Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva
Što se promijenilo od NN 120/2016
Izmjene i dopune, NN 120/2016. Nastali tekst vrijedio od 22. prosinca 2016. do 20. prosinca 2017.
Od tada je izmijenjeno 25 članaka, dodana 2 članka i brisano 9 članaka.
Prikazana je razlika između teksta koji je tada vrijedio i važećeg teksta, članak po članak; uz svaki članak stoje akti koji su ga u međuvremenu mijenjali.
Akti primijenjeni u međuvremenu: NN 127/2017 (izmjene i dopune), NN 66/2019 (izmjene i dopune), NN 36/2024 (izmjene i dopune).
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Tekst koji je tada vrijedio · Važeći tekst · Promjene od drugoga dana · Povijest članaka
Članak 3. izmijenjenNN 127/2017: izmijenjen člancima 1. i 2.
Financiranje vodnoga gospodarstva zasniva se na načelima:
1. Sredstva za financiranje vodnoga gospodarstva osiguravaju se iz vodnih naknada koje plaćaju korisnici vodnog sustava, odnosno onečišćivači voda, iz cijena vodnih usluga koje sukladno Zakonu o vodama plaćaju korisnici vodnih usluga te drugih sredstava određenih ovim Zakonom;
2. Sredstva vodnih naknada mogu se koristiti samo za namjene određene ovim Zakonom;
3. Sredstva vodnih naknada koriste se solidarno među svim korisnicima i prema prvenstvu u potrebama na području Republike Hrvatske, na vodnom području, na području jedinice područne (regionalne) samouprave, vodoopskrbnom području, aglomeraciji i na uslužnom području, osim u slučaju kada je ovim Zakonom drukčije određeno;
4. Voda ima svoju ekonomsku vrijednost koju čine izdaci potrebni radi osiguranja njezine dostupnosti i zaštite te radi izgradnje, upravljanja i održavanja vodnih sustava, i tu vrijednost cijena vode mora izraziti. Povrat tih izdataka osigurava se jednim dijelom plaćanjem cijena vodnih usluga na vodoopskrbnom području, aglomeraciji ili uslužnom području sukladno Zakonu o vodama te plaćanjem naknade za razvoj i naknade za priključenje, a drugim dijelom plaćanjem naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda na području Republike Hrvatske (načelo punoga povrata troškova);
4. Povrata troškova od vodnih aktivnosti, uključujući i povrat troškova od vodnih usluga iz članka 3.a ovoga Zakona;
5. Sredstva naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda nepovratno se dodjeljuju isporučiteljima vodnih usluga radi sufinanciranja ili financiranja gradnje komunalnih vodnih građevina. Korisnici vodnih usluga ne mogu biti dodatno opterećeni troškovima gradnje tih građevina u opsegu u kojem su isti financirani sredstvima naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda;
6. Sredstva naknade za zaštitu voda mogu se dodijeliti i osobama koje ispuštaju tehnološke otpadne vode, radi sufinanciranja ili financiranja izgradnje vodnih građevina za pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda, kao i osobama koje ispuštaju sanitarne otpadne vode, a koje se ne mogu priključiti na sustav javne odvodnje, radi sufinanciranja ili financiranja gradnje vodnih građevina za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda. Ako su te građevine u vlasništvu Republike Hrvatske, ili u vlasništvu pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska izravno ili neizravno ima većinski udio ili većinsko pravo odlučivanja, sredstva se dodjeljuju nepovratno pod uvjetom iz točke 5. ovoga članka, a ako nisu, dodjeljuju se kao zajmovi.
Članak 3.a dodanNN 127/2017: dodan člankom 2.; NN 66/2019: izmijenjen člankom 1.
Voda ima svoju ekonomsku vrijednost koju čine troškovi potrebni radi osiguranja njezine dostupnosti, uključujući troškove resursa i troškove gradnje, pogona i održavanja vodnih građevina te okolišne troškove.
Ovim se Zakonom osigurava povrat troškova iz stavka 1. ovoga članka kroz politiku cijena vode i sukladno ovome stavku i stavcima 3. do 6. ovoga članka (načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti). Načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti uključuje, ali nije ograničeno na načelo povrata troškova od vodnih usluga iz stavka 6. ovoga članka.
Načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti provodi se sukladno ekonomskoj analizi i načelu »onečišćivač plaća« iz zakona kojim se uređuju vode.
Načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti provodi se tako da osigura odgovarajući poticaj korisnicima da koriste vodne resurse učinkovito i da time pridonesu ostvarenju ciljeva upravljanja vodama i zaštite voda iz zakona kojim se uređuju vode.
Ovim Zakonom osigurava se odgovarajući doprinos raznih korisnika, podijeljenih najmanje na industriju, kućanstva i poljoprivredu, povratu troškova od vodnih aktivnosti, sukladno stavku 2. ovoga članka.
Pri provedbi načela povrata troškova od vodnih aktivnosti vodit će se računa o socijalnim, okolišnim i gospodarskim učincima povrata, kao i zemljopisnim i klimatskim uvjetima u zemlji.
Povrat troškova od vodnih usluga osigurava se jednim dijelom plaćanjem cijena vodnih usluga i naknade za razvoj na području pružanja vodnih usluga, a drugim dijelom plaćanjem naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda na području Republike Hrvatske (načelo povrata troškova od vodnih usluga).
Odredbe stavaka 1. do 6. ovoga članka ne sprječavaju financiranje određenih preventivnih ili popravnih mjera radi postizanja ciljeva upravljanja vodama i zaštite voda iz zakona kojim se uređuju vode.
Odredbe stavaka 3. i 4. ovoga članka neće se primijeniti na određenu vodnu aktivnost ako je to u skladu s ustaljenom praksom i u mjeri u kojoj se time ne dovode u pitanje svrha i postizanje ciljeva upravljanja vodama i zaštite voda iz zakona kojim se uređuju vode.
Izvještaj o provedbi Plana upravljanja vodnim područjem iz zakona kojim se uređuju vode sadržava i izvještaj o planiranim koracima za provedbu stavaka 1. do 5. ovoga članka, izvještaj o neprimjeni odredbi navedenih u stavku 8. ovoga članka i razloge te neprimjene.
Članak 5. izmijenjenNN 127/2017: izmijenjen člankom 3.; NN 66/2019: izmijenjen člankom 2.; NN 36/2024: izmijenjen člankom 1.
Vodne naknade su:
1. vodni doprinos, 2. naknada za uređenje voda,
3 2. naknada za korištenje voda,
4 3. naknada za zaštitu voda,
5 4. naknada za melioracijsku odvodnju,
6 5. naknada za navodnjavanje i
7 6. naknada za razvoj.
Vodne naknade javna su davanja.
Obračun i naplata vodnih naknada iz stavka 1. točke 1. do 4 3. ovoga članka (vodne naknade za upravljanje vodama) u interesu je Republike Hrvatske.
Obračun i naplata naknade za melioracijsku odvodnju i naknade za navodnjavanje, u interesu je jedinice područne (regionalne) samouprave.
Obračun i naplata naknade za razvoj u interesu je jedinica lokalne samouprave na uslužnom području i Republike Hrvatske.
Vodne naknade iz stavka 1. točke 1. do 4 3. ovoga članka prihod su Hrvatskih voda, osim gdje je ovim Zakonom drukčije uređeno.
Pored namjena propisanih u člancima kojim se uređuju namjene pojedinih vrsta vodnih naknada, prihodi od vodnih naknada iz stavka 1. točke 1. do 4 3. ovoga članka koriste i za izvršenje javnih ovlasti Hrvatskih voda koje nisu izričito spomenute u tim odredbama, kao i drugih izdataka poslovanja Hrvatskih voda.
Naknada za melioracijsku odvodnju i naknada za navodnjavanje prihod su proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave.
Naknada za razvoj prihod je javnoga isporučitelja vodne usluge.
Članak 6. brisanNN 127/2017: izmijenjen člankom 4.; NN 36/2024: brisan člankom 2.
Vodni doprinos se plaća na gradnju građevina.
Brisan.
Odredba članka 6. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 36/2024.
Članak 7. brisanNN 127/2017: izmijenjen člankom 5.; NN 36/2024: brisan člankom 2.
Obveznik vodnoga doprinosa je investitor u smislu propisa o prostornom uređenju i gradnji.
Dva ili više investitora iste građevine su solidarni obveznici vodnoga doprinosa.
Brisan.
Odredba članka 7. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 36/2024.
Članak 8. brisanNN 127/2017: izmijenjen člancima 6. i 18.; NN 36/2024: brisan člankom 2.
Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa prostorni je metar (m³):
– stvarnog obujma nove građevine, koja nije građevina iz podstavka 2. ili 3. ovoga članka, odnosno
– razlike između stvarnog obujma građevine koja se uklanja radi gradnje nove građevine i stvarnog obujma nove građevine, odnosno
– razlike između stvarnog obujma postojeće građevine koja se dograđuje ili nadograđuje i stvarnog obujma dograđene ili izgrađene nove građevine.
Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa za prometnice i druge otvorene građevine četvorni je metar (m²) tlocrtne površine.
Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa za produktovode i druge vodove koji su građevine dužni je metar (m).
Brisan.
Odredba članka 8. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 36/2024.
Članak 9. brisanNN 36/2024: brisan člankom 2.
Vodni doprinos obračunavaju i naplaćuju Hrvatske vode.
Vodni doprinos se obračunava rješenjem o obračunu vodnoga doprinosa koje donose Hrvatske vode.
Brisan.
Odredba članka 9. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 36/2024.
Odredba članka 9. stavka 3. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 90/2011. Odredba je naknadno brisana aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 56/2013.
Članak 10. brisanNN 36/2024: brisan člankom 2.
Očevidnik vodnog doprinosa vode Hrvatske vode.
Potvrde o činjenicama iz očevidnika imaju, u upravnom i sudskom postupku, dokaznu snagu javne isprave.
Propisom iz članka 76. ovoga Zakona uredit će se podaci koji se vode u očevidniku, način njihovoga uspostavljanja i izmjene te druga pitanja od značaja za vođenje očevidnika.
Brisan.
Odredba članka 10. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 36/2024.
Članak 11. brisanNN 36/2024: brisan člankom 2.
Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje visinu vodnoga doprinosa.
Brisan.
Odredba članka 11. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 36/2024.
Članak 12. brisanNN 127/2017: izmijenjen člankom 7.; NN 36/2024: brisan člankom 2.
Prihod od vodnoga doprinosa koristi se za:
– gradnju građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave,
– namjene iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona.
Prihod od vodnoga doprinosa koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske.
Jedinicama lokalne samouprave pripada 8 posto vodnoga doprinosa naplaćenoga na njihovom području. Hrvatske vode su u obvezi jednom mjesečno doznačavati ovaj iznos proračunima jedinica lokalne samouprave.
Sredstva iz stavka 3. ovoga članka koriste se za građenje i rekonstrukciju građevina oborinske odvodnje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
Brisan.
Odredba članka 12. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 36/2024.
Članak 17. izmijenjenNN 127/2017: izmijenjen člankom 8.
Na nekretnine na koje se obračunava i naplaćuje komunalna naknada prema propisima o komunalnom gospodarstvu, jedinice lokalne samouprave, uz tu naknadu, naplaćuju i naknadu za uređenje voda.
Naknada za uređenje voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se prema podacima iz očevidnika za obračun komunalne naknade.
Jedinica lokalne samouprave dostavlja obveznicima i rješenje o obračunu naknade iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona.
Jedinica lokalne samouprave naplaćuje naknadu za uređenje voda putem uplatnica za komunalnu naknadu, uz koje zasebno iskazuje iznos, obračunske elemente i način obračuna naknade za uređenje voda.
Jedinica lokalne samouprave doznačuje naplaćene iznose naknade za uređenje voda jednom tjedno na uplatne račune Hrvatskih voda na način i u rokovima uređenim propisom iz članka 76. ovoga Zakona kojim se uređuje obračun i naplata naknade za uređenje voda.
Za poslove iz ovoga članka jedinici lokalne samouprave pripada naknada od 5%:
‒ u visini određenoj propisom iz članka 76. ovoga Zakona kojim se uređuje obračun i naplata naknade za uređenje voda po svakom rješenju o obračunu naknade za uređenje voda dostavljenom obvezniku i
‒ 10% na iznos Hrvatskim vodama uplaćene naknade za uređenje voda.
Jedinica lokalne samouprave do dvadesetog dana u mjesecu za prethodni mjesec, a do 28. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu dostavlja Hrvatskim vodama izvješće o obračunatim (putem uplatnica upućenih obveznicima), naplaćenim i doznačenim sredstvima naknade za uređenje voda.
Protiv jedinice lokalne samouprave koja ne postupa po odredbi stavka 5. ovoga članka Hrvatske vode su ovlaštene, sukladno zakonu kojim se uređuje upravni postupak i ovršni postupak u upravnom postupku poreznim stvarima donijeti rješenje o izvršenju nedoznačenog ovrsi neplaćenih iznosa naknade za uređenje voda vodnih naknada na temelju vjerodostojne isprave i provesti izvršenje tog rješenja.
Vjerodostojna isprava iz stavka 8. ovoga članka je financijska kartica Hrvatskih voda koja se temelji na izvještajima iz stavka 7. ovoga članka, a ako izvještaji nisu podneseni ili su nepotpuni Hrvatske vode postupaju po odredbama članka 83. ovoga Zakona.
Članak 20. izmijenjenNN 127/2017: izmijenjen člankom 9.
Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje visinu naknade za uređenje voda.
Uredbom iz stavka 1. ovoga članka mogu se urediti i izuzeća od plaćanja, oslobođenja i olakšice.
Uredbom iz stavka 1. ovoga članka propisuju se i izuzeća od obveza iz članka 17. ovoga Zakona u kojem slučaju obvezu naplate naknade za uređenje voda preuzimaju Hrvatske vode.
Izuzeće od plaćanja naknade i oslobođenje odobrava se na zahtjev obveznika, koji se podnosi u roku od 60 dana po nastupu okolnosti.
Iznimno od stavka 4. ovoga članka, izuzeće od plaćanja naknade za uređenje voda može se odobriti i po službenoj dužnosti za sve nekretnine pogođene katastrofom ili elementarnom nepogodom na određenom prostoru.
Članak 21. izmijenjenNN 127/2017: izmijenjen člankom 10.; NN 66/2019: izmijenjen člankom 3.; NN 36/2024: izmijenjen člankom 3.
Prihod od naknade za uređenje voda koristi se za:
– provedbu preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava,
– gradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina,
– gradnju građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju,
– gradnju mješovitih melioracijskih građevina kojima upravljaju Hrvatske vode
– gradnju i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju,
– uklanjanje riječnog nanosa s pomorskog dobra,
‒ sufinanciranje troškova sanacije klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura,
– financiranje gradnje građevina urbane oborinske odvodnje (akumulacije, retencije i obodni kanali) kada je prijemna sposobnost izgrađenih građevina urbane oborinske odvodnje ili postojećih vodotoka nedostatna primiti višak oborinskih voda i
– podmirenje troškova pripremnih i pravnih radnji radi upisa javnoga vodnog dobra u zemljišne knjige i katastar, te kupnje i izvlaštenja nekretnina u korist javnoga vodnog dobra.
Prihod od naknade za uređenje voda koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske.
Prijenos sredstava ove naknade pravnoj osobi iz članka 195. Zakona o vodama za namjene uređene tim člankom ne smatra se isporukom dobara niti uslugom uz naknadu.
Sredstva iz članka 17. stavka 6. podstavka 2. ovoga Zakona koriste se za gradnju i održavanje građevina oborinske odvodnje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i/ili podmirenje troškova nastalih pri obračunu i naplati naknade za uređenje voda.
Članak 25.a dodanNN 127/2017: dodan člankom 11.
Hrvatske vode dužne su postaviti vodomjere na izvorištima i površinskim vodozahvatima u roku određenom propisom iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona.
Postavljanje, zamjena, tehničke značajke, održavanje i očitanje vodomjera uređuju se propisom iz članka 76. ovoga Zakona.
Isporučitelji vodnih usluga dužni su trpjeti pristup radi postavljanja, zamjene i održavanja vodomjera u korist Hrvatskih voda u skladu s propisom iz članka 76. ovoga Zakona.
Članak 27. izmijenjenNN 127/2017: izmijenjen člankom 12.
Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje visinu naknade za korištenje voda.
Propisom iz stavka 1. ovoga članka mogu odredit će se odrediti korekcijski koeficijenti kojima se umanjuje iznos naknade za korištenje voda, kao i koeficijenti tehničkog gubitka vode u građevinama javne vodoopskrbe zbog prihvatljivih gubitaka vode i/ili radi poticanja određenih djelatnosti.
Naknada za korištenje voda za korištenje kopnenih voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama pogodnih za gospodarski uzgoj plaća se prema propisima o poljoprivrednom zemljištu.
Naknada za korištenje voda odredit će se u najnižoj visini za korištenje voda za potrebe grijanja stambenih građevina.
Članak 30. izmijenjenNN 127/2017: izmijenjen člankom 13.
Obveznici naknade za zaštitu voda su:
– osobe koje ispuštaju otpadne vode i
– osobe koje proizvode, ili unose ili uvoze iz drugih zemalja mineralna gnojiva te ih stavljaju na tržište na području Republike Hrvatske.
Članak 31. izmijenjenNN 127/2017: izmijenjen člankom 18.
Osnovica za obračun naknade za zaštitu voda iz članka 30. podstavka 1. ovoga Zakona je količina (prostorni (kubni metar) ispuštene otpadne vode.
Ako se količina ispuštene vode iz bilo kojih razloga ne može izmjeriti (ne postoji mjerač protoka, nije ispravan, ne koristi se ili dr.), smatra se da je količina ispuštene otpadne vode jednaka količini zahvaćene ili isporučene vode obvezniku, umanjene za tehnološki gubitak koji se za pojedine grane industrije određuje propisom iz članka 76. ovoga Zakona.
Osnovica naknade za zaštitu voda iz članka 30. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona je količina dušika u mineralnim gnojivima koja su proizvedena, odnosno uvezena u Republiku Hrvatsku.
Članak 32. izmijenjenNN 127/2017: izmijenjen člankom 14.
Propisom iz članka 36. ovoga Zakona propisuju se korekcijski koeficijenti kojima se umanjuje ili uvećava iznos naknade za zaštitu voda iz članka 30. podstavka 1. ovoga Zakona.
Korekcijski koeficijenti izražavaju sastav otpadnih voda kroz pokazatelje onečišćenja voda, a osobito prisutnost opasnih i drugih onečišćujućih tvari u otpadnim vodama.
Propisom iz članka 36. ovoga Zakona propisuju se korekcijski koeficijenti kojima se umanjuje iznos naknade za zaštitu voda iz članka 30. podstavka 1. ovoga Zakona na područjima naselja u kojima je izgrađen uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i postiže stvarni učinak u pročišćavanju otpadnih voda. Korekcijski koeficijenti se određuju u odnosu na stupanj ovisno o stupnju pročišćavanja otpadnih voda.
Članak 33. izmijenjenNN 127/2017: izmijenjen člankom 18.; NN 66/2019: izmijenjen člankom 4.
Hrvatske vode obračunavaju i naplaćuju naknadu za zaštitu voda od: – osoba osobama koje ispuštaju otpadne vode temeljem vodopravne dozvole ili rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, – osoba koje pri obavljanju gospodarske djelatnosti u prirodni prijamnik ili sustav javne odvodnje, ako su u obvezi imati okolišnu dozvolu u skladu s propisima o zaštiti okoliša, odnosno vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda i ako imaju obvezu redovitog uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda.
Isporučitelji vodnih usluga obračunavaju i naplaćuju naknadu za zaštitu voda osobama:
– koje ispuštaju otpadne vode u sustav javne odvodnje ili u septičke ili sabirne jame, u količini većoj od 30 prostornih metara (m3) dnevno i Naknadu za zaštitu voda od osoba koje koriste javni vodoopskrbni sustav i ispuštaju sanitarne i druge otpadne vode, osim osoba iz stavka 1. ovoga članka, obračunavaju i naplaćuju isporučitelji uz cijenu vodne usluge javne odvodnje i
– pravnih osoba koje ispuštaju sanitarne i druge otpadne vode, a kojima voda nije isporučena putem građevina javne vodoopskrbe.
– koje ispuštaju otpadne vode u prirodni prijamnik putem individualnog sustava javne odvodnje koji je priključen na sustav javne vodoopskrbe, osim osoba iz stavka 1. ovoga članka, uz cijenu vodne usluge javne vodoopskrbe uz cijenu vodne usluge.
Naplaćene iznose naknade, isporučitelji vodne usluge doznačuju Hrvatskim vodama u rokovima i na način određen propisom iz članka 76. ovoga Zakona kojim se uređuje obračunavanje i plaćanje naknade za zaštitu voda.
Naknada za zaštitu voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se prema stvarnim podacima o osnovici i pokazateljima onečišćenja voda (konačni obračun), a može se plaćati obračunavati i po procijenjenim podacima o osnovici i pokazateljima onečišćenja voda (privremeni obračun) za razdoblje kraće od kalendarske godine. Naknada za zaštitu voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se rješenjem Hrvatskih voda po konačnom obračunu odnosno ili putem obračunskog lista koji sadržava obračunske elemente i uplatnicu, po privremenom obračunu.
Naknada za zaštitu voda iz stavka 2. ovoga članka obračunava se putem računa isporučitelja vodne usluge, i zasebno se iskazuje na računu. Za poslove iz stavka 2. ovoga članka isporučitelju vodne usluge pripada naknada u visini 5% naplaćene naknade za zaštitu voda.
Članak 44. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 5.
Prihod od naknade za melioracijsku odvodnju koristi se za održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave.
Prihod od naknade za melioracijsku odvodnju koristi se prema načelu solidarnosti i prvenstva u potrebama na području jedinice područne (regionalne) samouprave na kojem je ostvarena.
Jedinica područne (regionalne) samouprave ulaže sredstva naknade za melioracijsku odvodnju i/ili druga sredstva svoga proračuna za namjene iz stavka 1. ovoga članka posredstvom Hrvatskih voda, o čemu sklapaju ugovor.
Članak 44.a brisanNN 66/2019: brisan člankom 6.
Do primopredaje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju sukladno Zakonu o vodama Vlada Republike Hrvatske donosi uredbu o visini naknade za melioracijsku odvodnju sa sadržajem iz članka 43. Zakona.
Do primopredaje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju sukladno Zakonu o vodama
– Hrvatske vode imaju sva prava i obveze koje odredbama ovoga Zakona imaju jedinice područne (regionalne) samouprave u obračunu i naplati naknade za melioracijsku odvodnju uključujući vođenje očevidnika naknade za melioracijsku odvodnju,
– naknada za melioracijsku odvodnju prihod je Hrvatskih voda,
– naknada za melioracijsku odvodnju koristi se za održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave prema načelu solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske i
– Hrvatske vode su ovlaštene financirati namjene iz podstavka 3. ovoga stavka na teret naknade za uređenje voda.
Brisan.
Odredba članka 44.a brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 66/2019.
Članak 52. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 7.
Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave Javni isporučitelj vodnih usluga može svojom odlukom odrediti da se uz cijenu vodne usluge javne vodoopskrbe, odnosno uz cijenu vodne usluge javne odvodnje plaća i naknada za razvoj. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave može, sukladno provedbenom propisu Zakona o vodama kojim se uspostavljaju uslužna područja, uvesti naknadu za razvoj na uslužnom području kada je to potrebno radi ravnomjerne izgradnje (u daljnjem tekstu: odluka o naknadi za razvoj).
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave može uvesti naknadu za razvoj kada su radi zaštite izvorišta u zonama sanitarne zaštite potrebna povećana ulaganja u komunalne vodne građevine.
Odluka o naknadi za razvoj donosi se za razdoblje važenja plana gradnje komunalnih vodnih građevina.
Javni isporučitelj vodne usluge ne smije obračunavati i naplaćivati naknadu za razvoj protivno odredbama odluke o naknadi za razvoj.
Javni isporučitelj vodne usluge objavljuje odluku o naknadi za razvoj u »Narodnim novinama«.
Odluku o naknadi za razvoj javni isporučitelj vodnih usluga dužan je dostaviti Vijeću za vodne usluge u roku od pet dana od dana donošenja.
Članak 56. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 8.
Visina naknade za razvoj na jedinicu mjere isporučene vodne usluge ili stopa na iznos cijene vodne usluge određuje se odlukom o obračunu i naplati naknade za razvoj, koju donose tijela iz članka 52. ovoga Zakona.
Odlukom o naknadi za razvoj određuje se visina naknade za razvoj u kunama po kubnom metru osnovice.
Odlukom iz stavka 1. ovoga članka propisuju se detaljnije namjene kojima služi prihod od naknade za razvoj, način i rokove uplate naknade za razvoj, nadzor nad obračunom i naplatom naknade za razvoj, a može detaljnije propisati obveznike, osnovicu, izuzeća od plaćanja, oslobođenja i olakšice, prekršajne odredbe te postupak za njihovo ostvarenje.
Članak 57. izmijenjenNN 127/2017: izmijenjen člankom 15.; NN 66/2019: izmijenjen člankom 9.
Prihodi od naknade za razvoj koriste se za financiranje gradnje komunalnih vodnih građevina sukladno planu gradnje komunalnih vodnih građevina iz Zakona o vodama na vodoopskrbnom području, području aglomeracije, odnosno uslužnom području odnosno za financiranje otplate zajmova i kredita za gradnju komunalnih vodnih građevina sukladno financijskom planu javnog isporučitelja vodnih usluga, koji se donose u skladu sa zakonom kojim se uređuju vodne usluge.
Članak 58. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 10.
Naknada za razvoj mora se koristiti tako da se osigura ravnomjeran razvoj sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje na vodoopskrbnom području ili aglomeraciji. može se uvesti u jednakoj visini ili u različitim visinama na uslužnom području.
Naknada za razvoj u različitim visinama na uslužnom području uvodi se s dvije sastavnice, i to kao:
– dio naknade koji se plaća na cijelom uslužnom području, a prihodi od nje koriste se za dijelove sustava javne vodoopskrbe i/ili sustava javne odvodnje koji služe korisnicima vodnih usluga na cijelom uslužnom području ili njegovu pretežitom dijelu ili se koriste za dijelove sustava javne vodoopskrbe i/ili sustava javne odvodnje koji služe isključivo korisnicima vodnih usluga na području određene jedinice lokalne samouprave, ako se s njezina područja ne mogu osigurati dostatni prihodi za te namjene (zajednički dio naknade za razvoj) i
– dio naknade koji se plaća na području jedinice lokalne samouprave, a prihodi od nje koriste se za dijelove sustava javne vodoopskrbe i/ili sustava javne odvodnje koji služe isključivo korisnicima vodnih usluga na području te jedinice lokalne samouprave (posebni dio naknade za razvoj).
Naknada za razvoj u različitim visinama na uslužnom području uvodi se uz prethodnu tehno-ekonomsku analizu.
Prihod od naknade za razvoj uvedene u jednakoj visini na uslužnom području i prihod od zajedničkog dijela naknade za razvoj koristi se sukladno planu gradnje komunalnih vodnih građevina vodeći se načelom prvenstva u potrebama i solidarnosti.
Javni isporučitelj vodnih usluga dužan je uvesti naknadu za razvoj u različitim visinama na uslužnom području ako jedna ili više jedinica lokalne samouprave iskaže takvu inicijativu, obrazloženu u pisanom obliku.
Način određivanja visine naknade za razvoj, njezin obračun i plaćanje propisuju se uredbom o metodologiji za određivanje cijena vodnih usluga iz zakona kojim se uređuju vodne usluge.
Članak 58.a brisanNN 66/2019: brisan člankom 11.
Ako je naknada za razvoj uvedena na području jedinica lokalne samouprave na kojem se koristi više od ½ vodnih usluga u odnosu na vodoopskrbno područje, područje aglomeracije, odnosno uslužno područje, na zahtjev isporučitelja vodnih usluga, Vijeće za vodne usluge može donijeti odluku kojom se proširuje obveza plaćanja naknade za razvoj na vodoopskrbnom području, području aglomeracije, odnosno uslužnom području.
Ako je visina naknade za razvoj neujednačena na vodoopskrbnom području, području aglomeracije, odnosno uslužnom području na zahtjev isporučitelja vodnih usluga, Vijeće za vodne usluge može donijeti odluku kojom se ujednačava visina naknade za razvoj na vodoopskrbnom području, području aglomeracije, odnosno uslužnom području.
Odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka objavljuju se u službenim glasilima jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave.
Za vrijeme važenja odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka predstavničko tijelo iz članka 52. stavka 1., odnosno stavka 3. ovoga Zakona ne može o istom predmetu donijeti odluku iz članka 52. stavka 1., odnosno stavka 3. ovoga Zakona.
Brisan.
Odredba članka 58.a brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 66/2019.
Članak 71. izmijenjenNN 127/2017: izmijenjen člankom 16.
Rješenje o izvršenju protiv pravnih osoba, obrtnika i osoba koje obavljaju djelatnosti u vidu slobodnih zanimanja, na novčanim sredstvima na poslovnim računima obveznika, radi naplate Izvršenje vodnih naknada za koje rješenja o obračunu donose Hrvatske vode, osim obveznika izvršenja naknade za uređenje voda iz članka 72. stavak 1. ovoga Zakona, donose Hrvatske vode u upravnom postupku. ovoga Zakona, provodi se primjenom odredbi kojima se uređuje izvršenje novčanih obveza iz zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.
Izvršne isprave na temelju kojih se provodi izvršenje iz stavka 1. ovoga članka su rješenja o obračunu vodnih naknada.
O žalbi protiv rješenja o izvršenju koje donose Hrvatske vode odlučuje Ministarstvo.
Članak 73. izmijenjenNN 127/2017: izmijenjen člankom 17.
Ovrhu naknade za zaštitu voda i naknade za razvoj koje obračunavaju i naplaćuju javni isporučitelji vodnih usluga, pokreću te osobe kao ovrhovoditelji, zajedno s ovrhom cijena vodnih usluga.
Ovrhu protiv obveznika vodnih naknada, za koje rješenje o obračunu donose Hrvatske vode, osim u slučaju iz članka 71. stavka 1. ovoga Zakona, pokreću Hrvatske vode kao ovrhovoditelj po Ovršnom zakonu.
Hrvatske vode su ovlaštene pokrenuti ovrhu na temelju ovršne (izvršne) isprave, kao ovrhovoditelj po Ovršnom zakonu, i protiv obveznika iz članka 71. stavka 1. ovoga Zakona, ali na drugim predmetima ovrhe, osim onih iz članka 71. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 76. izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 4.
Ministar pravilnicima detaljnije propisuje obračun i naplatu vodnih naknada, osim naknade za melioracijsku odvodnju, naknade za navodnjavanje i naknade za razvoj, a osobito obveznike, osnovicu, obračunska razdoblja, privremeni i konačni obračun, sadržaj iskaza obračuna vodnih naknada kada se one naplaćuju putem uplatnica, sadržaj rješenja o obračunu vodne naknade, rokove plaćanja, ustanovljavanje i vođenje očevidnika vodnih naknada, dostavu podataka iz očevidnika propisanih Zakonom o vodama način ostvarenja prava na povrat preplaćenih iznosa vodnih naknada, korekcijske koeficijente za obračun vodnoga doprinosa, obrasce rješenja o obračunu vodnih naknada, gdje je potrebno, te druga pitanja na koja upućuje ovaj Zakon.
Članak 79. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člancima 12. i 15.
Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, osim nad provedbom javnih ovlasti osoba iz članka 78. ovoga Zakona, provodi Državna vodopravna inspekcija u Ministarstvu. Poslove Državne vodopravne inspekcije mogu obavljati i drugi državni službenici Ministarstva koje na to ovlasti ministar središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove vodopravne inspekcije, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Članak 80. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 15.
Pored ovlasti uređenih Zakonom o sustavu državne uprave, državni vodopravni inspektori ovlašteni su zahtijevati od odgovorne osobe u nadziranoj pravnoj osobi, odnosno od nadzirane fizičke osobe da:
1. omogući izravan uvid u način obavljanja djelatnosti,
2. dostavi na uvid sve potrebne podatke i dokumentaciju i
3. izvijesti o poduzetim mjerama za otklanjanje utvrđenih nedostataka.
Članak 81. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 15.
Po utvrđenju nepravilnosti i nedostataka u primjeni ovoga Zakona i na temelju njega donesenih provedbenih propisa, državni vodopravni inspektor je ovlašten i obvezan donijeti rješenje kojim će odrediti mjere za usklađenje postupanja nadzirane pravne ili fizičke osobe s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih provedbenih propisa i rok za njihovo otklanjanje.
Članak 82. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člancima 13. i 15.
O žalbi protiv rješenja državnoga vodopravnoga inspektora odlučuje povjerenstvo za žalbe koje se osniva temeljem odredbi Zakona o vodama.
Žalba Protiv rješenja vodopravnog inspektora može se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba.
Žalbu protiv rješenja vodopravnog inspektora rješava nadležna ustrojstvena jedinica za drugostupanjski upravni postupak u središnjem tijelu državne uprave nadležnom za inspekcijske poslove.
Žalba protiv rješenja vodopravnog inspektora ne odgađa izvršenje rješenja.
Povjerenstvo za žalbe može iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka odgoditi izvršenje rješenja ako postoji opasnost od nenadoknadive štete.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 83. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 15.
Hrvatske vode su ovlaštene provesti kontrolu obračuna i naplate naknade za uređenje voda nad jedinicama lokalne samouprave ili pravnim osobama kojima je povjeren obračun i naplata komunalne naknade te kontrolu obračuna i naplate naknade za korištenje voda nad pravnim i fizičkim osobama iz članka 25. stavka 3. ovoga Zakona.
U provedbi kontrole iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni zaposlenici Hrvatskih voda imaju pravo pregledati temeljna financijska izvješća i ostale poslovne spise, mjerne uređaje kontroliranih osoba i zabilježiti iskaz zaposlenika kontroliranih osoba.
O provedenoj kontroli ovlašteni zaposlenik Hrvatskih voda sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika se dostavlja kontroliranoj osobi i Državnoj vodopravnoj inspekciji središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove vodopravne inspekcije.
Ukoliko se utvrde nepravilnosti u obračunu i naplati naknade za uređenje voda ili naknade za zaštitu voda, Hrvatske vode su ovlaštene, sukladno Općem poreznom zakonu, protiv kontroliranih osoba donijeti rješenje o ovrsi neplaćenih iznosa vodnih naknada na temelju vjerodostojne isprave. Vjerodostojna isprava je zapisnik iz stavka 3. ovoga članka ili zapisnik o obavljenoj inspekciji.
Ako je ovlašteni zaposlenik Hrvatskih voda onemogućen u provedbi kontrole iz ovoga članka, obavijestit će Državnu vodopravnu inspekciju središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove vodopravne inspekcije radi provedbe inspekcijskog nadzora.
Hrvatske vode će prije pokretanja izvršenja iz stavka 4. ovoga članka naložiti kontroliranoj osobi ispravak nepravilnosti utvrđenih zapisnikom iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 85. izmijenjenNN 66/2019: izmijenjen člankom 14.; NN 36/2024: izmijenjen člankom 5.
Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 1320,00 do 300.000,00 kuna 39.810,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. ne dostavi podatke o količini mineralnih gnojiva sukladno članku 34. stavku 2. ovoga Zakona;
2. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 42. stavku 4. ovoga Zakona;
3. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 49. stavku 4. ovoga Zakona;
4. obračunava i/ili naplaćuje naknadu za razvoj protivno članku 52. stavku 3. ovoga Zakona;
5. ne objavi odluku o naknadi za razvoj u »Narodnim novinama« u skladu s člankom 52. stavkom 4. ovoga Zakona;
6. ne dostavi odluku o naknadi za razvoj sukladno članku 52. stavku 5. ovoga Zakona;
7. ne koristi prihode od naknade za razvoj sukladno članku 57. ovoga Zakona;
8. ne postupi sukladno članku 80. ovoga Zakona i
5 9. ne postupi sukladno članku 83. stavku 5. ovoga Zakona.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 130,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka koji počini fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 130,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura.
Članak 85.a izmijenjenNN 36/2024: izmijenjen člankom 6.
Novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 530,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba uključujući i jedinice lokalne samouprave ako:
1. ne postupa sukladno članku 17. stavcima 1., 5. i 7. ovoga Zakona,
2. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 19. ovoga Zakona,
3. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 42. stavku 5. ovoga Zakona,
4. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 49. stavku 5. ovoga Zakona.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi uključujući i gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 400,00 50,00 do 1.000,00 kuna 130,00 eura.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka koji počini fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 400,00 50,00 do 1.000,00 kuna 130,00 eura.