Izmjene: NN 82/2001

Članak 3. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Prava utvrđena ovim Zakonom mogu ostvarivati i koristiti državljani Republike Hrvatske.

Strani državljani koji su oštećenje organizma dobili ili im je član obitelji poginuo ili umro u sastavu oružanih snaga Republike Hrvatske od 17. kolovoza 1990., odnosno u obrambenom ratu u Republici Hrvatskoj, ostvaruju prava po ovom Zakonu, ako po istom osnovu ne ostvaruju prava od države čiji su državljani ili države na čijem teritoriju imaju prebivalište.

Državljani drugih država s teritorija bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koji nisu obuhvaćeni u stavku 2. ovoga članka, a koji imaju prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske mogu ostvarivati i koristiti prava utvrđena ovim Zakonom u slučaju reciprociteta.

Članak 5. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Ratni vojni invalid je osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane, povrede ili ozljede koju je dobila:

2 1. u sastavu partizanskih odreda, odnosno Jugoslavenske armije ili izvan njihova sastava pri obavljanju vojnih ili drugih dužnosti po naređenju vojnih organa ili organa vlasti od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945.;

3 2. u sastavu hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., odnosno do otpuštanja iz zarobljeništva, iako je s tim u vezi bila pravomoćno osuđivana nakon 15. svibnja 1945.;

4 3. u sastavu jugoslavenske vojske za vrijeme rata od 6. do 17. travnja 1941. ili kasnije kao ratni zarobljenik u logorima;

5 4. pri obavljanju vojnih dužnosti u stranoj zemlji koja je u oružanom sukobu, ako ju je na te dužnosti uputio nadležni vojni organ u okviru međunarodnih obveza poslije 15. svibnja 1945.

Članak 6. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Mirnodopski vojni invalid je osoba koja je u miru, bez svoje krivnje, ranjena, povrijeđena ili ozlijeđena, pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 20% i to:

1. kao djelatna vojna osoba u obavljanju specifičnih vojnih dužnosti u oružanim snagama Republike Hrvatske (bojeve vježbe, bojevo gađanje, služba straže, situacija bojeve gotovosti i sl.);

2. kao vojna osoba u obavljanju obvezne vojne službe u oružanim snagama Republike Hrvatske ili u svezi s tom službom ili u obavljanju dužnosti u vojnoj školi u svojstvu kadeta koji se osposobljava za oružane snage Republike Hrvatske;

3. kao aktivna vojna osoba u obavljanju specifičnih vojnih dužnosti u Jugoslavenskoj narodnoj armiji (bojeve vježbe, bojevo gađanje, služba straže, situacija bojeve gotovosti i sl.) do 8. svibnja 1991.;

4. kao vojna osoba u obavljanju obvezne vojne službe u Jugoslavenskoj narodnoj armiji u koju ju je uputio nadležni organ uputilo nadležno tijelo Republike Hrvatske ili u svezi s tom službom, osim ako joj je organizam oštećen neposrednim aktivnim sudjelovanjem u oružanim akcijama protiv Republike Hrvatske. Ne smatra se da su neprijateljski djelovali protiv Republike Hrvatske oni hrvatski državljani koji su kao vojni obveznici upućeni na bojište u sastavu bivše JNA protiv vlastite volje i bez mogućnosti da budu otpušteni ili da pobjegnu iz te vojske;

5. na vojnoj vježbi pričuvnog vojnog sastava Republike Hrvatske ili drugih službi i jedinica organiziranih od strane Ministarstva obrane;

6. pri obavljanju ili u povodu obavljanja zadataka i poslova službe javne sigurnosti legalnih tijela Republike Hrvatske kod kojih je došlo do uporabe vatrenog ili hladnog oružja.

Odredbe stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i napripadnike Ministarstva unutarnjih poslova i Zbora narodne garde u pogledu oštećenja organizma nastalog u obavljanju stručne obuke u funkciji priprema za obranu Republike Hrvatske.

Nehat se ne smatra krivnjom u smislu stavka 1. ovoga članka.

Odlazak na bojeve vježbe i bojevo gađanje i povratak s takove vježbe i gađanja, odnosno odlazak na vojnu vježbu i povratak s vojne vježbe ne smatra se obavljanjem specifičnih vojnih dužnosti, odnosno vojnom vježbom pričuvnog vojnog sastava u smislu stavka 1. točke 1. i 3., odnosno točke 5. ovoga članka.

Članak 12. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Zaštita po ovom Zakonu osigurava se članovima obitelji:

1. osobe poginule, umrle ili nestale pod okolnostima iz članka 5. ovoga Zakona;

2. osobe koja je od rane, povrede, ozljede ili bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 1. ovog Zakona umrla u roku od godinu dana od dana prestanka neprijateljstava; 3. osobe koja je od rane, povrede ili ozljede, dobivene do 15. svibnja 1945. pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 2 1. i 3 2. ovoga Zakona umrla do 15. svibnja 1946;

4 3. osobe poginule, umrle ili nestale pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona;

5 4. osobe koja je od rane, povrede, ozljede ili bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 6. stavka 1. toćke 2. i 4. i članka 7. stavka 1. ovoga Zakona umrla u roku od godinu dana po otpuštanju iz oružanih snaga;

6 5. osobe koja je od rane, povrede, ozljede ili bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 8. stavka 1. točke 1., 2. i 3. i stavka 2. ovoga Zakona umrla u roku od godinu dana od dana prestanka neprijateljstava;

7 6. osobe koja je od rane, povrede ili bolesti dobivene do 15. svibnja 1945. pod okolnostima iz članka 8. stavka 1. točke 2., 3. i 5. ovoga Zakona umrla do 15. svibnja 1946.

Članak 13. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Članovima obitelji, po ovom Zakonu, smatraju se bračni drug, djeca rođena u braku ili izvan braka, usvojena posvojena i pastorčad - članovi uže obitelji, te roditelji, očuh, mačeha i usvojitelji posvojitelji.

Članom uže obitelji, prema ovom Zakonu, smatra se i izvanbračni drug koji s vojnim invalidom, civilnim invalidom, odnosno sudionikom rata, ima djece i s njim živi, odnosno do njegove je smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana.

Članak 14. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Ratni i mirnodopski vojni invalidi i civilni invalidi imaju, po osnovi oštećenja organizma, uz uvjete propisane ovim Zakonom, pravo na:

1. osobnu invalidninu;

2. dodatak za njegu i pomoć druge osobe;

3. ortopedski dodatak;

4. posebni dodatak; 5. kupališno i klimatsko liječenje;

6 5. pomoć u troškovima liječenja i nabavi ortopedskih pomagala.

Članak 15. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Radi ostvarivanja prava iz ovoga Zakona vojni i civilni invalidi razvrstavaju se, prema utvrđenom postotku oštećenja organizma, u deset grupa skupina:

I. grupa skupina - invalidi sa 100% oštećenja organizma kojima je za redovan život potrebna tuđa njega i pomoć druge osobe,

II. grupa skupina - invalidi sa 100% oštećenja organizma,

III. grupa skupina - invalidi sa 90% oštećenja organizma,

IV. grupa skupina - invalidi sa 80% oštećenja organizma,

V. grupa skupina - invalidi sa 70% oštećenja organizma,

VI. grupa skupina - invalidi sa 60% oštećenja organizma,

VII. grupa skupina - invalidi sa 50% oštećenja organizma,

VIII. grupa skupina - invalidi sa 40% oštećenja organizma,

IX. grupa skupina - invalidi sa 30% oštećenja organizma,

X. grupa skupina - invalidi sa 20% oštećenja organizma.

Oštećenjem organizma, prema ovom članku, smatra se oštećenje nastalo kao posljedica rane, povrede, ozljede ili bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona.

Invalidu koji je zadobio više oštećenja organizma pod različitim okolnostima predviđenim ovim Zakonom, pri ocjenjivanju postotka oštećenja uzimaju se u obzir sva takova oštećenja, a svojstvo se određuje prema oštećenju organizma za koje se, pri ocjenjivanju ukupnoga postotka oštećenja, utvrdi najveći postotak.

Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma osobama kojima je oštećenje organizma nastalo kao posljedica pogoršanja, odnosno ispoljenja bolesti uzima se odgovarajući postotak od cjelokupnog oštećenja organizma s tim da po toj osnovi utvrđeni postotak oštećenja organizma ne može iznositi više od 80%.

Članak 16. izmijenjenčlancima 6. i 35. ovoga akta

Osobna invalidnina određuje se u mjesečnoj svoti prema grupi skupini oštećenja organizma invalida.

Mjesečna svota osobne invalidnine invalida I. grupe skupine određuje se u visini od 160% prosječne mjesečne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj iz prethodne godine 100% proračunske osnovice.

Mjesečna svota osobne invalidnine invalida II. - X. grupe skupine određuje se u postotku od osobne invalidnine invalida I. grupe skupine i to:

Grupa Skupina Postotak

II. 73,00

III. 55,00

IV. 41,00

V. 29,00

VI. 18,00

VII. 12,00

VIII. 6,00

IX. 4,00

X. 3,00

Članak 17. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe imaju:

1. invalidi I. grupe skupine;

2. invalidi II., III. i IV. grupe skupine kojima je organizam oštećen i neovisno o vojnom, odnosno civilnom invaliditetu koje je oštećenje, zajedno s vojnim, odnosno civilnim invaliditetom, jednako oštećenju organizma invalida I. grupe skupine.

Invalidi iz stavka 1. ovoga članka radi ostvarivanja prava na dodatak za njegu i pomoć druge osobe razvrstavaju se u dva stupnja:

1. u prvi stupanj - invalidi I. do IV. grupe skupine, koji su potpuno nesposobni za obavljanje svih životnih potreba i kojima je potrebna neprekidnanjega i pomoć od druge osobe;

2. u drugi stupanj - ostali invalidi iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 18. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Osnovica za određivanje dodatka, za njegu i pomoć druge osobe je mjesečna svota osobne invalidnine invalida I. grupe skupine.

Dodatak za njegu i pomoć druge osobe iznosi mjesečno:

1) za prvi stupanj 100% od osnovice;

2) za drugi stupanj 66% od osnovice.

Članak 20. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Osnovica za određivanje ortopedskog dodatka je mjesečna svota osobne invalidnine invalida I. grupe skupine.

Ortopedski dodatak iznosi mjesečno:

1) za I. stupanj 29% od osnovice,

2) za II. stupanj 22% od osnovice,

3) za III. stupanj 14% od osnovice,

4) za IV. stupanj 7% od osnovice.

Ortopedski dodatak iz stavka 2. točke 1. ovoga članka povećava se za 25% invalidu kod kojega postoji kombinacija dva ili više oštećenja I. stupnja.

Članak 21. brisančlankom 7. ovoga akta

Ratni vojni invalid kojemu je organizam oštećen pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ima pravo na posebni dodatak u visini od 50% od pripadajuće svote osobne invalidnine.

Članak 22. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Vojni i civilni invalidi I. do IV. grupe skupine imaju pravo na kupališno i klimatsko liječenje uz uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Članak 25. izmijenjenčlancima 8. i 35. ovoga akta

Članovi obitelji osoba iz članka 12. ovoga Zakona imaju, uz uvjete propisane ovim Zakonom, pravo na obiteljsku invalidninu.

Pravo na obiteljsku invalidninu, uz uvjete propisane ovim Zakonom, ima i bračni drug i djeca vojnog, odnosno civilnog invalida I. do IV. grupe skupine koji je do smrti koristio dodatak za njegu i pomoć druge osobe.

Članovi obitelji osoba iz članka 12. točke 1. do 3 2. ovoga Zakona uz uvjete propisane ovim Zakonom, imaju pravo i na uvećanu obiteljsku invalidninu.

Članak 26. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Pravo na obiteljsku invalidninu članovi uže obitelji mogu ostvariti pod ovim uvjetima:

1. udovica - kad navrši 55 godina života ili udovac kad navrši 65 godina života, a i prije navršenih 55, odnosno 65 godina života ako su nesposobni za privređivanje;

2. djeca, usvojenici i pastorčad - do navršene 15. godine života, odnosno ako su na školovanju do kraja propisanog trajanja redovnog školovanja, ali najkasnije do navršene 26. godine života, a ako su nesposobni za privređivanje, dok ta nesposobnost traje, uz uvjet da je nesposobnost nastupila prije navršene 15. godine života, odnosno za vrijeme redovnog školovanja, prije navršene 26. godine života. Ako je školovanjeprekinuto zbog služenja vojnog roka ili bolesti, pravo na obiteljsku invalidninu ove se osobe mogu koristiti i za vrijeme služenja vojnog roka, odnosno trajanja bolesti do navršene 26. godine života, a nakon toga najviše još za onoliko vremena koliko su zbog služenja vojnog roka odnosno bolesti izgubile od redovnog školovanja, ako je redovno školovanje nastavljeno prije navršene 26. godine život;

3. osoba iz točke2. ovoga stavkaza izvanrednog školovanja na prvoj godini višeškole odnosno fakulteta ili druge visoke škole, uz uvjet da je na prvu godinu studija upisana u godini u kojoj je završilasrednju školu i da je nezaposlena.

Ako užu obitelj čine bračni drug s jednim članom ili više članova obitelji iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, bračni drug ima pravo na obiteljsku invalidninu kao sukorisnik s njima, bez obzira na uvjete iz stavka 1. točke 1. ovoga članka i to dok i jedno od te djece ima pravo na invalidninu.

Bračni drug vojnog odnosno civilnog invalida I. do IV. grupe skupine koji je do smrti bio korisnik dodatka za njegu i pomoć druge osobe po osnovi oštećenja organizma ima, uz uvjete iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, pravo na obiteljsku invalidninu, ako je s invalidom živio u bračnoj zajednici i zajedničkom kućanstvu posljednjih pet godina prije njegove smrti, ako nije zaposlen, ne bavi se privrednom ili profesionalnom djelatnošću i nije korisnik mirovine.

Obiteljsku invalidninu pastorčad može ostvariti ako ih je osoba od koje izvode pravo uzdržavala najmanje posljednju godinu dana prije smrti.

Članak 27. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Roditelji imaju pravo na obiteljsku invalidninu iako su članovi uže obitelji ostvarili to pravo.

Očuh, mačeha i usvojitelji posvojitelji, koji su osobu od koje izvode pravo uzdržavali ili ih je ta osoba uzdržavala najmanje pet godina prije smrti, imaju također pravo na obiteljsku invalidninu iako su članovi uže obitelji ostvarili to pravo.

Očuh, mačeha ili usvojitelj posvojitelj koji ispunjava uvjete za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu ima preče pravo od roditelja koji nije izvršavao roditeljsku dužnost prema osobi od koje bi izvodio pravo.

Članak 28. izmijenjenčlancima 10. i 35. ovoga akta

Osnovica za određivanje visine obiteljske invalidnine je mjesečna svota osobne invalidnine invalida I. grupe skupine.

Obiteljska invalidnina za jednog korisnika iznosi 15% mjesečno od osnovice iz stavka 1. ovoga članka.

Obiteljska invalidnina za jednog korisnika iza osobe iz članka 12. točke 1. do 3 2. ovoga Zakona iznosi 40% mjesečno od osnovice iz stavka 1. ovoga članka.

Ako pravo na obiteljsku invalidninu ostvaruje više članova obitelji za svakog sukorisnika svota obiteljske invalidnine iz stavka 2., odnosno stavka 3. ovoga članka povećava se za 50%.

Članak 32. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Roditelj i bračni drug osobe poginule ili umrle pod okolnostima iz članka 5. ovoga Zakona koji nemaju djece, odnosno imaju jedno dijete ili više djece koja su nesposobna za privređivanje, uz uvjet da je ta nesposobnost nastala prije 15. godine života, odnosno prije navršene 26. godine života, ako je dijete bilo na redovnom školovanju imaju, uz pravo na obiteljsku invalidninu i pravo na uvećanu obiteljsku invalidninu.

Pravo na uvećanu obiteljsku invalidninu ima i dijete bez oba roditelja koje obiteljsku invalidninu koristi iza osobe poginule ili umrle pod okolnostima iz članka 5. ovoga Zakona.

Uvećana obiteljska invalidnina iz stavka 1. i 2. ovoga članka iznosi 34,50% od mjesečne svote osobne invalidnine invalida I. grupe skupine.

Ako više osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka ispunjava uvjete za priznavanje prava na uvećanu obiteljsku invalidninu, uvećana obiteljska invalidnina u svoti iz stavka 3. ovoga članka pripada svakoj od njih.

Članak 34. izmijenjenčlancima 11. i 35. ovoga akta

Pravo na opskrbninu imaju korisnici osobne invalidnine, korisnici obiteljske invalidnine - osobe iz članka 25. stavka 1. i 2. ovoga Zakona i sudionici rata, koji imaju prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske, ako su nesposobni za privređivanje i ispunjavaju ove uvjete:

1. da nisu zaposleni;

2. da samostalno ne obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost;

3. da nisu korisnici mirovine;

4. da nisu korisnici novčanog primanja u svezi s prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom, odnosno zbog nezaposlenosti ili stalne mjesečne novčane pomoći po propisima o socijalnoj zaštiti;

5. da oni i članovi njihova kućanstva nemaju ukupni prihod od poljoprivredne djelatnosti mjesečno po članu kućanstva, veći od 500 hrvatskih dinara mjesečno po članu kućanstva; 6. da oni i članovi njihove obitelji u kućanstvu nemaju ukupno druge redovne novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% prosječne mjesečne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj iz prethodne godine proračunske osnovice.

Pravo na opskrbninu, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, imaju i slijepi članovi obitelji iza smrti invalida I. do VII. grupe skupine i sudionika rata.

Članak 36. izmijenjenčlancima 12. i 35. ovoga akta

Nesposobnima za privređivanje, prema ovom Zakonu, smatraj u se:

1. vojni i civilni invalid I. do V. grupe skupine koji nije zaposlen niti samostalno obavlja privrednu ili profesionalnu djelatnost;

2. žena kad navrši 55 godina ili muškarac kad navrši 65 godina života, odnosno za mlade osobe kad nastupi gubitak sposobnosti za rad prema propisima o invalidskom osiguranju radnika;

3. dijete do navršenih 15 godina života, odnosno za vrijeme školovanja, ali najkasnije do navršenih 26 godina života, a ako kod kojega je nesposobno nastupila opća nesposobnost za samostalan život i rad, prema propisima o invalidskom mirovinskom osiguranju za vrijeme, dok ta nesposobnost traje, uz uvjet da je nesposobnost nastupila prije navršenih 15 godina života, odnosno za vrijeme školovanja prije nsvršenih 26 godine života;

4. udovica ili udovac iza osobe od koje izvode pravo, ako je nakon smrti te osobe ostalo jedno ili više djece prema kojima oni obavljaju roditeljske dužnosti, dok su ta djeca nesposobna kod te djece postoji opća nesposobnost za samostalan život i rad, prema točki 3. ovoga stavka.

Dijete iz stavka 1. točke 3. ovoga članka, koje prekine školovanje zbog bolesti što ju utvrdi nadležna zdravstvena ustanova, smatra se nesposobnim za samostalan život i rad i za vrijeme trajanja bolesti do navršenih 26 godina života, kao i nakon te godine, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubilo od školovanja, ako je školovanje nastavljeno prije navršenih 26 godina.

Članak 37. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

Osnovica za određivanje opskrbnine iznosi 55% prosječne mjesečne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj iz prethodne godine 33% od proračunske osnovice.

Korisnicima koji u kućanstvu nemaju prihode od utjecaja na opskrbninu, opskrbnina se određuje u visini osnovice.

Korisnicima koji u kućanstvu imaju prihod od poljoprivredne djelatnosti odnosno druge redovne prihode od utjecaja na opskrbninu, opskrbnina se određuje u visini razlike između dijela prihoda koji mjesečno otpada na korisnika i osnovice za određivanje opskrbnine.

Ako dva ili više sukorisnika obiteljske invalidnine ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu, opskrbnina određena prema stavku 2., odnosno 3. ovoga članka povećava se za 50% za svakog daljnjeg korisnika.

Ako oba bračna druga ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu, po različitim osnovama, opskrbnina im se određuje kao jednom korisniku i tako određena povećava za 50% za drugog bračnog druga.

Članak 41. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

Pravo na opskrbninu i visina opskrbnine ovisi o ukupnom prihodu od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva korisnika opskrbnine i svih članova njegova kućanstva, kao i o drugim redovnim novčanim prihodima korisnika opskrbnine i članova njegove obitelji koji žive s njim u kućanstvu.

Kućanstvom, prema ovom Zakonu, smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda.

Članak 42. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Kao prihod od poljoprivredne djelatnosti, prema ovom Zakonu, smatra se katastarski prihod prema vrijednosti ljestvica iz prethodne godine. Iznimno, od odredbe iz i šumarstva smatra se dohodak od poljoprivrede i šumarstva ostvaren korištenjem prirodnih bogatstava zemlje i uporabe od tih djelatnosti dobivenih proizvoda, koji je služio kao osnovica za obračun poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost u prethodnoj godini.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, katastarski prihod dohodak od poljoprivrede i šumarstva uzima se umanjen za 50%, ako su u pitanju korisnici dodatka za njegu i pomoć druge osobe, korisnici dodataka za pripomoć u kući i korisnici koji u kućanstvu nemaju članova sposobnih za privređivanje, u smislu članka 36. i članka 40. stavka 3. ovoga Zakona, te korisnici dodatka za njegu i pomoć druge osobe i korisnici dodatka za pripomoć u kući.

Ako je poljoprivredno zemljište dato u zakup, kao prihod od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva smatra se mjesečna svota zakupnine, ako je to za korisnika povoljnije.

Ako se radi o korištenju tuđeg zemljišta, katastarski prihod od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva uzima se po odbitku ugovorene naknade za korištenje tuđeg zemljišta.

Katastarski prihod Prihod od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva uzima se u obzir i kad kada se radi o prihodu od korištenja prirodnih bogatstava zemlje i uporabe od tih djelatnosti dobivenih proizvoda sa zemljišta na kojemu korisnik ima pravo plodokorištenja.

Katastarski prihod ne uzima se u obzir kad se radi o prihodu za koji se prema zakonu ne zadužuje porezom.

Članak 45. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Dio prihoda koji otpada na člana kućanstva korisnika opskrbnine o kojemu ovisi pravo na opskrbninu i visina opskrbnine izraćunava se tako, da se:

1. ukupni prihod od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva podijeli na korisnika opskrbnine i sve članove njegova kućanstva;

2. drugi redovni novčani prihodi podijele na korisnika opskrbnine, odnosno člana obitelji o čijem se prihodu radi i članove njegove obitelji koji s njim žive u kućanstvu, ako ih taj član, odnosno korisnik, uzdržava i ako prema njima ima obvezu uzdržavanja. Ovi prihodi dijele se i na unućad korisnika, odnosno ćlana obitelji o čijem se prihodu radi, ako ih taj član obitelji, odnosno korisnik uzdržava kao ćlanove svoga kućanstva zato što su nesposobni za privređivanje i nemaju roditelje niti prihode ili su im roditelji nesposobni za privređivanje i bez prihoda.

Ako je bračni drug korisnika opskrbnine zaposlen u inozemstvu izvan teritorija bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije kod inozemnog poslodavca ili tamo samostalno obavlja privrednu ili profesionalnu djelatnost, smatra se da mjesečni prihod po članu kućanstva korisnika opskrbnine prelazi svotu iz članka 34. točke 6 5. ovoga Zakona.

Članak 47. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

Korisniku opskrbnine koji zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može sam ispunjavati osnovne životne zahtjeve, pripada dodatak za pripomoć u kući, ako ne koristi dodatak za njegu i pomoć druge osobe po ovome Zakonu ili po drugim propisima.

Dodatak za pripomoć u kući iznosi mjesečno 45% 23% od prosječne mjesečne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj iz prethodne godine proračunske osnovice.

Članak 48. brisančlankom 18. ovoga akta

Korisnici osobne invalidnine, djeca - korisnici obiteljske invalidnine i korisnici opskrbnine imaju pravo na doplatak za djecu pod uvjetima i u visini što su utvrđeni propisima o tome doplatku, ako ne ispunjavaju uvjete za ostvarivanje tog doplatka po drugim propisima.

Članak 54. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

Mjesečne svote osobne invalidnine, dodatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka, obiteljske invalidnine, uvećane obiteljske invalidnine, dodatka za pripomoć u kući i svota osnovice za određivanje opskrbnine usklađuju se početkom svake kalendarske godine s prosječnom mjesečnom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini proračunskom osnovicom.

Mjesečne svote osobne invalidnine, dodatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka, obiteljske invalidnine, uvećane obiteljske invalidnine, dodatka za pripomoć u kući i svota osnovice za određivanje opskrbnine, usklađene po odredbi stavka 1. ovoga članka, mogu se, u toku godine, usklađivati i početkom drugog, trećeg i četvrtog tromjesečja, uzimajući u obzir kretanje prosječne mjesečne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom tromjesečju promjenu proračunske osnovice i materijalne mogućnosti Republike.

Članak 55. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

Svota cenzusa redovnih novčanih prihoda iz članka 34. stavka 1. točke 6 5. ovoga Zakona usklađuje se početkom svake kalendarske godine s kretanjem prosječne mjesečne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini proračunskom osnovicom.

Članak 56. brisančlankom 21. ovoga akta

Svota cenzusa katastarskog prihoda iz članka 34. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona usklađuje se s koeficijentom povećanja vrijednosti ljestvica toga prihoda u Republici Hrvatskoj.

Članak 57. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

Svote mjesečnih novčanih pimanja, svotu osnovice za određivanje opskrbnine i svotu cenzusa novčanih prihoda utvrđuju zajedno utvrđuje, prema odredbama članka 54. i 55. ovoga Zakona, ministar obrane i ministar rada i socijalne skrbi, na temelju odgovarajućih službenih podataka.

Ministar obrane i ministar rada i socijalne skrbi zajedno utvrđuju i svotu cenzusa katastarskog prihoda prema odredbi članka 56. ovoga Zakona, na temelju akta o izmjeni vrijednosti ljestvica katastarskog prihoda.

Članak 58. izmijenjenčlancima 23. i 35. ovoga akta

Ministar obrane i ministar rada i socijalne skrbi donose zajedno donosi propise: o utvrđivanju postotka oštećenja organizma prema stupnju oštećenja i drugim uvjetima i kriterijima za utvrđivanje invaliditeta; o medicinskim indikacijama za razvrstavanje invalida od I. do IV. grupe skupine prema stupnju potrebe za njegom i pomoći druge osobe; o oštećenju organizma po osnovi kojih invalid ima pravo na ortopedski dodatak i razvrstavanju tih oštećenja u stupnjeve; o indikacijama i kontraindikacijama za kupališno i klimatsko liječenje, trajanju liječenja, uvjete, postupak i način ostvarivanja toga liječenja; na naknadu troškova prijevoza; o načinu isplate novčanih primanja i drugih troškova po ovom Zakonu, načinu vođenja evidencije o obavljenim isplatama i dostavi izvješća o potrošenim sredstvima prema ovom Zakonu i kontroli namjenskog trošenja sredstava; te o radu liječničkih komisija u postupku za ostvarivanje prava po ovome Zakonu.

Ministar obrane i ministar rada i socijalne skrbi zajedno mogu može propisati pravo na specijalna pomagala za invalide koji su izgubili vid na oba oka.

Članak 61. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

Vojni, odnosno civilni invalid, koji za isto oštećenje organizma koristi pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje po propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju ne može koristiti pravo na invalidninu po ovom Zakonu.

Član obitelji osobe iz članka 12. točke 4 3. do 7 6. ovoga Zakona koji je zaposlen, bavi se privrednom ili profesionalnom djelatnošću ili je korisnik mirovine, ne može koristiti pravo na obiteljsku invalidninu po ovom Zakonu.

Članak 63. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

Osobna invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljska invalidnina, uvećana obiteljska invalidnina, opskrbnina, i dodatak za pripomoć u kući i doplatak za djecu isplaćuje se u mjesečnim svotama i to unazad.

Članak 73. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

O pravima po ovom Zakonu glede zaštite boraca domovinskog rata, ratnih, mirnodopskih invalida tog rata te članova njihovih obitelji i obitelji poginulih boraca domovinskog rata u prvom stupnju rješava nadležni ured za obranu, a u drugom stupnju Ministarstvo obrane. O pravima glede zaštite sudionika II. svjetskog rata, zaštiti vojnih invalida i civilnih invalida domovinskog rata i II. svjetskog rata, te članova njihovih obitelji u prvom stupnju rješava nadležni županijski ured odnosno gradski ured grada državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, a u drugom stupnju Ministarstvo rada i socijalne skrbi.

O pravima osoba iz stavka I. ovoga članka Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka o pravima osoba iz članka 6. stavka 1., točke 1., 2., 5. i 6. i stavka 2., članka 6., te članka 7. ovoga Zakona čije je tjelesno oštećenje nastalo pod tim okolnostima nakon 17. kolovoza 1990., kao i o pravima članova obitelji osoba nastradalih pod tim okolnostima, u prvom stupnju rješava nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, a u drugom stupnju Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

O pravima po ovom Zakonu za osobe koje nemaju prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske, u prvom stupnju rješava Ured za obranu Centar, a za osobe iz stavka 2. gradski ured nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, a u drugom stupnju nadležno ministarstvo.

Članak 74. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Činjenica da je rana, povreda ili ozljeda dobivena pod okolnostima iz članka 5. i 6. i članka 8. stavka 1. ovoga Zakona utvrđuje se samo pisanim dokaznim sredstvima.

Pisanim dokaznim sredstvima u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se potvrda o uzroku i okolnostima pod kojima se slučaj dogodio izdana od nadležne vojne jedinice ili ustanove, odnosno od nadležnog organa tijela državne uprave.

Pisanim dokaznim sredstvom u smislu stavka 1. ovoga članka za utvrđivanje činjenice da je rana, povreda ili ozljeda dobivena pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 3. i članka 8. stavka 1. ovoga Zakona smatra se i medicinska dokumentacija o liječenju tijekom drugog svjetskog rata i neposredno nakon tog rata, a najkasnije do 15. svibnja 1946. za oštećenje organizma nastalo do 15. svibnja 1945, a za oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 8. stavka 1. do 4. ovoga Zakona u vremenu od 30. svibnja 1990. do dana prestanka neprijateljstava, medicinske dokumentacije o liječenju neposredno nakon ranjavanja, povređivanja ili ozljeđivanja, a najkasnije tri mjeseca od dana prestanka neprijateljstava.

Pisanim dokaznim sredstvom o činjenici da je rana, povreda ili ozljeda dobivena pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, iznimno se može smatrati i odgovarajuća potvrda izdana od Društva ratnih veterana "Hrvatski domobran".

Članak 76. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Činjenica da je osoba od koje članovi obitelji izvode prava po odredbama ovoga Zakona poginula, umrla ili nestala pod okolnostima iz članka 5. i 6., članka 7. stavka 1. i članka 8. stavka 1. i 2. ovoga Zakona utvrđuje se pisanim dokaznim sredstvima.

Pisanim dokaznim sredstvima u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se potvrda o uzroku i okolnostima pod kojima se slućaj dogodio izdana od nadležne vojne jedinice ili ustanove, odnosno od nadležnog organa tijela državne uprave odnosno rješenje općinskog suda o proglašenju nestale osobe umrlom.

Pisanim dokaznim sredstvom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se i medicinska dokumentacija o liječenju, odnosno uzroku smrti osobe od koje se izvodi pravo.

Pisanim dokaznim sredstvom o činjenici da je osoba od koje članovi obitelji izvode pravo po odredbama ovoga Zakona poginula, umrla ili nestala pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, iznimno se može smatrati i ododgovarajuća potvrda izdana od Društva ratnih veterana "Hrvatski domobran".

Članak 78. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Oštećenje organizma invalida, pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe, pravo na ortopedski dodatak, pravo na pripomoć u kući, te nesposobnost za privređivanje, kao uvjet za ostvarivanje prava po ovom Zakonu, utvrđuje se na temelju nalaza i mišljenja nadležne liječničke komisije nadležnog liječničkog povjerenstva.

Kupališno i klimatsko liječenje koristi se na osnovi mišljenja nadležnih liječničkih komisija povjerenstava.

Članak 79. izmijenjenčlancima 27. i 35. ovoga akta

Nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postuku postupku daje liječnička komisija sastavljena liječničko povjerenstvo sastavljeno od tri liječnika specijalista.

Nalaz i mišljenje u drugostepenom drugostupanjskom postupku daje liječnička komisija sastavljena liječničko povjerenstvo sastavljeno od pet liječnika specijalista.

Liječničke komisije Liječnička povjerenstva iz članka 78., stavka 2. ovoga Zakona sastavljene sastavljena su od po tri liječnika specijalista.

Ministar obrane, odnosno ministar rada i socijalne skrbi imenuje članove komisije iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka i određuje sjedište i područje rada komisije.

Članak 80. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Liječničke komisije Liječnička povjerenstva iz članka 78. stavka 2. i članka 79. stavka 1. i 2. ovoga Zakona daju nalaz i mišljenje u roku od dva mjeseca od dana primitka predmeta.

Članak 81. izmijenjenčlancima 28. i 35. ovoga akta

Rješenje, donijeto u prvom stupnju, kojim se utvrđuje, vojni i civilni invaliditet, pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljsku invalidninu, uvećanu obiteljsku invalidninu, opskrbninu, dodatak za pripomoć u kući i doplatak za djecu podliježe reviziji.

Reviziju obavlja, po službenoj dužnosti, nadležni drugostupanjski organ nadležno drugostupanjsko tijelo uprave.

Ako je protiv rješenja prvostupanjskog organa tijela uprave izjavljena žalba, o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem.

Ako protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije izjavljena žalba, organ koji tijelo koje je donio donijelo to rješenje dostavit će ga, zajedno sa spisima predmeta, organu nadležnom za reviziju u roku od 8 dana od dana isteka roka za žalbu.

Revizija odgađa izvršenje rješenja.

Članak 82. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

U postupku revizije nadležni drugostupanjski organ nadležno drugostupanjsko tijelo uprave može se s prvostupanjskim rješenjem suglasiti ili ga može izmijeniti, poništiti ili ukinuti.

Drugostupanjski organ Drugostupanjsko tijelo će u postupku revizije poništiti ili ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak ili sam riješiti stvar, ako utvrdi da su u prvostupanjskom postupku nepotrebno ili pogrešno utvrđene činjenice ili da se u postupku nije vodiloračuna o pravilima postupka, koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari, ili ako utvrdi da su pogrešno ocijenjeni dokazi, ili da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak o činjeničnom stanju, ili da je pogrešno primijenjen propis na temelju kojeg je stvar riješena.

Prvostupanjski organ Prvostupanjsko tijelo čije je rješenje u postupku revizije poništeno ili ukinuto i predmet vraćen na ponovni postupak, donosi novo rješenje. Novo prvostupanjsko rješenje podliježe reviziji u kojoj se ispituje je li novo rješenje u skladu s razlozima zbog kojih je prethodno rješenje poništeno ili ukinuto.

U postupku revizije drugostupanjski drugostupanjsko je organ tijelo dužan pribaviti nalaz i mišljenje liječničke komisije liječničkog povjerenstva iz članka 79. stavka 2. ovoga Zakona o oštećenju organizma invalida o pravu na dodatak za njegu i pomoć druge osobe, pravu na ortopedski dodatak, pravu na pripomoć u kući, o nesposobnosti za privređivanje i u slućaju iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 83. izmijenjenčlancima 29. i 35. ovoga akta

Ako protiv rješenja prvostupanjskog organa tijela koje podliježe reviziji nije izjavljena žalba, a revizija ne bude obavljena u roku od tri mjeseca od dana kad je drugostupanjski organ primio drugostupanjsko tijelo primilo predmet, smatra se da je revizija obavljena i da je data suglasnost na rješenje.

Ako se u postupku revizije pribavlja nalaz i mišlienje liječničke komisije liječničkog povjerenstva, rok za izvršenje revizije počinje teći od dana kad je drugostupanjski organ primio drugostupanjsko tijelo primilo nalaz i mišljenje liječničke komisije liječničkog povjerenstva, ako je nalaz i mišljenje zatraženo u roku od 15 dana od dana primitka predmeta na reviziju.

Kada je rješenje, koje je u postupku revizije donijeto u propisanom roku, poništeno u upravnom sporu, tijelo čije je rješenje poništeno, može donijeti novo rješenje u postupku revizije u roku od 30 dana od primitka presude.

Članak 84. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Nadležni prvostupanjski organ Nadležno prvostupanjsko tijelo, po službenoj dužnosti vodi postupak za donošenje novog rješenja o pravu koje je prethodnim rješenjem utvrđeno privremeno.

Novo rješenje iz stavka 1. ovoga članka ima pravni učinak od prvog dana idućeg mjeseca nakon proteka važnosti rješenja kojim je pravo utvrđeno privremeno.

Ako korisnik prava u postupku iz stavka 1. ovoga članka ne pristupi pregledu ili na drugi način onemogući da liječnička komisija liječničko povjerenstvo izčlanka 79. stavka 1. ovoga Zakona dade nalaz i mišljenje, postupak će se obustaviti.

Ako osoba, kojoj je postupak za donošenje novog rješenja obustavljen u smislu stavka 3. ovoga članka, podnese ponovni zahtjev za priznavanje prava po ovom Zakonu, prava utvrđena novim rješenjem pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca od dana podnošenja tog zahtjeva.

Članak 89. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

Rješenja kojima je, prema odredbama ovoga Zakona, priznato pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljsku invalidninu, uvećanu obiteljsku invalidninu, opskrbninu, dodatak za pripomoć u kući, doplatak za djecu i pravo na naknadu troškova prijevoza izvršava nadležno tijelo državne uprave koje rješava u prvom stupnju., ako ministar obrane, odnosno ministar rada i socijalne skrbi drukčije ne odredi.

Iznimno, od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, novčana primanja po ovom Zakonu korisnicima s prebivalištem inozemstvu isplaćuje Služba za računovodstvene poslove Ministarstva rada i socijalne skrbi, odnosno odgovorna služba Ministarstva obrane.

Članak 90. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Isplatni organ Isplatno tijelo iz članka 89. ovoga Zakona vodi evidenciju o izvršenim isplatama i o broju i strukturi korisnika.

Članak 93. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Troškove postupka za ostvarivanje prava po ovom Zakonu snosi organ koji tijelo koje vodi postupak.

Članak 94. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

Troškovi u svezi s radom liječničkih komisija, troškovi usluga Službe društvenog knjigovodstva Hrvatske, organizacija poštansko telegrafskog i telefonskog saobraćaja i banaka platnog prometa za isplatu novčanih primanja te troškovi tiskanja tiskanica za izvršavanje rješenja po ovom Zakonu isplaćuju se iz sredstava osiguranih prema članku 4. ovoga Zakona.

Članak 96. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Osoba kojoj su isplaćena novčana primanja po ovom Zakonu na koja nije imala pravo, dužna je vratiti primljene svote.

Potraživanje iz stavka 1. ovoga članka zastarijeva kad protekne rok određen zakonom kojim se uređuje zastara potraživanja za tu vrstu potraživanja. Taj rok počinje teći od dana kad je u upravnom postupku postalo konačno rješenje kojim je utvrđeno da isplaćivano primanje ne pripada ili da pripada u manjoj svoti.

Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je vratiti nepravilno isplaćeno novčano primanje u svoti primljenoj najviše za posljednje tri godine računajući od posljednje isplate na koju nije imala pravo. Ako to ne učini u roku što ga odredi nadležni isplatni organ nadležno isplatno tijelo, povrat nepravilno primljenih svota ostvarit će se tužbom pri nadležnom sudu.

Obveza povrata nepravilno isplaćenih svota primanja postoji neovisno o tome je li rješenje na temelju kojega je primanje isplaćeno poništeno, ukinuto ili izmijenjeno.

Članak 97. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i za vrijeme ratnog stanja, osim odredaba kojima je uređeno pravo na kupališno i klimatsko liječenje i pravo na besplatnu i povlaštenu vožnju.

Članak 98. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

Za vrijeme ratnog stanja ministar rada, i socijalne skrbi i obitelji može, po potrebi, svojom posebnom uputom odrediti organ koji će u prvom stupnju rješavati o pravima po ovom Zakonu i isplaćivati novčana primanja za korisnike s područja općine u kojima se, u vrijeme ratnog stanja, te poslove ne može obavljati.

Članak 104. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Korisnik obiteljske invalidnine kojem je to pravo priznato, do dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine", br. 33/92.), po Zakonu o osnovnim pravima vojnih invalida i obitelji palih boraca ("Službeni list", br. 68/81.,41/83.,75/85., 44/89., 87/89.,20/90. i 42/90.), po propisima koji su prethodili tome zakonu, odnosno po Uredbi o zaštiti žrtava rata za obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji ("Narodne novine", br. 52/91.), a koji ispunjava uvjete za stjecanje i korištenje tog prava propisane Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine", br. 33/92.), koristi se i nakon tog dana pravom na obiteljsku invalidninu i drugim pravima u opsegu i uz uvjete što su propisani tim Zakonom, ako ispunjava uvjete iz članka 3. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine", br. 33/92.).

Korisnik obiteljske invalidnine kojemu je to pravo priznato, do dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine", br. 33/92.), po zakonu, odnosno po propisima iz stavka 1. ovoga članka, a koji ne ispunjava uvjete za stjecanje i korištenje tog prava propisane Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine", br. 33/92.), koristi se i nakon tog dana pravom na obiteljsku irivalidninu ako ispunjava uvjete iz članka 3. i 9., članka 26. stavka 1. točke 2. i 3. i stavka 2. i članka 68. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine", br. 33/92.).

Obiteljska invalidnina za jednog korisnika iz stavka 2. ovoga članka pripada u postupku od mjesečne svote osobne invalidnine invalida I. grupe skupine po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine", br. 33/92.), u kojem postotku je bila određena do stupanja na snagu toga Zakona.

Članak 105. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Nadležni općinski organ Nadležno općinsko tijelo državne uprave donijet će po službenoj dužnosti rješenja o prestanku prava na:

- invalidski dodatak, novčanu naknadu, novčanu pomoć, dodatak za njegu i pomoć druge osobe u punom opsegu i obiteljski dodatak za sve dosadašnje korisnike tih prava,

- dodatak za njegu i pomoć druge osobe u smanjenom opsegu i dodatak na samohranost za sve dosadašnje korisnike tih prava i

- doplatak za djecu za sve dosadašnje korisnike toga doplatka za koje se utvrdi da ne ispunjavaju statusne uvjete iz članka 48. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine", br. 33/92.).

Rješenja iz stavka 1. ovoga članka treba donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine", br. 33/92.).

Članak 108. izmijenjenčlankom 34. ovoga akta

Nadležni županijski ured odnosno gradski ured grada Zagreba provest će postupak i donijet će po službenoj dužnosti odgovarajuća rješenja o pripadajućem pravu na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak obiteljsku invalidninu, odnosno uvećanu obiteljsku invalidninu prema odredbama ovoga Zakona za korisnike tih prava iz članka 101. do 104. ovoga Zakona, Korisnike prava iz članka 99. do 102. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (»Narodne novine«, br. 33/92., 77/92., 58/93., 2/94., 76/94. i 108/95.), za koje nije donijeto odgovarajuće rješenje po službenoj dužnosti do 31. prosinca 1996. godine. 1996., prevest će se na odredbe toga Zakona, ako podnesu zahtjev do 30. lipnja 2002. Zahtjevi podnijeti poslije tog roka neće se uzimati u postupak.

Rješenja donijeta na temelju stavka 1. ovoga članka podliježu reviziji.Rok za izvršenje revizije ovih rješenja je šest mjeseci.

Ako vojni, odnosno civilni invalid, u postupku iz stavka 1. i 2. ovoga članka, onemogući da liječnička komisija iz članka 79. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Zakona dade nalaz i mišljenje, donijet će se rješenje o prestanku prava.

Prava po rješenjima donijetim na temelju ovoga članka pripadaju od 1 prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva. srpnja 1992. godine.

Ako se po rješenju iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrdi da pojedino pravo pripada u manjem opsegu, odnosno ako se utvrdi da ranije priznato pravo ne pripada neće se tražiti povrat isplaćenih svota.

Odredbe stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka ne odnose se na korisnike koji su ostvarili prava prije 1. srpnja 1992. godine po Uredbi o zaštiti žrtava rata za obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji ("Narodne novine", br. 52/91.).