Izmjene: NN 16/2007

Članak 1.a dodančlankom 1. ovoga akta

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju ovo značenje:
1. stranka je svaka osoba koja od javnog bilježnika zahtijeva:
– sastavljanje javnobilježničke isprave o pravnim poslovima i izjavama u kojima ona sudjeluje,
– sastavljanje zapisnika o pravnim radnjama koje obavi ili kojima je bio nazočan javni bilježnik,
– izdavanje potvrde o činjenicama koje posvjedočuje javni bilježnik,
– poduzimanje bilo koje radnje iz nadležnosti javnog bilježnika utvrđene ovim ili drugim zakonom.
2. sudionik je stranka iz točke 1. ovoga članka i svaka druga osoba koja kod javnog bilježnika sudjeluje pri poduzimanju bilo koje radnje iz nadležnosti javnog bilježnika (zastupnici i punomoćnici stranaka, svjedoci istovjetnosti, svjedoci akta, tumači, osobe povjerenja, vještaci i dr.).

Članak 3. izmijenjenčlancima 2. i 83. ovoga akta

Javnost i izvršnost Vrste javnobilježničkih isprava, javnost i ovršnost javnobilježničkih isprava

(1) Javnobilježničke isprave su isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni bilježnici (javnobilježnički akti), zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni javni bilježnici (javnobilježnički zapisnici) i potvrde o činjenicama koje su posvjedočili javni bilježnici (javnobilježnička potvrda).

(2) Javnobilježničke isprave i njihovi otpravci izdani po ovom Zakonu imaju snagu javnih isprava, ako su prigodom njihova sastavljanja i izdavanja ispunjene bitne formalnosti propisane ovim Zakonom.

(3) Javnobilježnički akt može biti izvršna ovršna isprava u slučajevima predviđenim ovim Zakonom.

Članak 6. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Službeni pečat, štambilja i grb

( 1 ) (1) Javni bilježnik ima svoj službeni pečat i štambilju žig kojima ovjerava svaku ispravu koju sastavi isprave koje sastavlja ili pregleda u povodu radnji koje poduzme poduzima u obavljanju svoje službe.

(2) Javni bilježnik može imati štambilje koje će koristiti radi jednostavnijeg pisanja teksta same ovjere.

(3) Javni bilježnik može imati i grb. Grb može biti saslavni dio ploče kojom se obilježava službeno sjedište. Grb se može koristiti i na ispravama javnog bilježnika. Grb javnog bilježnika mora biti odvojeno istaknut od grba Republike Hrvatske.

(4) Pečat, štambilju žig i grb javnog bilježnika odobrava i ovjerava predsjednik zakonom određenog suda na području kojega je sjedište javnog bilježnika.

Članak 9. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Hrvatska javnobilježnička komora

(1) Javni bilježnici na području Republike Hrvatske obvezatno se udružuju u Hrvatsku javnobilježniku komoru (dalje u tekstu: Komora). Sjedište Komore je u Zagrebu.

(2) Komora se brine o čuvanju ugleda i časti javnih bilježnika te štiti njihova prava i interese, a odlučuje i o njihovim pravima i obvezama te o odgovornostima sukladno odredbama ovoga Zakona.

Članak 10. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Nadzor nad javnobilježničkom službom

Nadzor nad radom javnobilježničke službe obavljaju Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa) i Komora.

Članak 13. izmijenjenčlancima 5. i 83. ovoga akta

Uvjeti za imenovanje

(1) Za javnog bilježnika može biti imenovana osoba:

1. koja je državljanin Republike Hrvatske,

2. koja ima poslovnu sposobnost i ispunjava opće zdravstvene uvjete za obavljanje sudačke službe,

3. koja je u Republici Hrvatskoj diplomirala pravni fakultet ili koja je nostrificirala svoju diplomu o završenom pravnom fakultetu izvan Republike Hrvatske,

4. koja je položila pravosudni i javnobilježnički ispit,

5. koja ima nakon položenoga pravosudnoga ispita najmanje pet godina radnog staža na pravnim poslovima,

6. koja je dostojna javnog povjerenja za obavljanje javnobilježničkog poziva,

7. koja se obvezala da će, ako bude imenovana za javnog bilježnika, napustiti drugu naplatnu službu ili kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili članstvo u tijelu pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost,

8. koja aktivno vlada hrvatskim jezikom i drugim jezikom koji je službeni na području na kojemu treba obavljati javnobilježničku službu,

9. koja može dokazati je dala izjavu da će, ako bude imenovana za javnog bilježnika, osigurati opremu i prostorije koji koje su prema kriterijima što ih je utvrdilo Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, potrebni i primjereni za obavljanje javnobilježničke službe.

(2) Smatrat će se da ne ispunjava uvjet iz stavka 1. točke 6. ovoga članka osoba:

- protiv koje je otvorena istraga,

- koja je osuđena zbog krivičnog kaznenog djela iz koristoljublja ili zbog inače nečasnog krivičnog kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti, sve dok traju pravne posljedice osude,

- koja je odlukom disciplinskog stegovnog tijela lišena zvanja suca, državnog službenika, javnog bilježnika, javnobilježničkog prisjednika ili odvjetnika, dok ne prođu tri godine od dana lišenja zvanja,

- na temelju ponašanja koje je moguće opravdano zaključiti da neće pošteno i savjesno obavljati javnobilježničku službu,

- koja je prezadužena,

- koja se nalazi pod stečajem ili je glavnim dioničarem ili glavnim nositeljem osnivačkih prava pravne osobe koja je pod stečajem.

Članak 14. izmijenjenčlancima 6. i 83. ovoga akta

Postupak imenovanja

(1) Javnog bilježnika imenuje rješenjem ministar nadležan za poslove pravosuđa (dalje u tekstu: Ministar ministar nadležan za poslove pravosuđa) na temelju provedenog natječaja. Rješenje Ministra ministra nadležnoga za poslove pravosuđa je konačno. Protiv takvog rješenja Ministra ministra nadležnoga za poslove pravosuđa može se pokenuti upravni spor.

(2) Natječaj za imenovanje javnih bilježnika provodi Komora, na temelju naloga Ministarstva ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa.

(3) U natječaju mora biti naznačeno područje za koje se treba imenovati javni bilježnik. Ako se istovremeno raspisuje natječaj za više javnobilježničkih mjesta, u natječaju će se kandidati upozoriti na to da se mogu natjecati za sva, samo za neka ili za pojedina od tih mjesta. Kandidati su ovlašteni odrediti prioritet mjesta na kojima žele biti imenovani.

(4) Natječaj mora biti objavljen u "Narodnim novinama" u roku od petnaest dana pošto Komora primi nalog Ministarstva ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa.

(5) Rok za prijave na natječaj ne smije biti kraći od trideset dana.

(6) Prijave na natječaj s prilozima kojima se dokazuje da su ispunjeni zakonski uvjeti podnose se pismeno Komori, koja je ovlaštena pobliže odrediti oblik i sadržaj te broj primjeraka prijave i priloga.

(7) Po okončanju natječaja Komora je dužna dostaviti Ministarstvu ministarstvu nadležnome za poslove pravosuđa primljene prijave sa svojim mišljenjem najkasnije u roku od trideset dana.

(8) O prijavljenim kandidatima Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će pribaviti mišljenja od službi odnosno tijela u kojima su radili. Za javne bilježnike, javnobilježničke prisjednike, savjetnike i vježbenike mišljenje o njihovu radu daje Komora, za odvjetnike Hrvatska odvjetnička komora, a za suce predsjednik višeg suda na području kojega su obavljali svoju sudačku službu.

(9) Prigodom izbora izmedu više kandidata osobito će se uzeti u obzir njihov uspjeh na pravosudnom i javnobilježničkom ispitu, vrsta pravraih poslova na kojima su prije toga radili i rezultati što su ih u radu postigli.

(10) Između više kandidata koji ispunjavaju uvjete za imenovanje prednost imaju kandidati s dužim stažem u svojstvu javnobilježničkog prisjednika.

Članak 16. izmijenjenčlancima 7. i 83. ovoga akta

Određivanje javnobilježničkih mjesta

(1) Javnobilježnička mjesta u Republici Hrvatskoj određuje Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, na temelju pribavljenog mišljenja Komore, sudova u Republici Hrvatskoj, te nađležnog županijskog tijela, vodeći računa o tome da na području svakog zakonom određenog suda bude najmanje jedan javni bilježnik.

(2) Ako na području zakonom određenog suda ima više od dvadeset petnaest tisuća stanovnika prema posljednjem službenom popisu, tada na području tog suda treba, u pravilu, biti najmanje po jedan javni bilježnik za svakih započetih dvadeset petnaest tisuća stanovnika.

(3) Za područje općinskog suda u čijem je sjedištu i sjedište trgovačkog suda, uz kriterije iz stavka 2. ovoga članka, utvrđuje se još jedno javnobilježničko mjesto.

(4) Za područje općinskog suda na svakih 200 registriranih pravnih osoba (trgovačkih društava, banaka ili njihovih filijala, osiguravajućih društava ili njihovih filijala, udruga, zaklada ili drugih pravnih osoba) ili obrtničkih radnji koje obavljaju registriranu djelatnost i ostvaruju financijsko poslovanje preko žiroračuna u pravilu se utvrđuje još jedno javnobilježničko mjesto.

(5) Prigodom određivanja broja i sjedišta javnih bilježnika Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će uzeti u obzir i potrebe za javnobilježničkim uslugama te razvijenost gospodarskog i pravnog prometa, i povjereni poslovi (ostavine) i ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.

(6) Ako ne bi bilo opravdano imenovati javnog bilježnika na području nekog zakonom određenog suda zbog malog broja stanovnika i potreba za javnobilježničkim uslugama, Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će, pošto pribavi mišljenje Komore o tome, odrediti koji će od javnih bilježnika s područja susjednih sudova i po kojem rasporedu obavljati javnobilježničku službu na području takvog zakonom određenog suda.

Članak 17. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Osiguranje od odgovornosti

(1) Javni bilježnik je dužan prije početka rada osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećima obavljanjem svoje službene dužnosti. Uvjetima osiguranja može se predvidjeti da štetu od određenog iznosa naknađuje javni bilježnik izravno.

(2) Ako dođe do promjene uvjeta osiguranja, javni je bilježnik dužan, nakon što primi obavijest Komore o tome, bez odlaganja uskladiti svoje osiguranje s izmijenjenim uvjetima.

(3) Osiguranje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i osiguranje od odgovornosti za radnje javnobilježničkih prisjednika i vježbenika te osoba zaposlenih u javnobilježničkom uredu.

(4) Javni bilježnik je dužan izredno produžavati osiguraraje od odgovornosti.

(5) Komora može preuzeti osiguranje od odgovornosti svih javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju javni bilježnici su dužni Komori plaćati naknadu na osiguranje od odgovornosti.

(6) Povreda obveze osiguranja od odgovornosti odnosno plaćanja naknade Komori za osiguranje je teža povreda javnobilježničke službene dužnosti.

(7) Osiguravatelji su dužni sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti s javnim bilježnikom koji im se za to obrati ili s Komorom.

(8) Uvjete osiguranja zajednički utvrđuju osiguravatelji u Republici Hrvatskoj, u dogovoru s Ministsrstvom ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa i Komorom. Osiguravatelji su dužni za svaku narednu godinu prije isteka tekuće godine odrediti osiguravatelja koji će ih zastupati. Ako osiguravatelji tako ne postupe najkasnije do konca listopada tekuće godine, zastupnikom osiguravatelja smatrat će se osiguravatelj kojega odredi Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Odluka Ministarstva ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa o tome nije upravni akt.

(9) Ako se dogovor iz prethodnog stavka ovoga članka ne postigne u roku od trideset dana od postavljanja zahtjeva bilo koje strane drugim dvjema stranama, o uvjetima osiguranja odlučuje, na prijedlog bilo koje od strana, Stalno izbrano sudište pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Pravorijek Stalnog izbranog sudišta kojim se određuju uvjeti osiguranja za narednu godinu je pravomoćan i djeluje prema svim osiguravateljima, Ministarstvu ministarstvu nadležnome za poslove pravosuđa, Komori i javnim bilježnicima.

(10) Smatrat će se da je javni bilježnik sklopio ugovor o osiguranju kada je podnio zahtjev za osiguranje, bez obzira na to da li je u vrijeme podnošenja zahtjeva već bio postignut dogovor iz stavka 8. ovoga članka.

(11 ) Ako je javni bilježnik štetu trećemu počinio namjerno ili iz grube nepažnje, osiguravatelj koji je naknadio štetu trećemu ima pravo regresa prema javnom bilježniku.

Članak 18. izmijenjenčlancima 8. i 9. ovoga akta

Pečac, štambilja Pečat i potpis

(1) Poslije polaganja prisege javni bilježnik je dužan bez odlaganja odgađanja pribaviti pečat pečate i štambilje žig.

(2) Pečat Pečati i štambilje sadržavaju žig javnog bilježnika sadrže: naziv »Republika Hrvatska«, grb Republike Hrvatske, naziv »javni bilježnik«, osobno ime i prezime javnog bilježnika, i naziv "javni bilježnik" i oznaku mjesta sjedišta javnog bilježnika.

(3) Otiske pečata i štambilja žiga te potpis potpisa javnog bilježnika odobrava i ovjerava predsjednik zakonom određenog suda na čijem području javni bilježnik ima svoje sjedište. Ovjereni otisci pečata i žiga te potpis položit će se kod Komore te zakonom određenog suda na području kojega javni bilježnik ima svoje sjedište. (4) Javni bilježnik može imati samo po jedan službeni pečat za tintu i vosak te suhi žig. Te pečate Jedan primjerak ovjerene isprave o otiscima pečata i žiga te o pohrani potpisa, zakonom određeni sud, dostavit će radi pohrane Komori.

(4) Javni bilježnik ima najmanje jedan službeni pečat i žig. Javni bilježnik određuje potreban broj pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske koje će u svom radu koristiti. Pečate i žigove javni bilježnik smije može upotrebljavati samo za radnje koje je obavio u granicama svojih službenih ovlaštenja.

(5) Javni bilježnik je bilježnik dužan svoje pečate i štambilje žigove čuvati s posebnom pažnjom, a ako ih izgubi ili mu nestanu na drugi način, dužan je o tome odmah obavijestiti zakonom određeni sud na području kojega kojem je njegovo sjedište i Komoru, i to brzojavno ili dalekopisačem te neposrednom predajom podnesaka podneska ili preporučenim pismom.

(6) O gubitku pečata ili štambilje i žiga sud iz prethodnog stavka objavit će bez odgode objaviti oglas u "Narodnim novinama". »Narodnim novinama«. Taj će sud poništiti i naknadno pronađeni pečat ili štambilju žig.

(7) Odobrenje i ovjera otisaka otiska novog pečata ili štambilje žiga provode se po postupku predviđenom u stavku 3. ovoga članka .Isti će, a novi pečat ili žig mora se od izgubljenog razlikovati umetanjem sljedećega slobodnoga rednog broja nakon broja pečata ili žiga istog promjera za koji mu je izdano odobrenje. Isti će se postupak provesti i za izmjenu pečata ili štambilje i žiga zbog oštećenja.

(8) Postupak iz stavka 7. ovoga članka je hitan.

Članak 19. izmijenjenčlancima 10. i 83. ovoga akta

Razlozi za prestanak službe

(1) Služba javnog bilježnika prestaje :

1. smrću,

2. navršenjem 70 godina života,

3 pismenom ostavkom,

4. ako bude osuđen za krivično kazneno djelo iz koristoljublja ili zbog drugog nečasnog krivičnog teškog i osobito nečasnoga kaznenog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, ili ako bude osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora preko šest mjeseci, ili ako mu bude izrečena zabrana obavljanja javnobilježničke službe,

5. ako bez valjanog razloga ne započne s radom dana koji je Komora odredila za početak njegova rada,

6. kad na temelju odluke disciplinskog stegovnog tijela izgubi pravo na obavljanje službe,

7. razrješenjem.

(2) Do prestanka službe u slučajevima iz stavka 1. ovog članka dolazi:

1.u slučaju iz točke 1. - danom smrti,

2. u slučaju iz točke 2. - navršenjem godina života,

3. u slučaju iz točke 3. - istekom roka određenog u zahtjevu za otpust iz službe,

4. u slučaju iz točke 4. - pravomoćnošću kaznene presude,

5. u slučaju iz točke 5. - danom kojega je trebalo započeti s radom,

6. u slučaju iz točke 6. - pravomoćnošću odluke disciplinskog stegovnog tijela,

7.u slučaju iz točke 7. - pravomoćnošću odluke o razrješenju.

(3) U slučajevima iz stavka 2. točke 1. do 5. ovoga članka Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će donijeti rješenje kojim će utvrditi prestanak službe.

Članak 20. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

Ostavka

(1) Javni bilježnik može u svako doba zahtijevati da bude otpušten iz službe. Zahtjev se pismeno podnosi Ministarstvu. U zahtjevu treba odrediti rok dan otpuštanja iz službe.

(2) Istekom roka dana iz stavka 1. ovoga članka služba javnog bilježnika prestaje, osim ako radi osiguranja urednog obavljanja službe Ministar ne odredi drugi rok dan. Svoju odluku Ministar treba donijeti prije isteka roka dana iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 21. izmijenjenčlancima 12. i 83. ovoga akta

Razrješenje

(1) Javni bilježnik će biti razriješen:

1. ako naknadno prestanu postojati pretpostavke za obavljanje jsvnobilježničke službe iz članka 13. ovoga Zakona, ili ako se naknadno utvrdi da prigodom imenovanja nisu postojale,

2. ako ne položi prisegu,

3. ako se zaposli, ako počne koristiti starosnu ili invalidsku mirovinu ili počne obavljati neku drugu službu bez odobrenja,

4. ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost,

5. ako uslijed tjelesnog nedostatka, tjelesne ili duhovne slabosti ili zbog bolesti postane trajnije nesposoban za uredno obavljanje službe,

6. ako njegovi poslovni odnosi ili način vođenja njegovih poslova ugrožavaju interese stranaka,

7. ako ne produžava uredno svoje osiguranje od odgovornosti ili ne plaća naknadu za osiguranje Komori.

(2) Odluku o razrješenju donosi Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa na temelju pribavljenog mišljenja Komore. Prije donošenja odluke javnom bilježniku mora biti omogućeno da se izjasni o razlogu za razrješenje.

(3) U slučajevima iz stavka 1. točke 5., 6. i 7. ovoga članka na zahtjev javnog bilježnika, odluku o postojanju uvjeta za razrješenje donosi disciplinsko stegovno tijelo. Svoj zahtjev javni bilježnik mora postaviti najkasnije u roku od mjesec dana od kada je upoznat s razlogom zbog kojega se traži njegovo razrješenje. Odluku o razrješenju na temelju odluke disciplinskog stegovnog tijela donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(4) U slučajevima iz stavka 1. točke 5. ovoga članka na postavljanje zastupnika javnom bilježniku koji nije sposoban brinuti se o svojim pravima u postupku za razrješenje, na dužnost javnog bilježnika da obavi potrebne lječničke preglede i na posljedice uskrate suradnje na odgovarajući se način primjenjuju propisi koji u tom pogledu važe za suce zakonom određenih sudova.

(5) Za zastupnika iz stavka 4. ovoga članka javnom bilježniku može biti postavljen samo odvjetnik ili drugi javni bilježnik.

Članak 22. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Pravni lijek

Odluka Ministra ministra nadležnoga za poslove pravosuđa o razrješenju odnosno o utvrđenju prestanka službe je konačna i protiv nje je moguće pokrenuti upravni spor.

Članak 23. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Obavjest o prestenku službe te poništaj pečata i štambilja

(1) O prestanku službe javnog bilježnika Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će obavijestiti Komoru te zekonom određeni sud na području kojega je javni bilježnik imao svoje sjedište.

(2) Na temelju obavijesti Ministarstva ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa Komora će brisati javnog bilježnika iz upisnika javnih bilježnika i o tome objaviti oglas u "Narodnim novinama".

(3) Sud iz stavka 1. ovoga članka poništit će pečate i štambilje javnog bilježnika.

Članak 24. izmijenjenčlancima 13. i 83. ovoga akta

Čuvanje spisa

(1) Ako javnom bilježniku prestane služba ili ako on premjesti svoje sjedište bude imenovan za javnog bilježnika na područje području drugog zakonom određenog suda, njegove će spise i knjige, te isprave koje su mu službeno predane preuzeti na čuvanje zakonom određeni sud.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može odlučiti da se spisi, knjige odnosno isprave predaju na čuvanje drugom javnom bilježniku.

(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka otpravke i izvode iz spisa javnog bilježnika izdavat će zakonom određeni sud, odnosno javni bilježnik kojem su spisi povjereni na čuvanje.

(4) Ako javni bilježnik nakon prestanka službe ili premještaja svog sjedišta ponovno bude postavljen za javnog bilježnika na području zakonom određenog suda na području kojega je ranije imao svoje sjedište, spisi i knjige koji su bili preuzeti na čuvanje mogu mu biti ponovno vraćeni. O vraćanju odlučuje Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(5) Ako javni bilježnik premjesti svoje sjedište na područje drugog zakonom određeno suda na području istog grada, on ne mora predati svoj pečat i štambilju i može zadržati spise i knjige.

(6) Javnobilježnički akti te javnobilježničke knjige trajno se čuvaju.

(7) Na predaju javnobilježničkih spisa javnom arhivu te na čuvanje i uništenje spisa, osim onih iz stavka 6. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju propisi o arhiviranju odnosno uništenju spisa zakonom određenog suda.

Članak 25. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Gubitak prava na zvanje

(1) Prestankom službe javni bilježnik gubi pravo nositi naziv "javni bilježnik". Taj se naziv ne smije koristiti ni s dodatkom koji bi upućivao na prestanak službe.

(2) Ako je do prestanka javnobilježničke službe došlo zbog umirovljenja javnog bilježnika ili zbog razloga iz članka 21. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može dopustiti ranijem javnom bilježniku da i dalje nosi naziv "javni bilježnik" s dodatkom "izvan službe". To dopuštenje Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može opozvati iz opravdanih razloga.

Članak 26. izmijenjenčlancima 14. i 83. ovoga akta

Preuzimanje poslovnih prostorija i zaposlenika

Ako je služba nekog javnog bilježnika prestala ili je njegovo sjedište preseljeno, a drugi već postavljeni javni bilježnik može se preseliti u poslovne prostorije razriješenog javnog bilježnika ili zaposliti nekog zaposlenika koji je bio s njime u posebnom odnosu povjerenja samo uz dopuštenje Ministarstva. useliti u poslovne prostorije razriješenoga javnog bilježnika, dužan je prije useljenja o svojoj namjeri i datumu useljenja izvijestiti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. U tom se slučaju neće primjenjivati odredbe ovoga Zakona i odredbe provedbenih propisa glede utvrđivanja uvjeta kojima moraju udovoljiti oprema i prostorije za obavljanje javnobilježničke službe.

(2) Povreda odredbe stavka 1. ovoga članka ne utječe na valjanost pravnih poslova sklopljenih u povodu preuzimanja poslovnih prostorija ili zaposlenja.

Članak 27. izmijenjenčlancima 15. i 83. ovoga akta

Privremeno udaljenje iz službe

(1) Mmistar Ministar nadležan za poslove pravosuđa može javnog bilježnika privremeno udaljiti iz službe :

1. ako je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti,

2. ako smatra da su ispunjeni uvjeti je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za razrješenje javnog bilježnika iz članka razloga navedenih u članku 21. ovoga Zakona,

3. ako je bez dopuštenja Ministarstva ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa odsutan iz svog sjedišta duže od dva mjeseca.

(2) Privremeno udaljenje iz službe po odredbama stavka 1. ovoga članka traje:

1. za slučajeve iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, do okončanja prvostupanjskog postupka pred sudom, ako je odlukom suda prvoga stupnja utvrđeno da ne postoje razlozi za oduzimanje poslovne sposobnosti, a u protivnom do pravomoćnog okončanja sudskog postupka za lišenje poslovne sposobnosti,

2. za slučajeve iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, do konačnosti rješenja o razrješenju.

3. za slučajeve iz stavka 1. točke 3. ovoga članka samo ako zbog toga protiv javnog bilježnika bude istodobno pokrenut stegovni postupak i predloženo izricanje stegovne kazne privremenog oduzimanja prava na obavljanje službe u trajanju do jedne godine ili kazne oduzimanja prava na obavljanje službe, do pravomoćnosti stegove odluke.

(3) Do privremenog udaljenja javnog bilježnika iz službe dolazi po sili zakona otvaranjem istrage protiv njega dok ona traje.

(4) Prethodne odredbe ovoga članka ne utječu na odredbe o privremenom udaljenju javnog bilježnika u povodu pokretanja disciplinskog stegovnog postupka.

Članak 28. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Čuvanje spisa i službene radnje u slučaju privremenog udaljenja javnog bilježnika iz službe

(1) U slučaju privremenog udaljenja iz službe, ako javnom bilježniku nije postavljen zastupnik vršitelj dužnosti, zakonom određeni će sud uzeti na čuvanje spise, knjige, pečat, štambilju i službeni grb za vrijeme dok udaljenje traje. U tom se slučuaju na odgovarajući način primjenjuju odredbe koje vrijede za slučaj privremene spriječenosti javnog bilježnika (članak 143. 144.)

(2) Za vrijeme privremenog udaljenja iz službe javni bilježnik ne smije poduzimati nikakve službene radnje. Povreda te zabrane ne utječe na valjanost poduzetih službenih radnji.

Članak 29. izmijenjenčlancima 17. i 83. ovoga akta

Službeno sjedište

(1) Službeno sjedište na području za koje je imenovan javnom bilježniku određuje Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore i javnog bilježnika

(2) Javni bilježnik mora u mjestu koje mu je određeno kao službeno sjedište imati svoj ured i prebivalište, osim ako mu Ministarstvo ne dopusti da stanuje u kojem drugom mjestu.

(3) U većim gradovima javnom bilježniku može kao službeno sjedište biti dodijeljen određeni dio grada.

(4) Javni bilježnik ne smije bez dozvole Ministarstva ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa imati više pisarnica niti uredovne dane održavati izvan svog sjedišta.

Članak 30. izmijenjenčlancima 18. i 83. ovoga akta

Službeno područje

(1) Službeno područje javnog bilježnika je područje za konom određenog suda na kojemu on ima svoje sjedište osim ako Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa za pojedini slučaj drukčije ne odredi.

(2) Djelatnost sastavljanja i ovjere isprava javni bilježnik smije obavljati samo na svom službenom području, osim ako osobito opravdani interesi stranke ne opravdavaju poduzimanje neke radnje izvan tog sjedišta područja.

(3) Javni bilježnik dužan je obavijestiti Komoru o svakom slučaju obavljanja službenih radnji izvan svog područja.

(4) Obavljanje javnobilježničkih poslova izvan službenog područja ne utječe na valjanost poduzetih radnji. Isprave koje je javni bilježnik sastavio izvan svog područja imaju snagu javnih isprava.

(5) Javni bilježnik ne smije obavljati službene radnje izvan Republike Hrvatske. Radnje poduzete izvan Republike Hrvatske nemaju snagu javnobilježničkih radnji.

Članak 32. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Početak i prestanak rada. Radno vrijeme

(1) Javni bilježnik ne smije započeti radom prije dana koji je određen kao dan početka njegova poslovanja.

(2) Javni bilježnik koji je promijenio sjedište ne smije nastaviti obavljanje službe poslije dana kada mu je služba u tom mjestu prestala, niti početi s radom u novom sjedištu prije dana koji mu je za to određen. Javni bilježnik kojemu je dostavljena odluka o prestanku službe ili o udaljenju iz službe ne smije nastaviti obavljanje službe.

(3) Radno vrijeme u javnobilježničkim uredima propisuje Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa svojim pravilnikom. Javni bilježnik može službene radnje poduzimati i izvan utvrđenog radnog vremena te tome prilagoditi dopunsko radno vrijeme svog ureda.

Članak 34. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

Uskrata službenih radnji

(1) Javni bilježnik ne smije bez valjanih razloga uskratiti poduzimanje službenih radnji. Javni bilježnik je ovlašten uskratiti obavljanje određene radnje u skladu s propisima koji uređuju obavljanje te radnje. Javni bilježnik je ovlašten uskratiti obavljanje neke radnje zbog prezauzetosti.

(2) Javni bilježnik ne smije poduzeti nikakvu službenu radnju s osobom za koju znade ili mora znati da je zbog malodobnosti ili zbog kojega drugoga zakonskog razloga nesposobna da poduzima ili sklopi određeni pravni posao.

(3) Ako javni bilježnik posumnja da koja stranka zbog nedostatka punomoći ili zbog kojeg drugog razloga nije ovlaštena za poduzimanje ili sklapanje pravnog posla, dužan je na to upozoriti stranke; ako one i usprkos tome zahtijevaju da se sastavi javnobilježnička isprava, javni će bilježnik sastaviti ispravu, ali će u njoj navesti da je stranke upozorio na nedostatak.

(4) O pritužbi zbog uskrate službene radnje odlučuje po pravilima izvanparničnog postupka predsjednik suda na području kojega se nalazi sjedište javnog bilježnika. Žalba protiv odluke predsjednika suda ne odgađa njeno izvršenje.

Članak 35. izmijenjenčlancima 20. i 83. ovoga akta

Sastavljanje isprava na stranom jeziku

(1) Ako je javni bilježnik istodobno i zakleti stalni sudski tumač za neki strani jezik, Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ga može ovlastiti da sastavlja i ovjerava prijevode sa tog jezika i na taj jezik. Smatrat će se da takvi prijevodi i ovjere potječu od ovlaštenog tumača.

(2) Sastavljati i ovjeravati prijevode, uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa, može i javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik, koji je istodobno i stalni sudski tumač za neki strani jezik.

Članak 37. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

Javnobilježnička tajna

(1) Javni bilježnik je dužan čuvati kao tajnu ono za što je saznao u obavljanju svoje službe, osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadržaja pravnog posla ne proizlazi što drugo.

(2) Javnobilježničku tajnu dužne su čuvati i osobe zaposlene kod javnog bilježnika.

(3) Stranka može javnog bilježnika osloboditi dužnosti čuvanja tajne. Ako je stranka umrla ili bi njenu izjavu bilo moguće pribaviti samo uz velike teškoće, javni bilježnik može tražiti da ga dužnosti čuvanja tajne oslobodi sud iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona. Prije nego što donese odluku, sud će zatražiti mišljenje Komore o tome.

(4) Dužnost čuvanja tajne postoji i nakon prestanka službe.

(5) Javni bilježnik ne smije podnositi prijave protiv stranaka u povodu zatraženog pravnog mišljenja ili postavljenog zahtjeva za poduzimanje službenih radnji, a niti bilo kojem tijelu vlasti dostavljati primjerke svojih isprava bez njihova pisana zahtjeva za dostavu pojedinačne i jasno određene javnobilježničke isprave.

Članak 38. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Zabrana suradnje i političkog djelovanja

(1) Javni se bilježnik ne smije povezati s odvjetnikom ni s drugim fizičkim ili pravnim osobama radi zajedničkog obavljanja službi niti koristiti isti poslovni prostor.

(2) Dva ili više javnih bilježnika mogu zajednički obavljati svoju službu samo ako im to odobri Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore.

(3) Glede političkog djelovanja javnog bilježnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o zabrani političkog djelovanja sudaca.

Članak 39. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Zabrana druge službe ili zaposlenja

(1) Javni bilježnik ne može istovremeno biti odvjetnik.

(2) Javni bilježnik ne smije istovremeno biti u kojoj drugoj naplatnoj službi, ili imati kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili biti članom tijela pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost.

(3) Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa može, uz prethodno pribavljano mišljenje Komore, dati javnom bilježniku opozivu dozvolu za obavljanje službe, za zaposlenje odnosno članstvo iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Dok traje dozvola iz stavka 3. ovoga članka javni bilježnik ne smije sam obavljati svoju javnobilježničku službu.

(5) Dozvola iz stavka 3. ovoga članka nije potrebna za obavljanje službe izvršitelja oporuke, stečajnog upravitelja,skrbnika ili koje druge slične službe utemeljene na odluci nadležnog organa.

(6) Dozvola iz stavka 3. ovoga članka nije potrebna ni za obavljanje znanstvene, umjetničke ili predavačke djelatnosti te za obavljanje dužnosti u Komori i međunarodrkim javnobilježničkim udrugama.

Članak 40. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Pretraga ureda i pritvor

(1) Pretraga ureda i oduzimanje isprava koje su povjerene na čuvanje javnom bilježniku, novca i predmeta od vrijednosti koje je javni bilježnik preuzeo radi predaje trećim osobama te javnobilježničkih spisa i knjiga dopušteno je samo glede isprava, predmeta i knjiga koje su izričito navedene u odluci o pretrazi donesenoj u kaznenom postupku protiv javnog bilježnika.

(2) Pri pretrazi ureda mora biti nazočan predstavnik Komore.

(3) Javni bilježnik ne smije biti pritvoren u krivičnom kaznenom postupku koji je protiv njega pokrenut zbog sumnje da je počinio krivično kazneno djelo u obavljanju javnobilježničke službe, bez dopuštenja vijeća trojice sudaca suda drugog stupnja na području kojega se nalazi sud koji vodi postupak.

(4) O određivanju pritvora sud je dužan obavijestiti Komoru.

Članak 43. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Način pisanja javnobilježničke isprave

(1) Javnobilježničke isprave moraju biti napisane strojem ili drugim sredstvom mehaničkog pisanja, jasno i čitko. Isprave se smiju pisati ručno samo iznimno, i to trajnom tintom.

(2) Kratice se u ispravi mogu rabiti samo ako su uobičajene ili opće poznate. Prazna mjesta u tekstu popunit će se crtama.

(3) Pobliža pravila o obliku, načinu pisanja i obilježavanja odredit će Ministar ministar nadležan za poslove pravosuđa posebnim pravilnikom.

Članak 44. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

Potpisivanje javnobilježničkih isprava

(1) Javni bilježnik je dužan javnobilježničku ispravu vlastoručno potpisati na njenom kraju. Pored potpisa stavit će svoj službeni pečat. Na kraj isprave, ali iznad potpisa javnog bilježnika, stavljaju se i potpisi sudionika te svjedoka ako koji su i oni sudjelovali u sastavljanju isprave.

(2) Ako sudionik ne zna pisati, to će se u ispravi naznačiti. Ako sudionik ne može pisati, u ispravi će se naznačiti i razlog tome.

(3) Ako stranka ne zna ili ne može pisati, pozvat će se, na njen zahtjev, dva svjedoka ili još jedan javni bilježnik, pred kojima će ona svojeručno staviti na ispravu svoj rukoznak, dok će njeno ime potpisati jedan od svjedoka ili drugi javni bilježnik, označavajući sebe kao potpisnika imena stranke.Javni bilježnik je dužan upozoriti stranku na pravo da potpisivanju isprave budu nazočni svjedoci odnosno drugi javni bilježnik i to će upozorenje unijeti u ispravu. Ako stranka ne zatraži sudjelovanje svjedoka ili drugog javnog bilježnika, stavit će, ako to može, na ispravu svoj rukoznak, dok će njeno ime potpisati javni bilježnik označavajući sebe kao potpisnika imena stranke.

Članak 46. izmijenjenčlancima 23. i 83. ovoga akta

Izmjene i dopune u javnobilježničkoj ispravi

(1) U javnobilježničkoj ispravi ne smije biti riječi ili znakova ispod iznad teksta isprave, među recima ili uz rub teksta.

Svaka riječ, znak ili potpis koji se nalaze iznad, između redaka teksta ili pokraj teksta smatrat će se nepostojećim.

(2) Ako se u ispravi moraju izvršiti izmjene ili dopune, to će se učiniti na kraju isprave, time da mora biti određeno naznačeno na koji se dio teksta izmjena ili dopuna odnose. Izmjene i dopune potpisat će stranke i javni bilježnik, ako su one unijete u ispravu nakon što je ona potpisana.

Članak 48. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

Isprava od više stranica ili araka

(1) Ako se javnobilježnička isprava sastoji od više stranica, na njoj se moraju navesti redni brojevi stranica, a ako je isprava upisana u kakav javnobilježnički upisnik, i broj pod kojim je upisana.

(2) Ako se isprava sastoji od više araka, javni će bilježnik sve arke jamstvenikom (vrpcom) proširiti, a oba kraja jamstvenika na posljednjoj strani svojim pečatom pričvrstiti stavljanjem naljepnice, s otiskom žiga na ispravi. Na takav će se način s ispravom spojiti i prilozi za koje zakon određuje da će se priključiti javnoj ispravi, te punomoći i drugi prilozi ako je to moguće. Ako se prilozi ne mogu prišiti, oni moraju imati oznaku da su prilozi i na njih se mora staviti poslovni broj isprave.

(3) U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka javni bilježnik i stranke parafirat će svaku stranicu isprave.

Članak 49. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

Isprava bez potpisa i pečata

(1) Javna isprava Isprava koju je sastavio javni bilježnik bez njegova pečata i potpisa i pečata javnog bilježnika nema snagu javne isprave.

(2) Ako ovim Zakonom nije što drugo određeno, utjecaj drugih povreda odredaba ovog Zakona o obliku i načinu sastavljanja javnobilježničkih isprava na njihovu vjerodostojnost ocjenjivat će sud po slobodnoj ocjeni.

Članak 50. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Čuvanje i izdavanje isprava

(1) Ako ovim Zakonom nije što drugo određeno, javnobilježničke isprave čuvat će onaj javni bilježnik koji ih je sastavio, dok će se strankama izdavati otpravci.

(2) Izvornik javnobilježničke isprave može se izdati samo ako na to pristanu sve stranke. Takav pristanak treba biti potvrđen javnobilježničkom ispravom.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka javni bilježnik će pored javnobilježničke isprave koja potvrđuje pristanak stranaka čuvati i ovjereni prijepis izdane javnobilježničke isprave, a u poslovnom će upisniku zabilježiti kada i kome je izvornik izdan.

(4) Izvornici izvršnih ovršnih javnobilježničkih spisa i javnobilježničkih akata o izjavama za slučaj smrti ne mogu se izdavati strankama. Te se isprave mogu izdavati sudu ili drugom tijelu u skladu s posebnim propisima.

Članak 53. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

Pravni poslovi za koje je potreban javnobilježnički akt

(1) Javnobilježnički akt potreban je osobito za pravnu valjanost:

2 1) ugovora o raspolaganju imovinom maloljetnih osoba i osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost,

3 2) darovanih darovnih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca; 4,

3) svih pravnih poslova među živima koje osobno poduzimaju slijepi ili gluhi koji ne znaju čitati, ili nijemi koji ne znaju pisati. Time se ne dira u odgovarajuće propise mjeničnog i čekovnog prava.

(2) Odredbe stavka 1. točke 2. i točke 4 3. ovoga članka ne odnose se na male pravne poslove svakodnevnog života čija vrijednost ne prelazi 50.000,00 kuna.

(3) Odredbama stavka 1. ovog ovoga članka ne dira se u odredbe ovoga ili drugog zakona po kojima je za valjanost pravnog posla potrebno da ispravu o njima sastavi sud ili javni bilježnik.

Članak 54. izmijenjenčlancima 27. i 83. ovoga akta

Izvršnost Ovršnost javnobilježničkog akta

(1) Javnobilježnički akt je izvršna ovršna isprava ako je u nje nku utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obvezanika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilno izvršenje ovrha.

(2) Na temelju javnobilježničkog akta koji sadrži obvezu da se osnuje, prenese, ograniči ili ukine koje zemljišno knjižno pravo može se neposredno provesti upis u zemljišne knjige ako je obvezanik izričito na to pristao u tom aktu.

(3) Na temelju javnobilježničkog akta, na temelju kojega je u zemljišnim knjigama upisana hipoteka na određenoj nekretnini, može se neposredno tražiti izvršenje ovrha na toj nekretnini radi naplate osiguranog potraživanja, nakon njegove dospjelosti, ako je dužnik na to u tom aktu izričito pristao.

(4) Ako obveza ovisi o uvjetu ili roku koji nije određen kalendarski, za izvršnost ovršnost javnobilježničkog akta, ako se stranke u tom javnobilježničkom aktu nisu drugačije dogovorile, potrebno je potrebno da se javnom ispravom ili ispravom na kojoj je ovjeren potpis vjerovnika, odnosno, ako to nije moguće, pravomoćnom presudom donesenom u parničnom postupku dokaže utvrdi da je nastupio uvjet ili da je protekao rok.

(5) Ako je javnobilježnički akt iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka sastavljen na temelju punomoći ili ovlasti moraju punomoć ili ovlast koji nisu javne isprave biti sudski ili javnobilježnički ovjereni i priloženi u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu.

(6) Isti učinak kao i isprava iz stavka 1. ovoga članka ima i privatna isprava takvog sadržaja na kojoj koju je javni bilježnik ovjerio potpis dužnika. potvrdio (solemnizirao). Ako privatna isprava ne sadrži izjavu o pristanku dužnika da se neposredno na temelju nje može tražiti prisilno izvršenje, takovu izjavu može u privatnu ispravu, uz pristanak stranaka, unijeti javni bilježnik prigodom ovjere potpisa dužnika obveznika iz stavka 1. ovoga članka ili je nejasna, takvu izjavu na zahtjev obveznika, u nastavku teksta privatne isprave, ispod koje će obveznik staviti svoj potpis, a prije solemnizacije, može unijeti i javni bilježnik.

(7) U slučajevima iz stavka 1., 3. i 6. ovoga članka javni će bilježnik, na zahtjev stranke, sam staviti na ispravu potvrdu o njenoj izvršnosti ovršnosti.

Članak 55. izmijenjenčlancima 28. i 83. ovoga akta

Izvršenje Ovrha na temelju javnobilježničkog akta

(1) Izvršnost Ovršnost javnobilježničkog akta može se pobijati po odredbama Zakona o izvršnom postupku Ovršnog zakona.

(2) Sud će odgoditi izvršenje obustaviti ovrhu i kad utvrdi da pri sastavljaju ili otpravljanju javnobilježničkog akta nisu poštivani uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi taj akt dobio snagu javne isprave ili postao izvršan ovršan.

Članak 56. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

Nazočnost stranaka pri sastavljanju javnobilježničkih akata

(1) Ugovori o uređenju imovinskih odnosa među bračnim drugovima (članak 53. stavak 1. točka 1), nasljednopravni ugovori te drugi ugovori određeni zakonom mogu se sastaviti pred javnim bilježnikom samo ako su istovremeno nazočni svi ugovaratelji.

(1) (2) Ostali ugovori mogu se Osim zakonom određenih, svi drugi ugovori mogu se pred javnim bilježnikom sastaviti u obliku javnobilježničkog akta, i bez istodobno nazočnosti svih ugovaratelja, tako da javni bilježnik odvojeno utvrdi ponudu i prihvat ponude. U ponudi se mora navesti određeno vrijeme, kalendarski utvrđeno, do kojega se i prihvat mora utvrditi javnobilježničkim aktom. Ako se to ne učini u određenom roku, smatrat će se da ugovor nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta.

(2) Pravno je valjan i javnobilježnički akt sastavljen u nazočnosti samo nekih ugovaratelja ako je u aktu naznačeno da svi ugovaratelji nisu bili istodobno nazočni, uz uvjet da su svi ugovaratelji akt potpisali pred javnim bilježnikom koji ga je sastavio, te da su u odnosu na sve ugovaratelje u potpunosti poštivane odredbe članka 57. i 58. ovoga Zakona.

(3) Akte o ponudi i prihvatu ne mora sastaviti isti javni bilježnik. U takvom slučaju morat će drugi javni bilježnik svoj akt o prihvatu ponude poslati na čuvanje onom javnom bilježniku koji je utvrdio ponudu.

Članak 57. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

Postupak pri sastavljanju javnobilježničkog akta

Pri sastavljanju javnobilježničkog akta javni bilježnik mora, ako je to moguće, ispitati da li su stranke sposobne i ovlaštene za poduzimanje i sklapanje posla, objasniti strankama smisao i posljedice posla i uvjeriti se o njihovoj pravoj i ozbiljnoj volji .Javni bilježnik će izjave sudionika potpuno jasno i određeno sastaviti pismeno i onda sam pročitati strankama i neposrednim pitanjima uvjeriti se da li sadržaj javnobilježničkog akta odgovara volji stranaka. Prilozi će se uvijek pročitati, osim ako se stranke ne odreknu tog prava i izjave da su upoznate s njihovim sadržajem, što mora biti utvrđeno u pročitati samo na zahtjev stranaka, što se utvrđuje i u samom javnobilježničkom aktu.

Članak 59. izmijenjenčlancima 31. i 83. ovoga akta

Potvrda (solemnizacija) privatnih isprava

( 1) Ako nisu u pitanju pravni poslovi iz članka 53. ovoga Zakona, sudionici u pravnom poslu, svi ili neki od njih, mogu isprave o pravnom poslu potvrditi kod javnog bilježnika. Za zasnivanje osiguranja tražbine uređene zakonom, dovoljno je da privatnu ispravu potvrdi obveznik. Potvrđena isprava ima snagu javnobilježničkog akta, a ako je sastavljena po propisima članka 54. ovoga Zakona ima snagu i izvršnog ovršnog javnobilježničkog akta.

(2) Javni će bilježnik privatnu ispravu ispitati u skladu s odredbama članka 34., 57. i 58. ovoga Zakona i ako za to ne nađe zapreka potvrdit će je.

(3) Ako privatna isprava odgovara po svom obliku propisima javnobilježničke isprave (članak 43. do 48) i propisima članka 69. ovaga Zakona o sadržaju javnobilježničkog akta (članka 69. stavka 1. točke 2., 4. i 6.), te ako su ju potpisali sudionici iz članka 69. stavka 1. točke 2.) ovoga Zakona, ona će se potvrditi bez sastavljanja posebnog javnobilježničkog akta na taj način što će se na ispravu staviti posvjedočenja navedena u članku 69. točki 1., 3. i 5. ovoga Zakona.

(4) Ako privatna isprava po svom obliku i sadržaju ne odgovara zahtjevima iz stavka 3. ovoga članka, potvrda će se izvršiti sastavljanjem posebnog javnobilježničkog akta. Privatna se isprava u tom slučaju mora proširiti s javnobilježničkim aktom, i smatrat će se sastavnim dijelom i dopunom javnobilježničkog akta. U tom slučaju privatnu ispravu potpisuje i javni bilježnik i svjedoci.

Članak 61. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

Svjedoci istovjetnosti

(1) Svjedoci istovjetnosti moraju biti punoljetni, dostojni povjerenja i javnom bilježniku osobno i po imenu poznati punoljetne osobe koje javni bilježnik osobno poznaje ili čiju istovjetnost može utvrditi na temelju neke od isprava navedenih u članku 60. ovoga Zakona.

(2) Svjedok istovjetnosti može biti i poslovni svjedok akta i osoba iz članka 64 stavka 1. točke 4. ovoga Zakona. Osobe za koje se znade da se uz nagradu bave posvjedočenjem istovjetnosti ne mogu biti svjedoci istovjetnosti.

(3) Javni će bilježnik u svakom slučaju na prikladan način ispitati svjedoke istovjetnosti o osobama isovjetnost kojih se utvrđuje, a tražit će i potpis osobe koje se istovjetnost treba utvrditi, i to radi toga da bi se uvjerio u istovjetnost te radi toga da bi provjerio da li se može vjerovati svjedocima istovjetnosti.

Članak 62. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

Pozvani Svjedoci akta (Pozvani svjedoci (Svjedoci akta)

(1) Dva su svjedoka su potrebna pri sastavljanju javnobilježničkog akta: 3) kad je koji od sudionika slijep, gluh, nijem ili gluhonijem, 4) kad je koji od sudionika nepismen.

1) koji sadrži ugovor ili drugu raspoložbu za slučaj smrti,

2) kad jedan od sudionika ne zna službeni jezik, osim ako javni bilježnik nije istodobno i zakleti sudski tumač,

(2) U ostalim slučajevima ovisit će o javnom bilježniku i strankama da li će pri sastavljanju javnobilježničkog akta biti pozvani svjedoci akta.

(3) Umjesto dvaju svjedoka akta može se pozvati bilo koji drugi javni bilježnik ili javnobilježnički prisjednik kod drugoga javnog bilježnika.

Članak 65. izmijenjenčlankom 34. ovoga akta

Nazočnost svjedoka akta

(1) Ako zakon što drugo ne određuje, moraju svjedoci akta ili drugi javni bilježnik, ili javnobilježnički prisjednik kod drugoga javnog bilježnika, biti nazočni najkasnije kada javni bilježnik čita sudionicima javnobilježnički akt i kad ga oni potpisuju. (2) Ako to stranke zahtijevaju, svjedoci akta mogu biti, ako što drugo nije za pojedine slučajeve određeno, isključeni za stranke javnobilježnički akt potpisuju, što će biti naznačeno u aktu, osim ako stranke izričito ne zahtijevaju da isti budu nazočni i prilikom čitanja akta.

(2) Ako svjedoci akta ili drugi javni bilježnik, ili javnobilježnički prisjednik kod drugoga javnog bilježnika, nisu bili nazočni u vrijeme čitanja javnobilježničkog akta, ali u tom slučaju sudionici moraju potpisati javnobilježnički akt u nazočnosti svjedoka akta i stranke pred njima prije potpisivanja javnobilježničkog akta moraju izjaviti da su akt pročitali pročitale ili da im je bio pročitan i da odgovara njihovoj volji. Sve, što će se to naznačiti u javnobilježničkom aktu.

(3) Ako je koji koja od sudionika slijep, gluh stranaka gluha ili nijem nijema, svjedoci akta ili drugi javni bilježnik, ili javnobilježnički prisjednik kod drugoga javnog bilježnika, moraju biti nazočni kada stranke daju izjavu izjave o raspoložbama koja koje će se unijeti u javnobilježnički akt, zatim prigodom čitanja cijelog akta sudionicima strankama, ili kad ga oni sami čitaju te onda kada sudionici stranke izjavljuju svoj pristanak i kad potpisuju javnobilježnički akt. To, što će se sve naznačiti u javnobilježničkom aktu.

Članak 68. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Tumači

(1) Ako koji od sudionika ne zna službeni jezik, mora se pored svjedoka akta (članak 62.) pozvati i prisegnuti stalni sudski tumač. U javnobilježničkom aktu će se naznačiti da se je tako postupilo.

(2) Tumač može biti i namještenik javnog bilježnika, ali mora imati sva druga svojstva svjedoka akta.

(3) Tumač nije potreban ko javni bilježnik i oba svjedoka akta odnosno drugi javni bilježnik vladaju jezikom toga sudionika. (5) ako javni bilježnik ili prisjednik vladaju jezikom kojim se služi i sudionik.

(4) U slučaju i stavka 3. ovog članka svjedoci akta ne mogu se isključiti za vrijeme čitanja akta. U aktu će se naznačiti zašto nije pozvan tumač.

(4) Kad je tumač potreban, javni će bilježnik nastojati da preko njega sazna pravu volju sudionika, i prema njoj na službenom jeziku sastaviti akt, koji će tumač prevesti sudionicima. Ako to sudionici traže, prijevod akta na jezik sudionika napisat će se i sašiti uz javnobilježnički akt.

Članak 69. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

Sadržaj javnobilježničkog akta

(1) Javnobilježnički akt mora sadržavati:

1) podatke o javnim bilježnicima koji sudjeluju u sastavljanju akta (prezime i ime, njihovo javnobilježničko svojstvo i sjedište),

2) podatke (prezime i ime, zanimanje, adresu) o sudionicima te eventualnim svjedocima i tumačima, o sudionicima: o fizičkim osobama (osobno i rođeno ime, adresa prebivališta, datum rođenja), a o pravnim osobama (matični broj subjekta – MBS, iz sudskog registra ili broj drugog registra i sjedište),

3) naznaku načina na koji je utvrđena istovjetnost osoba pod točkom 2.),

4) tekst pravnog posla s naznakom eventualnih punomoći i priloga,

5) napomenu da je javnobilježnički akt sudionicima pročitan ili da su održane one formalnosti koje po ovom zakonu zamjenjuju čitanje akta (članak 66. stavak 2., članak 67. stavak 1., članak 68.),

6) dan, mjesec, godinu i mjesto, a kada to zakon ili sudionici zahtijevaju, i sat kada je isprava sastavljena,

7) patpis osoba pod točkom 1. i 2.), službeni pečat javnog bilježnika koji je sastavio javnobilježnički akt.

(2) Ako je javnobilježnički akt kasnije nadopunjen, ispravljen ili preinačen drugim javnobilježničkim aktom, to će se zabilježiti na izvorniku javnobilježničkog akta, odnosno, ako je izvornik izdan, na njegovom ovjerenom prijepisu koji čuva javni bilježnik.

Članak 74. izmijenjenčlankom 37. ovoga akta

Ovjera prijepisa

(1) Javni bilježnik potvrdit će je ovlašten potvrditi da se prijepis, odnosno, preslika bilo koje isprave slaže s njenim izvornikom, odnosno s ovjerenim prijepisom ili ovjerenom preslikom izvorne isprave, a ako ne razumije jezik na kome je isprava napisana izvornik, odnosno ovjereni prijepis ili ovjerena preslika isprave napisana, potvrdit će samo onda ako je sam obavio prijepis, odnosno, presliku te isprave.

(2) Prijepis se mora slagati s ispravom i u pravopisu, interpunkciji i skraćivanju riječi. Ako su u ispravi neka mjesta preinačena, brisana, precrtana, umetnuta ili dodana, mora se to u ovjeri navesti. U ovjeri će se navesti i je li isprava poderana, oštećena, ili inače po vanjskom obliku očito sumnjiva.

(3) Javni bilježnik mora točno usporediti prijepis isprave s ispravom njezinim izvornikom i ako utvrdi da se slaže slažu, potvrdit će to na samom prijepisu, a uz to će navesti da je to prijepis izvorne isprave koju je stranka označila kao izvornik, ili da je to prijepis ovjerenog ili običnog prijepisa isprave, da li je i kako taksiran, da li je pisan rukom ili strojem ili kojim prijepisa izvorne isprave, čime je pisan izvornik isprave, odnosno, ovjereni prijepis izvorne isprave (rukopisom, strojopisom, drugim mehaničkim ili kemijskim sredstvom, olovkom ili perom, i gdje se, po njego vu znanju ili po tvrđenju stranke, nalazi izvornik, a ako ga je donijela stranka, ime i stan te stranke odnosno, olovkom ili perom), a ako se pri pisanju izvorne ili pri pisanju ovjere te isprave koristila i štambilja i ta će se činjenica također navesti u potvrdi. U potvrdi će se navesti i osobno ime i adresa prebivališta stranke koja je izvornik, odnosno ovjereni prijepis izvorne isprave pokazala javnom bilježniku, a ako stranka tu ispravu nije donijela sa sobom, javni će bilježnik u potvrdi navesti gdje se ta isprava nalazila kad je njezin prijepis s njome uspoređivao.

(4) Ako se na ispravi nalazi kakva primjedba ili klauzula i ona će se unijeti u prijepis.

(5) Kad se ovjerava prijepis jednog dijela isprave ili izvod iz koje isprave, iz prijepisa se mora jasno razabirati koji su dijelovi isprave ostali neprepisani.

(6) Ovjere prijepisa unose se u poseban javnobilježnički upisnik.

(6) S prijepisom je po ovom zakonu izjednačena fotokopija isprave. preslika isprave.

(7) Kad se ovjerava preslika izvorne isprave, odnosno preslika ovjerenog prijepisa ili ovjerene preslike izvorne isprave, u potvrdi će se samo navesti da je to preslika izvorne isprave, odnosno preslika ovjerenog prijepisa ili preslika ovjerene preslike izvorne isprave, te osobno ime i adresa prebivališta stranke, koja je javnom bilježniku pokazala ispravu čija se preslika ovjerava, a ako stranka izvornu ispravu nije donijela sa sobom, javni će bilježnik u potvrdi navesti gdje se ta isprava nalazila u trenutku kada je s njom uspoređivala njezinu presliku.

Članak 75. izmijenjenčlankom 38. ovoga akta

Ovjere izvoda iz trgovačkih i poslovnih knjiga

Pri ovjeri izvoda iz trgovačkih ili poslovnih knjiga jsvni bilježnik će usporediti izvod s odnosnim stavkama izvorne knjige i napisat će na izvodu klauzulu ovjere s pri mjedbom da se izvod potpuno slaže s odgovarajućim stavkama izvorne knjige. U izvodu će se naznačiti datum pregleda trgovačke odnosno poslovne knjige.

(2) Ovjere izvoda iz stavka 1. ovoga članka zabilježit će se u poseban javnobilježnički upisnik.

Članak 76. izmijenjenčlankom 39. ovoga akta

Ovjere prijevoda

(1) Javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik, koji je za to ovlašten (članak 35.), ovjerit će točnost prijevoda koji je on sam načinio ili koji je on savjesno ispitao i za koji je utvrdio da je ispravan.

(2) Svoju ovjeru stavit će na prijevod, koji će, u pravilu, napisati na samoj izvornoj ispravi ili će ga prošiti s izvornikom na način propisan u članku 48. ovoga Zakona.

(3) Ovjere prijevoda zabilježit će se u poseban javnobilježnički upisnik.

Članak 77. izmijenjenčlancima 40. i 83. ovoga akta

Ovjera potpisa (legalizacija)

(1) Javni bilježnik može potvrditi da je stranka u njegovoj nazočnosti svojeručno potpisala pismeno, ili svoj rukoznak na njega stavila, ili da je potpis ili rukoznak, koji je već na pismenu, pred njim priznala kao svoj.

(2) Istovjetnost stranke mora se utvrditi u skladu s odredbama članka 60. i 61. ovoga Zakona.

(3) Ovjera, s pozivom na poslovni broj zapisnika ili upisnika o ovjerama i potvrdama, stavit će se na izvornom pismenu uz naznaku na koji je način utvrđena istovjetnost te dodatak da je potpis ili rukoznak istinit, i uz datum, potpis i službeni pečat javnog bilježnika. Ostali primjerci istog pismena ovjeravaju se po pravilima za ovjeru prijepisa (članak 74.).

(4) Pri ovjeri potpisa javni se bilježnik treba upoznati sa sadržajem pismena samo utoliko ukoliko je to potrebno za popunjavanje rubrika upisnika o ovjerama i potvrdama; on nije odgovoran za sadržaj pismena niti je dužan ispitivati da li su sudionici ovlašteni na dotični posao.

(5) Javni bilježnik može ovjeriti i potpis na pismenu koje nije sastavljeno na službenom jeziku.

(6) Ako je sudionik slijep ili ako ne zna čitati, javni će mu bilježnik pročitati pismeno prije nego što ovjeri potpis ili rukoznak. Ako javni bilježnik ne zna jezik na kome je pismeno napisano, pismeno će pročitati zakleti stalni sudski tumač, što će se navesti u ovjeri.

(7) Ako se ovjerava potpis osobe kao zastupnika koje pravne osobe ili javnog tijela, javni bilježnik može u ovjeri potvrditi da se je ta osoba potpisala za pravnu osobu ili javno tijelo samo ako je on prethodno utvrdio da je ta osoba to ovlaštena učiniti.

Članak 82. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

Upisnik o ovjerama i potvrdama

(1) O službenim radnjama po odredbama članka 70 59. i 74. do 81. ovoga Zaknna neće se, u pravilu, napisati posebni zapisnici, već će se o tome te o izdanim ovjerama i potvrdama voditi poseban upisnik o ovjerama i potvrdama (članak 74 stavak 6., članak 75. stavak 2., članak 76. stavak 3.). Sudionici i svjedoci moraju potpisati ono što je uneseno u upisnik.

(2) Ako je to potrebno, može se o službenim radnjama iz stavka 1. ovoga Zakona napisati i poseban zapisnik koji će potpisati sudionici i svjedoci, što će se naznačiti u upisniku.

Članak 83. izmijenjenčlancima 42. i 83. ovoga akta

Priopćenje izjava

(1) Javni bilježnik može izdati potvrdu o učinjenoj opomeni, otkazu, ponudi i drugim izjavama koje jedna stranka daje na znanje drugoj da bi time postigla kakav pravni učinak, na zahtjev jedne stranke koja time želi postići kakav učinak, drugoj stranci na naznačenoj adresi priopćiti usmenu ili pisanu opomenu, otkaz, ponudu i drugu izjavu. Sa priopćenjem može se spojiti i poduzimanje pravne radnje koju javni bilježnik po nalogu jedne stranke treba izvršiti prema drugoj, npr. ponudu plaćanja, predaje ili preuzimanja kakve isprave ili drugih stvari.

(2) Javili bilježnik će o zahtjevu stranke sastaviti zapisnik i u njemu će doslovno navesti izjavu koju treba priopćiti, zatim predmet, vrstu, mjesto i vrijeme pravne radnje koju tom prigodom treba obaviti. Zapisnik mora potpisati i stranka.

(3) Sa zapisnikom iz stavka 2. ovoga članka javni će se bilježnik uputiti na naznačeno mjesto protivnoj stranci, kojoj će priopćiti što mu je naloženo i poduzet će odnosnu pravnu radnju. Javni će bilježnik to potvrditi u nastavku zapisnika.

(4) Odgovor protivne stranke unijet će se u zapisnik samo ako ona to zatraži ili dopusti. U tom slučaju protivna je stranka dužna potpisati zapisnik (članak 44).

Članak 85. izmijenjenčlancima 43. i 83. ovoga akta

Potvrda o izvršenom priopćenju

(1) Javni će bilježnik o učinjenom priopćenju izdati potvrdu stranci koja je zatražila službenu radnju, a i protivnoj stranci ako ona to zatraži.

(2) U potvrdi će se navesti: imena obiju stranaka, dan, mjesec i godina, a ako to bude potrebno i sat priopćenja; te obilježja poduzete radnje. Odgovor protivne stranke može se u potvrdu unijeti samo ako je taj odgovor unijet u zapisnik i ako ga je protivna stranka potpisala.

(3) Na zahtjev stranke utvrdit će se i Javni će bilježnik, sukladno odredbama članka 60. i 61. ovoga Zakona, kad je god to moguće utvrditi istovjetnost stranke koja je zatražila službenu radnju javnobilježničkog priopćenja, a i stranke kojoj je to priopćenje namijenjeno, i u tom će se slučaju, u zapisniku i u potvrdi navesti način na koji je način (članak 60. i članak 61.) njena istovjetnost utvrđena.

Članak 86. izmijenjenčlankom 44. ovoga akta

Odbijanje suradnje

Ako javni bilježnik u postupanju po članku 83. stavku 3. ovoga Zakona ne nađe na označenom mjestu stranku kojoj treba priopćiti izjavu ili ako mu ona ne dopusti pristup, ili ako odbije da ga sasluša, javni će bilježnik toj stranci, na zahtjev stranke koja je zatražila pravnu radnju, dostaviti preporučenim pismom ovjereni prijepis onoga što ga odbije saslušati, javnobilježničku radnju priopćenja izjave obavit će upućivanjem onoga što joj je imao priopćiti, u pisanom obliku preporučenom poštanskom pošiljkom. To će se navesti u zapisniku i u potvrdi.

Članak 89. izmijenjenčlankom 45. ovoga akta

Potvrđivanje zaljučaka skupštine i sjednica drugih tijela .

(1) Ako je javni bilježnik pozvan da potvrdi (posvjedoči) zaključke skupštine ili sjednice nekog drugog tijela pravnih osoba, u zapisnik će unijeti dan i vrijeme sjednice, zatim će opisati sve što se u njegovoj nazočnosti događalo, predlagalo i izjavilo, ukoliko je to važno za prosuđivanje pravilnosti postupka, a posebno zaključke donijete na sjednici. On će potvrditi i sve drugo što je zakonom propisano.

(2) Zapisnik iz stavka 1. ovoga članka potpisat će i osoba koja je predsjedavala sjednici.

(2) (3) Na zahtjev utvrdit će se i istovjetnost predsjednika i Javni će bilježnik, sukladno odredbama članka 60. i 61. ovoga Zakona, utvrditi istovjetnost osobe koja je predsjedala sjednici, a drugih osoba koje su bile nazočne samo na njihov zahtjev i u zapisniku zapisnik će se navesti kako je njihova istovjetnost utvrđena.

Članak 93. izmijenjenčlankom 46. ovoga akta

Nadležnost ze izdavanje

(1) Javni bilježnik je ovlašten i dužan izdavati strankama koje su sudjelovale u sastavljanju isprave i njihovim nasljednicima otpravke, potvrde, prijepise i izvode isprava koje javni bilježnik Dok javni bilježnik čuva isprave, na zahtjev bilo koje stranke koja je kod njega sudjelovala u sastavljanju i ovjeravanju tih isprava, ili pak njezinom nasljedniku, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, izdat će se otpravak ili prijepis isprave, ili izvod iz isprave, odnosno odgovarajuća potvrda o činjeničnom stanju koje proizlazi iz isprave. Osobama u svezi kojih je isprava sastavljena ili ovjerena, koje kao stranke nisu neposredno sudjelovale kod javnog bilježnika, a i trećim osobama, javni bilježnik je ovlašten takvu ispravu izdati samo po odobrenju one stranke koja je kod njega sudjelovala u sastavljanju i ovjeravanju isprave ili pak po odobrenju njezinog nasljednika. Javni bilježnik, bez ovjere isprave, strankama ne smije izdavati prijepise (preslike) isprava koje sam čuva.

(2) Ako javni bilježnik prestane čuvati sam svoje isprave, izdavanje isprava iz stavka 1. ovoga članka obavljat će vršitelj dužnosti, a ako se one nalaze u sudskoj arhivi, sud u čijoj se arhivi nalaze.

Članak 94. izmijenjenčlankom 47. ovoga akta

Opće odredbe o izdavanju otpravaka i prijepisa

(1) Kad se po odredbama ovoga Zakona izdaje otpravak ili prijepis javnobilježničkog akta na njemu će se naznačiti da je uspoređen s izvornikom ili prijepisom koji čuva javni bilježnik, zatim da je to otpravak ili prijepis (obični, ovjereni, (ovjereni, potpuni ili u izvodu), a ako je prijepis, i koji je po redu.

(2) Ako je izvornik javnobilježničkog akta izdan (članak 50.), ne može se više o njemu izdati otpravak nego samo prijepis.

Članak 96. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Ponovno izdavanje otpravka

(1) O izvršnom ovršnom javnobilježničkom aktu može se, osim slučajeva navedenih u sljedećem stavku ovoga članka, svakoj od osoba navedenih u članku 95. ovoga Zakona izdati samo jedan otpravak.

(2) Ponovni otpravak takvog akta može se izdati samo:

1) ako sve osobe iz članka 95., točke 1. i 2. ovoga Zakona ili njihovi pravni nasljednici na to pristanu; taj pristanak mora biti posvjedočen bilješkom na samom javnobilježničkom aktu, potpisanom od stranke, ili posebnom ovjerenom ispravom, koja će se priložiti javnobilježničkom aktu,

2) ako je ranije izdani otpravak zbog kojeg nedostatka vraćen javnom bilježniku ili ako je amortiziran,

3) ako sud na čijem području javni bilježnik ima svoje sjedište, na prijedlog stranke, naredi da mu se izda ponovni otpravak. Takvu će naredbu sud izdati ako stranka učini vjerojatnim da joj je potreban ponovni otpravak, a nema opravdane sumnje da će novi otpravak zloupotrijebiti. Sud može prije odluke saslušati sudionike. Ako se naredi ponovno izdavanje otpravka, o tome će se obavijestiti sudionici i javni bilježnik. Protiv naredbe kojom se dozvoljava izdavanje otpravka nije dopušten pravni lijek. Protiv rješenja kojim je zahtjev odbijen podnositelj zahtjeva može podnijeti žalbu u roku petnaest dana od dana dostave rješenja.

(3) Javni će bilježnik stranci izdati ponovni otpravak neizvršnog neovršnog javnobilježničkog akta o pravnim poslovima među živima, ako ona učini vjerojatnim da joj je on potreban. Ako javni bilježnik posumnja da bi se novi otpravak mogao zloupotrijebiti, uputit će stranku da postupi u skladu s odredbom stavka 2. točka 3. ovoga čleanka.

(4) Kad se izda ponovni otpravak, naznačit će se u bilješki (klauzuli) o ovjeri (članak 103.) da je to drugi, treći ili daljnji otpravak, te razlog zbog kojega je ponovni otpravak izdan.

Članak 97. izmijenjenčlankom 48. ovoga akta

Prijepisi javnobilježničkih akata o pravnim poslovima među živima, njihovo izdavanje i razgledavanje

(1) Prijepisom u smislu ovoga Zakona smatra se ovjereni prijepis javnobilježničkog akta koji je kao takav označen i koji potvrđuje da je u vrijeme ovjere izvornik postojao.

(2) Ako u samom javnobilježničkom aktu nije što drugo određeno, ovjereni i obični prijepisi javnobilježničkog akta o pravnim poslovima među živima, mogu se izdavati sudionicima, korisnicima, zakonskim zastupnicima te nasljednicima i drugim univerzalnim pravnim sljednicima sudionika i korisnika (članak 95.), kad god to zatraže. Tim će se osobama dopustiti da mogu u svako doba razgledati te isprave.

(3) Trećim osobama dozvolit će se razgledavanje isprava i izdavanje njihovih prijepisa ako učine vjerojatnim svoj pravni interes i ako ne postoji opravdana sumnja da bi ih mogli zloupotrijebiti, ili ako im to dopuste osobe iz stavka 1 2. ovoga članka.

Članak 101. izmijenjenčlancima 49. i 83. ovoga akta

Izvod iz javnobilježničkih akata

(1) Ako javnobilježnički akt sadrži više samostalnih pravnih poslova, može se na zahtjev tražitelja umjesto potpunog otpravka prijepisa izdati izvod koji se odnosi na pojedini pravni posao.

(2) Samo potpuni otpravak prijepis javnobilježničkog akta može biti izvršna ovršna isprava. Izvod ne može biti izvršna ovršna isprava.

(3) Glede izvoda primjenjivat će se odredbe ovoga Zakona o otpravcima i prijepisima, s time da se u izvodu mora naznačiti da je to izvod i istaći koja su mjesta isprave ispuštena.

Članak 102. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Prilozi uz otpravak izvršnog ovršnog javnog bilježničkog akta

(1) Uz otpravak izvršnog ovršnog javnobilježničkog akta priložit će se prijepisi priloga toga akta. Bilješka o ovjeri mora obuhvaćati i priloge. Bez toga javnobilježnički akt nije izvršan ovršan.

(2) Uz otpravak javnobilježničkog akta koji nije izvršan ovršan može prijepis priloga, na zahtjev stranke, izostati, ali se to u ovjeri mora navesti.

Članak 108. izmijenjenčlancima 50. i 83. ovoga akta

Pravna sredstva

(1) Nezadovoljna stranka ima pravo pritužbe predsjedniku suda na području kojega je sjedište javnog bilježnika zbog toga što javni bilježnik nije poduzeo traženu službenu radnju, ili zbog toga što je u sadržajnom i formalnom pogledu nije poduzeo u skladu sa zakonom ili zbog toga što odugovlači s njenim poduzimanjem.

(2) Predsjednik suda će rješenjem narediti javnom bilježniku da poduzme traženu službenu radnju. Žalba protiv rješenja ne odgađa njegovo izvršenje njegovu ovrhu. Izvršenje Ovrha se provodi po službenoj dužnosti. Primjerak rješenja dostavit će se i Komori.

(3) Nezadovoljna stranka može zatražiti od Komore da prisili javnog bilježnika (članak 140) 141.) na vršenje njegovih dužnosti odnosno da naloži drugom javnom bilježniku da ih izvrši na trošak nemarnog javnog bilježnika.

Članak 109. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

Čuvanje isprava

(1) Javni je bilježnik dužan preuzeti na čuvanje isprave svih vrsta. Javni bilježnik je ovlašten odbiti preuzeti na čuvanje koju ispravu ako za to postoje opravdani razlozi.

(2) O preuzimanju isprava sastavit će se zapisnik, u kojem će se navesti mjesto i vrijeme preuzimanja, prezime i ime, zanimanje i adresu onoga koji je ispravu predao, oznaku položene isprave, razlog zbog kojega je položena i kome je treba izdati. Zapisnik će potpisati osoba koja je ispravu predala i javni bilježnik. Na zapisnik će javni bilježnik staviti svoj službeni pečat.

(3) Ako se isprava pošalje javnom bilježniku pisinom, o tome će se također sastaviti zapisnik odgovarajućom primjenom odredbe stavka 1 2. ovog članka. Pismo zamjenjuje potpis osobe koja je ispravu predala.

(4) Javni će bilježnik o preuzimanju isprave izdati potvrdu. Ako je isprava poslata poštom, potvrda će se poštom poslati pošiljatelju.

(5) Javni bilježnik je dužan utvrditi identitet osobe kojoj predaje ispravu u skladu s odredbama članka 60. i 61. ovoga Zakona. Primatelj je dužan potvrditi primitak isprave na zapisniku o preuzimanju.

Članak 110. izmijenjenčlankom 52. ovoga akta

Preuzimanje na čuvanje novca i, vrijednosnih papira i dragocjenosti

(1) Javni bilježnik može preuzeti na čuvanje gotov novac, mjenice, čekove, javne obveznice i druge vrijednosne papire i dragocjenosti, a dužan ih je preuzeti samo kad su mu u povodu sastavljanja javnobilježničkog akta predani zato da bi ih izručio izvjesnoj osobi ili da bi ih položio kod određene vlasti.

(2) Ako preuzimanje nije prigodom sastavljanja javnobilježničkog akta potvrđeno u njemu samom, o preuzimanju će se sastaviti zapisnik u kojemu će se točno naznačiti brojevi upisnika i depozitne knjige, mjesto i vrijeme preuzimanja; odnosno oznaka i vrijednost iznosa novca, preuzetih papira te ime osobe koja ih je predala i njenu izjavu o tome što s njima treba učiniti. Javni će bilježnik o preuzimanju izdati stranci potvrdu u kojoj će specificirati novac i vrijednosne papire koji su mu predani.

(3) Ako se novac i vrijednosni papiri javnom bilježniku pošalju pismom, o tome će se također sastaviti zapisnik Pismo će se pričvrstiti uz zapisnik.

Članak 111. izmijenjenčlankom 53. ovoga akta

Način čuvanja i predaja novca i, vrijednosnih papira i dragocjenosti

(1) Preuzeti novac i, vrijednosni papiri i dragocjenosti javni je bilježnik dužan čuvati odvojeno od svog novca i vrijednosnih papira, u posebnom omotu, na kojemu će napisati predmet i ime stranke. Novac koji mu je povjeren javni bilježnik može čuvati na posebnom računu kod banke ili druge financijske organizacije, za osnivanje i vođenje kojega vrijede posebni propisi i uvjeti.

(2) Preuzeti novac i vrijednosne papire javni će bilježnik bez odgađanja predati vlasti ili osobi kojoj se imaju predati, nakon što u skladu s odredbama članka 60. i 61. ovoga Zakona utvrdi njenu istovjetnost. Primatelj će prijem potvrditi na spisu ili u depozitnoj knjizi.

Članak 112. izmijenjenčlancima 54. i 83. ovoga akta

Nemogućnost predaje novca i, vrijednosnih papira i dragocjenosti

Ako javni bilježnik ne može izvršiti naloženu mu predaju u određenom roku, dužan je, po proteku tog roka, a, ako rok nije određen, najkasnije u roku od petnaest dana od dana preuzimanja, bez odlaganja vratiti stranci preuzete vrijednosti ili, ako to nije moguće, predati ih sudu na čuvanje i o tome obavijestiti predavatelja preporučenim pismom.

Članak 116. izmijenjenčlancima 55. i 83. ovoga akta

Registar i knjige javnog bilježnika

(1) Javni bilježnik mora uredno voditi ove upisnike i knjige:

1 ) opći poslovni upisnik, u koji će po vremenu primitka zavoditi sve javnobilježničke akte, sve zapisnike o potvrdama i sva posvjedoćenja prema odredbama članka 83. do 90. ovoga Zakona, zapisnike o preuzimanju novca, isprava i vrijednosnih papira po članku 110. do 113. ovoga Zakona, te sve druge javnobilježničke radnje, osim onih koje su navedene pod točkama 2., 3. i 6., ovoga članka.

2) upisnik o ovjerama i potvrdama po članku 82,

3) upisnik (registar) o protestima po propisima o protestnim upisnicima (registrima) (članak 91.),

4) imenik osoba koje su pred javnim bilježnikom predale kakvu raspoložbu, za slučaj smrti s oznakom broja odnosnog spisa,

5) depozitnu knjigu o preuzetom i izdatom tuđem novcu, vrijednosnim papirima i dragocijenostima, u koju se, pored točne oznake preuzetog depozita treba unijeti ime i adresa deponenta te onoga kome se predmet treba predati,

6) upisnik poslova koje je sud ili koja druga vlast povjerila javnom bilježniku, s abecednim imenikom. Takav će upisnik javni bilježnik odvojeno voditi za svaki sud odnosno drugu vlast,

7) zajednički abecedni imenik stranaka za upisnike iz točke 1., 2, 3. i točke 6. ovoga stavka, te za depozitnu knjigu.

(1) (2) Upisnici i knjige iz stavka1. točke 1., 2. i 6. ovoga članka Ministar nadležan za poslove pravosuđa će javnobilježničkim poslovnikom propisati vrste, oblik i sadržaj upisnika i knjiga koje vodi javni bilježnik.

(2) Prije stavljanja u uporabu upisnici i knjige iz stavka 1. ovoga članka, osim imenika, moraju biti povezani, njihovi listovi rednim brojevima označeni, jamstvenikom prošiveni i ovjereni te pečatom Komore ovjereni. Upisi se unose bez odgađanja, redom kako stigne predmet, čitko, bez praznih razmaka, bez precrtavanja, brisanja i ispravaka, a u općem poslovnom upisniku javni će bilježnik na svaku stranicu staviti svoj potpis i pečat. koji predmet, čitko i bez ostavljanja praznih rubrika. Brisanja unesenih podataka nisu dozvoljena, a ispravak upisa pogrešnog podatka vrši se precrtavanjem vodoravnom crtom, tako da precrtani podatak ostane čitak. Ispunjene upisnike i knjige, prije odlaganja u svoj arhiv, javni će bilježnik zaključiti podvlačenjem ravne crte na zadnjoj stranici knjige iza posljednjeg upisa, navođenjem ukupnog broja izvršenih upisa te potpisati i staviti svoj pečat.

(3) Ministar će pravilnikom propisati oblik upisnika i knjiga iz stavka 1. ovoga članka, a ovlašten je propisati i druge upisnike i imenike. Tim pravilnikom može se pobliže urediti način čuvanja javnobilježničkih spisa, upisnika i imenika.

Članak 117. izmijenjenčlancima 56. i 83. ovoga akta

Čuvanje i predaja javnobilježničkih spisa

(1) Predsjednik zakonom određenog suda na čijem se području nalazi sjedište javnog bilježnika, čim sazna da je mjesto javnog bilježnika upražnjeno, poduzet će bez odgađanja sve što je potrebno radi čuvanja javnobilježničkih spisa, predmeta, upisnika, knjiga, pečata i štambilja te radi davanja u sudski polog eventualne gotovine, papira i predmeta od vrijednosti i radi obavještavanja stranaka o tome.

(2) Predsjednik suda iz stavka 1. ovoga članka zaključit će knjige bivšeg javnog bilježnika, sastavit će popis službenih spisa, predmeta, upisnika, knjiga, pečata i štambilja pa će ih ili pohraniti u sudsku arhivu ili će poduzeti potrebne mjere za njihovo čuvanje u dotadašnjem uredu javnog bilježnika sve dok obavljanje službe ne preuzme vršitelj dužnosti. O svemu tome predsjednik suda obavijestit će Komoru. Ako Komora bude odugovlačila s imenovanjem vršitelja dužnosti, o tome će obavijestiti Ministarstvo. i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(3) Ako vršitelj dužnosti nije javni bilježnik, predat će mu se uz potvrdu dotadašnja arhiva, javnobilježnički pečat i štambilje, a ako jeste javni bilježnik, predat će mu se uz potvrdu samo dotadašnja arhiva, a on će raditi pod svojim pečatom. Raniji će se pečat poništiti.

(4) O poduzetim radnjama predsjednik suda obavijestit će Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(5) Kada služba vršitelja dužnosti prestane zato što je upražnjeno mjesto popunjeno, predsjednik će suda popisati zajedno s ranijim vršiteljem dužnosti spise, predmete i knjige iz vremena ranijeg javnog bilježnika i iz vremena vršitelaj dužnosti, i predat će ih novom javnom bilježniku.

(6) Predsjednik suda zaključit će javnobilježničke knjige i o provedenom postupku izvijestit će Komoru i Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Pečat i štambilje ranijeg javnog bilježnika poništk će se.

Članak 118. izmijenjenčlankom 57. ovoga akta

Nadomještavanje nestalih spisa

(1) Ako se prigodom postupka po članku 117. ovoga Zakona utvrdi da neki spis nedostaje, predsjednik zakonom određenog suda pozvat će bivšeg javnog bilježnika, zastupnika njegove ostavine odnosno bivšeg vršitelja dužnosti da spis donesu u određenom roku. Ako spis ne bude vraćen u određenom roku, o tome će se obavijestiti sudionici da bi mogli poduzeti potrebne mjere radi očuvanja svojih prava.

(2) Ako se kod kojeg sudionika, kod koje vlasti ili kod drugog javnog bilježnika nalazi otpravak ili ovjereni prijepis nestalog izvornika, javni bilježnik koji je preuzeo službu ranijeg javnog bilježnika ili vršitelja dužnosti mogu zahtijevati da se glede te isprave postupi na način predviđen odredbama stavka 1. ovoga članka. Pošto im pribavljena isprava bude stavljena na raspolaganje, ako glede njene valjanosti ne bude nikakvih sumnji, načinit će ovjeren prijepis koji će čuvati umjesto nestalog izvornika, a ispravu će vratiti osobi od koje su je dobili.

(3) Ako se utvrdi da upisnici ili i druge knjige nisu uredno vođene, javnobilježnički će ih nasljednik javni bilježnik ili vršitelj dužnosti koji je preuzeo spise popunit će ih, ukoliko je to moguće, popuniti.

(4) O tome kako su popunjeni spisi i knjige, sastavit će se zapisnik koji će se zajedno s popunjenim spisima i knjigama javnog bilježnika predati sudu na području kojega je bilo sjedište ranijeg javnog bilježnika.

(5) Troškove nadomještavanja (popune) spisa i knjiga snosit će javni bilježnik koji je bio dužan predati spise od nosno njegovi nasljednici.

Članak 122. izmijenjenčlancima 58., 59. i 83. ovoga akta

Jevnobilježnički prisjednici

(1) Javnobilježnički prisjednici su diplomirani pravnici koji su zaposleni u javnobilježničkom uredu i koji su upisani u imenik javnobilježničkih prisjednika koji vodi Komora.

(2) U javnobilježničkom uredu mogu biti zaposlena najviše dva javnobilježnička prisjednika.

(3) U imenik javnobilježničkih prisjednika može biti upisana osoba koja ispunjava uvjete iz članka 13., stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 6., 7. i 8. ovoga Zakone. U odnosu na javnobilježničkog prisjednika na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe članka 13. stavka 2. i 3. te odredbe članka 38. i 39. ovoga Zakona.

(4) Javni bilježnici prijavljuju Ministarstvu ministarstvu nadležnome za poslove pravosuđa i Komori potrebu za otvaranjem mjesta javnobilježničkih prisjednika.

(5) O potrebi otvaranja mjesta javnobilježničkog prisjednika odlučuje Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, na temelju pribavljenog mišljenja Komore. Odobrena mjesta javnobilježničkog prisjednika popunjavaju se na temelju natječaja što ga raspisuje i provodi Komora. Prigodom izbora osobito će se voditi računa o uspjehu postignutom na pravnom studiju i dotadšnjem radu.

(6) O izboru i postavljenju javnobilježničkog prisjednika odlučuje Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja Komore i javnog bilježnika. Ako se usprotivi postavljenju određenog javobilježničkog prisjednika, javni bilježnik u narednih godinu dana ne može tražiti otvaranje mjesta javnobilježničkog prisjednika u svom uredu.

(7) Služba javnobilježničkog prisjednika počinje teći od dana upisa u imenik Komore. Javni je bilježnik dužan bez odgađanja priopćiti Komori prestanak i svaki prekid rada prisjednika.

(8) Prisjednik je dužan uredno plaćati članarinu Komori.

Članak 123. izmijenjenčlankom 60. ovoga akta

Javnobilježnički vježbenici

(1) Diplomirani pravnici koji su zaposleni u javnobilježničkom uredu smatraju se za javnobilježničke vježbenike ako su upisani u imenik javnobilježničkih vježbenika, koji vodi Komora.

(2) U imenik javnobilježničkih vježbenika može biti upisana samo osoba koja dokaže da ispunjava uvjete iz članka 13., stavka 1., točke 1, 2., 3., 6., 7. i 8. ovoga Zakona. U odnosu na javnobilježničkog vježbenika na odgovarajući će se način primjenjivati odredba stavka 2. i stavka 3. članka 13 te odredbe članka 38. i članka 39. ovog zakona.

(3) Javni bilježnici prijavljuju Komori potrebu za otvaranjem mjesta javnobilježničkih vježbenika. Odobrena mjesta javnobilježničkih vježbenika popunjavaju se na temelju natječaja što ga raspisuje i provodi Komora. Prigodom izbora osobito će se voditi računa o uspjehu postignutom na pravnom studiju i dotadašnjem radu.

(4) Vježbenički staž počinje teći od dana upisa vježbenika u imenik. Javni je bilježnik dužan bez odgađanja priopćiti Komori prestanak i svaki prekid rada vježbenika.

(5) Prekid vježbe do najviše šest tjedana u jednoj godini ukupno ne odbija se staža ako su nastali uslijed bolesti, odsustva, uračunavajući u to odmor i obavljanje vojne službe.

(6) Ako vježbenik nakon prestanka rada javnog bilježika ili nakon njegova premještaja naslavi raditi u njegovom uredu kod vršitelja dužnosti, to će mu se vrijeme uračunati u vježbenički staž. Vršitelj dužnosti je dužan obavijestiti Komoru da je vježbenik nastavio vježbu kod njega.

(7) Ako vježbenik nakon položenoga pravosudnog ispita nastavi s radom ili zasnuje radni odnos u javnobilježničkom uredu, smatrat će se javnobilježničkim savjetnikom. Ova činjenica upisat će se u Imenik javnobilježničkih savjetnika koji ustroji Komora.

(8) U javnobilježničkom uredu može biti zaposlen samo jedan javnobilježnički savjetnik.

Članak 124. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Zaštita prava

Protiv odluke Ministarstva ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa o izboru javnobilježničkog prisjednika, protiv odluke Komore kojom se odbija molba vježbenika za upis, protiv odluke Komore kojom uskraćuje potvrdu javnobilježničke vježbe te protiv odluke koje se određuje brisanje prisjednika odnosno vježbenika iz imenika, prisjednik odnosno vježbenik imaju pravo pokrenuti upravni spor, osim ako odluka o brisanju iz imenika nije donesena na temelju odluke disciplinskog stegovnog tijela.

Članak 126. izmijenjenčlankom 61. ovoga akta

Prava i dužnosti javnobilježničkog javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika

(1) Javni bilježnik je dužan omogućiti javnobilježničkom prisjedniku, savjetniku i vježbeniku da rade na svim poslovima iz njegova djelokruga. (2) Ako Komora, na temelju zahtjeva javnog bilježnika, nije drugačije odredila, javnobilježnički njihovog djelokruga određenog ovim Zakonom.

(2) Javnobilježnički prisjednik može obavljati sve poslove koje je po zakonu ovlašten obavljati javni bilježnik, a Komora mu, samo na zahtjev javnog bilježnika, može ograničiti obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga poslova javnog bilježnika. Protiv rješenja Komore kojim se javnobilježničkom prisjedniku ograničava obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga poslova javnog bilježnika nije dopušten pravni lijek, ali se može pokrenuti upravni spor.

(3) Javnobilježnički vježbenik može umjesto javnog bilježnika kod kojega kojeg radi:

1) sastavljati nacrte isprava,

2) zamjenjivati javnog bilježnika u onim poslovima u kojima ovaj zastupa stranke po članku 4. ovoga Zakona,

3) podizati proteste,

4) sastavljati inventare,

5) provoditi dobrovoljne dražbe pokretnih stvari s učinkom sudske dražbe. (4) Protiv rješenja Komore kojim se uskraćuje odobrenje za obavljanje poslova,

6) priopćavati izjave (članak 83.),

7) vrši dostave.

(4) Javnobilježnički savjetnik umjesto javnog bilježnika kod kojeg radi, uz poslove iz stavka 3. ovoga članka nije dopušten pravni lijek, koje može obavljati kao i vježbenik, može ovjeravati i potvrđivati sve isprave koje se upisuju u upisnik ovjera i potvrda (članak 74. do 81.), osim potvrde (solemnizacije) iz članka 59. ovoga Zakona.

(5) Javnobilježnički prisjednik potpisuje akte, savjetnik i zapisnike vježbenik potpisuju javnobilježničke isprave s napomenom da potpisuje potpisuju u svoje ime, a za javnog bilježnika kod kojega radi kojeg rade. Svi poslovi koje obavi javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik imaju isti pravni učinak kao da ih je neposredno obavio sam javni bilježnik. Javni bilježnik odgovara za obavljanje tih poslova, u skladu s ovim i drugim zakonom.

(6) Na pravni položaj javnobilježničkog prisjednika, savjetnika i vježbenika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o sudskim suradnicima i vježbenicima. savjetnicima i vježbenicima.

(7) Javnobilježnički prisjednik, savjetnik i vježbenik mogu početi s radom kod javnog bilježnika tek nakon što svoj potpis polože kod zakonom određenog suda, po pravilima ovoga Zakona koja se primjenjuju za polaganje potpisa javnog bilježnika kod kojega su zaposleni (članak 18. stavak 3.).

Članak 127. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Staž za polaganje pravosudnog ispita

(1) Vrijeme provedeno u službi kod javnog bilježnika u svojstvu javnobilježničkog vježbenika izjednačva se u pogledu prava na polaganje pravosudnog ispita s odgovarajućom službom provedenom kod odvjetnika ili na sudu.

(2) Molba javnobilježničkog vježbenika za polaganje pravosudnog ispita podnosi se Ministarstvu ministarstvu nadležnome za poslove pravosuđa preko Komore.

Članak 128. izmijenjenčlankom 62. ovoga akta

Javnobilježnički zamjenici

(1) Ako je javni bilježnik na odsustvu, bolestan ili je iz drugih razloga spriječen da duže vrijeme (članak 129., stavak 4.) 3.) obavlja svoju službu, u poslovima iz njegova djelokruga zamijenit će ga javnobilježnički zamjenik.

(2) Zamjenik javnog bilježnika može biti samo osoba koja ispunjava uvjete iz članka 13. stavka 1. točka 1. do 4 4., 6. i točke 6 točka 8. ovoga Zakona.

(3) Zamjenik vodi javnobilježnički ured za račun i na trošak javnog bilježnika. Pravni odnos zamjenika i javnog bilježnika uređuje se njihovim sporazumom. Ako zamjenika postavi Komora, a zamjenik i javni bilježnik ne mogu postići sporazm o svom odnosu, spor moraju najprije pokušati riješiti posredovanjem Komore (članak 134.).

(4) Zamjenik obavlja sve poslove javnog bilježnika s javnobilježničkim pravnim učinkom, vodi njegove knjige i upisnike, a isprave potpisuje kao zamjenik, i, ako sam nije javni bilježnik, upotrebljava službeni pečat i štambilje zamijenjenog javnog bilježnika. Isprave koje sastavi zamjenik čuvaju se u arhivi zamijenjenog javnog bilježnika.

(5) Zamjenik je dužan suzdržati se od obavljanja službenih radnji u slučajevima u kojima te radnje ne bi smio obavljati ni javni bilježnik kojega zamjenjuje.

Članak 129. izmijenjenčlancima 63. i 83. ovoga akta

Odobrenje i postavljanje zamjenika

(1) Da bi zamjenik obavljao svoju službu, potrebno je prethodno odobrenje Ministarstva. Stoga je javni bilježnik dužan u svakom slučaju pismeno prijaviti Ministarstvu ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa prethodno će donijeti rješenje o njegovom postavljenju. Javni bilježnik potrebu za zamjenikom pisano će prijaviti ministarstvu nadležnome za poslove pravosuđa i predložiti ime zamjenika i po mogućnosti vrijeme trajanja zamjene.

(2) Javni bilježnik može unaprijed prijaviti Ministarstvu ministarstvu nadležnome za poslove pravosuđa ime svog prisjednika ili druge osobe koja je sposobna da ga zamjenjuje (članak 128, stavak 2), koji bi ga trebao zamjenjivati u slučaju spriječenosti da obavlja službu tijekom kalendarske godine (stalni zastupnik). najdulje godinu dana, a u posebnim slučajevima (bolest) može se i produžiti. I u tom slučaju javni bilježnik je dužan prijaviti Ministarstvu ministarstvu nadležnome za poslove pravosuđa nastanak i prestanak potrebe zamjenjivanja. I za takvog zamjenika potrebno je prethodno odobrenje Ministarstva ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa.

(3) Ako Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ne odobri predloženog zamjenika, u roku od 8 dana pozvat će javnog bilježnika da predloži drugu osobu za svog zamjenika. Ako javni bilježnik neće ili ne može predložiti zamjenika, postavit će ga Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, pošto o tome zatraži mišljenje Komore. Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa neće imenovati zamjenika, ako se može osnovano pretpostaviti da spriječenost javnog bilježnika neće trajati duže od petnaest dana.

(4) Ovlasti zastupnika zamjenika počinju preuzimanjem službe i prestaju, ako ne budu prije toga opozvane, predajom službe javnom bilježniku.

(5) Službene radnje zamjenika nisu bez učinka samo zbog toga što nisu bile ispunjene pretpostavke za njegovo postavljanje ili zato što su kasnije otpale.

(6) O zahtjevu za postavljanje zamjenika javni će bilježnik obavijestiti Komoru. Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će Komoru obavijestiti i o svojoj odluci o zahtjevu za postavljanje zamjenika.

Članak 130. izmijenjenčlancima 64. i 83. ovoga akta

Vršitelj dužnosti javnog bilježnika

(1) Ako javni bilježnik umre, bude premješten, udaljen iz službe, lišen zvanja ili ako se odrekne službe, Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će po službenoj dužnosti, pošto zatraži o tome mišljenje Komore, odrediti vršitelja dužnosti između susjednih javnih bilježnika, ili javnobilježničkih prisjednika (članak 128. stavak 2.).

(2) Vršitelj dužnosti javnog bilježnika dužan je, ako nije javni bilježnik, prije nego otpočne svoj rad postupiti po odredbama članka 17. i 18. ovoga Zakona.

(3) Vršitelj dužnosti preuzet će spise i knjige javnog bilježnika te isprave i predmete od vrijednosti koji su ovome povjereni. On nastavlja i vodi javnobilježničke poslove za njegov svoj račun i pripada mu pravo na nagradu za obavljen posao.

(4) Stranka ima pravo prigodom obračuna s vršiteljem dužnosti uračunati predujam koji je platila javnom bilježniku prije nego što je vođenje poslova preuzeto.

Članak 131. izmijenjenčlancima 65. i 83. ovoga akta

Zajednička pravila za vršitelje dužnosti i zamjenike javnog bilježnika

(1) Postavljenim vršiteljima dužnosti i zamjenicima javnog bilježnika Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa izdaje uvjerenje rješenje o njihovoj službi i o tome je dužno obavijestiti zakonom određeni sud na području kojega se nalazi sjedište javnobilježničkog ureda.

(2) Ako vršitelj dužnosti ili zamjenik nije položio prisegu, položit će je pred predsjednikom zakonom određenog suda. Predsjednik suda odredit će i dan početka službe i poslat će zakonom određenom sudu i Komori primjerke potpisa i, ako su u povodu toga odobreni novi pečati, i otiske tih pečata.

(3) Ako je javni bilježnik određen za zamjenika ili vršitelja dužnosti, on se radi nove službe ne mora posebno dopunski osigurati od odgovornosti.

(4) Vršitelj dužnosti i zamjenik imaju sva prava i dužnosti javnog bilježnika i na njih se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o građanskopravnoj i disciplinskoj stegovnoj odgovornosti javnog bilježnika. Za štetu koju zamjenik počini trećima povredom službene dužnosti solidarno odgovara zamijenjeni javni bilježnik, a za štetu koju počini vršitelj dužnosti solidarno odgovara Komora. Odnos između javnog bilježnika i zastupnika zamjenika odnosno vršitelja dužnosti i Komore prosuđivat će se po općim pravilima o regresnoj odgovornosti državnih službenika.

(5) Pri sastavljanju javnobilježničkih isprava i izdavanja otpravaka, prijepisa i izvoda vršitelj dužnosti i zamjenik moraju potpisati svoje prezime i ime i naznačiti svoje svojstvo vršitelja dužnosti odnosno zamjenika te odluku kojom su postavljeni. Zamjenik mora usto navesti i javnog bilježnika kojega zamjenjuje.

(6) Dok traje zamjena, zamijenjeni javni bilježnik ne smije obavljati javnobilježničke poslove.

(7) Kada zamjenik odnosno vršitelj dužnosti preuzme dužnost, to će se zabilježiti u djelovodniku isprava upisnicima i knjigama javnog bilježnika iz članka 116. ovoga Zakona. Isto tako u tom će se djelovniku zabilježiti i ponovno preuzimanje dužnosti od strane javnog bilježnika.

Članak 132. izmijenjenčlankom 66. ovoga akta

Javnobilježnička komora

(1) Komoru sačinjavaju svi javni bilježnici koji su upisani u njene upisnike.

(2) Komora čuva ugled, čast i prava javnobilježničkog staleža i skrbi da javni bilježnici savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje dužnosti.

(3) Tijela Komore su Skupština, Upravni odbor i predsjednik. Komora ima svoju stručnu službu.

(4) Javni bilježnici jedne ili više županija mogu se udružiti u Javnobilježnički zbor.

(5) Ako nije drugačije određeno ovim Zakonom, ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Komore i javnobilježničkog zbora uređuju se statutom Statutom i drugim općim aktima Komore.

Članak 133. izmijenjenčlancima 67. i 83. ovoga akta

Skupština Komore

(1) Skupština Komore:

1) donosi Statut i druge opće akte Komore,

2) bira članove Upravnog odbora, predsjednika Komore i članove ostalih organa Komore, ako ovim zakonom ili Statutom Komore nije drugačije predviđeno,

3) ispituje i odobrava proračun prihoda i rashoda Komore, utvrđuje visinu članarine i način njena plaćanja, ispituje i odobrava račune Upravnog odbora,

4) odlučuje o visini upisnine, u suglasnosti s Ministarstvom ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa,

5) odlučuje o upotrebi novčanih kazni predviđenih ovim Zakonom,

6) da odlučuje o drugim pitanjima predviđenim ovim Zakonom i Statutom Komore.

(2) Skupština Komore ovlaštena je odlučiti o bilo kojem pitanju iz nadležnosti Komore.

(3) Skupština Komore sastaje se redovito jednom godišnje i to u povodu odlučivanja o proračunu Komore za narednu godinu.

(4) Izvanrednu sjednicu Skupštine Komore saziva predsjednik na temelju odluke Upravnog odbora ili na pismeni zahtjev najmanje trideset članova Komore. Ako predsjedik ne sazove sjednicu u roku mjesec dana od dana donošenja odluke Upravnog odbora odnosno podnošenja zahtjeva članova Komore, sjednicu će sazvati član Upravnog odbora kojega za to odredi to tijelo, odnosno članovi Komore koji su podnijeli zahtjev.

(5) Javni su bilježnici dužni dolaziti na sjednice Skupštine i obavljati dužnosti na koje su izabrani.

(6) Za valjanost odluka Skupštine potrebna je nazočnost najmanje jedne petine članova Komore.

(7) Skupština svoje odluke donosi većinom nazočnih članova. Ako se glasovi podijele na dva jednaka dijela, smatrat će se da je donesena odluka za koju je glasovao predsjednik Komore.

(8) Članove Upravnog odborg i predsjednika Komore Skupštine bira na vrijeme od tri godine.

Članak 138. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Izvješće o radu

Komora je dužna svake godine podnijeti Ministarstvu ministarstvu nadležnome za poslove pravosuđa izvješće o svom radu te svoje stavove o stanju javnobilježničke službe i s time u vezi sa stanjem u pravosuđu i upravi te o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenja toga stanja.

Članak 140. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Ovlasti Ministarstva ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa

(1) Nadzor nad radom javnobilježničke službe obavlja Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Ono može po službenoj dužnosti ili u povodu pritužbi zainteresiranih osoba odrediti pregled poslovanja Komore, pojedinih javnih bilježnika, vršitelja dužnosti, javnobilježničkih zamjenika prisjednika i vježbenika te poduzeti potrebne mjere da se utvrđene nepravilnosti otklone i sankcioniraju.

(2) Komora i osobe iz stavka 1. ovoga članka dužni su Ministarstvu ministarstvu nadležnome za poslove pravosuđa omogućiti pregled spisa i knjiga koje se kod nj ih nalaze.

(3) Za obavljanje pojedinih pregleda Ministar ministar nadležan za poslove pravosuđa može odrediti predsjednika ili suce zakonom određenog suda na području kojega se nalazi sjedište Komore ili javnobilježničkog ureda.

(4) Reviziju knjiga i popisa, ispitivanje obračuna nagrada i troškova te obračuna poreskih obveza obavljaju službenici nadležnih upravnih tijela. Ti službenici nemaju pravo nadzora.

(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa može raspustiti Upravni odbor i smijeniti predsjednika Komore, ako u radu tih tijela utvrdi teže nepravilnosti, odnosno ako ona ni nakon opomene ne ispune svoje zakonske obveze. U svom rješenju Ministar ministar nadležan za poslove pravosuđa će odrediti rok za izbor novog Upravnog odbora i predsjednika Komore, a imenovat će i svog povjerenika između javnih bilježnika u Republici, koji će obavljati poslove tih tijela sve dok njihovo obavljanje ne preuzmu novoizabrana tijela.

(6) Povjerenik obavlja svoju djelatnost u sjedištu Komore i ima pravo na primjerenu nagradu i naknadu troškova na račun Komore. Visinu nagrade i naknade troškova određuje Ministar ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(7) Osobe ovlaštene za obavljanje nadzornih radnji mogu izreći ukor javnom bilježniku i drugim osobama iz stavka 1. ovoga članka zbog lakših povreda službene dužnosti i neprimjerenog ponašanja. Protiv ukora te osobe mogu izjaviti žalbu prvostupanjskom disciplinskonz stegovnom vijeću, protiv odluke kojega nije dopušten pravni lijek. Izricanje ukora ne utječe na pravo nadzornog tijela da pokrene disciplinski stegovni postupak. Ako disciplinski stegovni postupak bude pokrenut, izrečeni ukor je bez pravnog učinka.

(8) Ako u povodu žalbe iz prethodnog stavka ovoga članka prvostupanjska odluka o ukoru bude ukinuta, može se zbog istog djela pokrenuti disciplinski stegovni postupak samo na temelju činjenica i dokaza koji nisu bili poznati u postupku pred nadzornim tijelom.

Članak 141. izmijenjenčlankom 68. ovoga akta

Ovlasti komore

(1) Nadzor nad radom i ponašanjem javnih bilježnika, vršitelja dužnosti te javnobilježničkih zamjenika, prisjednika i vježbenika obavljaju i Upravni odbor i predsjednik Komore.

(2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena su davati upute i stavljati primjedbe na rad osoba iz te odredbe.

(3) Upravni odbor Komore će najmanje jednom u tri godine obaviti pregled ureda pojedinih javnih bilježnika radi provjere njihova poslovanja. Pregled obuhvaća cjelokupnu djelatnost javnog bilježnika. Radi obavljanja pregleda Upravni odbor oodrediti jednog ili više svojih članova.

(4) Ako se utvrde nepravilnosti u radu javnog bilježnika, protiv njega će se poduzeti mjere utvrđene ovim Zakonom i statutom Komore.

(5) Pri provedbi svojih nadzornih ovlasti Komora nije ovlaštena upuštati se u ispitivanje sadržajne pravilnosti obavljanja javnobilježničkih poslova.

Članak 143. izmijenjenčlancima 69. i 83. ovoga akta

Odsustvo javnog bilježnika

(1) Javni bilježnik koji se namjerava, zbog službenog ili staleškog posla, udaljiti iz mjesta svoga sjedišta za vrijeme duže od osam dana mora za to dobiti odobrenje Komore.

(2) Ako javni bilježnik namjerava iz drugih razloga na pustiti mjesto svog sjedišta duže od tri dana, za to mora do biti odobrenje Komore ako odsustvo neće trajati duže od dva mjeseca tijekom kalendarske godine, odnosno ministra nadležnoga za poslove pravosuđa ako će ono trajati duže od dva mjeseca.

(3) Javnog bilježnika koji je povrijedio odredbe ovo, članka pozvat će predsjednik Komore da se vrati u svoje sjedište, a ako se javni bilježnik nalogu ne pokori, protiv njega će se pokrenuti disciplinski stegovni postupak.

(4) Ako boravište javnog bilježnika nije poznato, poziv će mu se uputiti preko "Narodnih novina"na njegov trošak.

(5) Ako na službenom području javnog bilježnika nema drugog javnog bilježnika, javni bilježnik je dužan obavijestiti predsjednika zakonom određenog suda o svakom odsustvu i spriječenosti u radu u trajanju dužem od jednog poslovnog dana.

(6) O svakom odobrenom odsustvu i o spriječenosti zbog bolesti obavijestit će se Komora te predsjednici zakonom određenog suda na području kojih je sjedište javnog bilježnika.

(7) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na vršitelje dužnosti i zamjenike javnih bilježnika.

(8) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se u slučajevima kada dva ili više javnih bilježnika zajednički obavljaju svoju službu, ali ne mogu istodobno svi biti odsutni (članak 38. stavak 2.).

Članak 145. izmijenjenčlancima 70. i 83. ovoga akta

Disciplinska Stegovna djela i kazne

(1) Ako javni bilježnik svojim ponašanjem u zvanju obavljanju javnobilježničke službe ili privatnom životu vrijeđa čast i ugled svog staleža javnobilježničke službe ili dovede u pitanje povjerenje u javnobilježničku službu, ako povrijedi službenu dužnost, osobito ako nepropisno obavlja službene radnje ili ako ih svojom krivnjom odugovlači, kaznit će se zbog neurednosti ili disciplinskog stegovnog prijestupa.

(2) Neurednost je svaka lakša povreda službene dužnosti koja nije disciplinski stegovni prijestup.

(3) Javni bilježnik čini disciplinski stegovni prijestup:

1) ako je postigao svoje postavljenje svjesno prikrivajući postojanje zakonskih zapreka za to,

2) ako povredi dužnost utvrđenu ovim Zakonom i time ozbiljno ugrozi povjerenje u svoju nepristranost i u isprave koje sastavlja, osobito ako poduzme službenu radnju u stvari u kojoj je po zakonu isključen, ili ako povredi dužnost čuvanja tajne,

3) ako se ne pridržava zakonskih odredbi o kojima ovisi valjanost javnobilježničke isprave,

4) ako potvrdi da se dogodila činjenica koja se nije dogodila u njegovoj nazočnosti,

5) ako protivno javnobilježničkoj tarifi zaračunava i traži veću nagradu, ili ako kao sudski povjerenik vrši pritisak na stranke da ga postave za svog zastupnika,

6) ako uz obećanje da će sniziti nagradu, preko posrednika ili na drugi nedoličan način traži stranke,

7) ako zastupa stranku ili sastavlja isprave u slučajevima u kojima mu je to zakonom zabranjeno,

8) ako grubo povrijedi dužno poštivanje prema sudovima i nadzornim tijelima,

9) ako se ne pokorava pravomoćnim odlukama sudova i nadzornih tijela;

10) ako neuredno vodi knjige, osobito ako ostavlja prazne rubrike, ili nemarno upravlja svojim uredom,

11) ako pomaže nadripisare potpisivanjem njihovih podnesaka, davanjem savjeta i mišljena ili prikrivanjem njihove djelatnosti,

12) ako sastavlja, protivno zakonu, javnobilježničke isprave na jeziku koji nije službeni,

13) ako na javnoj dražbi, ili tijekom kojeg drugog postupka koji vodi kao javni bilježnik, ili kao povjerenik suda, ili kao zastupnik stranaka, kupi za sebe ili za svoje srodnike stvar koja se prodaje ili kupi tražbine, nasljedna ili druga prava,

14) ako obavlja za plaću državnu ili koju drugu stalnu javnu ili privatnu službu, ako se bavi trgovinom ili posredničkim poslovima, ili zanimanjem koje nije u skladu s ugledom, čašću ili nezavisnošću javnog bilježnika, ako sklapa poslove pod svojim imenom za druge ili pod tuđim imenom za sebe ili ako je sudionik u poslovima u kojima podužirna službene radnje kao javni bilježnik ili sudski povjerenik, ako novac koji mu je povjeren na čuvanje, uloži na svoje ime protivno odredbama ovoga Zakona, ako preuzime obvezu jamstva ili odgovornosti u poslovima koji se sklapaju uz njegovo sudjelovanje u svojstvu javnog bilježnika,

15) ako prigodom prijema javnobilježničkih prisjednika ili vježbenika povredi pravila o izboru javnobilježničkih prisjednika i vježbenika,

16) ako za vrijeme za koje mu je privremeno oduzeto pravo na obavljanje službe obavlja javnobilježničke poslove ili na drugi način izigrava tu kaznu.

(4) Statutom Komore mogu se utvrditi i drugi disciplinski prijestupi.

(5) Odredbe ovoga Zakona o disciplinskoj stegovnoj odgovornosti javnog bilježnika i o disciplinskom stegovnom postupku protiv javnih bilježnika na odgovarajući se način primjenjuju i na vršitelje dužnosti te javnobilježničke zamjenike, prisjednika i vježbenika.

Članak 146. izmijenjenčlankom 71. ovoga akta

Kazne zbog neurednosti

(1) Kazne zbog neurednosti su:

1) pismena opomena,

2) novčana kazna do visine jedne osnovne mjesečne plaće suca prvostupanjskog suda, plaćanje koje se može odrediti u najviše pet jednakih mjesečnih obroka.

(2) Prisjedniku i vježbeniku se zbog neurednosti može izreći novčana kazna do visine jedne osnovne mjesečne plaće sudskog suradnika savjetnika odnosno vježbenika na prvostupanjskom sudu plaćanje koje se može odrediti u najviše pet jednakih mjesečnih obroka.

Članak 147. izmijenjenčlancima 72. i 83. ovoga akta

Kazne za disciplinske stegovne prijestupe

(1) Kazne za disciplinske stegovne prijestupe javnih bilježnika jesu:

1) pismeni ukor,

2) novčana kazna do visine tri osnovne mjesečne plaće suca prvostupanjskog suda, plaćanje koje se može odrediti u najviše šest jednakih mjesečnih obroka,

3) privremeno oduzimanje prava na obavljanje službe u trajanju do godinu dana,

4) oduzimanje prava na obavljanje službe.

(2) Kazna iz stavka 1., točke 3. ovoga članka ima za posljedicu i zabranu obavljanja poslova iz članka 4. ovoga Zakona.

(3) Kazna oduzimanja prava na obavljanje službe izreći će se osobito:

1) ako je javni bilježnik postigao svoje postavljenje svjesno prikrivajući postojanje zakonskih zapreka za to,

2) ako za vrijeme za koje mu je privremeno oduzeto pravo na obavljanje službe obavlja javnobilježničke poslove ili na drugi način izigrava tu kaznu,

3) ako je javni bilježnik zbog ranije počinjenoga teškoga stegovnog djela bio kažnjavan kaznom o privremenom oduzimanju prava na obavljanje službe u trajanju do godine dana.

(4) Ako je počinjenim disciplinskim stegovnim prijestupom javni bilježnik stekao kakvu nedopuštenu imovinsku korist, novčana kazna se može izreći do dvostrukog iznosa visine te koristi, neovisno o ograničenju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.

(5)Kazne zbog disciplinskih stegovnih prijestupa javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika jesu:

1) pismeni ukor,

2) novčana kazna do tri osnovne mjesečne plaće sudačkog suradnika sudskog savjetnika odnosno vježbenika, plaćanje koje se može odrediti u najviše šest jednakih mjesečnih obroka; ako su javnobilježnički prisjednik ili vježbenik postavljeni za javnobilježničkog zamjenika ili vršitelja dužnosti, novčana im se kazna može izreći kao javnom bilježniku.

3) produljenje vremena vježbeničke vježbe, ali najdulje za godinu dana,

3) privremeno oduzimanje prava da obavlja poslove vršitelja dužnosti ili javnobilježničkog zamjenika, najduže u trajanju od godinu dana,

5 4) oduzimanje prava na obavljanje službe javnobilježničkog prisjednika ili vježbenika.

Članak 148. izmijenjenčlancima 73. i 83. ovoga akta

Brisanje iz imenika

Javni bilježnik, vršitelj dužnosti te javnobilježnički zamjenik, prisjednik, savjetnik i vježbenik kome je izrečena disciplinska stegovna kazna oduzimanja službe brisat će se iz odgovarajućeg imenika Komore. Oni ne mogu biti ponovno postavljeni u isto zvanje prije isteka roka od deset godina od dana brisanja.

Članak 149. izmijenjenčlancima 74. i 83. ovoga akta

Zastare gonjenja

(1) Zastarni rok za disciplinske stegovne neurednosti je dvije godine, a za disciplinske stegovne prijestupe pet godina.

(2) Zastarjelost počinje teći od dana kad je disciplinsko stegovno djelo počinjeno.

(3) Zastara se prekida podnošenjem disciplinske stegove prijave nadležnom tijelu te svim onim činjenicama kojima se po Krivičnom zakonu prekida zastara.

(4) Ako stegovni prijestup povlači kaznenu odgovornost, stegovni postupak može se pokrenuti sve do vremena u kojem zastarijeva pokretanje kaznenog postupka.

Članak 150. izmijenjenčlancima 75. i 83. ovoga akta

Disciplinska Stegovna tijela

(1) Disciplinski Stegovni postupak zbog neurednosti provodi i odluku donosi Upravni odbor Komore. Postupak pred Upravnim odborom pobliže se uređuje Statutom Komore. O žalbi protiv odluke Upravnog odbora cdlučuje javnobilježničko vijeće zakonom odredeno suda na području kojega je sjedište javnog bilježnika. Žalba se podnosi preko Komore.

(2) Istražni disciplinski stegovni postupak zbog disciplinskih stegovnih prijestupa provodi disciplinski stegovni istražitelj, a o disciplinskom stegovnom prijestupu raspravlja i odluku donosi javnobilježničko disciplinsko stegovno vijeće zakonom određenog suda ovlaštenog na osnivanje disciplinskth stegovnih vijeća, na području kojega se nalazi sjedište javnog bilježnika. U povodu žalbe protiv odluka prvostupanjskog disciplinskog stegovnog vijeća odlučuje javnobilježničko disciplinsko stegovno vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(3) U Republici Hrvatskoj javnobilježnička disciplinska stegovna vijeća osnovat će se u zakonom određenom sudu u Osijeku za područje sudova u Osijeku i Požegi, u zakonom određenom sudu u Rijeci za područje sudova u Gospiću Puli i Rijeci, u zakonom određenom sudu u Splitu za područje sudova u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku i Zadru, u zakonom određenom sudu u Zagrebu, za područje sudova u Bjelovaru, Karlovcu, Sisku, Varaždinu i Zagrebu.

(4) Javnobilježnička stegovna vijeća o pokrenutim stegovnim postupcima kao i o izrečenim stegovnim kaznama dužna su pisano odmah obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

Članak 151. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Disciplinski Stegovni istražitelj

Disciplinski Stegovni istražitelj u disciplinskom stegovnom postupku zbog disciplinskog stegovnog prijestupa je istražni sudac zakonom određenog suda ovlaštenog za osnivanje disciplinskih stegovnih vijeća na području kojega je sjedište javnog bilježnika protiv kojega se postupak vodi, kojega za to odredi za kalendarsku godinu unaprijed predsjednik suda.

Članak 152. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Sastav javnobilježničkih disciplinskih stegovnih vijeća

(1) Prvostupanjsko disciplinsko stegovno vijeće sastoji se od dva suca zakonom određenog suda i jednog javnog bilježnika, a drugostupanjsko javnobilježničko disciplinsko stegovno vijeće od dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i jednog javnog bilježnika.

(2) Suce članove disciplinskih stegovnih vijeća iz stavka 1. ovoga članka određuje predsjednik suda za kalendarsku godinu unaprijed. Javne bilježnike kao članove disciplinskih stegovnih vijeća bira Skupština Komore između javnih bilježnika s područja zakonom određenog suda odnosno Republike Hrvatske, na vrijeme od tri godine. Imenovanim članovima vijeća određuju se i njihovi zamjenici.

(3) O izborima odnosno imenovanjima iz stavka 2. ovoga članka obavijestit će se Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(4) Članovi disciplinskog stegovnog suda obavljaju svoju dužnost besplatno. Komore će svojim pravilnikom urediti naknadu troškova javnim bilježnicima koji su izabrani za članove discipliikskih stegovnih vijeća.

(5) Na disciplinskog stegovnog istražitelja i članove disciplinskih stegovnih vijeća na odgovarajući se način primjenjuju odredbe koje važe za suce u krivičnom kaznenom postupku.

Članak 153. izmijenjenčlancima 76. i 83. ovoga akta

Disciplinski Stegovni postupak zbog disciplinskog stegovnog prijestupa

(1) Prijedlog za pokretanje disciplinskog stegovnog postupka ovlašteni su podnijeti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, Komora, zakonom određeni državni odvjetnik i oštećenik.

(2) Državna tijela i tijela pravnih osoba s javnim ovlastima dužni su zakonom određenom državnom odvjetništvu podnijeti prijavu kad god posumnjaju da je počinjen disciplinski stegovni prijestup.

(3) U pokrenutom disciplinskom stegovnom postupu zakonom određeni državni odvjetnik ima prava i obveze disciplinskog stegovnog tužitelja po odredbama krivičnog kaznenog postupka.

(4) Ako ovim Zakonom nije to drugo određeno, u disciplinskom stegovnom postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe skraćenog krivičnog kaznenog postupka, osim pravila o dovođenju, obećanju okrivljenika da neće napustiti boravište, jamstvu, pritvoru, pretrazi stana i osoba, privremenom oduzimanju predmeta, postupanju sa sumnjivim stvarima i imovinskopravnom zahtjevu.

(5) O pokrenutom stegovnom postupku protiv javnog bilježnika, prisjednika, savjetnika i vježbenika, Komora, odnosno državni odvjetnik i oštećenik dužni su pisano odmah obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

Članak 154. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Privremeno udaljenje iz službe

(1) Prvostupanjsko disciplinsko stegovno vijeće može, na prijedlog ili po službenoj dužnosti, u povodu već pokrenutog disciplinskog stegovnog postupka, odnosno na prijedlog Upravnog odbora Komore ili zakonom određenog državnog odvjetnika ako disciplinski stegovni postupak još uvijek nije pokrenut, donijeti rješenje o privremenom udaljenju javnog bilježnika iz službe ako je to nužno radi zaštite časti i ugleda službe ili radi osiguranja interesa stranaka.

(2) Privremeno će se udaljenje uvijek odrediti:

1) ako je javni bilježnik stavljen pod istragu zbog krivičnog kaznenog djela učinjenog iz koristoljublja ili kojeg drugog nečasnog krivičnog kaznenog djela;

2) ako je protiv javnog bilježnika donesena nepravomoćna odluka o oduzimanju prava na obavljanje službe.

(3) Privremeno udaljenje će se opozvati čim prestanu razlozi koji su ga izazvali.

(4) O odlukama iz stavka 1. i 2. ovoga članka disciplinsko stegovno će vijeće obavijestiti Komoru, okrivljenika i zakonom određenog državnog odvjetnika.

(5) U hitnim slučajevima odluku o privremenom udaljenju mogu donijeti Upravni odbor Komore na vlastitu inicijativu i predsjednik zakonom određenog suda ovlaštenog za osnivanje javnobilježničkih disciplinskih stegovnih vijeća na prijedlog zakonom određenog državnog odvjetnika. O takvoj odluci moraju se odmah obavijestiti javni bilježnik i prvostupanjsko disciplinsko stegovno vijeće, koje je dužno, nakon što bez odlaganja omogući javnom bilježniku da se izjasni, odlučiti u roku od dvadeset i četiri sata o ukidanju ili održavanju na snazi te odluke.

(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na privremeno udaljenje iz službe vršitelja dužnosti te javnobilježničkog zamjenika, prisjednika i vježbenika.

Članak 155. izmijenjenčlancima 77. i 83. ovoga akta

Izvršenje disciplinskih Ovrha stegovnih odluka

(1) Pravomoćne odluke donesene u disciplinskom stegovnom postupku izvršava Komora.

(2) Pravomoćne disciplinske stegovne odluke o izrečenoj novčanoj kazni i o troškovima postupka imaju snagu izvršnih ovršnih isprava, prisilno izvršenje prisilna ovrha kojih ima pravo tražiti Komora. Sredstva postignuta prisilnim izvršenjem prisilnom ovrhom ulaze u proračun Komore i mogu se koristiti samo u obrazovne svrhe u okviru Komore.

(3) Ako je pravomoćnom disciplinskom stegovnom odlukom izrečena kazna oduzimanja prava na obavljanje službe odnosno zvanja, osoba kojoj je ta kazna izrečena brisat će se iz odgovarajućeg imenika Komore. Pravomoćna disciplinska stegovna odluka kojom je izrečena koja druga kazna te nepravomoćna odluka o privremenom udaljenju iz službe upisat će se u imenik javnih bilježnika, vršitelja dužnosti odnosno javnobilježničkog zamjenika, prisjednika ili, javnobilježničkog savjetnika i vježbenika. Kazna opomenog ukora brisat će se iz imenika po proteku roka od godinu dana, novčana kazna po proteku roka od tri godine, a ostale kazne po proteku roka od pet godina.

(4) Ako je pravomoćnom disciplinskom stegovnom odlukom izrečena kazna privremenog oduzimanja prava na obavljanje službe ili oduzimanja prava na obavljanje službe, Komora će o tome obavijestiti Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa te zakonom određeni sud na području kojega je sjedište ureda javnog bilježnika, vršitelja dužnosti odnosno javnobilježničkog zamjenika, prisjednika ili, javnobilježničkog savjetnika i vježbenika. O tim kaznama objavit će se i oglas u "Narodnim novinama". Tako će se postupiti i u slučaju privremenog udaljenja iz službe.

Članak 157. izmijenjenčlancima 78. i 83. ovoga akta

Drugi poslovi koji se mogu povjeriti javnom bilježniku

(1) Sud ili koja druga vlast mogu javnom bilježniku povjeriti i ove poslove:

1) popis i pečaćenje ostavinske imovine i stečajne mase;

2) procjene i javne prodaje (dražbe) pokretnih stvari i nekretnina u izvanparničnom postupku, osobito dobrovoljnih prodaja;

3) provedbu rasprave o razdiobi prodajne cijene u izvršnom ovršnom postupku;

4) sastavljanje i provjeru računa koje su položili skrbnici ili upravitelji većih imovina;

5) sve poslove koji im se po posebnim zakonskim propisima mogu povjeriti.

(2) Povjereni se posao iz opravdanih razloga može javnom bilježniku iz opravdanih razloga oduzeti u svako doba.

(3) Javni bilježnik odgovara za štetu koju kao povjerenik koje vlasti počini strankama.

Članak 159. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Nadzor nad radom javnog bilježnika kao povjerenika

Nadzor nad radom javnog bilježnika kao povjerenika određene vlasti obavlja ta vlast. Ta vlast je ovlaštena narediti javnom bilježniku da preda spise i po službenoj dužnosti prisilno izvrši ovrši takav nalog.

Članak 161. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Javnobilježnička tarifa

Javni bilježnik ima pravo na nagradu za rad i na naknadu troškova u obavljanju službenih radnji iz svoga djelokruga u skladu s javnobilježničkom tarifom koju donosi Komora u suglasnosti s Ministarstvom ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa.

Članak 164. izmijenjenčlancima 79. i 80. ovoga akta

Plaćenje nagrede i predujam

Javni bilježnik je ovlašten tražiti da mu se nagrada plati odmah po obavljenom poslu, a može tražiti i primjereni predujam.

Članak 169. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Provedbeni propisi

(1) U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa će donijeti javnobilježničku taržfu, koja će biti na snazi sve dok Komora ne donese u suglasnosti s Ministarstvom ministarstvom nadležnim za poslove pravosuđa novu javnobilježničku tarifu.

(2) U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa će donijeti javnobilježnički poslovnik kojim će pobliže urediti vrste, sadržaj, oblik i način vođenja spisa i knjiga, primanje isprava i predmeta od vrijednosti na čuvanje i njihovo izdavanje te poduzimanja drugih formalnih radnji. Javnobilježničkim poslovnikom utvrdit će se i oblik, sadržaj te način izdavanja i oduzimanja pečata, štambilje i grba javnog bilježnika.

(3) U roku od tri mjeseca po stupanju na snagu ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa će utvrditi nacrt kriterija za raspored službenih sjedišta javnih bilježnika na području Republike Hrvatske i nacrt rasporeda tih sjedišta. Nacrt kriterija za raspored službenih sjedišta javnih bilježnika i rasporeda sjedišta javnih bilježnika dostavit će se sudovima u Republici i nadležnim županijskim tijelima radi davanja mišljenja.

(4) Izmjene i dopune pravilnika iz prethodnog stavka ovoga članka koje se tiču kriterija za raspored službenih sjedišta javnih bilježnika donose se po postupku predviđenom u toj odredbi. Izmjene i dopune koje se tiču samo rasporeda službenih sjedišta javnih bilježnika donose se na temelju prethodno pribavljenog mišljenja zakonom određenog suda na čijem se području nalazi ili bi se trebalo nalaziti sjedište javnog bilježnika te nadležnog županijskog tijela. Svoje mišljenje zakonom određeni sud te nadležno županijsko tijelo dužni su dati u roku od trideset dana.

(5) Ostale pravilnike predviđene ovim Zakonom ministar nadležan za poslove pravosuđa će donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 170. izmijenjenčlancima 81. i 83. ovoga akta

Javnobilježnički ispiti

(1) Javnobilježnički ispit ovlaštene su polagati osobe koje imaju položeni pravosudni ispit i koje su nakon polaganja tog ispita radile dvije godine na pravnim poslovima u pravosuđu, odvjetništvu, i odvjetništvu u javnom bilježništvu odnosno tri godine na drugim pravnim poslovima.

(2) Javnobilježničkim ispitom provjerava se poznavanje pravnih propisa koji uređuju javnobilježničku službu, ovjera i legalizacija isprava u odnosima s međunarodnim elementom, trgovačka društva, zemljišnoknjižni postupak, upis u sudski registar, nasljedno, obiteljsko i stvarno pravo, izvanparnični i izvršni ovršni postupak. Prigodom određivanja sadržaja javnobilježničkog ispita vodit će se računa o sadržaju pravosudnog ispita, kako bi se izbjeglo ponovno polaganje pravne građe koja je bila obuhvaćena pravosudnim ispitom. Javnobilježnički ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Sadržaj javnobilježničkog ispita pobliže će se urediti pravilnikom Ministarstva ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa.

(3) Na organizaciju i način izvođenja javnobilježničkog ispita na odgovarajući će se način primijeniti odredbe o pravosudnom ispitu.

(4) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa je dužno organizirati prve javnobilježničke ispite u roku od šest mjeseci po stupanju na snagu ovoga Zakona.

(5) Prethodno pohadanje tečaja iz članka 171. ovoga Zakona nije uvjet za pristupanje javnobilježničkom ispitu.

Članak 171. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Priprema javnih bilježnika

(1) U roku od tri mjeseca po stupanju na snagu ovoga Zakona Ministarstvo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa je dužno organizirati posebne tečajeve radi pripreme kandidata za polaganje javnobilježničkog ispita.

(2) Tijekom tečaja, osim predavanja, obavljat će se i praktične vježbe u vezi s pojedinim službenim radnjama javnih bilježnika, u skladu sa zahtjevima pismenog i praktičnog dijela javnobilježničkog ispita.

Članak 172. izmijenjenčlankom 83. ovoga akta

Natječaj za imenovanje javnih bilježnika

(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa je dužno raspisati prvi natječaj za imenovanje javnih bilježnika u roku od mjesec dana nakon što javnobilježnički ispit položi najmanje deset kandidata.

(2) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa će raspisivati i provoditi natječaje za imenovanje javnih bilježnika sve do ustanovljenja Komore.