Izmjene: NN 66/2019

Članak 3.a izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Voda ima svoju ekonomsku vrijednost koju čine troškovi potrebni radi osiguranja njezine dostupnosti, uključujući troškove resursa i troškove gradnje, pogona i održavanja vodnih građevina te okolišne troškove.

Ovim se Zakonom osigurava povrat troškova iz stavka 1. ovoga članka kroz politiku cijena vode i sukladno ovome stavku i stavcima 3. do 6. ovoga članka (načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti). Načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti uključuje, ali nije ograničeno na načelo povrata troškova od vodnih usluga iz stavka 6. ovoga članka.

Načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti provodi se sukladno ekonomskoj analizi i načelu »onečišćivač plaća« iz zakona kojim se uređuju vode.

Načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti provodi se tako da osigura odgovarajući poticaj korisnicima da koriste vodne resurse učinkovito i da time pridonesu ostvarenju ciljeva upravljanja vodama i zaštite voda iz članaka 4. i 40. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09., 63/11., 130/11., 56/13. i 14/14.). zakona kojim se uređuju vode.

Ovim Zakonom osigurava se odgovarajući doprinos raznih korisnika, podijeljenih najmanje na industriju, kućanstva i poljoprivredu, povratu troškova od vodnih aktivnosti, sukladno stavku 2. ovoga članka.

Pri provedbi načela povrata troškova od vodnih aktivnosti vodit će se računa o socijalnim, okolišnim i gospodarskim učincima povrata, kao i zemljopisnim i klimatskim uvjetima u zemlji.

Povrat troškova od vodnih usluga osigurava se jednim dijelom plaćanjem cijena vodnih usluga i naknade za razvoj na području pružanja vodnih usluga, a drugim dijelom plaćanjem naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda na području Republike Hrvatske (načelo povrata troškova od vodnih usluga).

Odredbe stavaka 1. do 6. ovoga članka ne sprječavaju financiranje određenih preventivnih ili popravnih mjera radi postizanja ciljeva upravljanja vodama i zaštite voda iz članaka 4. i 40. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09., 63/11., 130/11., 56/13. i 14/14.). zakona kojim se uređuju vode.

Odredbe stavaka 3. i 4. ovoga članka neće se primijeniti na određenu vodnu aktivnost ako je to u skladu s ustaljenom praksom i u mjeri u kojoj se time ne dovode u pitanje svrha i postizanje ciljeva upravljanja vodama i zaštite voda iz članaka 4. i 40. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09., 63/11., 130/11., 56/13. i 14/14.). zakona kojim se uređuju vode.

Izvještaj o provedbi Plana upravljanja vodnim područjem iz zakona kojim se uređuju vode sadržava i izvještaj o planiranim koracima za provedbu stavaka 1. do 5. ovoga članka, izvještaj o neprimjeni odredbi navedenih u stavku 8. ovoga članka i razloge te neprimjene.

Članak 5. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Vodne naknade su:

1. vodni doprinos,

2. naknada za uređenje voda,

3. naknada za korištenje voda,

4. naknada za zaštitu voda,

5. naknada za melioracijsku odvodnju,

6. naknada za navodnjavanje i

7. naknada za razvoj.

Vodne naknade javna su davanja.

Obračun i naplata vodnih naknada iz stavka 1. točke 1. do 4. ovoga članka (vodne naknade za upravljanje vodama) u interesu je Republike Hrvatske.

Obračun i naplata naknade za melioracijsku odvodnju i naknade za navodnjavanje, u interesu je jedinice područne (regionalne) samouprave.

Obračun i naplata naknade za razvoj u interesu je jedinica lokalne samouprave na uslužnom području i jedinica područne (regionalne) samouprave na uslužnom području Republike Hrvatske.

Vodne naknade iz stavka 1. točke 1. do 4. ovoga članka prihod su Hrvatskih voda, osim gdje je ovim Zakonom drukčije uređeno.

Pored namjena propisanih u člancima kojim se uređuju namjene pojedinih vrsta vodnih naknada, prihodi od vodnih naknada iz stavka 1. točke 1. do 4. ovoga članka koriste i za izvršenje javnih ovlasti Hrvatskih voda koje nisu izričito spomenute u tim odredbama, kao i drugih izdataka poslovanja Hrvatskih voda.

Naknada za melioracijsku odvodnju i naknada za navodnjavanje prihod su proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave.

Naknada za razvoj prihod je javnoga isporučitelja vodne usluge.

Članak 21. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Prihod od naknade za uređenje voda koristi se za:

– provedbu preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava,

– gradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina,

– gradnju građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju,

– gradnju mješovitih melioracijskih građevina kojima upravljaju Hrvatske vode

– gradnju i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju,

– uklanjanje riječnog nanosa s pomorskog dobra,

– financiranje gradnje građevina urbane oborinske odvodnje (akumulacije, retencije i obodni kanali) kada je prijemna sposobnost izgrađenih građevina urbane oborinske odvodnje ili postojećih vodotoka nedostatna primiti višak oborinskih voda i

– podmirenje troškova pripremnih i pravnih radnji radi upisa javnoga vodnog dobra u zemljišne knjige i katastar, te kupnje i izvlaštenja nekretnina u korist javnoga vodnog dobra.

Prihod od naknade za uređenje voda koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske.

Prijenos sredstava ove naknade pravnoj osobi iz članka 195. Zakona o vodama za namjene uređene tim člankom ne smatra se isporukom dobara niti uslugom uz naknadu.

Sredstva iz članka 17. stavka 6. podstavka 2. ovoga Zakona koriste se za gradnju i održavanje građevina oborinske odvodnje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i/ili podmirenje troškova nastalih pri obračunu i naplati naknade za uređenje voda.

Članak 33. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Hrvatske vode obračunavaju i naplaćuju naknadu za zaštitu voda od: – osoba osobama koje ispuštaju otpadne vode temeljem vodopravne dozvole ili rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, – osoba koje pri obavljanju gospodarske djelatnosti u prirodni prijamnik ili sustav javne odvodnje, ako su u obvezi imati okolišnu dozvolu u skladu s propisima o zaštiti okoliša, odnosno vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda i ako imaju obvezu redovitog uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda.

Isporučitelji vodnih usluga obračunavaju i naplaćuju naknadu za zaštitu voda osobama:

– koje ispuštaju otpadne vode u sustav javne odvodnje ili u septičke ili sabirne jame, u količini većoj od 30 kubnih metara (m3) dnevno i Naknadu za zaštitu voda od osoba koje koriste javni vodoopskrbni sustav i ispuštaju sanitarne i druge otpadne vode, osim osoba iz stavka 1. ovoga članka, obračunavaju i naplaćuju isporučitelji uz cijenu vodne usluge javne odvodnje i

– pravnih osoba koje ispuštaju sanitarne i druge otpadne vode, a kojima voda nije isporučena putem građevina javne vodoopskrbe.

– koje ispuštaju otpadne vode u prirodni prijamnik putem individualnog sustava javne odvodnje koji je priključen na sustav javne vodoopskrbe, osim osoba iz stavka 1. ovoga članka, uz cijenu vodne usluge javne vodoopskrbe uz cijenu vodne usluge.

Naplaćene iznose naknade, isporučitelji vodne usluge doznačuju Hrvatskim vodama u rokovima i na način određen propisom iz članka 76. ovoga Zakona kojim se uređuje obračunavanje i plaćanje naknade za zaštitu voda.

Naknada za zaštitu voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se prema stvarnim podacima o osnovici i pokazateljima onečišćenja voda (konačni obračun), a može se plaćati obračunavati i po procijenjenim podacima o osnovici i pokazateljima onečišćenja voda (privremeni obračun) za razdoblje kraće od kalendarske godine. Naknada za zaštitu voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se rješenjem Hrvatskih voda po konačnom obračunu odnosno ili putem obračunskog lista koji sadržava obračunske elemente i uplatnicu, po privremenom obračunu.

Naknada za zaštitu voda iz stavka 2. ovoga članka obračunava se putem računa isporučitelja vodne usluge, i zasebno se iskazuje na računu. Za poslove iz stavka 2. ovoga članka isporučitelju vodne usluge pripada naknada u visini 5% naplaćene naknade za zaštitu voda.

Članak 44. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Prihod od naknade za melioracijsku odvodnju koristi se za održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave.

Prihod od naknade za melioracijsku odvodnju koristi se prema načelu solidarnosti i prvenstva u potrebama na području jedinice područne (regionalne) samouprave na kojem je ostvarena.

Jedinica područne (regionalne) samouprave ulaže sredstva naknade za melioracijsku odvodnju i/ili druga sredstva svoga proračuna za namjene iz stavka 1. ovoga članka posredstvom Hrvatskih voda, o čemu sklapaju ugovor.

Članak 44.a brisančlankom 6. ovoga akta

Do primopredaje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju sukladno Zakonu o vodama Vlada Republike Hrvatske donosi uredbu o visini naknade za melioracijsku odvodnju sa sadržajem iz članka 43. Zakona.

Do primopredaje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju sukladno Zakonu o vodama

– Hrvatske vode imaju sva prava i obveze koje odredbama ovoga Zakona imaju jedinice područne (regionalne) samouprave u obračunu i naplati naknade za melioracijsku odvodnju uključujući vođenje očevidnika naknade za melioracijsku odvodnju,

– naknada za melioracijsku odvodnju prihod je Hrvatskih voda,

– naknada za melioracijsku odvodnju koristi se za održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave prema načelu solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske i

– Hrvatske vode su ovlaštene financirati namjene iz podstavka 3. ovoga stavka na teret naknade za uređenje voda.

Članak 52. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave Javni isporučitelj vodnih usluga može svojom odlukom odrediti da se uz cijenu vodne usluge javne vodoopskrbe, odnosno uz cijenu vodne usluge javne odvodnje plaća i naknada za razvoj. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave može, sukladno provedbenom propisu Zakona o vodama kojim se uspostavljaju uslužna područja, uvesti naknadu za razvoj na uslužnom području kada je to potrebno radi ravnomjerne izgradnje (u daljnjem tekstu: odluka o naknadi za razvoj).

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave može uvesti naknadu za razvoj kada su radi zaštite izvorišta u zonama sanitarne zaštite potrebna povećana ulaganja u komunalne vodne građevine.

Odluka o naknadi za razvoj donosi se za razdoblje važenja plana gradnje komunalnih vodnih građevina.

Javni isporučitelj vodne usluge ne smije obračunavati i naplaćivati naknadu za razvoj protivno odredbama odluke o naknadi za razvoj.

Javni isporučitelj vodne usluge objavljuje odluku o naknadi za razvoj u »Narodnim novinama«.

Odluku o naknadi za razvoj javni isporučitelj vodnih usluga dužan je dostaviti Vijeću za vodne usluge u roku od pet dana od dana donošenja.

Članak 56. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Visina naknade za razvoj na jedinicu mjere isporučene vodne usluge ili stopa na iznos cijene vodne usluge određuje se odlukom o obračunu i naplati naknade za razvoj, koju donose tijela iz članka 52. ovoga Zakona.

Odlukom o naknadi za razvoj određuje se visina naknade za razvoj u kunama po kubnom metru osnovice.

Odlukom iz stavka 1. ovoga članka propisuju se detaljnije namjene kojima služi prihod od naknade za razvoj, način i rokove uplate naknade za razvoj, nadzor nad obračunom i naplatom naknade za razvoj, a može detaljnije propisati obveznike, osnovicu, izuzeća od plaćanja, oslobođenja i olakšice, prekršajne odredbe te postupak za njihovo ostvarenje.

Članak 57. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Prihodi od naknade za razvoj koriste se za financiranje gradnje komunalnih vodnih građevina sukladno planu gradnje komunalnih vodnih građevina iz Zakona o vodama na vodoopskrbnom području, području aglomeracije, odnosno uslužnom području. Javni isporučitelj vodnih usluga može koristiti do 20% prikupljenih sredstava naknade za razvoj za pokriće troškova održavanja i pogona građevina za javnu odvodnju izgrađenih radi zaštite površinskih i podzemnih voda u zonama sanitarne zaštite, što uključuje i druge troškove koji se po odredbama zakona kojim se uređuju vode podmiruju iz cijene odnosno za financiranje otplate zajmova i kredita za gradnju komunalnih vodnih građevina sukladno financijskom planu javnog isporučitelja vodnih usluga, koji se donose u skladu sa zakonom kojim se uređuju vodne usluge.

Članak 58. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Naknada za razvoj mora se koristiti tako da se osigura ravnomjeran razvoj sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje na vodoopskrbnom području ili aglomeraciji. može se uvesti u jednakoj visini ili u različitim visinama na uslužnom području.

Naknada za razvoj u različitim visinama na uslužnom području uvodi se s dvije sastavnice, i to kao:

– dio naknade koji se plaća na cijelom uslužnom području, a prihodi od nje koriste se za dijelove sustava javne vodoopskrbe i/ili sustava javne odvodnje koji služe korisnicima vodnih usluga na cijelom uslužnom području ili njegovu pretežitom dijelu ili se koriste za dijelove sustava javne vodoopskrbe i/ili sustava javne odvodnje koji služe isključivo korisnicima vodnih usluga na području određene jedinice lokalne samouprave, ako se s njezina područja ne mogu osigurati dostatni prihodi za te namjene (zajednički dio naknade za razvoj) i

– dio naknade koji se plaća na području jedinice lokalne samouprave, a prihodi od nje koriste se za dijelove sustava javne vodoopskrbe i/ili sustava javne odvodnje koji služe isključivo korisnicima vodnih usluga na području te jedinice lokalne samouprave (posebni dio naknade za razvoj).

Naknada za razvoj u različitim visinama na uslužnom području uvodi se uz prethodnu tehno-ekonomsku analizu.

Prihod od naknade za razvoj uvedene u jednakoj visini na uslužnom području i prihod od zajedničkog dijela naknade za razvoj koristi se sukladno planu gradnje komunalnih vodnih građevina vodeći se načelom prvenstva u potrebama i solidarnosti.

Javni isporučitelj vodnih usluga dužan je uvesti naknadu za razvoj u različitim visinama na uslužnom području ako jedna ili više jedinica lokalne samouprave iskaže takvu inicijativu, obrazloženu u pisanom obliku.

Način određivanja visine naknade za razvoj, njezin obračun i plaćanje propisuju se uredbom o metodologiji za određivanje cijena vodnih usluga iz zakona kojim se uređuju vodne usluge.

Članak 58.a brisančlankom 11. ovoga akta

Ako je naknada za razvoj uvedena na području jedinica lokalne samouprave na kojem se koristi više od ½ vodnih usluga u odnosu na vodoopskrbno područje, područje aglomeracije, odnosno uslužno područje, na zahtjev isporučitelja vodnih usluga, Vijeće za vodne usluge može donijeti odluku kojom se proširuje obveza plaćanja naknade za razvoj na vodoopskrbnom području, području aglomeracije, odnosno uslužnom području.

Ako je visina naknade za razvoj neujednačena na vodoopskrbnom području, području aglomeracije, odnosno uslužnom području na zahtjev isporučitelja vodnih usluga, Vijeće za vodne usluge može donijeti odluku kojom se ujednačava visina naknade za razvoj na vodoopskrbnom području, području aglomeracije, odnosno uslužnom području.

Odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka objavljuju se u službenim glasilima jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave.

Za vrijeme važenja odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka predstavničko tijelo iz članka 52. stavka 1., odnosno stavka 3. ovoga Zakona ne može o istom predmetu donijeti odluku iz članka 52. stavka 1., odnosno stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 79. izmijenjenčlancima 12. i 15. ovoga akta

Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, osim nad provedbom javnih ovlasti osoba iz članka 78. ovoga Zakona, provodi Državna vodopravna inspekcija u Ministarstvu. Poslove Državne vodopravne inspekcije mogu obavljati i drugi državni službenici Ministarstva koje na to ovlasti ministar središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove vodopravne inspekcije, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 80. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Pored ovlasti uređenih Zakonom o sustavu državne uprave, državni vodopravni inspektori ovlašteni su zahtijevati od odgovorne osobe u nadziranoj pravnoj osobi, odnosno od nadzirane fizičke osobe da:

1. omogući izravan uvid u način obavljanja djelatnosti,

2. dostavi na uvid sve potrebne podatke i dokumentaciju i

3. izvijesti o poduzetim mjerama za otklanjanje utvrđenih nedostataka.

Članak 81. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Po utvrđenju nepravilnosti i nedostataka u primjeni ovoga Zakona i na temelju njega donesenih provedbenih propisa, državni vodopravni inspektor je ovlašten i obvezan donijeti rješenje kojim će odrediti mjere za usklađenje postupanja nadzirane pravne ili fizičke osobe s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih provedbenih propisa i rok za njihovo otklanjanje.

Članak 82. izmijenjenčlancima 13. i 15. ovoga akta

O žalbi protiv rješenja državnoga vodopravnoga inspektora odlučuje povjerenstvo za žalbe koje se osniva temeljem odredbi Zakona o vodama.

Žalba Protiv rješenja vodopravnog inspektora može se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba.

Žalbu protiv rješenja vodopravnog inspektora rješava nadležna ustrojstvena jedinica za drugostupanjski upravni postupak u središnjem tijelu državne uprave nadležnom za inspekcijske poslove.

Žalba protiv rješenja vodopravnog inspektora ne odgađa izvršenje rješenja.

Povjerenstvo za žalbe može iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka odgoditi izvršenje rješenja ako postoji opasnost od nenadoknadive štete.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 83. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Hrvatske vode su ovlaštene provesti kontrolu obračuna i naplate naknade za uređenje voda nad jedinicama lokalne samouprave ili pravnim osobama kojima je povjeren obračun i naplata komunalne naknade te kontrolu obračuna i naplate naknade za korištenje voda nad pravnim i fizičkim osobama iz članka 25. stavka 3. ovoga Zakona.

U provedbi kontrole iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni zaposlenici Hrvatskih voda imaju pravo pregledati temeljna financijska izvješća i ostale poslovne spise, mjerne uređaje kontroliranih osoba i zabilježiti iskaz zaposlenika kontroliranih osoba.

O provedenoj kontroli ovlašteni zaposlenik Hrvatskih voda sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika se dostavlja kontroliranoj osobi i Državnoj vodopravnoj inspekciji središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove vodopravne inspekcije.

Ukoliko se utvrde nepravilnosti u obračunu i naplati naknade za uređenje voda ili naknade za zaštitu voda, Hrvatske vode su ovlaštene, sukladno Općem poreznom zakonu, protiv kontroliranih osoba donijeti rješenje o ovrsi neplaćenih iznosa vodnih naknada na temelju vjerodostojne isprave. Vjerodostojna isprava je zapisnik iz stavka 3. ovoga članka ili zapisnik o obavljenoj inspekciji.

Ako je ovlašteni zaposlenik Hrvatskih voda onemogućen u provedbi kontrole iz ovoga članka, obavijestit će Državnu vodopravnu inspekciju središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove vodopravne inspekcije radi provedbe inspekcijskog nadzora.

Hrvatske vode će prije pokretanja izvršenja iz stavka 4. ovoga članka naložiti kontroliranoj osobi ispravak nepravilnosti utvrđenih zapisnikom iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 85. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ne dostavi podatke o količini mineralnih gnojiva sukladno članku 34. stavku 2. ovoga Zakona;

2. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 42. stavku 4. ovoga Zakona;

3. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 49. stavku 4. ovoga Zakona;

4. obračunava i/ili naplaćuje naknadu za razvoj protivno članku 52. stavku 3. ovoga Zakona;

5. ne objavi odluku o naknadi za razvoj u »Narodnim novinama« u skladu s člankom 52. stavkom 4. ovoga Zakona;

6. ne dostavi odluku o naknadi za razvoj sukladno članku 52. stavku 5. ovoga Zakona;

7. ne koristi prihode od naknade za razvoj sukladno članku 57. ovoga Zakona;

8. ne postupi sukladno članku 80. ovoga Zakona i

5 9. ne postupi sukladno članku 83. stavku 5. ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka koji počini fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.