Izmjene: NN 148/2013

Članak 20.a izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Mirnodopski vojni invalid i civilni invalid rata kod kojeg je uzrok invalidnosti djelomično ili u cijelosti posljedica rane, ozljede, bolesti, pogoršanja bolesti na osnovi kojih je stekao svojstvo mirnodopskog, odnosno civilnog invalida rata a kod kojeg postoji preostala radna sposobnost, ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju, uključujući osposobljavanje za obavljanje posla za koje se traži stručna sprema viša od njegove, bez obzira je li mu nakon profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje, ako nema navršene godine života i to: žena 40 godina, a muškarac 45 godina.

O pravu na profesionalnu rehabilitaciju i roku trajanja rehabilitacije u prvom stupnju rješava područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema prebivalištu invalida, a u drugom stupnju Središnja služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Za vrijeme profesionalne rehabilitacije invalid ima pravo na novčanu pomoć u visini 33 % proračunske osnovice za određivanje opskrbnine ako mu redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze dvostruku svotu redovnih novčanih prihoda iz članka 34. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona. 60 % proračunske osnovice.

Ako invalid za vrijeme profesionalne rehabilitacije živi izvan mjesta svoga prebivališta novčana pomoć iz stavka 3. ovoga članka povećava se za 50%.

Za vrijeme dok invalid prima novčanu pomoć iz stavka 3. ovoga članka ne može koristiti pravo na opskrbninu.

Članak 34. brisančlankom 2. ovoga akta

Pravo na opskrbninu imaju korisnici osobne invalidnine, korisnici obiteljske invalidnine - osobe iz članka 25. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, sudionici rata i članovi obitelji sudionika rata od prije 9. rujna 1943. do 15. svibnja 1945. umrlih poslije 15. svibnja 1945. koji imaju prebivalište i žive na teritoriju Republike Hrvatske, ako su nesposobni za privređivanje i ispunjavaju ove uvjete:

1. da nisu zaposleni;

2. da samostalno ne obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost;

3. da nisu korisnici mirovine;

4. da nisu korisnici novčanog primanja u svezi s prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom, odnosno zbog nezaposlenosti ili stalne mjesečne novčane pomoći po propisima o socijalnoj zaštiti;

5. da oni i članovi njihove obitelji u kućanstvu nemaju ukupno druge redovne novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% proračunske osnovice.

Pravo na opskrbninu, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, imaju i slijepi članovi obitelji iza smrti invalida I. do VII. skupine i sudionika rata.

Članak 35. brisančlankom 3. ovoga akta

Sukorisnicima obiteljske invalidnine i korisnicima više invalidnina pripada jedna opskrbnina.

Članak 37. brisančlankom 4. ovoga akta

Osnovica za određivanje opskrbnine iznosi 33% od proračunske osnovice, a za članove obitelji sudionika rata od prije 9. rujna 1943. do 15. svibnja 1945. umrlih poslije 15. svibnja 1945. iznosi 16,50% od proračunske osnovice.

Korisnicima koji u kućanstvu nemaju prihode od utjecaja na opskrbninu, opskrbnina se određuje u visini osnovice.

Korisnicima koji u kućanstvu imaju prihod od poljoprivredne djelatnosti odnosno druge redovne prihode od utjecaja na opskrbninu, opskrbnina se određuje u visini razlike između dijela prihoda koji mjesečno otpada na korisnika i osnovice za određivanje opskrbnine.

Ako dva ili više sukorisnika obiteljske invalidnine ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu, opskrbnina određena prema stavku 2., odnosno 3. ovoga članka povećava se za 50% za svakog daljnjeg korisnika.

Ako oba bračna druga ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu, po različitim osnovama, opskrbnina im se određuje kao jednom korisniku i tako određena povećava za 50% za drugog bračnog druga.

Članak 38. brisančlankom 5. ovoga akta

Sukorisnicima opskrbnine koji žive u zajedničkom kućanstvu, opskrbnina, određena po članku 37. stavku 4. ovoga Zakona, pripada na jednake dijelove.

Ako obiteljsku invalidninu koristi više osoba koje iz opravdanih razloga žive odvojeno (razvedeni roditelji, djeca rođena u braku i djeca rođena izvan braka i dr.), a prihodi im ne potjeću iz zajedničkih izvora opskrbnina pripada samo onim sukorisnicima koji ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu.

Ako dva ili više sukorisnika obiteljske invalidnine iz stavka 2. ovoga članka ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu, svakome od njih pripada svota koja bi mu pripadala kao samostalnom korisniku, s time da zbroj tih svota ne možebiti veći od osnovice za određivanje opskrbnine povećane po članku 37. stavku 4. ovoga Zakona. Ako je zbroj tih svota veći, opskrbnina pripada svakom od sukorisnika u omjeru sa svotama koje bi im pripadale, kao samostalnim korisnicima.

Članak 39. brisančlankom 6. ovoga akta

Samohranim korisnicima opskrbnina, određena prema članku 37. ovoga Zakona, povećava se za 50%.

Članak 40. brisančlankom 7. ovoga akta

Samohranim, prema ovom Zakonu, smatra se korisnik opskrbnine koji nema zemljište u posjedu, vlasništvu ili suvlasništvu za koje se prema zakonu zadužuje porezom na prihod od poljoprivredne djelatnosti, te da u svome kućanstvu nema srodnika sposobnih za privređivanje, niti ima članova obitelji u kućanstvu ili izvan kućanstva, koji su zaposleni ili korisnici mirovine ili samostalno obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost ili da imaju zemljište u posjedu, vlasništvu ili suvlasništvu za koje se prema zakonu zadužuje porezom na prihod od poljoprivredne djelatnosti.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka pri utvrđivanju svojstva samohrane osobe ne uzima se u obzir pastorčad, koja ne živi s njom u kućanstvu.

Nesmatraju se sposobnim za privređivanje, u smislu stavka 1. ovoga članka, članovi kućanstva koji su nesposobni za privređivanje prema članku 36. ovoga Zakona ako nisu zaposleni, odnosno samostalno ne obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost.

Članak 41. brisančlankom 8. ovoga akta

Pravo na opskrbninu i visina opskrbnine ovisi o ukupnom prihodu od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva korisnika opskrbnine i svih članova njegova kućanstva, kao i o drugim redovnim novčanim prihodima korisnika opskrbnine i članova njegove obitelji koji žive s njim u kućanstvu.

Kućanstvom, prema ovom Zakonu, smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda.

Članak 42. brisančlankom 9. ovoga akta

Kao prihod od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva smatra se dohodak od poljoprivrede i šumarstva ostvaren korištenjem prirodnih bogatstava zemlje i uporabe od tih djelatnosti dobivenih proizvoda, koji je služio kao osnovica za obračun poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost u prethodnoj godini.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka dohodak od poljoprivrede i šumarstva uzima se umanjen za 50%, ako su u pitanju korisnici koji u kućanstvu nemaju članova sposobnih za privređivanje u smislu članka 36. i 40. stavka 3. ovoga Zakona, te korisnici dodatka za njegu i pomoć druge osobe i korisnici dodatka za pripomoć u kući.

Ako je poljoprivredno zemljište dato u zakup, kao prihod od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva smatra se mjesečna svota zakupnine, ako je to za korisnika povoljnije.

Ako se radi o korištenju tuđeg zemljišta, prihod od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva uzima se po odbitku ugovorene naknade za korištenje tuđeg zemljišta.

Prihod od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva uzima se u obzir i kada se radi o prihodu od korištenja prirodnih bogatstava zemlje i uporabe od tih djelatnosti dobivenih proizvoda sa zemljišta na kojemu korisnik ima pravo plodokorištenja.

Članak 43. brisančlankom 10. ovoga akta

Drugim redovnim novčanim prihodima, prema ovom Zakonu smatraju se:

1. prosječna mjesečna plaća, odnosno naknada s osnova zaposlenja ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini, odnosno ostvarena za prvi cijeli mjesec po zaposlenju u tekućoj godini;

2. mirovina u prosječnoj mjesečnoj svoti ostvarenoj u prethodnoj kalendarskoj godini, odnosno u mjesečnoj svoti za prvi cijeli mjesec tekuće godine po ostvarenju;

3. prihod od samostalnog obavljanja privredne ili profesionalne djelatnosti, prihod ostvaren od iznajmljivanja soba i pružanja usluga i prehrane turistima, prihod od imovine i drugi porezu podložni prihodi prema dobiti, odnosno prihodu iz prethodne godine koji je služio za osnovicu pri određivanju poreza.

Članak 44. brisančlankom 11. ovoga akta

U druge redovne novčane prihode koji su od utjecaja na opskrbninu ne ulaze: novčana primanja po ovom Zakonu, novčana primanja po općinskim propisima o zaštiti vojnih invalida, sudionika i žrtava rata, novčana primanja po propisima o socijalnoj zaštiti, novčana naknada za tjelesno oštećenje i dodatak za njegu i pomoć druge osobe po propisima o invalidskom osiguranju, doplatak za djecu, novčana pomoć obitelji vojnog obveznika, zatim stipendije, nagrade i druga slićna primanja učenika i studenata, a niti druga stalna mjesečna novčana primanja korisnika, odnosno članova njegove obitelji, za koja je propisima o njihovu ustanovljenju određeno da se ne uzimaju u obzir kao prihodi kod stjecanja i određivanja prava koje ovisi o prihodima.

Članak 45. brisančlankom 12. ovoga akta

Dio prihoda koji otpada na člana kućanstva korisnika opskrbnine o kojemu ovisi pravo na opskrbninu i visina opskrbnine izraćunava se tako, da se:

1. ukupni prihod od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva podijeli na korisnika opskrbnine i sve članove njegova kućanstva;

2. drugi redovni novčani prihodi podijele na korisnika opskrbnine, odnosno člana obitelji o čijem se prihodu radi i članove njegove obitelji koji s njim žive u kućanstvu, ako ih taj član, odnosno korisnik, uzdržava i ako prema njima ima obvezu uzdržavanja. Ovi prihodi dijele se i na unućad korisnika, odnosno ćlana obitelji o čijem se prihodu radi, ako ih taj član obitelji, odnosno korisnik uzdržava kao ćlanove svoga kućanstva zato što su nesposobni za privređivanje i nemaju roditelje niti prihode ili su im roditelji nesposobni za privređivanje i bez prihoda.

Ako je bračni drug korisnika opskrbnine zaposlen u inozemstvu kod inozemnog poslodavca ili tamo samostalno obavlja privrednu ili profesionalnu djelatnost, smatra se da mjesečni prihod po članu kućanstva korisnika opskrbnine prelazi svotu iz članka 34. točke 5. ovoga Zakona.

Članak 46. brisančlankom 13. ovoga akta

Promjene u visini prihoda i broju članova kućanstva, o kojima ovisi pravo na opskrbninu i visina otkupnine, utječu na opskrbninu tako, da se promjene koje uvjetuju gubitak ili smanjenje opskrbnine uzimaju u obzir od prvog dana slijedećeg mjeseca poslije nastanka, a promjene koje uvjetuju stjecanje ili povećanje opskrbnine uzimaju se u obzir od prvog dana slijedećeg mjeseca nakon podnošenja odgovarajučeg zahtjeva.

Članak 47. izmijenjenčlancima 14. i 15. ovoga akta

Korisniku opskrbnine zajamčene minimalne naknade koji zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može sam ispunjavati osnovne životne zahtjeve, pripada dodatak za pripomoć u kući, ako ne koristi dodatak za njegu i pomoć druge osobe po ovome Zakonu ili po drugim propisima.

Dodatak za pripomoć u kući iznosi mjesečno 23% od proračunske osnovice, a za članove obitelji sudionika rata od prije 9. rujna 1943. do 15. svibnja 1945. umrlih poslije 15. svibnja 1945. iznosi 11,50% od proračunske osnovice.

Članak 48.b brisančlankom 18. ovoga akta

Djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, djeca civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 8. ovoga Zakona, djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata I. skupine sa 100% oštećenja organizma čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, izravno se upisuju u srednje škole i visoka učilišta, pod uvjetom da prijeđu bodovni, odnosno razredbeni prag, odnosno da zadovolje na ispitu sposobnosti i darovitosti u srednjim školama u kojima se provodi prijemni ispit.

Prednost pri upisu u obrazovne ustanove iz stavka 1. ovoga članka, ne ulazi u upisnu kvotu.

Članak 48.c izmijenjenčlancima 19. i 20. ovoga akta

Djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona i djeca civilni invalidi rata, čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 8. ovoga Zakona, imaju pravo na posebni dodatak u visini od 10% od proračunske osnovice za vrijeme redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama ako nisu korisnici opskrbnine zajamčene minimalne naknade i ako im redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze dvostruku svotu redovnih novčanih prihoda iz članka 34. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona. 60% proračunske osnovice.

Članak 48.d izmijenjenčlancima 21. i 22. ovoga akta

Djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona i mirnodopski vojni i civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, imaju pravo na stipendiju tijekom redovitog studiranja na visokim učilištima ako im redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze dvostruku svotu redovnih novčanih prihoda iz članka 34. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona 60% proračunske osnovice.

Uvjete i mjerila za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar znanosti i tehnologije uz prethodnu suglasnost ministra rada i socijalne skrbi nadležan za obrazovanje u suradnji s ministrom nadležnim za branitelje.

Članak 48.e izmijenjenčlancima 23. i 24. ovoga akta

Djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, djeca civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 8. ovoga Zakona i djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata I. skupine sa 100% oštećenja organizma, imaju prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove ako im redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze dvostruku svotu redovnih novčanih prihoda iz članka 34. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona. 60% proračunske osnovice.

Članak 48.f izmijenjenčlancima 25. i 26. ovoga akta

Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske obvezni su pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima dati prednost pri zapošljavanju:

1. djeci osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona,

2. mirnodopskim vojnim i civilnim invalidima rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona,

3. bračnom drugu i roditeljima osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona.

Prednost ostvarivanja prava na zapošljavanje ostvaruje se redoslijedom od točke 1. prema točki 3. ovoga članka pod uvjetom da nema kandidata iz članka 38 35. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji koji imaju prednost.

Prednost pri zapošljavanju iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti samo jednokratno, osim u slučajevima zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme, a ne mogu ga ostvarivati osobe kojima je radni odnos prestao otkazom zbog skrivljenog ponašanja radnika, otkazom radnika ili sporazumom.

Provedbu odredaba ovoga članka nadzire inspekcija rada, odnosno upravna inspekcija, u postupku i na način utvrđen odredbama članka 38 35. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Članak 49. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

Djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona imaju pravo na besplatne obvezatne udžbenike za potrebe redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama.

Djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona imaju pravo na besplatne obvezatne udžbenike za potrebe redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama.

Pravo na besplatne obvezatne udžbenike za potrebe redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama imaju i mirnodopski vojni odnosno civilni invalidi rata čija je invalidnost nastupila pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona.

Osobe iz stavka stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka imaju pravo na besplatne obvezatne udžbenike, ako to pravo ne mogu ostvariti po drugim propisima i ako im redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze dvostruku svotu redovnih novčanih prihoda iz članka 34. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona. ispunjavaju prihodovni cenzus i druge uvjete predviđene pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka.

Iznos sredstava potrebnih za kupnju udžbenika iz ovoga članka osigurava ministarstvo nadležno za obrazovanje.

Postupak za ostvarivanje prava iz ovoga članka provodi se sukladno uvjetima i načinu utvrđenim pravilnikom koji donosi ministar obrazovanja u suradnji s ministrom branitelja.

Nadležni ured državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba je prvostupanjsko tijelo koje rješava o pravu na besplatne udžbenike.

Drugostupanjsko tijelo za postupanje po rješenjima upravnih tijela i službenih osoba iz stavka 7. ovoga članka je ministarstvo nadležno za obrazovanje.

Članak 54. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

Mjesečne svote osobne invalidnine, dodatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka, obiteljske invalidnine, uvećane obiteljske invalidnine, i dodatka za pripomoć u kući i svota osnovice za određivanje opskrbnine usklađuju se početkom svake kalendarske godine s proračunskom osnovicom.

Mjesečne svote osobne invalidnine, dodatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka, obiteljske invalidnine, uvećane obiteljske invalidnine, i dodatka za pripomoć u kući i svota osnovice za određivanje opskrbnine, usklađene po odredbi stavka 1. ovoga članka, mogu se, u toku godine, usklađivati i početkom drugog, trećeg i četvrtog tromjesečja, uzimajući u obzir promjenu proračunske osnovice i materijalne mogućnosti Republike.

Članak 55. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

Svota cenzusa redovnih novčanih prihoda iz članka 34. 20.a stavka 3., članka 48.c, članka 48.d stavka 1. točke 5. i članka 48.e ovoga Zakona usklađuje se početkom svake kalendarske godine s proračunskom osnovicom.

Članak 57. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

Svote mjesečnih novčanih pimanja, svotu osnovice za određivanje opskrbnine i svotu cenzusa novčanih prihoda utvrđuje, prema odredbama članka 54. i 55. ovoga Zakona, ministar rada i socijalne skrbi nadležan za branitelje, na temelju odgovarajućih službenih podataka.

Članak 58. izmijenjenčlankom 34. ovoga akta

Ministar rada i socijalne skrbi nadležan za branitelje donosi propise: o utvrđivanju postotka oštećenja organizma prema stupnju oštećenja i drugim uvjetima i kriterijima za utvrđivanje invaliditeta; o medicinskim indikacijama za razvrstavanje invalida od I. do IV. skupine prema stupnju potrebe za njegom i pomoći druge osobe; o oštećenju organizma po osnovi kojih invalid ima pravo na ortopedski dodatak i razvrstavanju tih oštećenja u stupnjeve; o indikacijama i kontraindikacijama za kupališno i klimatsko liječenje, trajanju liječenja, uvjete, postupak i način ostvarivanja toga liječenja; na naknadu troškova prijevoza; o načinu i postupku utvrđivanja posebnog staža; o načinu isplate novčanih primanja i drugih troškova po ovom Zakonu, načinu vođenja evidencije o obavljenim isplatama i dostavi izvješća o potrošenim sredstvima prema ovom Zakonu i kontroli namjenskog trošenja sredstava; te o radu liječničkih komisija u postupku za ostvarivanje prava po ovome Zakonu.

Ministar rada i socijalne skrbi nadležan za branitelje može propisati pravo na specijalna pomagala za invalide koji su izgubili vid na oba oka.

Članak 60. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Osobna invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljska invalidnina i uvećana obiteljska invalidnina, pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca od dana ispunjenja uvjeta ako je zahtjev za priznavanje tih prava podnijet u roku od tri mjesece od dana ispunjenja uvjeta.

Ako je zahtjev za priznavanje prava na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljsku invalidninu I uvećanu obiteljsku invalidninu, podnijet po isteku roka od tri mjeseca od dana ispunjenja uvjeta, ta prava pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.

Danom ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava po osnovi bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 1. i članka 7. stavka 1. ovoga Zakona smatra se dan otpuštanja iz oružanih snaga.

Opskrbnina, dodatak Dodatak za pripomoć u kući, posebni dodatak i novčana pomoć pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.

Ako je zahtjev za priznavanje prava na opskrbninu podnijet prije donošenja rješenja o priznavanju prava na invalidninu, opskrbnina pripada od prvog dana idućeg mjeseca nakon što je na rješenje o pravu na invalidninu data suglasnost u revizionom postupku. Ako je zahtjev za priznavanje prava na dodatak za pripomoć u kući podnijet prije donošenja rješenja o priznanju prava na opskrbninu zajamčenu minimalnu naknadu, dodatak za pripomoć u kući pripada od prvog dana idućeg mjeseca nakon donošenja rješenja o priznanju, prava na opskrbninu zajamčenu minimalnu naknadu.

Članak 63. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

Osobna invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljska invalidnina, uvećana obiteljska invalidnina, opskrbnina i dodatak za pripomoć u kući isplaćuje se u mjesečnim svotama i to unazad.

Članak 66. izmijenjenčlankom 37. ovoga akta

Korisniku opskrbnine dodatka za pripomoć u kući koji boravi u inozemstvu prestaje pravo na opskrbninu, pravo na dodatak za pripomoć u kući nakon tri mjeseca neprekidnog boravka u inozemstvu.

Članak 67. izmijenjenčlankom 38. ovoga akta

Ako se korisnik mjesečnih novčanih primanja iz ovoga Zakona nalazi u pritvoru, članovima obitelji koje korisnik uzdržava isplaćuje se polovica tih primanja. Zadržana polovica primanja isplatit će se korisniku, ako krivični postupak bude pravomoćnom odlukomobustavljen, ili ako korisnik pravomoćnom presudom bude oslobođen optužbe, odnosno ako optužba protiv njega bude odbijena, ali ne zbog nenadležnosti suda.

Ako se korisnik opskrbnine i dodatka za pripomoć u kući nalazi na izdržavanju kazne zatvora preko jednog do šest mjeseci, pripada mu za to vrijeme polovica tih primanja ako uzdržava članove obitelji u kućanstvu, a ako ne uzdržava takove članove obitelji ne pripadaju mu za to vrijeme ta primanja. Ako opskrbninu koriste dva ili više sukorisnika obiteljske invalidnine, ostalim sukorisnicima isplaćuje se dio opskrbnine koji njima pripada.

Članak 73. izmijenjenčlankom 39. ovoga akta

O pravima po ovom Zakonu iz ovoga Zakona u prvom stupnju rješava nadležni ured državne uprave u županiji jedinici područne (regionalne) samouprave, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, a u drugom stupnju Ministarstvo rada i socijalne skrbi. O pravima po ovom Zakonu ministarstvo nadležno za branitelje, ako nije drugačije predviđeno ovim Zakonom.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka o pravima osoba iz članka 6. stavka 1., točke 1., 2., 5. i 6. i stavka 2., članka 6., te članka 7. ovoga Zakona čije je tjelesno oštećenje nastalo pod tim okolnostima nakon 17. kolovoza 1990., kao i o pravima članova obitelji osoba nastradalih pod tim okolnostima, u prvom stupnju rješava nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, a u drugom stupnju Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

O pravima iz ovoga Zakona za osobe koje nemaju prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske u prvom stupnju rješava nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, a u drugom stupnju ministarstvo nadležno za branitelje, odnosno ministarstvo nadležno za obrazovanje o pravu na besplatne udžbenike.

Članak 81. izmijenjenčlankom 40. ovoga akta

Rješenje, donijeto u prvom stupnju, kojim se utvrđuje, vojni i civilni invaliditet, pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljsku invalidninu, uvećanu obiteljsku invalidninu, opskrbninu, dodatak za pripomoć u kući, posebni dodatak i novčanu pomoć podliježe reviziji.

Reviziju obavlja, po službenoj dužnosti, nadležno drugostupanjsko tijelo uprave.

Ako je protiv rješenja prvostupanjskog tijela uprave izjavljena žalba, o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem.

Ako protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije izjavljena žalba, tijelo koje je donijelo to rješenje dostavit će ga, zajedno sa spisima predmeta, organu nadležnom za reviziju u roku od 8 dana od dana isteka roka za žalbu.

Revizija odgađa izvršenje rješenja.

Članak 89. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

Rješenja kojima je, prema odredbama ovoga Zakona, priznato pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljsku invalidninu, uvećanu obiteljsku invalidninu, opskrbninu, dodatak za pripomoć u kući, doplatak za djecu i pravo na naknadu troškova prijevoza izvršava nadležno tijelo državne uprave koje rješava u prvom stupnju, ako ministar rada i socijalne skrbi nadležan za branitelje drukčije ne odredi.

Iznimno, od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, novčana primanja po ovom Zakonu korisnicima s prebivalištem inozemstvu isplaćuje Služba ministarstvo nadležno za računovodstvene poslove Ministarstva rada i socijalne skrbi branitelje.

Članak 98.a izmijenjenčlancima 42. i 43. ovoga akta

Novčanom kaznom od 2.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba, a novčanom kaznom od 300,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi ili čelnik tijela, ako:

1. pri upisu u obrazovne ustanove postupi protivno odredbi članka 48.b ovoga Zakona, 2. pri smještaju u učeničke odnosno studentske domove postupi protivno odredbi članka 48.e ovoga Zakona,

3 2. pri zapošljavanju postupi protivno odredbi članka 48.f ovoga Zakona,

4 3. pri smještaju u domove socijalne skrbi postupi protivno odredbi članka 48.g ovoga Zakona.