Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva
Izmjene: NN 127/2017
Izmjene i dopune, NN 127/2017. Nastali tekst vrijedio od 21. prosinca 2017. do 17. srpnja 2019.
Ovim je aktom izmijenjeno 17 članaka i dodana 2 članka.
Članci su navedeni pod svojim brojevima u zakonu, a uz svaki stoji odredba ovoga akta koja ga je promijenila.
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 3. izmijenjenčlancima 1. i 2. ovoga akta
Financiranje vodnoga gospodarstva zasniva se na načelima:
1. Sredstva za financiranje vodnoga gospodarstva osiguravaju se iz vodnih naknada koje plaćaju korisnici vodnog sustava, odnosno onečišćivači voda, iz cijena vodnih usluga koje sukladno Zakonu o vodama plaćaju korisnici vodnih usluga te drugih sredstava određenih ovim Zakonom;
2. Sredstva vodnih naknada mogu se koristiti samo za namjene određene ovim Zakonom;
3. Sredstva vodnih naknada koriste se solidarno među svim korisnicima i prema prvenstvu u potrebama na području Republike Hrvatske, na vodnom području, na području jedinice područne (regionalne) samouprave, vodoopskrbnom području, aglomeraciji i na uslužnom području, osim u slučaju kada je ovim Zakonom drukčije određeno;
4. Voda ima svoju ekonomsku vrijednost koju čine izdaci potrebni radi osiguranja njezine dostupnosti i zaštite te radi izgradnje, upravljanja i održavanja vodnih sustava, i tu vrijednost cijena vode mora izraziti. Povrat tih izdataka osigurava se jednim dijelom plaćanjem cijena vodnih usluga na vodoopskrbnom području, aglomeraciji ili uslužnom području sukladno Zakonu o vodama te plaćanjem naknade za razvoj i naknade za priključenje, a drugim dijelom plaćanjem naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda na području Republike Hrvatske (načelo punoga povrata troškova);
4. Povrata troškova od vodnih aktivnosti, uključujući i povrat troškova od vodnih usluga iz članka 3.a ovoga Zakona;
5. Sredstva naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda nepovratno se dodjeljuju isporučiteljima vodnih usluga radi sufinanciranja ili financiranja gradnje komunalnih vodnih građevina. Korisnici vodnih usluga ne mogu biti dodatno opterećeni troškovima gradnje tih građevina u opsegu u kojem su isti financirani sredstvima naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda;
6. Sredstva naknade za zaštitu voda mogu se dodijeliti i osobama koje ispuštaju tehnološke otpadne vode, radi sufinanciranja ili financiranja izgradnje vodnih građevina za pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda, kao i osobama koje ispuštaju sanitarne otpadne vode, a koje se ne mogu priključiti na sustav javne odvodnje, radi sufinanciranja ili financiranja gradnje vodnih građevina za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda. Ako su te građevine u vlasništvu Republike Hrvatske, ili u vlasništvu pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska izravno ili neizravno ima većinski udio ili većinsko pravo odlučivanja, sredstva se dodjeljuju nepovratno pod uvjetom iz točke 5. ovoga članka, a ako nisu, dodjeljuju se kao zajmovi.
Članak 3.a dodančlankom 2. ovoga akta
Voda ima svoju ekonomsku vrijednost koju čine troškovi potrebni radi osiguranja njezine dostupnosti, uključujući troškove resursa i troškove gradnje, pogona i održavanja vodnih građevina te okolišne troškove.
Ovim se Zakonom osigurava povrat troškova iz stavka 1. ovoga članka kroz politiku cijena vode i sukladno ovome stavku i stavcima 3. do 6. ovoga članka (načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti). Načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti uključuje, ali nije ograničeno na načelo povrata troškova od vodnih usluga iz stavka 6. ovoga članka.
Načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti provodi se sukladno ekonomskoj analizi i načelu »onečišćivač plaća« iz zakona kojim se uređuju vode.
Načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti provodi se tako da osigura odgovarajući poticaj korisnicima da koriste vodne resurse učinkovito i da time pridonesu ostvarenju ciljeva upravljanja vodama i zaštite voda iz članaka 4. i 40. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09., 63/11., 130/11., 56/13. i 14/14.).
Ovim Zakonom osigurava se odgovarajući doprinos raznih korisnika, podijeljenih najmanje na industriju, kućanstva i poljoprivredu, povratu troškova od vodnih aktivnosti, sukladno stavku 2. ovoga članka.
Pri provedbi načela povrata troškova od vodnih aktivnosti vodit će se računa o socijalnim, okolišnim i gospodarskim učincima povrata, kao i zemljopisnim i klimatskim uvjetima u zemlji.
Povrat troškova od vodnih usluga osigurava se jednim dijelom plaćanjem cijena vodnih usluga i naknade za razvoj na području pružanja vodnih usluga, a drugim dijelom plaćanjem naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda na području Republike Hrvatske (načelo povrata troškova od vodnih usluga).
Odredbe stavaka 1. do 6. ovoga članka ne sprječavaju financiranje određenih preventivnih ili popravnih mjera radi postizanja ciljeva upravljanja vodama i zaštite voda iz članaka 4. i 40. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09., 63/11., 130/11., 56/13. i 14/14.).
Odredbe stavaka 3. i 4. ovoga članka neće se primijeniti na određenu vodnu aktivnost ako je to u skladu s ustaljenom praksom i u mjeri u kojoj se time ne dovode u pitanje svrha i postizanje ciljeva upravljanja vodama i zaštite voda iz članaka 4. i 40. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09., 63/11., 130/11., 56/13. i 14/14.).
Izvještaj o provedbi Plana upravljanja vodnim područjem iz zakona kojim se uređuju vode sadržava i izvještaj o planiranim koracima za provedbu stavaka 1. do 5. ovoga članka, izvještaj o neprimjeni odredbi navedenih u stavku 8. ovoga članka i razloge te neprimjene.
Članak 5. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta
Vodne naknade su:
1. vodni doprinos,
2. naknada za uređenje voda,
3. naknada za korištenje voda,
4. naknada za zaštitu voda,
5. naknada za melioracijsku odvodnju,
6. naknada za navodnjavanje i
7. naknada za razvoj.
Vodne naknade javna su davanja.
Obračun i naplata vodnih naknada iz stavka 1. točke 1. do 4. ovoga članka (vodne naknade za upravljanje vodama) u interesu je Republike Hrvatske.
Obračun i naplata naknade za melioracijsku odvodnju i naknade za navodnjavanje, u interesu je jedinice područne (regionalne) samouprave.
Obračun i naplata naknade za razvoj u interesu je jedinica lokalne samouprave na uslužnom području i jedinica područne (regionalne) samouprave na uslužnom području.
Vodne naknade iz stavka 1. točke 1. do 4. ovoga članka prihod su Hrvatskih voda, osim gdje je ovim Zakonom drukčije uređeno.
Pored namjena propisanih u člancima kojim se uređuju namjene pojedinih vrsta vodnih naknada, prihodi od vodnih naknada iz stavka 1. točke 1. do 4. ovoga članka koriste i za izvršenje javnih ovlasti Hrvatskih voda koje nisu izričito spomenute u tim odredbama, kao i drugih izdataka poslovanja Hrvatskih voda.
Naknada za melioracijsku odvodnju i naknada za navodnjavanje prihod su proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave.
Naknada za razvoj prihod je javnoga isporučitelja vodne usluge.
Članak 6. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta
Vodni doprinos se plaća na gradnju građevina uključujući i građevinu koja se ozakonjuje prema propisima o ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada.
Članak 7. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta
Obveznik vodnoga doprinosa na gradnju građevina je investitor u smislu propisa o prostornom uređenju i gradnji.
Dva ili više investitora iste građevine su solidarni obveznici vodnoga doprinosa.
Obveznik vodnoga doprinosa na građevinu koja se ozakonjuje prema propisu o ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada je stranka iz postupka ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada.
Dvije ili više stranaka iz postupka ozakonjenja iste nezakonito izgrađene zgrade su solidarni obveznici vodnoga doprinosa.
Ostali posjednici iste nezakonito izgrađene zgrade solidarni su obveznici vodnoga doprinosa zajedno sa strankom iz stavka 3. ovoga članka, odnosno sa strankama iz stavka 4. ovoga članka.
Članak 8. izmijenjenčlancima 6. i 18. ovoga akta
Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa prostorni kubni je metar (m³):
– stvarnog obujma nove građevine, koja nije građevina iz podstavka 2. ili 3. ovoga članka, odnosno
– razlike između stvarnog obujma građevine koja se uklanja radi gradnje nove građevine i stvarnog obujma nove građevine, odnosno
– razlike između stvarnog obujma postojeće građevine koja se dograđuje ili nadograđuje i stvarnog obujma dograđene ili izgrađene nove građevine.
Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa za prometnice i druge otvorene građevine četvorni je metar (m²) tlocrtne površine.
Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa za produktovode i druge vodove koji su građevine dužni je metar (m).
Osobe ovlaštene za izradu projektne dokumentacije sukladno propisima o gradnji dužne su, u postupku obračuna vodnoga doprinosa, iskazati osnovicu vodnoga doprinosa.
Osoba ovlaštena za izradu projektne dokumentacije odgovara za istinitost podataka o osnovici za obračun vodnoga doprinosa.
Članak 12. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta
Prihod od vodnoga doprinosa koristi se za:
– gradnju građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave,
– sufinanciranje troškova sanacije klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura,
– namjene iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona.
Prihod od vodnoga doprinosa koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske.
Jedinicama lokalne samouprave pripada 8 posto vodnoga doprinosa naplaćenoga na njihovom području. Hrvatske vode su u obvezi jednom mjesečno doznačavati ovaj iznos proračunima jedinica lokalne samouprave.
Sredstva iz stavka 3. ovoga članka koriste se za građenje gradnju i rekonstrukciju održavanje građevina oborinske odvodnje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
Članak 17. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta
Na nekretnine na koje se obračunava i naplaćuje komunalna naknada prema propisima o komunalnom gospodarstvu, jedinice lokalne samouprave, uz tu naknadu, naplaćuju i naknadu za uređenje voda.
Naknada za uređenje voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se prema podacima iz očevidnika za obračun komunalne naknade.
Jedinica lokalne samouprave dostavlja obveznicima i rješenje o obračunu naknade iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona.
Jedinica lokalne samouprave naplaćuje naknadu za uređenje voda putem uplatnica za komunalnu naknadu, uz koje zasebno iskazuje iznos, obračunske elemente i način obračuna naknade za uređenje voda.
Jedinica lokalne samouprave doznačuje naplaćene iznose naknade za uređenje voda jednom tjedno na uplatne račune Hrvatskih voda na način i u rokovima uređenim propisom iz članka 76. ovoga Zakona kojim se uređuje obračun i naplata naknade za uređenje voda.
Za poslove iz ovoga članka jedinici lokalne samouprave pripada naknada od 5%:
‒ u visini određenoj propisom iz članka 76. ovoga Zakona kojim se uređuje obračun i naplata naknade za uređenje voda po svakom rješenju o obračunu naknade za uređenje voda dostavljenom obvezniku i
‒ 10% na iznos Hrvatskim vodama uplaćene naknade za uređenje voda.
Jedinica lokalne samouprave do dvadesetog dana u mjesecu za prethodni mjesec, a do 28. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu dostavlja Hrvatskim vodama izvješće o obračunatim (putem uplatnica upućenih obveznicima), naplaćenim i doznačenim sredstvima naknade za uređenje voda.
Protiv jedinice lokalne samouprave koja ne postupa po odredbi stavka 5. ovoga članka Hrvatske vode su ovlaštene, sukladno zakonu kojim se uređuje upravni postupak i ovršni postupak u upravnom postupku poreznim stvarima donijeti rješenje o izvršenju nedoznačenog ovrsi neplaćenih iznosa naknade za uređenje voda vodnih naknada na temelju vjerodostojne isprave i provesti izvršenje tog rješenja.
Vjerodostojna isprava iz stavka 8. ovoga članka je financijska kartica Hrvatskih voda koja se temelji na izvještajima iz stavka 7. ovoga članka, a ako izvještaji nisu podneseni ili su nepotpuni Hrvatske vode postupaju po odredbama članka 83. ovoga Zakona.
Članak 20. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta
Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje visinu naknade za uređenje voda.
Uredbom iz stavka 1. ovoga članka mogu se urediti i izuzeća od plaćanja, oslobođenja i olakšice.
Uredbom iz stavka 1. ovoga članka propisuju se i izuzeća od obveza iz članka 17. ovoga Zakona u kojem slučaju obvezu naplate naknade za uređenje voda preuzimaju Hrvatske vode.
Izuzeće od plaćanja naknade i oslobođenje odobrava se na zahtjev obveznika, koji se podnosi u roku od 60 dana po nastupu okolnosti.
Iznimno od stavka 4. ovoga članka, izuzeće od plaćanja naknade za uređenje voda može se odobriti i po službenoj dužnosti za sve nekretnine pogođene katastrofom ili elementarnom nepogodom na određenom prostoru.
Članak 21. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta
Prihod od naknade za uređenje voda koristi se za:
– provedbu preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava,
– gradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina,
– gradnju građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju,
– gradnju mješovitih melioracijskih građevina kojima upravljaju Hrvatske vode
– gradnju i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju,
– uklanjanje riječnog nanosa s pomorskog dobra,
– financiranje gradnje građevina urbane oborinske odvodnje (akumulacije, retencije i obodni kanali) kada je prijemna sposobnost izgrađenih građevina urbane oborinske odvodnje ili postojećih vodotoka nedostatna primiti višak oborinskih voda i
– podmirenje troškova pripremnih i pravnih radnji radi upisa javnoga vodnog dobra u zemljišne knjige i katastar, te kupnje i izvlaštenja nekretnina u korist javnoga vodnog dobra.
Prihod od naknade za uređenje voda koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske.
Prijenos sredstava ove naknade pravnoj osobi iz članka 195. Zakona o vodama za namjene uređene tim člankom ne smatra se isporukom dobara niti uslugom uz naknadu.
Sredstva iz članka 17. stavka 6. podstavka 2. ovoga Zakona koriste se za gradnju i održavanje građevina oborinske odvodnje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
Članak 25.a dodančlankom 11. ovoga akta
Hrvatske vode dužne su postaviti vodomjere na izvorištima i površinskim vodozahvatima u roku određenom propisom iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona.
Postavljanje, zamjena, tehničke značajke, održavanje i očitanje vodomjera uređuju se propisom iz članka 76. ovoga Zakona.
Isporučitelji vodnih usluga dužni su trpjeti pristup radi postavljanja, zamjene i održavanja vodomjera u korist Hrvatskih voda u skladu s propisom iz članka 76. ovoga Zakona.
Članak 27. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta
Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje visinu naknade za korištenje voda.
Propisom iz stavka 1. ovoga članka mogu odredit će se odrediti korekcijski koeficijenti kojima se umanjuje iznos naknade za korištenje voda, kao i koeficijenti tehničkog gubitka vode u građevinama javne vodoopskrbe zbog prihvatljivih gubitaka vode i/ili radi poticanja određenih djelatnosti.
Naknada za korištenje voda za korištenje kopnenih voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama pogodnih za gospodarski uzgoj plaća se prema propisima o poljoprivrednom zemljištu.
Naknada za korištenje voda odredit će se u najnižoj visini za korištenje voda za potrebe grijanja stambenih građevina.
Članak 30. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta
Obveznici naknade za zaštitu voda su:
– osobe koje ispuštaju otpadne vode i
– osobe koje proizvode, ili unose ili uvoze iz drugih zemalja mineralna gnojiva te ih stavljaju na tržište na području Republike Hrvatske.
Članak 31. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta
Osnovica za obračun naknade za zaštitu voda iz članka 30. podstavka 1. ovoga Zakona je količina (prostorni (kubni metar) ispuštene otpadne vode.
Ako se količina ispuštene vode iz bilo kojih razloga ne može izmjeriti (ne postoji mjerač protoka, nije ispravan, ne koristi se ili dr.), smatra se da je količina ispuštene otpadne vode jednaka količini zahvaćene ili isporučene vode obvezniku, umanjene za tehnološki gubitak koji se za pojedine grane industrije određuje propisom iz članka 76. ovoga Zakona.
Osnovica naknade za zaštitu voda iz članka 30. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona je količina dušika u mineralnim gnojivima koja su proizvedena, odnosno uvezena u Republiku Hrvatsku.
Članak 32. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta
Propisom iz članka 36. ovoga Zakona propisuju se korekcijski koeficijenti kojima se umanjuje ili uvećava iznos naknade za zaštitu voda iz članka 30. podstavka 1. ovoga Zakona.
Korekcijski koeficijenti izražavaju sastav otpadnih voda kroz pokazatelje onečišćenja voda, a osobito prisutnost opasnih i drugih onečišćujućih tvari u otpadnim vodama.
Propisom iz članka 36. ovoga Zakona propisuju se korekcijski koeficijenti kojima se umanjuje iznos naknade za zaštitu voda iz članka 30. podstavka 1. ovoga Zakona na područjima naselja u kojima je izgrađen uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i postiže stvarni učinak u pročišćavanju otpadnih voda. Korekcijski koeficijenti se određuju u odnosu na stupanj ovisno o stupnju pročišćavanja otpadnih voda.
Članak 33. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta
Hrvatske vode obračunavaju naknadu za zaštitu voda od:
– osoba koje ispuštaju otpadne vode temeljem vodopravne dozvole ili rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša,
– osoba koje pri obavljanju gospodarske djelatnosti ispuštaju otpadne vode u sustav javne odvodnje ili u septičke ili sabirne jame, u količini većoj od 30 prostornih kubnih metara (m3) dnevno i
– pravnih osoba koje ispuštaju sanitarne i druge otpadne vode, a kojima voda nije isporučena putem građevina javne vodoopskrbe.
Naknadu za zaštitu voda od osoba koje koriste javni vodoopskrbni sustav i ispuštaju sanitarne i druge otpadne vode, osim osoba iz stavka 1. ovoga članka, obračunavaju i naplaćuju isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe uz cijenu vodne usluge. Naplaćene iznose naknade, isporučitelji vodne usluge doznačuju Hrvatskim vodama u rokovima i na način određen propisom iz članka 76. ovoga Zakona.
Naknada za zaštitu voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se prema stvarnim podacima o osnovici i pokazateljima onečišćenja voda (konačni obračun), a može se plaćati i po procijenjenim podacima o osnovici i pokazateljima onečišćenja voda (privremeni obračun) za razdoblje kraće od kalendarske godine. Naknada za zaštitu voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se rješenjem Hrvatskih voda po konačnom obračunu odnosno putem obračunskog lista koji sadržava obračunske elemente i uplatnicu, po privremenom obračunu.
Naknada za zaštitu voda iz stavka 2. ovoga članka obračunava se putem računa isporučitelja vodne usluge, i zasebno se iskazuje na računu. Za poslove iz stavka 2. ovoga članka isporučitelju vodne usluge pripada naknada u visini 5% naplaćene naknade za zaštitu voda.
Članak 57. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta
Prihodi od naknade za razvoj koriste se za financiranje gradnje komunalnih vodnih građevina sukladno planu gradnje komunalnih vodnih građevina iz Zakona o vodama na vodoopskrbnom području, području aglomeracije, odnosno uslužnom području.
Javni isporučitelj vodnih usluga može koristiti do 20% prikupljenih sredstava naknade za razvoj za pokriće troškova održavanja i pogona građevina za javnu odvodnju izgrađenih radi zaštite površinskih i podzemnih voda u zonama sanitarne zaštite, što uključuje i druge troškove koji se po odredbama zakona kojim se uređuju vode podmiruju iz cijene vodne usluge.
Članak 71. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta
Rješenje o izvršenju protiv pravnih osoba, obrtnika i osoba koje obavljaju djelatnosti u vidu slobodnih zanimanja, na novčanim sredstvima na poslovnim računima obveznika, radi naplate Izvršenje vodnih naknada za koje rješenja o obračunu donose Hrvatske vode, osim obveznika izvršenja naknade za uređenje voda iz članka 72. stavak 1. ovoga Zakona, donose Hrvatske vode u upravnom postupku. ovoga Zakona, provodi se primjenom odredbi kojima se uređuje izvršenje novčanih obveza iz zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.
Izvršne isprave na temelju kojih se provodi izvršenje iz stavka 1. ovoga članka su rješenja o obračunu vodnih naknada.
O žalbi protiv rješenja o izvršenju koje donose Hrvatske vode odlučuje Ministarstvo.
Članak 73. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta
Ovrhu naknade za zaštitu voda i naknade za razvoj koje obračunavaju i naplaćuju javni isporučitelji vodnih usluga, pokreću te osobe kao ovrhovoditelji, zajedno s ovrhom cijena vodnih usluga.
Ovrhu protiv obveznika vodnih naknada, za koje rješenje o obračunu donose Hrvatske vode, osim u slučaju iz članka 71. stavka 1. ovoga Zakona, pokreću Hrvatske vode kao ovrhovoditelj po Ovršnom zakonu.
Hrvatske vode su ovlaštene pokrenuti ovrhu na temelju ovršne (izvršne) isprave, kao ovrhovoditelj po Ovršnom zakonu, i protiv obveznika iz članka 71. stavka 1. ovoga Zakona, ali na drugim predmetima ovrhe, osim onih iz članka 71. stavka 1. ovoga Zakona.