Izmjene: NN 103/2003

Članak 5. izmijenjenčlancima 1. i 27. ovoga akta

Ratni vojni invalid je osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane, povrede ili ozljede koju je dobila:

1. u sastavu partizanskih odreda, odnosno Jugoslavenske armije ili izvan njihova sastava pri obavljanju vojnih ili drugih dužnosti po naređenju vojnih organa ili organa vlasti od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945.;

2. u sastavu hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., odnosno do otpuštanja iz zarobljeništva, iako je s tim u vezi bila pravomoćno osuđivana nakon 15. svibnja 1945.;

3. u sastavu jugoslavenske vojske za vrijeme rata od 6. do 17. travnja 1941. ili kasnije kao ratni zarobljenik u logorima;

4. pri obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji koja je u oružanom sukobu, okviru mirovnih snaga i mirovnih misija ako ju je na te dužnosti uputio nadležni vojni organ tu dužnost uputilo nadležno tijelo u okviru međunarodnih obveza poslije 15. svibnja 1945. godine.

Članak 6. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

Mirnodopski vojni invalid je osoba koja je u miru, bez svoje krivnje, ranjena, povrijeđena ili ozlijeđena, pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 20% i to:

1. kao djelatna vojna osoba u obavljanju specifičnih vojnih dužnosti u oružanim snagama Republike Hrvatske (bojeve vježbe, bojevo gađanje, služba straže, situacija bojeve gotovosti i sl.);

2. kao vojna osoba u obavljanju obvezne vojne službe u oružanim snagama Republike Hrvatske ili u svezi s tom službom ili u obavljanju dužnosti u vojnoj školi u svojstvu kadeta koji se osposobljava za oružane snage Republike Hrvatske;

3. kao aktivna vojna osoba u obavljanju specifičnih vojnih dužnosti u Jugoslavenskoj narodnoj armiji (bojeve vježbe, bojevo gađanje, služba straže, situacija bojeve gotovosti i sl.) do 8. svibnja 1991.;

4. kao vojna osoba u obavljanju obvezne vojne službe u Jugoslavenskoj narodnoj armiji u koju ju je uputilo nadležno tijelo Republike Hrvatske ili u svezi s tom službom, osim ako joj je organizam oštećen neposrednim aktivnim sudjelovanjem u oružanim akcijama protiv Republike Hrvatske. Ne smatra se da su neprijateljski djelovali protiv Republike Hrvatske oni hrvatski državljani koji su kao vojni obveznici upućeni na bojište u sastavu bivše JNA protiv vlastite volje i bez mogućnosti da budu otpušteni ili da pobjegnu iz te vojske;

5. na vojnoj vježbi pričuvnog vojnog sastava Republike Hrvatske ili drugih službi i jedinica organiziranih od strane Ministarstva obrane;

6. pri obavljanju ili u povodu obavljanja zadataka i poslova službe javne sigurnosti legalnih tijela Republike Hrvatske kod kojih je došlo do uporabe vatrenog ili hladnog oružja.

Odredbe stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i napripadnike Ministarstva unutarnjih poslova i Zbora narodne garde u pogledu oštećenja organizma nastalog u obavljanju stručne obuke u funkciji priprema za obranu Republike Hrvatske.

Nehat se ne smatra krivnjom u smislu stavka 1. ovoga članka.

Odlazak na bojeve vježbe i bojevo gađanje i povratak s takove vježbe i gađanja, odnosno odlazak na vojnu vježbu i povratak s vojne vježbe ne smatra se obavljanjem specifičnih vojnih dužnosti, odnosno vojnom vježbom pričuvnog vojnog sastava u smislu stavka 1. točke 1. i 3., odnosno točke 5. ovoga članka.

Članak 8. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

Civilni invalidi rata (u daljnjem tekstu: civilni invalid) je osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane, povrede ili ozljede koju je dobila:

1. zlostavljanjem, odnosno lišenjem slobode od strane terorista ili pripadnika Jugoslavenske narodne armije od 17. kolovoza 1990.;

2. u svezi s ratnim događanjima (bombardiranje, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl.);

3. od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon završetka ratnih operacija;

4. u svezi s diverzantskim, odnosno terorističkim akcijama kojima se ugrožava sigurnost ili ustavni poredak Republike Hrvatske;

5. zlostavljanjem, odnosno lišenjem slobode od strane okupatora ili njegovih pomagača za vrijeme drugog svjetskog rata.

Civilni invalid je i osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 60% zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica zlostavljanja, odnosno lišenja slobode od strane terorista ili pripadnika Jugoslavenske narodne armije od 17. kolovoza 1990.

Civilni invalid koji po osnovi bolesti stekne i koristi pravo po ovom Zakonu najmanje pet godina zadržava svojstvo civilnog invalida ako mu se oštećenje organizma smanji ispod 60%, ali ne niže od 20%.

Članak 12. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

Zaštita po ovom Zakonu osigurava se članovima obitelji:

1. osobe poginule, umrle ili nestale pod okolnostima iz članka 5. ovoga Zakona;

2. osobe koja je od rane, povrede ili ozljede, dobivene do 15. svibnja 1945. pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona umrla do 15. svibnja 1946;

3. osobe poginule, umrle ili nestale pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona;

4. osobe koja je od rane, povrede, ozljede ili bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 6. stavka 1. toćke 2. i 4. i članka 7. stavka 1. ovoga Zakona umrla u roku od godinu dana po otpuštanju iz oružanih snaga;

5. osobe koja je od rane, povrede, ozljede ili bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 8. stavka 1. točke 1., 2. i 3. i stavka 2. ovoga Zakona umrla u roku od godinu dana od dana prestanka neprijateljstava;

6. osobe koja je od rane, povrede ili bolesti dobivene do 15. svibnja 1945. pod okolnostima iz članka 8. stavka 1. točke 2., 3. i 5. ovoga Zakona umrla do 15. svibnja 1946.

Članak 14. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Ratni i mirnodopski vojni invalidi i civilni invalidi imaju, po osnovi oštećenja organizma, uz uvjete propisane ovim Zakonom, pravo na:

1. osobnu invalidninu;

2. dodatak za njegu i pomoć druge osobe;

3. ortopedski dodatak;

4. profesionalnu rehabilitaciju,

5. kupališno i klimatsko liječenje;

5 6. pomoć u troškovima liječenja i nabavi ortopedskih pomagala.

Članak 15. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

Radi ostvarivanja prava iz ovoga Zakona vojni i civilni invalidi razvrstavaju se, prema utvrđenom postotku oštećenja organizma, u deset skupina:

I. skupina - invalidi sa 100% oštećenja organizma kojima je za redovan život potrebna tuđa njega i pomoć druge osobe,

II. skupina - invalidi sa 100% oštećenja organizma,

III. skupina - invalidi sa 90% oštećenja organizma,

IV. skupina - invalidi sa 80% oštećenja organizma,

V. skupina - invalidi sa 70% oštećenja organizma,

VI. skupina - invalidi sa 60% oštećenja organizma,

VII. skupina - invalidi sa 50% oštećenja organizma,

VIII. skupina - invalidi sa 40% oštećenja organizma,

IX. skupina - invalidi sa 30% oštećenja organizma,

X. skupina - invalidi sa 20% oštećenja organizma.

Oštećenjem organizma, prema ovom članku, smatra se oštećenje nastalo kao posljedica rane, povrede, ozljede ili bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona.

Invalidu koji je zadobio više oštećenja organizma pod različitim okolnostima predviđenim ovim Zakonom, pri ocjenjivanju postotka oštećenja uzimaju se u obzir sva takova oštećenja, a svojstvo se određuje prema oštećenju organizma za koje se, pri ocjenjivanju ukupnoga postotka oštećenja, utvrdi najveći postotak.

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma osobama kojima je oštećenje organizma nastalo kao posljedica pogoršanja, odnosno ispoljenja bolesti uzima se odgovarajući postotak od cjelokupnog oštećenja organizma s tim da po toj osnovi utvrđeni postotak oštećenja organizma ne može iznositi više od 80%.

Članak 19. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

Pravo na ortopedski dodatak imaju vojni i civilni invalidi kojima je tjelesno oštećenje utvrđeno zbog težih oštećenja organizma koja su neposredna posljedica dobivene rane, povrede, ozljede ili bolesti koja je uzrokovala amputaciju ekstremiteta ili teško oštećenjefunkcije ekstremiteta ili potpuni gubitak vida na oba oka.

Oštećenja organizma iz stavka 1. ovoga članka razvrstavaju se u četiri stupnja·prema težini, vrsti i uzroku oštećenja.

Članak 20.a dodančlankom 3. ovoga akta

Mirnodopski vojni invalid i civilni invalid rata kod kojeg je uzrok invalidnosti djelomično ili u cijelosti posljedica rane, ozljede, bolesti, pogoršanja bolesti na osnovi kojih je stekao svojstvo mirnodopskog, odnosno civilnog invalida rata a kod kojeg postoji preostala radna sposobnost, ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju, uključujući osposobljavanje za obavljanje posla za koje se traži stručna sprema viša od njegove, bez obzira je li mu nakon profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje, ako nema navršene godine života i to: žena 40 godina, a muškarac 45 godina.

O pravu na profesionalnu rehabilitaciju i roku trajanja rehabilitacije u prvom stupnju rješava područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema prebivalištu invalida, a u drugom stupnju Središnja služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Za vrijeme profesionalne rehabilitacije invalid ima pravo na novčanu pomoć u visini osnovice za određivanje opskrbnine ako mu redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze dvostruku svotu redovnih novčanih prihoda iz članka 34. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

Ako invalid za vrijeme profesionalne rehabilitacije živi izvan mjesta svoga prebivališta novčana pomoć iz stavka 3. ovoga članka povećava se za 50%.

Za vrijeme dok invalid prima novčanu pomoć iz stavka 3. ovoga članka ne može koristiti pravo na opskrbninu.

Članak 24. brisančlankom 4. ovoga akta

Vojni i civilni invalid ima pravo na naknadu troškova bolničkog i rehabilitacijskog liječenja i troškova za proteze, ortopedska i druga pomagala, pomoćne i sanitarne sprave u visini u kojoj po propisima o zdravstvenoj zaštiti sudjeluje u tim troškovima, ako mu je liječenje odnosno pomagalo potrebno u ostvarivanju zdravstvene zaštite u svezi s oštećenjem organizma na osnovi kojeg je ostvario svojstvo invalida.

Članak 25. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Članovi obitelji osoba iz članka 12. ovoga Zakona imaju, uz uvjete propisane ovim Zakonom, pravo na obiteljsku invalidninu.

Pravo na obiteljsku invalidninu, uz uvjete propisane ovim Zakonom, ima i bračni drug i djeca, te roditelji vojnog, odnosno civilnog invalida I. do IV. skupine koji je do smrti koristio dodatak za njegu i pomoć druge osobe.

Članovi obitelji osoba iz članka 12. točke 1. do 2. ovoga Zakona uz uvjete propisane ovim Zakonom, imaju pravo i na uvećanu obiteljsku invalidninu.

Članak 26. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Pravo na obiteljsku invalidninu članovi uže obitelji mogu ostvariti pod ovim uvjetima:

1. udovica - kad navrši 55 godina života ili udovac kad navrši 65 godina života, a i prije navršenih 55, odnosno 65 godina života ako su nesposobni za privređivanje;

2. djeca, usvojenici i pastorčad - do navršene 15. godine života, odnosno ako su na školovanju do kraja propisanog trajanja redovnog školovanja, ali najkasnije do navršene 26. godine života, a ako su nesposobni za privređivanje, dok ta nesposobnost traje, uz uvjet da je nesposobnost nastupila prije navršene 15. godine života, odnosno za vrijeme redovnog školovanja, prije navršene 26. godine života. Ako je školovanjeprekinuto zbog služenja vojnog roka ili bolesti, pravo na obiteljsku invalidninu ove se osobe mogu koristiti i za vrijeme služenja vojnog roka, odnosno trajanja bolesti do navršene 26. godine života, a nakon toga najviše još za onoliko vremena koliko su zbog služenja vojnog roka odnosno bolesti izgubile od redovnog školovanja, ako je redovno školovanje nastavljeno prije navršene 26. godine život;

3. osoba iz točke2. ovoga stavkaza izvanrednog školovanja na prvoj godini višeškole odnosno fakulteta ili druge visoke škole, uz uvjet da je na prvu godinu studija upisana u godini u kojoj je završilasrednju školu i da je nezaposlena.

Ako užu obitelj čine bračni drug s jednim članom ili više članova obitelji iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, bračni drug ima pravo na obiteljsku invalidninu kao sukorisnik s njima, bez obzira na uvjete iz stavka 1. točke 1. ovoga članka i to dok i jedno od te djece ima pravo na invalidninu.

Bračni drug vojnog odnosno civilnog invalida I. do IV. skupine koji je do smrti bio korisnik dodatka za njegu i pomoć druge osobe po osnovi oštećenja organizma ima, uz uvjete iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, pravo na obiteljsku invalidninu, ako je s invalidom živio u bračnoj zajednici i zajedničkom kućanstvu posljednjih pet godina prije njegove smrti, ako nije zaposlen, ne bavi se privrednom ili profesionalnom djelatnošću i nije korisnik mirovine.

Pravo na obiteljsku invalidninu, pod uvjetima iz stavka 3. ovoga članka, imaju roditelji vojnog, odnosno civilnog invalida rata I. do IV. skupine koji je do smrti koristio dodatak za njegu i pomoć druge osobe po osnovi oštećenja organizma, ako niti jedan član uže obitelji ne koristi to pravo.

Obiteljsku invalidninu pastorčad može ostvariti ako ih je osoba od koje izvode pravo uzdržavala najmanje posljednju godinu dana prije smrti.

Članak 27. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Roditelji iza osobe poginule, nestale ili umrle pod okolnostima iz članka 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona imaju pravo na obiteljsku invalidninu iako su članovi uže obitelji ostvarili to pravo.

Očuh, mačeha i posvojitelji, koji su osobu od koje izvode pravo uzdržavali ili ih je ta osoba uzdržavala najmanje pet godina prije smrti, imaju također pravo na obiteljsku invalidninu iako su članovi uže obitelji ostvarili to pravo.

Očuh, mačeha ili posvojitelj koji ispunjava uvjete za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu ima preče pravo od roditelja koji nije izvršavao roditeljsku dužnost prema osobi od koje bi izvodio pravo.

Članak 28. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Osnovica za određivanje visine obiteljske invalidnine je mjesečna svota osobne invalidnine invalida I. skupine.

Obiteljska invalidnina za jednog korisnika iznosi 15% mjesečno od osnovice iz stavka 1. ovoga članka.

Obiteljska invalidnina za jednog korisnika iza osobe iz članka 12. točke 3. do 6. ovoga Zakona iznosi 25% mjesečno od osnovice iz stavka 1. ovoga članka.

Obiteljska invalidnina za jednog korisnika iza osobe iz članka 12. točke 1. do 2. ovoga Zakona iznosi 40% mjesečno od osnovice iz stavka 1. ovoga članka.

Ako pravo na obiteljsku invalidninu ostvaruje više članova obitelji za svakog sukorisnika svota obiteljske invalidnine iz stavka 2., odnosno stavka 3. ovoga članka povećava se za 50%.

Članak 34. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Pravo na opskrbninu imaju korisnici osobne invalidnine, korisnici obiteljske invalidnine - osobe iz članka 25. stavka 1. i 2. ovoga Zakona i sudionici rata, koji imaju prebivalište, sudionici rata i članovi obitelji sudionika rata od prije 9. rujna 1943. do 15. svibnja 1945. umrlih poslije 15. svibnja 1945. koji imaju prebivalište i žive na teritoriju Republike Hrvatske, ako su nesposobni za privređivanje i ispunjavaju ove uvjete:

1. da nisu zaposleni;

2. da samostalno ne obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost;

3. da nisu korisnici mirovine;

4. da nisu korisnici novčanog primanja u svezi s prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom, odnosno zbog nezaposlenosti ili stalne mjesečne novčane pomoći po propisima o socijalnoj zaštiti;

5. da oni i članovi njihove obitelji u kućanstvu nemaju ukupno druge redovne novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% proračunske osnovice.

Pravo na opskrbninu, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, imaju i slijepi članovi obitelji iza smrti invalida I. do VII. skupine i sudionika rata.

Članak 37. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Osnovica za određivanje opskrbnine iznosi 33% od proračunske osnovice., a za članove obitelji sudionika rata od prije 9. rujna 1943. do 15. svibnja 1945. umrlih poslije 15. svibnja 1945. iznosi 16,50% od proračunske osnovice.

Korisnicima koji u kućanstvu nemaju prihode od utjecaja na opskrbninu, opskrbnina se određuje u visini osnovice.

Korisnicima koji u kućanstvu imaju prihod od poljoprivredne djelatnosti odnosno druge redovne prihode od utjecaja na opskrbninu, opskrbnina se određuje u visini razlike između dijela prihoda koji mjesečno otpada na korisnika i osnovice za određivanje opskrbnine.

Ako dva ili više sukorisnika obiteljske invalidnine ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu, opskrbnina određena prema stavku 2., odnosno 3. ovoga članka povećava se za 50% za svakog daljnjeg korisnika.

Ako oba bračna druga ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu, po različitim osnovama, opskrbnina im se određuje kao jednom korisniku i tako određena povećava za 50% za drugog bračnog druga.

Članak 47. izmijenjenčlancima 11. i 12. ovoga akta

Korisniku opskrbnine koji zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može sam ispunjavati osnovne životne zahtjeve, pripada dodatak za pripomoć u kući, ako ne koristi dodatak za njegu i pomoć druge osobe po ovome Zakonu ili po drugim propisima.

Dodatak za pripomoć u kući iznosi mjesečno 23% od proračunske osnovice., a za članove obitelji sudionika rata od prije 9. rujna 1943. do 15. svibnja 1945. umrlih poslije 15. svibnja 1945. iznosi 11,50% od proračunske osnovice.

Članak 48.b dodančlankom 13. ovoga akta

Djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, djeca civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 8. ovoga Zakona, djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata I. skupine sa 100% oštećenja organizma čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, izravno se upisuju u srednje škole i visoka učilišta, pod uvjetom da prijeđu bodovni, odnosno razredbeni prag, odnosno da zadovolje na ispitu sposobnosti i darovitosti u srednjim školama u kojima se provodi prijemni ispit.

Prednost pri upisu u obrazovne ustanove iz stavka 1. ovoga članka, ne ulazi u upisnu kvotu.

Članak 48.c dodančlankom 13. ovoga akta

Djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona i djeca civilni invalidi rata, čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 8. ovoga Zakona, imaju pravo na posebni dodatak u visini od 10% od proračunske osnovice za vrijeme redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama ako nisu korisnici opskrbnine i ako im redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze dvostruku svotu redovnih novčanih prihoda iz članka 34. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

Članak 48.d dodančlankom 13. ovoga akta

Djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona i mirnodopski vojni i civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, imaju pravo na stipendiju tijekom redovitog studiranja na visokim učilištima ako im redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze dvostruku svotu redovnih novčanih prihoda iz članka 34. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

Uvjete i mjerila za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar znanosti i tehnologije uz prethodnu suglasnost ministra rada i socijalne skrbi.

Članak 48.e dodančlankom 13. ovoga akta

Djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, djeca civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 8. ovoga Zakona i djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata I. skupine sa 100% oštećenja organizma, imaju prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove ako im redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze dvostruku svotu redovnih novčanih prihoda iz članka 34. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

Članak 48.f dodančlankom 13. ovoga akta

Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske obvezni su pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima dati prednost pri zapošljavanju:

1. djeci osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona,

2. mirnodopskim vojnim i civilnim invalidima rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona,

3. bračnom drugu i roditeljima osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona.

Prednost ostvarivanja prava na zapošljavanje ostvaruje se redoslijedom od točke 1. prema točki 3. ovoga članka pod uvjetom da nema kandidata iz članka 38. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji koji imaju prednost.

Prednost pri zapošljavanju iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti samo jednokratno, osim u slučajevima zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme, a ne mogu ga ostvarivati osobe kojima je radni odnos prestao otkazom zbog skrivljenog ponašanja radnika, otkazom radnika ili sporazumom.

Provedbu odredaba ovoga članka nadzire inspekcija rada, odnosno upravna inspekcija, u postupku i na način utvrđen odredbama članka 38. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Članak 48.g dodančlankom 13. ovoga akta

Vojni i civilni invalid rata I. do IV. skupine čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona, te roditelji i bračni drug osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona imaju prednost pri smještaju u domove socijalne skrbi.

Članak 48.h dodančlankom 13. ovoga akta

Vojni i civilni invalidi rata oslobođeni su od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta za izgradnju stambenoga, gospodarskoga, poslovnog ili javnog objekta, pri dobivanju lokacijske dozvole sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti samo jedanput.

Članak 48.i dodančlankom 13. ovoga akta

Osobe iz članka 8. stavka 1., točke 1. i stavka 2. članka 8. ovoga Zakona koje su kao zaposlene odvedene u zatočeništvo, vrijeme provedeno u zatočeništvu računa se kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju, a ako nisu bile zaposlene vrijeme provedeno u zatočeništvu računa se kao poseban staž u jednostrukom trajanju.

Članak 48.j dodančlankom 13. ovoga akta

Ured Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale snosi troškove prijevoza i pogreba posmrtnih ostataka civilnih žrtava iz Domovinskog rata na području Republike Hrvatske, nakon postupka ekshumacije i identifikacije.

Članak 49. izmijenjenčlancima 12. i 13. ovoga akta

Djeca, usvojenici i pastorčad osoba poginulih, umrlih ili umrlih nestalih pod okolnostima iz članka 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona imaju pravo na besplatne obvezatne udžbenike za potrebe redovnog školovanja u osnovnim, i srednjim, višim ili visokim školama, odnosno fakultetima.

Djeca, usvojenici i pastorčad mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona imaju pravo na besplatne obvezatne udžbenike za potrebe redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama.

Pravo na besplatne obvezatne udžbenike za potrebe redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama imaju i mirnodopski vojni odnosno civilni invalidi rata čija je invalidnost nastupila pod okolnostima iz članka 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona, pri kupnji obvezatnih udžbenika za potrebe redovnog školovanja u osnovnim, srednjim, višim ili visokim školama, odnosno fakultetima, imaju pravo na popust u cijeni udžbenika u visini utvrđenog postotka oštećenja organizma vojnog, odnosno civilnog invalida rata, od kojeg izvode pravo. Pravo na popust u cijeni, pri kupnji obvezatnih udžbenika za potrebe redovnog školovanja u osnovnim, srednjim, višim i visokim školama, odnosno fakultetima, imaju i vojni, odnosno civilni invalidi rata u visini utvrđenog postotka oštećenja organizma nastalog pod okolnostima iz članka 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona.

Osobe iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, koje po drugim propisima imaju pravo na besplatne udžbenike, ne mogu koristiti prava iz ovoga članka obvezatne udžbenike, ako to pravo ne mogu ostvariti po drugim propisima i ako im redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze dvostruku svotu redovnih novčanih prihoda iz članka 34. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

Članak 58. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

Ministar rada i socijalne skrbi donosi propise: o utvrđivanju postotka oštećenja organizma prema stupnju oštećenja i drugim uvjetima i kriterijima za utvrđivanje invaliditeta; o medicinskim indikacijama za razvrstavanje invalida od I. do IV. skupine prema stupnju potrebe za njegom i pomoći druge osobe; o oštećenju organizma po osnovi kojih invalid ima pravo na ortopedski dodatak i razvrstavanju tih oštećenja u stupnjeve; o indikacijama i kontraindikacijama za kupališno i klimatsko liječenje, trajanju liječenja, uvjete, postupak i način ostvarivanja toga liječenja; na naknadu troškova prijevoza; o načinu i postupku utvrđivanja posebnog staža; o načinu isplate novčanih primanja i drugih troškova po ovom Zakonu, načinu vođenja evidencije o obavljenim isplatama i dostavi izvješća o potrošenim sredstvima prema ovom Zakonu i kontroli namjenskog trošenja sredstava; te o radu liječničkih komisija u postupku za ostvarivanje prava po ovome Zakonu.

Ministar rada i socijalne skrbi može propisati pravo na specijalna pomagala za invalide koji su izgubili vid na oba oka.

Članak 60. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Osobna invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljska invalidnina i uvećana obiteljska invalidnina, pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca od dana ispunjenja uvjeta ako je zahtjev za priznavanje tih prava podnijet u roku od tri mjesece od dana ispunjenja uvjeta.

Ako je zahtjev za priznavanje prava na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljsku invalidninu I uvećanu obiteljsku invalidninu, podnijet po isteku roka od tri mjeseca od dana ispunjenja uvjeta, ta prava pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.

Danom ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava po osnovi bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 1. i članka 7. stavka 1. ovoga Zakona smatra se dan otpuštanja iz oružanih snaga.

Opskrbnina i, dodatak za pripomoć u kući, posebni dodatak i novčana pomoć pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.

Ako je zahtjev za priznavanje prava na opskrbninu podnijet prije donošenja rješenja o priznavanju prava na invalidninu, opskrbnina pripada od prvog dana idućeg mjeseca nakon što je na rješenje o pravu na invalidninu data suglasnost u revizionom postupku.

Ako je zahtjev za priznavanje prava na dodatak za pripomoć u kući podnijet prije donošenja rješenja o priznanju prava na opskrbninu, dodatak za pripomoć u kući pripada od prvog dana idućeg mjeseca nakon donošenja rješenja o priznanju, prava na opskrbninu.

Iznimno, od odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljsku invalidninu i uvećanu obiteljsku invalidninu - za oštećenje organizma nastalo, odnosno smrt osobe, od koje se izvodi pravo nastupila pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 1. i stavka 2. ovoga Zakona, pripada od prvog dana idućeg mjeseca po ispunjenju uvjeta.

Doplatak za djecu pripada od dana određenog propisima o tome doplatku.

Članak 64. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

U slučaju smrti korisnika prava iz ovoga Zakona prestanak prava utvrđuje se zaključno zadnjim danom u mjesecu u kojem je korisnik umro.

Dospjele, a neisplaćene svote novčanih primanja iz ovoga Zakona isplaćuju mogu se isplatiti članovima obitelji koji su s korisnikom do njegove smrti živjeli u zajedničkom kućanstvu, na njihov zahtjev.

Članak 66. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

Korisniku opskrbnine koji boravi u inozemstvu prestaje pravo na opskrbninu, pravo na dodatak za pripomoć u kući i pravo na doplatak za djecu nakon tri mjeseca neprekidnog boravka u inozemstvu.

Članak 72. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

Prava po ovom Zakonu, koja se stječu po osnovi rane, povrede ili ozljede dobivene pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 1., 3. i 5. i stavka 2., članka 6. stavka 1. točke 1., 2., 4., 5. i 6. i stavka 2. i članka 8. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno po osnovi smrti osobe pod tim okolnostima, ne zastarijevaju.

U pogledu zastare isplate novčanih primanja po ovo Zakonu primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje zastara potraživanja.

Članak 74. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

Činjenica da je rana, povreda ili ozljeda dobivena pod okolnostima iz članka 5. i 6. i članka 8. stavka 1. ovoga Zakona utvrđuje se samo pisanim dokaznim sredstvima.

Pisanim dokaznim sredstvima u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se potvrda o uzroku i okolnostima pod kojima se slučaj dogodio izdana od nadležne vojne jedinice ili ustanove, odnosno od nadležnog tijela državne uprave.

Pisanim dokaznim sredstvom u smislu stavka 1. ovoga članka za utvrđivanje činjenice da je rana, povreda ili ozljeda dobivena pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 3 2. i članka 8. stavka 1. ovoga Zakona smatra se i medicinska dokumentacija o liječenju tijekom drugog svjetskog rata i neposredno nakon tog rata, a najkasnije do 15. svibnja 1946. za oštećenje organizma nastalo do 15. svibnja 1945, a za oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 8. stavka 1. do 4. ovoga Zakona u vremenu od 30. svibnja 1990. do dana prestanka neprijateljstava, medicinske dokumentacije o liječenju neposredno nakon ranjavanja, povređivanja ili ozljeđivanja, a najkasnije tri mjeseca od dana prestanka neprijateljstava.

Pisanim dokaznim sredstvom o činjenici da je rana, povreda ili ozljeda dobivena pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, iznimno se može smatrati i odgovarajuća potvrda izdana od Društva ratnih veterana "Hrvatski domobran".

Članak 75. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

Činjenica da je bolest nastala, pogoršala se, odnosno pojavila pod okolnostima iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona utvrđuje se samo na osnovi medicinske dokumentacije koja potječe iz vremena službe u oružanim snagama Republike Hrvatske ili iz vremena od trideset dana nakon otpuštanja iz oružanih snaga.

Činjenica da je bolest nastala, pogoršala se, odnosno pojavila pod okolnostima iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje se samo na osnovi medicinske dokumentacije koja potječe iz vremena zlostavljanja odnosno otpusta iz zatočeništva ili iz vremena od trideset dana nakon zlostavljanja, odnosno otpusta iz zatočeništva.

Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka činjenica da je bolest PTSP nastala, pogoršala se odnosno pojavila pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 1., članka 7. stavka 1. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje se na temelju medicinske dokumentacije koja potječe iz vremena sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske, službe u oružanim snagama odnosno trajanju neprijateljstava ili iz razdoblja 30 dana nakon prestanka sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske, otpuštanja iz oružanih snaga, odnosno prestanka neprijateljstava može se utvrditi na osnovi medicinske dokumentacije koja nije starija od dvije godine nakon zlostavljanja, odnosno otpusta iz zatočeništva.

Članak 76. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

Činjenica da je osoba od koje članovi obitelji izvode prava po odredbama ovoga Zakona poginula, umrla ili nestala pod okolnostima iz članka 5. i 6., članka 7. stavka 1. i članka 8. stavka 1. i 2. ovoga Zakona utvrđuje se pisanim dokaznim sredstvima.

Pisanim dokaznim sredstvima u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se potvrda o uzroku i okolnostima pod kojima se slućaj dogodio izdana od nadležne vojne jedinice ili ustanove, odnosno od nadležnog tijela državne uprave odnosno rješenje općinskog suda o proglašenju nestale osobe umrlom.

Pisanim dokaznim sredstvom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se i medicinska dokumentacija o liječenju, odnosno uzroku smrti osobe od koje se izvodi pravo, ako su iz te dokumentacije vidljive okolnosti stradavanja.

Pisanim dokaznim sredstvom o činjenici da je osoba od koje članovi obitelji izvode pravo po odredbama ovoga Zakona poginula, umrla ili nestala pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, iznimno se može smatrati i ododgovarajuća potvrda izdana od Društva ratnih veterana "Hrvatski domobran".

Članak 77. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

Zahtjev za priznavanje svojstva ratnog mirnodopskoga vojnog invalida, mirnodopskog vojnog invalida, odnosno civilnog invalida po osnovi oštećenja organizma nastaloga zbog bolesti dobivene, odnosno pogoršane ili ispoljene pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 1., članka 7. stavka 1. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona može se podnijeti nakon prestanka sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske, otpuštanja iz oružanih snaga, odnosno prestanka neprijateljstava Republike Hrvatske, a najkasnije u roku od pet godina od dana prestanka sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske, otpuštanja iz oružanih snaga, odnosno prestanka neprijateljstava.

Zahtjev za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu po osnovi osobe koja je od bolesti dobivene, odnosno pogoršane ili ispoljene pod okolnostima iz članka 5. stavka 1., točke 1., članka 7. stavka 1. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona, umrla u roku od godinu dana po prestanku sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske, po otpuštanju od otpuštanja iz oružanih snaga, odnosno po prestanku neprijateljstava Republike Hrvatske, može se podnijeti u roku od pet godina od dana smrti te osobe, a najkasnije.

Zahtjev za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu po osnovi osobe koja je od bolesti dobivene, odnosno pogoršane ili ispoljene pod okolnostima iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona, umrla u roku od godinu dana od dana zlostavljanja, odnosno otpuštanja iz zatočeništva, može se podnijeti u roku od pet godina od dana kad je ta osoba prestala sudjelovati u obrani Republike Hrvatske, ili otpuštena iz oružanih snaga, odnosno od dana prestanka neprijateljstava. Pod prestankom sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske podrazumijeva se prestanak neprijateljstava, odnosno otpuštanje iz oružanih snaga Republike Hrvatske, ako je oboljela osoba otpuštena iz oružanih snaga prije prestanka neprijateljstava smrti te osobe.

Pod otpuštanjem iz oružanih snaga podrazumijeva se prekidanje obveze služenja vojnog roka, otpuštanje vojnika ročnika nakon odsluženja vojnog roka ili zbog nesposobnosti za vojnu službu i otpuštanje vojnih obveznika s vojnih vježbi u jedinicama ili ustanovama oružanih snaga u smislu propisa o vojnoj obvezi, te otpuštanje sa školovanja kadeta vojnih škola vojnog obveznika s vojne vježbe u vojnim postrojbama, odnosno vojnim ustanovama.

Članak 81. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

Rješenje, donijeto u prvom stupnju, kojim se utvrđuje, vojni i civilni invaliditet, pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljsku invalidninu, uvećanu obiteljsku invalidninu, opskrbninu, dodatak za pripomoć u kući, posebni dodatak i novčanu pomoć podliježe reviziji.

Reviziju obavlja, po službenoj dužnosti, nadležno drugostupanjsko tijelo uprave.

Ako je protiv rješenja prvostupanjskog tijela uprave izjavljena žalba, o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem.

Ako protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije izjavljena žalba, tijelo koje je donijelo to rješenje dostavit će ga, zajedno sa spisima predmeta, organu nadležnom za reviziju u roku od 8 dana od dana isteka roka za žalbu.

Revizija odgađa izvršenje rješenja.

Članak 94. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

Troškovi u svezi s radom liječničkih komisija, troškovi usluga platnog prometa za isplatu novčanih primanja povjerenstava, troškovi medicinskih ispitivanja obavljenih po uputi liječničkih povjerenstava iz članka 76. stavka 2. i članka 77. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, troškovi platnog prometa, te troškovi tiskanja tiskanica za izvršavanje rješenja po ovom Zakonu, isplaćuju se iz sredstava osiguranih prema članku 4. ovoga Zakona.

Članak 98.a dodančlankom 23. ovoga akta

Novčanom kaznom od 2.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba, a novčanom kaznom od 300,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi ili čelnik tijela, ako:

1. pri upisu u obrazovne ustanove postupi protivno odredbi članka 48.b ovoga Zakona,

2. pri smještaju u učeničke odnosno studentske domove postupi protivno odredbi članka 48.e ovoga Zakona,

3. pri zapošljavanju postupi protivno odredbi članka 48.f ovoga Zakona,

4. pri smještaju u domove socijalne skrbi postupi protivno odredbi članka 48.g ovoga Zakona.