Izmjene: NN 36/2024

Članak 5. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Vodne naknade su:

1. vodni doprinos, 2. naknada za uređenje voda,

3 2. naknada za korištenje voda,

4 3. naknada za zaštitu voda,

5 4. naknada za melioracijsku odvodnju,

6 5. naknada za navodnjavanje i

7 6. naknada za razvoj.

Vodne naknade javna su davanja.

Obračun i naplata vodnih naknada iz stavka 1. točke 1. do 4 3. ovoga članka (vodne naknade za upravljanje vodama) u interesu je Republike Hrvatske.

Obračun i naplata naknade za melioracijsku odvodnju i naknade za navodnjavanje, u interesu je jedinice područne (regionalne) samouprave.

Obračun i naplata naknade za razvoj u interesu je jedinica lokalne samouprave na uslužnom području i Republike Hrvatske.

Vodne naknade iz stavka 1. točke 1. do 4 3. ovoga članka prihod su Hrvatskih voda, osim gdje je ovim Zakonom drukčije uređeno.

Pored namjena propisanih u člancima kojim se uređuju namjene pojedinih vrsta vodnih naknada, prihodi od vodnih naknada iz stavka 1. točke 1. do 4 3. ovoga članka koriste i za izvršenje javnih ovlasti Hrvatskih voda koje nisu izričito spomenute u tim odredbama, kao i drugih izdataka poslovanja Hrvatskih voda.

Naknada za melioracijsku odvodnju i naknada za navodnjavanje prihod su proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave.

Naknada za razvoj prihod je javnoga isporučitelja vodne usluge.

Članak 6. brisančlankom 2. ovoga akta

Vodni doprinos se plaća na gradnju građevina uključujući i građevinu koja se ozakonjuje prema propisima o ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada.

Članak 7. brisančlankom 2. ovoga akta

Obveznik vodnoga doprinosa na gradnju građevina je investitor u smislu propisa o prostornom uređenju i gradnji.

Dva ili više investitora iste građevine su solidarni obveznici vodnoga doprinosa.

Obveznik vodnoga doprinosa na građevinu koja se ozakonjuje prema propisu o ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada je stranka iz postupka ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada.

Dvije ili više stranaka iz postupka ozakonjenja iste nezakonito izgrađene zgrade su solidarni obveznici vodnoga doprinosa.

Ostali posjednici iste nezakonito izgrađene zgrade solidarni su obveznici vodnoga doprinosa zajedno sa strankom iz stavka 3. ovoga članka, odnosno sa strankama iz stavka 4. ovoga članka.

Članak 8. brisančlankom 2. ovoga akta

Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa kubni je metar (m³):

– stvarnog obujma nove građevine, koja nije građevina iz podstavka 2. ili 3. ovoga članka, odnosno

– razlike između stvarnog obujma građevine koja se uklanja radi gradnje nove građevine i stvarnog obujma nove građevine, odnosno

– razlike između stvarnog obujma postojeće građevine koja se dograđuje ili nadograđuje i stvarnog obujma dograđene ili izgrađene nove građevine.

Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa za prometnice i druge otvorene građevine četvorni je metar (m²) tlocrtne površine.

Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa za produktovode i druge vodove koji su građevine dužni je metar (m).

Osobe ovlaštene za izradu projektne dokumentacije sukladno propisima o gradnji dužne su, u postupku obračuna vodnoga doprinosa, iskazati osnovicu vodnoga doprinosa.

Osoba ovlaštena za izradu projektne dokumentacije odgovara za istinitost podataka o osnovici za obračun vodnoga doprinosa.

Članak 9. brisančlankom 2. ovoga akta

Vodni doprinos obračunavaju i naplaćuju Hrvatske vode.

Vodni doprinos se obračunava rješenjem o obračunu vodnoga doprinosa koje donose Hrvatske vode.

Članak 10. brisančlankom 2. ovoga akta

Očevidnik vodnog doprinosa vode Hrvatske vode.

Potvrde o činjenicama iz očevidnika imaju, u upravnom i sudskom postupku, dokaznu snagu javne isprave.

Propisom iz članka 76. ovoga Zakona uredit će se podaci koji se vode u očevidniku, način njihovoga uspostavljanja i izmjene te druga pitanja od značaja za vođenje očevidnika.

Članak 11. brisančlankom 2. ovoga akta

Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje visinu vodnoga doprinosa.

Članak 12. brisančlankom 2. ovoga akta

Prihod od vodnoga doprinosa koristi se za:

– gradnju građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave,

– sufinanciranje troškova sanacije klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura,

– namjene iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona.

Prihod od vodnoga doprinosa koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske.

Jedinicama lokalne samouprave pripada 8 posto vodnoga doprinosa naplaćenoga na njihovom području. Hrvatske vode su u obvezi jednom mjesečno doznačavati ovaj iznos proračunima jedinica lokalne samouprave.

Sredstva iz stavka 3. ovoga članka koriste se za gradnju i održavanje građevina oborinske odvodnje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

Članak 21. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Prihod od naknade za uređenje voda koristi se za:

– provedbu preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava,

– gradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina,

– gradnju građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju,

– gradnju mješovitih melioracijskih građevina kojima upravljaju Hrvatske vode

– gradnju i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju,

– uklanjanje riječnog nanosa s pomorskog dobra,

‒ sufinanciranje troškova sanacije klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura,

– financiranje gradnje građevina urbane oborinske odvodnje (akumulacije, retencije i obodni kanali) kada je prijemna sposobnost izgrađenih građevina urbane oborinske odvodnje ili postojećih vodotoka nedostatna primiti višak oborinskih voda i

– podmirenje troškova pripremnih i pravnih radnji radi upisa javnoga vodnog dobra u zemljišne knjige i katastar, te kupnje i izvlaštenja nekretnina u korist javnoga vodnog dobra.

Prihod od naknade za uređenje voda koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske.

Prijenos sredstava ove naknade pravnoj osobi iz članka 195. Zakona o vodama za namjene uređene tim člankom ne smatra se isporukom dobara niti uslugom uz naknadu.

Sredstva iz članka 17. stavka 6. podstavka 2. ovoga Zakona koriste se za gradnju i održavanje građevina oborinske odvodnje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i/ili podmirenje troškova nastalih pri obračunu i naplati naknade za uređenje voda.

Članak 76. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Ministar pravilnicima detaljnije propisuje obračun i naplatu vodnih naknada, osim naknade za melioracijsku odvodnju, naknade za navodnjavanje i naknade za razvoj, a osobito obveznike, osnovicu, obračunska razdoblja, privremeni i konačni obračun, sadržaj iskaza obračuna vodnih naknada kada se one naplaćuju putem uplatnica, sadržaj rješenja o obračunu vodne naknade, rokove plaćanja, ustanovljavanje i vođenje očevidnika vodnih naknada, dostavu podataka iz očevidnika propisanih Zakonom o vodama način ostvarenja prava na povrat preplaćenih iznosa vodnih naknada, korekcijske koeficijente za obračun vodnoga doprinosa, obrasce rješenja o obračunu vodnih naknada, gdje je potrebno, te druga pitanja na koja upućuje ovaj Zakon.

Članak 85. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 1320,00 do 300.000,00 kuna 39.810,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ne dostavi podatke o količini mineralnih gnojiva sukladno članku 34. stavku 2. ovoga Zakona;

2. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 42. stavku 4. ovoga Zakona;

3. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 49. stavku 4. ovoga Zakona;

4. obračunava i/ili naplaćuje naknadu za razvoj protivno članku 52. stavku 3. ovoga Zakona;

5. ne objavi odluku o naknadi za razvoj u »Narodnim novinama« u skladu s člankom 52. stavkom 4. ovoga Zakona;

6. ne dostavi odluku o naknadi za razvoj sukladno članku 52. stavku 5. ovoga Zakona;

7. ne koristi prihode od naknade za razvoj sukladno članku 57. ovoga Zakona;

8. ne postupi sukladno članku 80. ovoga Zakona i

9. ne postupi sukladno članku 83. stavku 5. ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 130,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka koji počini fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 130,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura.

Članak 85.a izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 530,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba uključujući i jedinice lokalne samouprave ako:

1. ne postupa sukladno članku 17. stavcima 1., 5. i 7. ovoga Zakona,

2. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 19. ovoga Zakona,

3. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 42. stavku 5. ovoga Zakona,

4. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 49. stavku 5. ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi uključujući i gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 400,00 50,00 do 1.000,00 kuna 130,00 eura.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka koji počini fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 400,00 50,00 do 1.000,00 kuna 130,00 eura.