosno vršitelja dužnosti i Komore prosuđivat će se po općim pravilima o regresnoj odgovornosti državnih službenika.

(5) Pri sastavljanju javnobilježničkih isprava i izdavanja otpravaka, prijepisa i izvoda vršitelj dužnosti i zamjenik moraju potpisati svoje prezime i ime i naznačiti svoje svojstvo vršitelja dužnosti odnosno zamjenika te odluku kojom su postavljeni. Zamjenik mora usto navesti i javnog bilježnika kojega zamjenjuje.

(6) Dok traje zamjena, zamijenjeni javni bilježnik ne smije obavljati javnobilježničke poslove.

(7) Kada zamjenik odnosno vršitelj dužnosti preuzme dužnost, to će se zabilježiti u upisnicima i knjigama javnog bilježnika iz članka 116. ovoga Zakona. Isto tako u tom će se djelovniku zabilježiti i ponovno preuzimanje dužnosti od strane javnog bilježnika.

Članak 134. izmijenjenčlankom 53. ovoga akta

Upravni odbor

(1) Upravni odbor:

1) utvrđuje nacrte Statuta i drugih općih akata Komore,

2) priprema sjednice Skupštine Komore,

3) izvršava odluke Skupštine Komore,

4) vodi imenik javnih bilježnika i vršitelja dužnosti te javnobilježničkih zamjenika, prisjednika, savjetnika i vježbenika,

5) sastavlja nacrt godišnjeg proračuna Komore, skrbi o gospodarskim pitanjima Komore te o naplati upisnina, članarine i drugih pristojbi na naplatu kojih je Komora ovlaštena,

6) odlučuje o drugim pitanjima koja su ovim Zakonom ili Statutom Komore stavljeni u njegovu Komoru nadležnost te odlučuje o svim pitanjima koja nisu izričito stavljena u nadležnost nekog drugog tijela Komore.

(2) Broj članova Upravnog odbora određuje Skupština u skladu sa Statutom. Broj članova Upravnog odbora, računajući predsjednika Komore, mora biti neparan.

(3) Upravni odbor Komore saziva predsjednik Komore po potrebi. Za valjanost odluka Upravnog odbora potrebno je da njegovoj sjednici bude nazočna natpolovična većina članova. Odluke se donose u pravilu većinom glasova nazočnih članova. Statutom Komore utvrdit će se slučajevi u kojima će za valjano odlučivanje biti potrebna dvotrečinska večina članova Upravnog odbora, odnosno za koje mo ra glasovati natpolovična većina članova toga tijela.

Članak 136. izmijenjenčlankom 54. ovoga akta

Nagrade i naknade članovima tijela Komore

(1) Predsjednik i članovi Upravnog odbora obavljaju svoju službu besplatno, osim ako Statutom nije drugačije određeno. Oni imaju pravo na naknadu troškova koje su imali u obavljanju svoje službe. Odluku o tome donosi Upravni odbor Komore. Upravni odbor će donijeti i pravilnik o visini i naknadi putnih troškova. imaju pravo na nagradu i naknadu troškova za svoj rad u tijelima Komore.

(2) Visinu nagrade i naknade troškova iz stavka 1. ovoga članka određuje Upravni odbor.

Članak 137. izmijenjenčlankom 55. ovoga akta

Pravna sredstva

Protiv odluka tijela Komore kojima se odlučuje o pravima i dužnostima javnih bilježnika, vršitelja dužnosti te javnobilježničkih zamjenika, prisjednika, savjetnika i vježbenika, ako nije što drugo drukčije određeno ovim Zakonom, moguće je voditi može se pokrenuti upravni spor.

Članak 139. izmijenjenčlankom 56. ovoga akta

Predstavnici jevnobilježničkih javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika

Statutom Komore uređuje se broj, način izbora, prava i dužnosti predstavnika javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika u tijelima Komore.

Članak 140. izmijenjenčlankom 57. ovoga akta

Ovlasti ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa

(1) Nadzor U nadzoru nad radom javnobilježničke službe obavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Ono Ministarstvo može po službenoj dužnosti ili u povodu pritužbi zainteresiranih osoba odrediti pregled poslovanja Komore, pojedinih javnih bilježnika, vršitelja dužnosti, javnobilježničkih zamjenika, prisjednika, savjetnika i vježbenika te poduzeti potrebne mjere da se utvrđene nepravilnosti otklone i sankcioniraju.

(2) Komora i osobe Nadzor iz stavka 1. ovoga članka dužni su ministarstvu nadležnome za poslove pravosuđa omogućiti pregled spisa i knjiga koje se kod nj ih nalaze. (3) Za obavljanje pojedinih pregleda ministar nadležan za poslove pravosuđa može odrediti predsjednika ili suce obavljaju službenici Ministarstva raspoređeni na radna mjesta inspektora, viših inspektora i viših inspektora – specijalista.

(3) Inspektor može biti osoba koja ima završen sveučilišni studij prava i najmanje tri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, viši inspektor može biti osoba koja ima završen sveučilišni studij prava i najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, a viši inspektor – specijalist može biti osoba koja ispunjava uvjete za višeg inspektora, ima istaknute rezultate u području od značaja za rad državnog tijela i prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za službeničke odnose.

(4) Poslovi radnih mjesta iz stavka 2. ovoga članka su poslovi s posebnim uvjetima rada.

(5) Za obavljanje pojedinih nadzora iz stavka 1. ovoga članka Ministar može zatražiti od predsjednika zakonom određenog suda na području kojega se nalazi sjedište Komore ili javnobilježničkog ureda. (5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa te od Komore da odrede suce odnosno javne bilježnike koji će sudjelovati u nadzoru.

(4) Reviziju knjiga i popisa, ispitivanje obračuna nagrada i troškova te obračuna poreskih obveza obavljaju službenici nadležnih upravnih tijela. Ti službenici nemaju pravo nadzora.

(6) Komora i osobe iz stavka 1. ovoga članka dužni su Ministarstvu omogućiti pregled spisa, knjiga, upisnika i imenika koji se kod njih nalaze.

(7) Ministarstvo u obavljanju nadzora ima pravo uvida u informacijski sustav koji je odobrila Komora.

(8) Ministar može raspustiti Upravni odbor i smijeniti predsjednika Komore, ako u radu tih tijela utvrdi teže nepravilnosti, odnosno ako ona ni nakon opomene ne ispune svoje zakonske obveze. U svom rješenju ministar nadležan za poslove pravosuđa Ministar će odrediti rok za izbor novog Upravnog odbora i predsjednika Komore, a imenovat će i svog povjerenika između javnih bilježnika u Republici, Hrvatskoj koji će obavljati poslove tih tijela sve dok njihovo obavljanje ne preuzmu novoizabrana tijela.

(9) Povjerenik obavlja svoju djelatnost u sjedištu Komore i ima pravo na primjerenu nagradu i naknadu troškova na račun Komore. Visinu nagrade i naknade troškova određuje ministar nadležan za poslove pravosuđa. (7) Osobe ovlaštene za obavljanje nadzornih radnji mogu u visini koju odredi Ministar.

(10) Na temelju utvrđenja obavljenog nadzora Ministar može izreći ukor javnom bilježniku i drugim osobama iz stavka 1. ovoga članka zbog lakših povreda službene dužnosti i neprimjerenog ponašanja. Protiv ukora te osobe mogu izjaviti žalbu prvostupanjskom stegovnom vijeću, protiv odluke kojega nije dopušten pravni lijek.

(11) Izricanje ukora ne utječe na pravo nadzornog tijela da pokrene stegovni postupak. Ako stegovni postupak bude pokrenut, izrečeni ukor je bez pravnog učinka. pokretanja stegovnog postupka i postupka razrješenja.

(8) Ako u povodu žalbe iz prethodnog stavka ovoga članka prvostupanjska odluka o ukoru bude ukinuta, može se zbog istog djela pokrenuti stegovni postupak samo na temelju činjenica i dokaza koji nisu bili poznati u postupku pred nadzornim tijelom.

(12) Način provedbe nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem javnobilježničke službe pravilnikom propisuje Ministar.

Članak 141. izmijenjenčlankom 58. ovoga akta

Ovlasti komore

(1) Nadzor nad radom i ponašanjem javnih bilježnika, vršitelja dužnosti te javnobilježničkih zamjenika, prisjednika, savjetnika i vježbenika obavljaju i Upravni odbor i predsjednik Komore.

(2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena su davati upute i stavljati primjedbe na njihov rad osoba iz te odredbe.

(3) Upravni odbor Komore će najmanje jednom u tri godine obaviti obavlja pregled rada ureda javnih bilježnika radi provjere njihova poslovanja. Pregled obuhvaća cjelokupnu djelatnost javnog bilježnika. Radi te radi obavljanja pregleda Upravni odbor oodrediti jednog određuje dva ili više svojih članova.

(4) Upravni odbor Komore na početku svake kalendarske godine utvrđuje godišnji plan pregleda iz stavka 3. ovoga članka te ga dostavlja Ministarstvu, a iz opravdanih razloga preglede može obavljati i u uredima koji nisu obuhvaćeni donesenim planom.

(5) Ako se utvrde nepravilnosti u radu javnog bilježnika osoba iz stavka 1. ovoga članka, protiv njega njih će se poduzeti mjere utvrđene ovim Zakonom i statutom Komore. (5) Pri provedbi svojih nadzornih ovlasti Komora nije ovlaštena upuštati se u ispitivanje sadržajne pravilnosti obavljanja javnobilježničkih poslova Statutom Komore.

(6) O provedenim pregledima, utvrđenjima i poduzetim mjerama Upravni odbor Komore dužan je bez odgode obavijestiti Ministarstvo.

Članak 142. izmijenjenčlankom 59. ovoga akta

Dužnost prijave nepravilnosti

Državna tijela su dužna, a stranke ovlaštene prijaviti Ministarstvu i Komori djela i propuste javnih bilježnika, vršitelja dužnosti te javnobilježničkih zamjenika, prisjednika, savjetnika i vježbenika.

Članak 143. izmijenjenčlankom 60. ovoga akta

Odsustvo javnog bilježnika

(1) Javni bilježnik koji se namjerava, zbog službenog posla, udaljiti iz mjesta svoga sjedišta za vrijeme duže od osam dana mora za to dobiti odobrenje Komore.

(2) Ako javni bilježnik namjerava iz drugih razloga na pustiti mjesto svog sjedišta duže od tri dana, za to mora do biti odobrenje Komore ako odsustvo neće trajati duže od dva mjeseca tijekom kalendarske godine, odnosno ministra nadležnoga za poslove pravosuđa ako će ono trajati duže od dva mjeseca.

(3) Javnog bilježnika koji je povrijedio odredbe ovo, članka pozvat će predsjednik Komore da se vrati u svoje sjedište, a ako se javni bilježnik nalogu ne pokori, protiv njega će se pokrenuti stegovni postupak.

(4) Ako boravište javnog bilježnika nije poznato, poziv će mu se uputiti preko "Narodnih novina"na njegov trošak.

(5) Ako na službenom području javnog bilježnika nema drugog javnog bilježnika, javni bilježnik je dužan obavijestiti predsjednika zakonom određenog suda o svakom odsustvu i spriječenosti u radu u trajanju dužem od jednog poslovnog dana.

(6) O svakom odobrenom odsustvu i o spriječenosti zbog bolesti obavijestit će se Komora te predsjednici zakonom određenog suda na području kojih je sjedište javnog bilježnika.

(7) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na vršitelje dužnosti i zamjenike javnih bilježnika.

(8) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se u slučajevima kada dva ili više javnih bilježnika zajednički obavljaju svoju službu, ali ne mogu istodobno svi biti odsutni (članak 38. stavak 2.).

(1) O svakom odsustvu ili spriječenosti za rad javni bilježnik dužan je obavijestiti zakonom određeni sud na čijem je području njegovo sjedište, Komoru i Ministarstvo.

(2) Za odsustvo dulje od osam dana javni bilježnik mora dobiti odobrenje Komore, a za odsustvo dulje od 30 dana od Ministarstva zatražiti postavljanje zamjenika javnog bilježnika sukladno članku 129. ovoga Zakona.

(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na zamjenike i vršitelje dužnosti javnih bilježnika.

(4) U slučaju privremene spriječenosti javnog bilježnika za rad, kada nije zatraženo postavljanje zamjenika javnog bilježnika, na odgovarajući se način primjenjuje članak 28. ovoga Zakona.

Članak 144. izmijenjenčlankom 61. ovoga akta

Nesposobnost za rad

(1) Ako javni bilježnik zbog svog tjelesnog ili duševnog stanja postane trajnije nesposoban Ako iz ponašanja javnog bilježnika ili njegova odnosa prema radu i strankama proizlazi sumnja na trajni gubitak zdravstvene sposobnosti za obavljanje javnobilježničke službe, pozvat će ga Upravni odbor Komore ili ministar, ako to Upravni odbor ne učini u razumnom roku, uz navođenje razloga za to, da se odrekne javnog bilježništva. Ako javni bilježnik u određenom roku tako ne postupi, Upravni će odbor zatražiti od zakonom određenog suda na području kojega je sjedište javnog bilježnika da provode postupak radi utvrđenja trajnije nesposobnosti za obavljanjejavnobilježničke službe zbog tjelesnih i duševnih nedostataka (članak 21., stavak 1., točka 5.). zbog zdravstvenog stanja odnosno bolesti, Ministar će pred zakonom određenom sudu na čijem je području sjedište javnog bilježnika pokrenuti postupak za utvrđivanje trajne nesposobnosti za obavljanje javnobilježničke službe.

(2) Postupak provodi predsjednik zakonom određenog suda, a odluku donosi javnobilježničko vijeće toga suda. Rasprava pred vijećem održat će se samo ako javni bilježnik može osobno na nju doći.

(3) Protiv odluke vijeća iz stavka 2. ovoga članka žalbu Vrhovnom sudu Republike Hrvatske mogu podnijeti javni bilježnik i zakonom određeni državni odvjetnik. O žalbi odlučuje javnobilježničko vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske

Članak 145. izmijenjenčlankom 62. ovoga akta

Stegovna djela i kazne

(1) Ako javni bilježnik svojim ponašanjem u obavljanju javnobilježničke službe ili privatnom životu vrijeđa čast i ugled javnobilježničke službe ili dovede u pitanje povjerenje u javnobilježničku službu, ako povrijedi službenu dužnost, osobito ako nepropisno obavlja službene radnje ili ako ih svojom krivnjom odugovlači, kaznit će se zbog neurednosti ili stegovnog prijestupa.

(2) Neurednost je svaka lakša povreda službene dužnosti koja nije stegovni prijestup.

(3) Javni bilježnik čini stegovni prijestup:

1) ako je postigao svoje postavljenje svjesno prikrivajući postojanje zakonskih zapreka za to,

2) ako povredi dužnost utvrđenu ovim Zakonom i time ozbiljno ugrozi povjerenje u svoju nepristranost i u isprave koje sastavlja, osobito ako poduzme službenu radnju u stvari u kojoj je po zakonu isključen, ili ako povredi dužnost čuvanja tajne,

3) ako se ne pridržava zakonskih odredbi o kojima ovisi valjanost javnobilježničke isprave,

4) ako potvrdi da se dogodila činjenica koja se nije dogodila u njegovoj nazočnosti,

5) ako protivno javnobilježničkoj tarifi zaračunava i traži veću nagradu, ili ako kao sudski povjerenik vrši pritisak na stranke da ga postave za svog zastupnika, propisima zaračunava pristojbu, nagradu i troškove obavljanja službenih radnji i povjerenih poslova,

6) ako uz obećanje da će sniziti nagradu, preko posrednika ili na drugi nedoličan način traži stranke,

7) ako zastupa stranku ili sastavlja isprave u slučajevima u kojima mu je to zakonom zabranjeno,

8) ako grubo povrijedi dužno poštivanje prema sudovima i nadzornim tijelima,

9) ako se ne pokorava pravomoćnim odlukama sudova i nadzornih tijela; 10) ako neuredno vodi knjige, osobito ako bez opravdanog razloga ne izvršava povjerene poslove u ostavljenom roku ili o nemogućnosti njihova izvršenja u ostavljenom roku iz opravdanih razloga pravodobno ne obavijesti sud ili drugo tijelo koje mu je posao povjerilo,

10) ako ne vodi ili ako neuredno ili protivno propisima vodi knjige, upisnike i imenike, osobito ako ostavlja prazne rubrike, ili nemarno upravlja svojim uredom,

11) ako pomaže nadripisare potpisivanjem njihovih podnesaka, davanjem savjeta i mišljena ili prikrivanjem njihove djelatnosti,

12) ako sastavlja, protivno zakonu, javnobilježničke isprave na jeziku koji nije službeni,

13) ako na javnoj dražbi, ili tijekom kojeg drugog postupka koji vodi kao javni bilježnik, ili kao povjerenik suda, ili kao zastupnik stranaka, kupi za sebe ili za svoje srodnike stvar koja se prodaje ili kupi tražbine, nasljedna ili druga prava,

14) ako obavlja za plaću državnu ili koju drugu stalnu javnu ili privatnu službu naplatne poslove, poslove koji nisu u skladu s ugledom, čašću i nepristranošću javnog bilježnika odnosno poslove i djelovanja koji su Zakonom zabranjeni, ako se bavi trgovinom ili posredničkim poslovima, ili zanimanjem koje nije u skladu s ugledom, čašću ili nezavisnošću javnog bilježnika, ako sklapa poslove pod svojim imenom za druge ili pod tuđim imenom za sebe ili ako je sudionik u poslovima u kojima podužirna službene radnje kao javni bilježnik ili sudski povjerenik, ako novac koji mu je povjeren na čuvanje, uloži na svoje ime protivno odredbama ovoga Zakona, ako preuzime obvezu jamstva ili odgovornosti u poslovima koji se sklapaju uz njegovo sudjelovanje u svojstvu javnog bilježnika,

15) ako prigodom prijema javnobilježničkih prisjednika ili vježbenika povredi pravila o izboru javnobilježničkih prisjednika i vježbenika, 16 nemarno upravlja svojim uredom, osobito ako službu obavlja u prostoru koji nije odobrilo Ministarstvo, u prostoru ureda napravi preinake bez odobrenja Ministarstva, ne postupa prema propisima kojima se uređuje radno vrijeme, smještaj, prostor, oprema i uređenje ureda, čuvanje dokumentarnog gradiva te ne postupa sukladno odredbama ovoga Zakona koje se odnose na zaposlenike u javnobilježničkom uredu,

16) ako protivno zakonu obavlja službene radnje izvan svog službenog područja, bez odobrenja Ministarstva održava uredovne dane ili otvori pisarnicu, povrijedi svoje obveze održavanja uredovnih dana bez opravdanog razloga te povrijedi svoje obveze u slučaju odsustva i spriječenosti za rad,

17) ako učestalo krši odredbe Kodeksa javnobilježničke etike,

18) ako povrijedi obveze stručnog usavršavanja,

19) ako povrijedi dužnosti sudjelovanja u radu tijela Komore,

20) ako se ne podvrgne prosudbi zdravstvenog stanja u postupku utvrđivanja trajne nesposobnosti za obavljanje službe,

21) ako za vrijeme za koje mu je privremeno oduzeto pravo na obavljanje službe obavlja javnobilježničke poslove ili na drugi način izigrava tu kaznu.

(5) Odredbe ovoga Zakona o stegovnoj odgovornosti javnog bilježnika i o stegovnom postupku protiv javnih bilježnika na odgovarajući se način primjenjuju i na vršitelje dužnosti te javnobilježničke zamjenike, prisjednika prisjednike, savjetnike i vježbenika vježbenike.

Članak 146. izmijenjenčlankom 63. ovoga akta

Kazne zbog neurednosti

(1) Kazne zbog neurednosti za neurednost javnih bilježnika su:

1) pismena pisana opomena,

2) novčana kazna do visine jedne osnovne mjesečne plaće suca prvostupanjskog županijskog suda, plaćanje koje se može odrediti u najviše pet jednakih mjesečnih obroka.

(2) Prisjedniku i vježbeniku se zbog neurednosti može izreći Kazne za neurednost javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika su pisana opomena i novčana kazna.

(3) Javnobilježničkom prisjedniku novčana kazna može se izreći do visine jedne osnovne mjesečne plaće suca općinskog suda, javnobilježničkom savjetniku novčana kazna do visine jedne osnovne mjesečne plaće sudskog savjetnika odnosno vježbenika na prvostupanjskom sudu plaćanje koje u općinskom sudu, a javnobilježničkom vježbeniku novčana kazna do visine jedne osnovne mjesečne plaće sudačkog vježbenika u općinskom sudu, plaćanje kojih se može odrediti u najviše pet jednakih mjesečnih obroka.

Članak 147. izmijenjenčlankom 64. ovoga akta

Kazne za stegovne prijestupe

(1) Kazne za stegovne prijestupe stegovni prijestup javnih bilježnika jesu su:

1) pismeni pisani ukor,

2) novčana kazna do visine tri osnovne mjesečne plaće suca prvostupanjskog županijskog suda, plaćanje koje se može odrediti u najviše šest deset jednakih mjesečnih obroka,

3) privremeno oduzimanje prava na obavljanje službe u trajanju do godinu dana,

4) oduzimanje prava na obavljanje službe.

(2) Kazna iz stavka 1., točke 3. ovoga članka ima za posljedicu i zabranu obavljanja poslova iz članka 4. ovoga Zakona.

(3) Kazna oduzimanja prava na obavljanje službe izreći će se osobito:

1) ako je javni bilježnik postigao svoje postavljenje svjesno prikrivajući postojanje zakonskih zapreka za to,

2) ako za vrijeme za koje mu je privremeno oduzeto pravo na obavljanje službe obavlja javnobilježničke poslove ili na drugi način izigrava tu kaznu,

3) ako je javni bilježnik zbog ranije počinjenoga teškoga stegovnog djela bio kažnjavan kaznom o privremenom oduzimanju prava na obavljanje službe u trajanju do godine dana.

(4) Ako je počinjenim stegovnim prijestupom javni bilježnik stekao kakvu nedopuštenu imovinsku korist, novčana kazna se može izreći do dvostrukog iznosa visine te koristi, neovisno o ograničenju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.

(5)Kazne zbog stegovnih prijestupa (5) Kazne za stegovni prijestup javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika jesu: 3) privremeno oduzimanje su pisani ukor, novčana kazna i oduzimanje prava na obavljanje službe javnobilježničkog prisjednika, savjetnika ili vježbenika. Javnobilježničkom prisjedniku može se izreći i kazna privremenog oduzimanja prava da obavlja poslove vršitelja dužnosti ili javnobilježničkog zamjenika, najduže u trajanju od godinu dana, 4) oduzimanje prava na obavljanje službe javnobilježničkog prisjednika ili vježbenika.

1) pismeni ukor,

2) novčana kazna do tri osnovne mjesečne plaće sudskog savjetnika odnosno vježbenika, plaćanje koje se može odrediti u najviše šest jednakih mjesečnih obroka; ako su javnobilježnički prisjednik ili vježbenik postavljeni za javnobilježničkog zamjenika ili vršitelja dužnosti, novčana im se kazna može izreći kao javnom bilježniku.

(6) Javnobilježničkom prisjedniku može se izreći novčana kazna do visine tri osnovne mjesečne plaće suca općinskog suda, javnobilježničkom savjetniku novčana kazna do visine tri osnovne mjesečne plaće sudskog savjetnika u općinskom sudu, a javnobilježničkom vježbeniku novčana kazna do visine tri osnovne mjesečne plaće sudačkog vježbenika u općinskom sudu, plaćanje kojih se može odrediti u najviše deset jednakih mjesečnih obroka. Ako je javnobilježnički prisjednik postavljen za javnobilježničkog zamjenika ili vršitelja dužnosti, novčana kazna može mu se izreći kao javnom bilježniku.

Članak 149. izmijenjenčlankom 65. ovoga akta

Zastare gonjenja

(1) Zastarni rok Stegovni progon za stegovne neurednosti je dvije neurednost zastarijeva nakon tri godine, a za stegovne prijestupe pet nakon šest godina od dovršetka stegovnog djela.

(2) Zastarjelost počinje teći od dana kad je stegovno djelo počinjeno.

(2) Zastara se prekida podnošenjem stegove prijave nadležnom tijelu te svim onim činjenicama kojima se po Krivičnom zakonu prekida zastara.

(3) Ako stegovni prijestup povlači kaznenu odgovornost, stegovni postupak može se pokrenuti sve do vremena u kojem zastarijeva pokretanje kaznenog postupka.

Članak 150. izmijenjenčlankom 66. ovoga akta

Stegovna tijela

(1) Stegovni postupak zbog neurednosti provodi i odluku donosi Upravni odbor Komore. Postupak pred Upravnim odborom pobliže se uređuje Statutom Komore. O žalbi protiv odluke Upravnog odbora cdlučuje javnobilježničko vijeće zakonom odredeno suda na području kojega je sjedište javnog bilježnika. Žalba se podnosi preko Komore.

(2) Istražni stegovni postupak zbog stegovnih prijestupa provodi stegovni istražitelj, a o stegovnom prijestupu raspravlja i odluku donosi javnobilježničko stegovno vijeće zakonom određenog suda ovlaštenog na osnivanje stegovnih vijeća, na području kojega se nalazi sjedište javnog bilježnika. U povodu žalbe protiv odluka prvostupanjskog stegovnog vijeća odlučuje javnobilježničko stegovno vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(3) U Republici Hrvatskoj javnobilježnička stegovna vijeća osnovat će se u zakonom određenom sudu u Osijeku za područje sudova u Osijeku, Slavonskom Brodu i Požegi Vukovaru, u zakonom određenom sudu u Rijeci za područje sudova u Gospiću Puli Puli-Pola i Rijeci, u zakonom određenom sudu u Splitu za područje sudova u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku i Zadru, u zakonom određenom sudu u Zagrebu, za područje sudova u Bjelovaru, Karlovcu, Sisku, Varaždinu, Velikoj Gorici i Zagrebu.

(4) Javnobilježnička stegovna vijeća o pokrenutim stegovnim postupcima kao i o izrečenim stegovnim kaznama dužna su pisano odmah obavijestiti ministarstvo i Komoru nadležno za poslove pravosuđa.

Članak 151. izmijenjenčlankom 67. ovoga akta

Stegovni istražitelj

Stegovni istražitelj u stegovnom postupku zbog stegovnog prijestupa je istražni sudac istrage zakonom određenog suda ovlaštenog za osnivanje stegovnih vijeća na području kojega je sjedište javnog bilježnika protiv kojega se postupak vodi, kojega za to odredi za kalendarsku godinu unaprijed predsjednik suda.

Članak 153. izmijenjenčlankom 68. ovoga akta

Stegovni postupak zbog stegovnog prijestupa

(1) Prijedlog za pokretanje stegovnog postupka ovlašteni su podnijeti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, Komora, zakonom određeni državni odvjetnik i oštećenik.

(2) Državna tijela i tijela pravnih osoba s javnim ovlastima dužni su zakonom određenom državnom odvjetništvu podnijeti prijavu kad god posumnjaju da je počinjen stegovni prijestup.

(3) U pokrenutom stegovnom postupu zakonom određeni državni odvjetnik ima prava i obveze stegovnog tužitelja po odredbama kaznenog postupka.

(4) Ako ovim Zakonom nije to drugo određeno, u stegovnom postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe skraćenog kaznenog postupka, osim pravila o dovođenju, obećanju okrivljenika da neće napustiti boravište, jamstvu, pritvoru, pretrazi stana i osoba, privremenom oduzimanju predmeta, postupanju sa sumnjivim stvarima i imovinskopravnom zahtjevu.

(5) O pokrenutom stegovnom postupku podnesenom prijedlogu za pokretanje stegovnog postupka protiv javnog bilježnika, prisjednika, savjetnika i vježbenika, Komora, odnosno državni odvjetnik i oštećenik dužni su pisano odmah obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa Ministarstvo.

Članak 154. izmijenjenčlankom 69. ovoga akta

Privremeno udaljenje iz službe

(1) Prvostupanjsko stegovno vijeće može, na prijedlog ili po službenoj dužnosti, u povodu već pokrenutog stegovnog postupka, odnosno na prijedlog Upravnog odbora Komore ili zakonom određenog državnog odvjetnika ako stegovni postupak još uvijek nije pokrenut, donijeti rješenje o privremenom udaljenju javnog bilježnika iz službe ako je to nužno radi zaštite časti i ugleda službe ili radi osiguranja interesa stranaka.

(2) Privremeno će se udaljenje uvijek odrediti:

1) ako je javni bilježnik stavljen pod istragu zbog kaznenog djela učinjenog iz koristoljublja ili kojeg drugog nečasnog kaznenog djela;

2) ako je protiv javnog bilježnika donesena nepravomoćna odluka o oduzimanju prava na obavljanje službe.

(3) Privremeno udaljenje će se opozvati čim prestanu razlozi koji su ga izazvali.

(4) O odlukama iz stavka 1. i 2. ovoga članka stegovno će vijeće obavijestiti Ministarstvo, Komoru, okrivljenika i zakonom određenog državnog odvjetnika.

(5) U hitnim slučajevima odluku o privremenom udaljenju mogu donijeti Upravni odbor Komore na vlastitu inicijativu i predsjednik zakonom određenog suda ovlaštenog za osnivanje javnobilježničkih stegovnih vijeća na prijedlog zakonom određenog državnog odvjetnika. O takvoj odluci moraju se odmah obavijestiti javni bilježnik i prvostupanjsko stegovno vijeće, koje je dužno, nakon što bez odlaganja omogući javnom bilježniku da se izjasni, odlučiti u roku od dvadeset i četiri sata o ukidanju ili održavanju na snazi te odluke.

(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na privremeno udaljenje iz službe vršitelja dužnosti te javnobilježničkog zamjenika, prisjednika, savjetnika i vježbenika.

Članak 155. izmijenjenčlankom 70. ovoga akta

Ovrha Izvršenje stegovnih odluka

(1) Pravomoćne odluke donesene u stegovnom postupku izvršava Komora.

(2) Pravomoćne stegovne odluke o izrečenoj novčanoj kazni i o troškovima postupka imaju snagu ovršnih isprava, prisilna ovrha kojih ima pravo tražiti Komora. Sredstva postignuta prisilnom ovrhom ulaze u proračun Komore i mogu se koristiti samo u obrazovne svrhe u okviru Komore.

(3) Ako je pravomoćnom stegovnom odlukom izrečena kazna oduzimanja prava na obavljanje službe odnosno zvanja, osoba kojoj je ta kazna izrečena brisat će se iz odgovarajućeg imenika Komore. Pravomoćna stegovna odluka kojom je izrečena koja druga kazna te nepravomoćna odluka o privremenom udaljenju iz službe upisat će se u imenik javnih bilježnika, vršitelja dužnosti odnosno javnobilježničkog zamjenika, prisjednika, javnobilježničkog savjetnika i vježbenika. Kazna opomenog ukora brisat će se iz imenika po proteku roka od godinu dana, novčana kazna po proteku roka od tri godine, a ostale kazne po proteku roka od pet godina.

(4) Ako je pravomoćnom stegovnom odlukom izrečena kazna privremenog oduzimanja prava na obavljanje službe ili oduzimanja prava na obavljanje službe, Komora će o tome obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa te zakonom određeni sud na području kojega je sjedište ureda javnog bilježnika, vršitelja dužnosti odnosno javnobilježničkog zamjenika, prisjednika, javnobilježničkog savjetnika i vježbenika. O tim kaznama objavit će se i oglas u "Narodnim novinama". Tako će se postupiti i u slučaju privremenog udaljenja iz službe.

Članak 161. izmijenjenčlankom 71. ovoga akta

Javnobilježnička tarifa

Javni bilježnik ima pravo na nagradu za rad i na naknadu troškova u obavljanju službenih radnji iz svoga svog djelokruga u skladu s javnobilježničkom tarifom koju donosi Komora u suglasnosti s ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa ministar uz prethodno mišljenje Komore.

Članak 165. izmijenjenčlankom 72. ovoga akta

Zabilježba i potvrda o nagradi, javnobilježničkoj pristojbi i troškovima

(1) Na svakoj ispravi i na svakom otpravku javni će bilježnik zabilježiti bilježi iznos zaračunate zaračunane nagrade, javnobilježničke pristojbe i troška.

(2) Na zahtjev stranke javni će Javni bilježnik izdati izdaje specificirani račun i priznanicu o plaćenoj nagradi, javnobilježničkoj pristojbi i troškovima.

Članak 166. izmijenjenčlankom 73. ovoga akta

Nagrada i troškovi javnog bilježnika kao povjerenika

(1) Nagradu Nagrada i trošak javnog bilježnika kao povjerenika koje vlasti određuje ta vlast. Javni bilježnik ne smije se sporazumijevati sa strankama o tome niti sam naplatiti od stranaka svoju nagradu i troškove. (3) Država se posebnim propisima.

(2) Nagradu i troškove javnog bilježnika iz stavka 1. ovoga članka naplaćuje od stranaka po službenoj dužnosti vlast koja ga je postavila za svog povjerenika po propisima koji važe za sudske, odnosno administrativne pristojbe.

(2) Republika Hrvatska ne jamči za naplativost nagrade i troška javnog bilježnika kao povjerenika neke vlasti.

Članak 170. izmijenjenčlankom 74. ovoga akta

Javnobilježnički ispiti

(1) Javnobilježnički ispit ovlaštene su polagati osobe koje imaju položeni položen pravosudni ispit i koje su nakon polaganja tog ispita radile dvije godine na pravnim poslovima u pravosuđu, odvjetništvu, i u javnom bilježništvu odnosno tri godine pravosudnog ispita radile najmanje 18 mjeseci kao pravosudni dužnosnici, odvjetnici, odvjetnički vježbenici ili javnobilježnički, sudski ili državnoodvjetnički savjetnici, odnosno najmanje dvije godine radile na drugim pravnim poslovima.

(2) Javnobilježničkim ispitom provjerava se poznavanje pravnih propisa koji uređuju javnobilježničku službu kojima se uređuje javnobilježnička služba, ovjera i legalizacija isprava u odnosima s međunarodnim elementom, trgovačka društva, zemljišnoknjižni postupak, upis u sudski registar, nasljedno, obiteljsko, stvarno i stvarno obvezno pravo, izvanparnični i ovršni postupak. Prigodom određivanja te poznavanje pravnih propisa iz područja na kojima javni bilježnici djeluju kao povjerenici sudova i drugih vlasti.

(3) Pri određivanju programa i sadržaja javnobilježničkog ispita vodit će se računa o sadržaju pravosudnog ispita, kako bi se izbjeglo ponovno polaganje pravne građe izbjegla ponovna provjera područja koja je su prethodno bila obuhvaćena pravosudnim ispitom. Javnobilježnički ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Sadržaj javnobilježničkog ispita pobliže će se urediti pravilnikom ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa.

(3) Na organizaciju i način izvođenja javnobilježničkog ispita na odgovarajući će se način primijeniti odredbe o pravosudnom ispitu.

(4) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa je dužno organizirati prve javnobilježničke ispite u roku od šest mjeseci po stupanju na snagu ovoga Zakona.

(5) Prethodno pohadanje tečaja iz članka 171. ovoga Zakona nije uvjet za pristupanje javnobilježničkom ispitu.

(4) Program i način polaganja javnobilježničkog ispita uređuje se pravilnikom koji donosi Ministar.