Izmjene: NN 75/2009

Članak 13. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Uvjeti za imenovanje

(1) Za javnog bilježnika može biti imenovana osoba:

1. koja je državljanin Republike Hrvatske,

2. koja ima poslovnu sposobnost i ispunjava opće zdravstvene uvjete za obavljanje sudačke službe,

3. koja je u Republici Hrvatskoj diplomirala pravni fakultet ili koja je nostrificirala svoju diplomu o završenom pravnom fakultetu izvan Republike Hrvatske,

4. koja je položila pravosudni i javnobilježnički ispit,

5. koja ima nakon položenoga pravosudnoga ispita najmanje pet godina radnog staža na pravnim poslovima,

6. koja je dostojna javnog povjerenja za obavljanje javnobilježničkog poziva,

7. koja se obvezala da će, ako bude imenovana za javnog bilježnika, napustiti drugu naplatnu službu ili kakvo drugo naplatno zaposlenje, ili članstvo u tijelu pravne osobe koja obavlja kakvu gospodarsku djelatnost,

8. koja aktivno vlada hrvatskim jezikom i drugim jezikom koji je službeni na području na kojemu treba obavljati javnobilježničku službu,

9. koja je dala izjavu da će, ako bude imenovana za javnog bilježnika, osigurati opremu i prostorije koje su prema kriterijima što ih je utvrdilo ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, potrebni i primjereni za obavljanje javnobilježničke službe.

(2) Smatrat će se da ne ispunjava uvjet iz stavka 1. točke 6. ovoga članka osoba:

– protiv koje je otvorena istraga pokrenut kazneni postupak,

- koja je osuđena zbog kaznenog djela iz koristoljublja ili zbog inače nečasnog kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti, sve dok traju pravne posljedice osude,

- koja je odlukom stegovnog tijela lišena zvanja suca, državnog službenika, javnog bilježnika, javnobilježničkog prisjednika ili odvjetnika, dok ne prođu tri godine od dana lišenja zvanja,

- na temelju ponašanja koje je moguće opravdano zaključiti da neće pošteno i savjesno obavljati javnobilježničku službu,

- koja je prezadužena,

- koja se nalazi pod stečajem ili je glavnim dioničarem ili glavnim nositeljem osnivačkih prava pravne osobe koja je pod stečajem.

Članak 27. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Privremeno udaljenje iz službe

(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa može javnog bilježnika privremeno udaljiti iz službe :

1. ako je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti,

2. ako je protiv javnog bilježnika pokrenut postupak za razrješenje iz razloga navedenih u članku 21. ovoga Zakona,

3. ako je bez dopuštenja ministarstva nadležnoga za poslove pravosuđa odsutan iz svog sjedišta duže od dva mjeseca.

(2) Privremeno udaljenje iz službe po odredbama stavka 1. ovoga članka traje:

1. za slučajeve iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, do okončanja prvostupanjskog postupka pred sudom, ako je odlukom suda prvoga stupnja utvrđeno da ne postoje razlozi za oduzimanje poslovne sposobnosti, a u protivnom do pravomoćnog okončanja sudskog postupka za lišenje poslovne sposobnosti,

2. za slučajeve iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, do konačnosti rješenja o razrješenju.

3. za slučajeve iz stavka 1. točke 3. ovoga članka samo ako zbog toga protiv javnog bilježnika bude istodobno pokrenut stegovni postupak i predloženo izricanje stegovne kazne privremenog oduzimanja prava na obavljanje službe u trajanju do jedne godine ili kazne oduzimanja prava na obavljanje službe, do pravomoćnosti stegove odluke.

(3) Do privremenog udaljenja javnog bilježnika iz službe dolazi po sili zakona otvaranjem istrage protiv njega dok ona traje ako je protiv javnog bilježnika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje je predviđena (zapriječena) kazna zatvora od 5 godina ili teža kazna ili za djelo koje je po svojoj prirodi takvo da ga čini nedostojnim za obavljanje javnobilježničke službe, sve do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka.

(4) Prethodne odredbe ovoga članka ne utječu na odredbe o privremenom udaljenju javnog bilježnika u povodu pokretanja stegovnog postupka.

Članak 123. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Javnobilježnički vježbenici

(1) Diplomirani pravnici koji su zaposleni u javnobilježničkom uredu smatraju se za javnobilježničke vježbenike ako su upisani u imenik javnobilježničkih vježbenika, koji vodi Komora.

(2) U imenik javnobilježničkih vježbenika može biti upisana samo osoba koja dokaže da ispunjava uvjete iz članka 13., stavka 1., točke 1, 2., 3., 6., 7. i 8. ovoga Zakona. U odnosu na javnobilježničkog vježbenika na odgovarajući će se način primjenjivati odredba stavka 2. članka 13 te odredbe članka 38. i članka 39. ovog zakona.

(3) Javni bilježnici prijavljuju Komori potrebu za otvaranjem mjesta javnobilježničkih vježbenika. Odobrena mjesta javnobilježničkih vježbenika popunjavaju se na temelju natječaja što ga raspisuje i provodi Komora. Prigodom izbora osobito će se voditi računa o uspjehu postignutom na pravnom studiju i dotadašnjem radu.

(4) Vježbenički staž Vježbenička praksa počinje teći od dana upisa vježbenika u imenik. Javni je bilježnik dužan bez odgađanja priopćiti Komori prestanak i svaki prekid rada vježbenika.

(5) Prekid vježbe do najviše šest tjedana u jednoj godini ukupno ne odbija se staža od prakse ako su nastali uslijed bolesti, odsustva, uračunavajući u to odmor i obavljanje vojne službe.

(6) Javnobilježnički vježbenik u javnobilježničkom uredu obavlja praksu radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita prema programu stručnog obrazovanja javnobilježničkih vježbenika.

(7) Vježbenička praksa javnobilježničkog vježbenika može trajati dvije godine radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita.

(8) Ako vježbenik nakon prestanka rada javnog bilježika ili nakon njegova premještaja naslavi raditi u njegovom uredu kod vršitelja dužnosti, to će mu se vrijeme uračunati u vježbenički staž vježbeničku praksu. Vršitelj dužnosti je dužan obavijestiti Komoru da je vježbenik nastavio vježbu kod njega.

(9) Ako vježbenik nakon položenoga pravosudnog ispita nastavi s radom ili zasnuje radni odnos u javnobilježničkom uredu, smatrat će se javnobilježničkim savjetnikom. Ova činjenica upisat će se u Imenik javnobilježničkih savjetnika koji ustroji Komora.

(10) U javnobilježničkom uredu može biti zaposlen samo jedan javnobilježnički savjetnik.

Članak 127. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Staž za polaganje pravosudnog ispita

(1) Vrijeme provedeno u službi Program stručnog obrazovanja javnobilježničkih vježbenika iz članka 123. stavak 6. ovoga Zakona koji donosi Komora mora biti usklađen s programom Pravosudne akademije Ministarstva pravosuđa.

(2) Teoretski dio programa stručnog obrazovanja javnobilježničkih vježbenika iz stavka 1. ovoga članka mora biti usklađen s programom Pravosudne akademije Ministarstva pravosuđa. Praktični dio vježbeničke prakse provodi se sukladno Zakonu o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu.

(3) Komora je dužna za program stručnog obrazovanja javnobilježničkih vježbenika iz stavka 1. ovog članka dobiti suglasnost od Ministarstva pravosuđa.

(4) Javnobilježnički vježbenici nakon 18 mjeseci javnobilježničke prakse imaju pravo pristupiti polaganju pravosudnog ispita ako su obavili praktični i teoretski dio stručnog obrazovanja iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Vrijeme provedeno na praksi kod javnog bilježnika u svojstvu javnobilježničkog vježbenika izjednačva izjednačava se u pogledu prava na polaganje pravosudnog ispita s odgovarajućom službom provedenom kod odvjetnika ili na sudu. praksom provedenom kod odvjetnika, sudu ili državnom odvjetništvu, sukladno Zakonu o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu.

(2) Molba javnobilježničkog vježbenika za polaganje pravosudnog ispita podnosi se ministarstvu nadležnome za poslove pravosuđa preko Komore.

(6) Komora će posebnim pravilnikom odrediti način financiranja stručnog obrazovanja u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona.