Na tekst
slovozakona

Zakon o zaštiti okoliša

Povijest članaka

Svaki članak koji je neki akt izmijenio, dodao, brisao ili ukinuo, u svakoj verziji u kojoj je stajao: 128 članaka.

Prva je verzija članka prikazana u cijelosti, a svaka sljedeća s označenim razlikama prema prethodnoj; uz svaku stoji akt koji ju je donio i razdoblje u kojem je vrijedila.

Tekstovi su neslužbeni i izrađeni strojno. Mjerodavne su objave u Narodnim novinama.

Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.

Važeći tekst · Što se promijenilo od nekog dana

Članak 2. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:

1. Direktiva 2011/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 26, 28.1.2012);

2. Direktiva 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o osiguravanju sudjelovanja javnosti u izradi određenih planova i programa koji se odnose na okoliš i o izmjeni direktiva Vijeća 85/337/EEZ i 96/61/EZ s obzirom na sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu (SL L 156, 25.6.2003);

3. Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka pojedinih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7. 2001.);

4. Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (preinačena) (tekst značajan za EGP) (SL L 334, 17.12.2010.);

5. Direktiva Vijeća 96/82/EZ od 9. prosinca 1996. o kontroli opasnosti od teških nesreća koje uključuju opasne tvari (SL L 10, 14.1.1997.);

6. Direktiva 2003/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2003. koja mijenja Direktivu Vijeća 96/82/EZ od 9. prosinca 1996. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (SL L 345, 31.12.2003.);

7. Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2. 2003.);

8. Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprječavanja i otklanjanja štete na okolišu (SL L 143, 30.4.2004.);

9. Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji) (Tekst značajan za EGP) (SL L 164, 25.6.2008.);

10. Direktiva Komisije 2001/116/EZ od 20. prosinca 2001. o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 70/156/EEZ o približavanju zakona zemalja članica koji se odnose na homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica (Tekst značajan za EGP) (SL L 18, 21.01.2002.);

11. Direktiva 1999/94/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 1999. o dostupnosti podataka za potrošače o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2 u vezi s prodajom novih osobnih automobila (SL L 12, 18.1.2000);

(2) Ovim se Zakonom utvrđuje okvir za provedbu sljedećih akata Europske unije:

1. Uredbe (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku zaštite okoliša EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 108, 29.4.2010.);

2. Uredbe (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ (SL L 342, 22.12.2009.);

3. Uredbe (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Europskoga registra ispuštanja i prijenosa zagađivala i koja izmjenjuje i dopunjuje Direktive Vijeća 91/689/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 33, 4.2.2006.);

4. Uredbe (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o Europskoj agenciji za okoliš i Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš (kodifikacija) (SL L 126, 21.5.2009.).

NN 78/2015 izmijenjen člankom 1. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 14. veljače 2018.

Prijenos prava Europske unije

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:

1. Direktiva 2011/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 26, 28.1.2012);

2. Direktiva 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o osiguravanju sudjelovanja javnosti u izradi određenih planova i programa koji se odnose na okoliš i o izmjeni direktiva Vijeća 85/337/EEZ i 96/61/EZ s obzirom na sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu (SL L 156, 25.6.2003);

3. Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka pojedinih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7. 2001.);

4. Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (preinačena) (tekst značajan za EGP) (SL L 334, 17.12.2010.);

6. Direktiva 2003/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2003. koja mijenja Direktivu Vijeća 96/82/EZ od 9. prosinca 1996. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (SL L 345, 31.12.2003.);

5. Direktiva Vijeća 96/82/EZ od 9. prosinca 1996. o kontroli opasnosti od teških nesreća koje uključuju opasne tvari (SL L 10, 14.1.1997.); 7. Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2. 2003.);

8 6. Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprječavanja i otklanjanja štete na okolišu (SL L 143, 30.4.2004.);

9 7. Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji) (Tekst značajan za EGP) (SL L 164, 25.6.2008.);

10. Direktiva Komisije 2001/116/EZ od 20. prosinca 2001. o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 70/156/EEZ o približavanju zakona zemalja članica koji se odnose na homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica (Tekst značajan za EGP) (SL L 18, 21.01.2002.);

11 8. Direktiva 1999/94/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 1999. o dostupnosti podataka za potrošače o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2 u vezi s prodajom novih osobnih automobila (SL L 12, 18.1.2000);

9. Direktiva 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 178, 28. 6. 2013.);

10. Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 24. 7. 2012.),

11. Direktiva 2009/126/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o fazi II. rekuperacije benzinskih para tijekom punjenja motornih vozila gorivom na benzinskim postajama (SL L 285, 31. 10. 2009.);

12. Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida i o izmjeni Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2000/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (Tekst značajan za EGP) (SL L 140, 5. 6. 2009.);

13. Direktiva 2009/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o izmjeni Direktive 98/70/EZ u pogledu specifikacije benzina, dizelskoga goriva i plinskog ulja i uvođenju mehanizma praćenja i smanjivanja emisija stakleničkih plinova, o izmjeni Direktive Vijeća 1999/32/EZ u pogledu specifikacije goriva koje se koristi na plovilima na unutarnjim plovnim putovima i stavljanju izvan snage Direktive 93/12/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 140, 5. 6. 2009.);

14. Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (Tekst značajan za EGP) (SL L 312, 22. 11. 2008.);

15. Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te stavljanju izvan snage Direktive 91/157/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 266, 26. 9. 2006.);

16. Direktiva 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kvalitetom vode za kupanje i stavljanju izvan snage Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4. 3. 2006.);

17. Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 275, 25. 10. 2003.);

18. Direktiva vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16. 7. 1999.);

19. Direktiva 94/63/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o kontroli emisija hlapivih organskih spojeva (HOS-a) koje proizlaze iz skladištenja benzina i njegove distribucije od terminala do benzinskih postaja (SL L 365, 31. 12. 1994.),

20. Direktiva Vijeća 91/692/EEZ od 23. prosinca 1991. kojom se standardiziraju i racionaliziraju izvješća o provedbi određenih direktiva koje se odnose na okoliš (SL L 377, 31. 12. 1991.).

(2) Ovim se Zakonom utvrđuje okvir za provedbu sljedećih akata Europske unije:

1. Uredbe Uredba (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku zaštite okoliša EU za okoliš EU-a (Tekst značajan za EGP) (SL L 108, 29.4.2010.); 29. 4. 2010., u daljem tekstu: Uredba br. 66/2010).

2. Uredbe (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ (SL L 342, 22.12.2009.);

3. Uredbe (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Europskoga registra ispuštanja i prijenosa zagađivala i koja izmjenjuje i dopunjuje Direktive Vijeća 91/689/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 33, 4.2.2006.);

4. Uredbe (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o Europskoj agenciji za okoliš i Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš (kodifikacija) (SL L 126, 21.5.2009.).

(3) Ovaj Zakon sadržava odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktom Programa Ujedinjenih naroda za okoliš:

– Protokolom Barcelonske konvencije o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja, koji je Republika Hrvatska ratificirala Zakonom o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 8/12., u daljnjem tekstu: Protokol).

NN 12/2018 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 15. veljače 2018.

Prijenos prava Europske unije

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:

1. Direktiva 2011/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 26, 28.1.2012);

2. Direktiva 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (tekst značajan za EGP) (SL L 124, 25. 4. 2014.);

3. Direktiva 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o osiguravanju sudjelovanja javnosti u izradi određenih planova i programa koji se odnose na okoliš i o izmjeni direktiva Vijeća 85/337/EEZ i 96/61/EZ s obzirom na sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu (SL L 156, 25.6.2003);

3 4. Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka pojedinih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7. 2001.);

4 5. Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (preinačena) (tekst značajan za EGP) (SL L 334, 17.12.2010.);

5 6. Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2. 2003.);

6 7. Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprječavanja i otklanjanja štete na okolišu (SL L 143, 30.4.2004.);

7 8. Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji) (Tekst značajan za EGP) (SL L 164, 25.6.2008.);

8 9. Direktiva 1999/94/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 1999. o dostupnosti podataka za potrošače o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2 u vezi s prodajom novih osobnih automobila (SL L 12, 18.1.2000);

9 10. Direktiva 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 178, 28. 6. 2013.);

10 11. Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 24. 7. 2012.),

11 12. Direktiva 2009/126/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o fazi II. rekuperacije benzinskih para tijekom punjenja motornih vozila gorivom na benzinskim postajama (SL L 285, 31. 10. 2009.);

12 13. Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida i o izmjeni Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2000/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (Tekst značajan za EGP) (SL L 140, 5. 6. 2009.);

13 14. Direktiva 2009/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o izmjeni Direktive 98/70/EZ u pogledu specifikacije benzina, dizelskoga goriva i plinskog ulja i uvođenju mehanizma praćenja i smanjivanja emisija stakleničkih plinova, o izmjeni Direktive Vijeća 1999/32/EZ u pogledu specifikacije goriva koje se koristi na plovilima na unutarnjim plovnim putovima i stavljanju izvan snage Direktive 93/12/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 140, 5. 6. 2009.);

14 15. Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (Tekst značajan za EGP) (SL L 312, 22. 11. 2008.);

15 16. Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te stavljanju izvan snage Direktive 91/157/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 266, 26. 9. 2006.);

16 17. Direktiva 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kvalitetom vode za kupanje i stavljanju izvan snage Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4. 3. 2006.);

17 18. Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 275, 25. 10. 2003.);

18 19. Direktiva vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16. 7. 1999.);

19 20. Direktiva 94/63/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o kontroli emisija hlapivih organskih spojeva (HOS-a) koje proizlaze iz skladištenja benzina i njegove distribucije od terminala do benzinskih postaja (SL L 365, 31. 12. 1994.),

20 21. Direktiva Vijeća 91/692/EEZ od 23. prosinca 1991. kojom se standardiziraju i racionaliziraju izvješća o provedbi određenih direktiva koje se odnose na okoliš (SL L 377, 31. 12. 1991.).

(2) Ovim se Zakonom utvrđuje okvir za provedbu sljedećih akata Europske unije:

1. Uredba (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku za okoliš EU-a (Tekst značajan za EGP) (SL L 108, 29. 4. 2010., u daljem tekstu: Uredba br. 66/2010).

2. Uredbe (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ (SL L 342, 22.12.2009.);

3. Uredbe (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Europskoga registra ispuštanja i prijenosa zagađivala i koja izmjenjuje i dopunjuje Direktive Vijeća 91/689/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 33, 4.2.2006.);

4. Uredbe (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o Europskoj agenciji za okoliš i Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš (kodifikacija) (SL L 126, 21.5.2009.). 21.5.2009.);

5. Uredbe (EU) 2016/1628 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o zahtjevima koji se odnose na ograničenja emisija plinovitih i krutih onečišćujućih tvari i homologaciju tipa za motore s unutarnjim izgaranjem za necestovne pokretne strojeve, o izmjeni uredbi (EU) br. 1024/2012 i (EU) br. 167/2013 te o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 97/68/EZ (tekst značajan za EGP) (SL L 252, 16. 9. 2016.).

(3) Ovaj Zakon sadržava odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktom Programa Ujedinjenih naroda za okoliš:

– Protokolom Barcelonske konvencije o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja, koji je Republika Hrvatska ratificirala Zakonom o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 8/12., u daljnjem tekstu: Protokol).

Članak 4. 4 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Pojašnjenje pojmova

(1) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu i u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. Cjelovito upravljanje zaštitom okoliša je skup povezanih i usklađenih odluka i mjera kojima je svrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša, izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoliš te poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša,

2. Domino efekt je niz povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine postrojenja, odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim postrojenjima povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastale nesreće,

3. Dozvole prema posebnim propisima su dozvole za rad, u pisanom obliku, čitavog postrojenja ili jednog njegovog dijela ili postrojenja za izgaranje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada prema posebnim propisima, a koje se izdaju temeljem nadležnosti za posebnu sastavnicu okoliša ili za posebnu djelatnost u vezi s okolišem,

4. Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti; utvrđuje se prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode,

5. Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari, uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane organizme, u tekućem, plinovitom ili čvrstom agregatnom stanju, i/ili ispuštanje topline, buke, vibracije iz stacionarnih ili difuznih izvora u zrak, more, vodu i tlo, te ispuštanje svjetlosti i organizama, iz pojedinog izvora u okoliš, nastalo kao rezultat čovjekovih djelatnosti, kao i mikrobiološko onečišćivanje okoliša,

6. Granična vrijednost emisije je propisana ili određena vrijednost, koncentracija i/ili razina emisije u posebnim pokazateljima, izražena kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim referentnim uvjetima koja u jednom ili tijekom više vremenskih razdoblja ne smije biti prekoračena,

7. Imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu,

8. Industrijska nesreća je događaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda događanja u tijeku neke radnje ili aktivnosti u postrojenju, tijekom proizvodnje i/ili uporabe proizvoda, skladištenja i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada,

9. Industrijska emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari, ispuštanje energije (toplina, buka, vibracije) iz stacionarnih ili difuznih izvora u postrojenju u zrak, vodu i tlo,

10. Informacija o okolišu je svaka informacija u pisanom, vizualnom, slušnom, elektroničkom ili drugom materijalnom obliku, koja se odnosi na okoliš, njegove sastavnice i opterećenja, a posebice o opterećivanju okoliša: emisijama, imisijama, otpadu, bioraznolikosti i krajobraznoj raznolikosti, prostoru, kulturnoj baštini, prirodnim pojavama, stanju sastavnica okoliša, postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na donošenje propisa, općih i pojedinačnih akata u vezi sa zaštitom okoliša, i/ili koji se odnose na donošenje strategija, planova, programa i izvješća o okolišu, sastavnicama okoliša i opterećenjima, te informacija o učinkovitosti provedbe strategija, planova, programa i mjera, stanju i mjerama i načinima održavanja projektiranog stanja postrojenja i drugih objekata, koji bi mogli utjecati na onečišćivanje okoliša i sastavnica okoliša, odnosno koji bi mogli utjecati na s okolišem povezana opterećenja i/ili postupke,

11. Informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okolišu koje su u posjedu tijela javne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili zaprimila,

12. Informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okolišu koje čuvaju osobe – ovlaštenici u ime tijela javne vlasti,

13. Integralno upravljanje obalnim područjem je dinamički proces održivog upravljanja i korištenja obalnih područja, uzimajući istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost aktivnosti i korištenja, njihovo međusobno djelovanje, pomorsku usmjerenost pojedinih aktivnosti i korištenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove,

14. Izbjegnuta nesreća je neplanirani događaj koji je unutar postrojenja i/ili izvan njega imao potencijal za ozljedu i/ili bolest ljudi, oštećenje materijalnih dobara ili ugrožavanje okoliša ali je isto izbjegnuto,

15. Izvancestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj, industrijska oprema ili vozilo s karoserijom ili bez nje, koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu je ugrađen motor s unutarnjim izgaranjem,

16. Javni interes je interes u pitanjima zaštite okoliša koji iskazuje Država, ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu,

17. Javnost je jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba, njihove skupine, udruge i organizacije sukladno posebnim propisima i praksi,

18. Kakvoća okoliša je stanje okoliša i/ili sastavnica okoliša, koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava i/ili ljudskog djelovanja, izraženo morfološkim, fizikalnim, kemijskim, biološkim, estetskim i drugim pokazateljima,

19. Kompenzacijski uvjeti su mjere koje se određuju radi osiguranja opće povezanosti (koherentnosti) ekološke mreže, a utvrđuju se prema posebnom propisu.

20. Krajobraz je određeno područje viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika, a predstavlja bitnu sastavnicu čovjekovog okruženja, izraz raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta područja,

21. Tehnike zaštite okoliša (kraće: tehnike) su mjere zaštite okoliša koje se propisuju u postupku utvrđivanja okolišne dozvole kroz utvrđivanje najboljih raspoloživih tehnika za postrojenje, a uključuju i tehnologiju te način na koji se tehnologija planira, gradi, održava, koristi i uklanja,

22. Morski ekosustavi su područja oceanskog prostora koja uključuju obalna područja od riječnih ušća (estuarija) i granica morskih struja uz obalu do granica epikontinentalnog pojasa prema moru, a ta područja obilježava osebujna produktivnost i trofičke, batimetrijske i hidrografske karakteristike područja,

23. Morski okoliš je životni prostor organizama i njihovih zajednica koji je određen karakterističnim fizičkim, kemijskim i biološkim značajkama, a obuhvaća: područja otvorenog mora, riječna ušća (estuarije) te morska obalna područja uključujući unutarnje morske vode, teritorijalno more, morsko dno, morsko podzemlje, odnosno morske vode pod suverenitetom Republike Hrvatske, te u kojima Republike Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju,

24. Nacionalna lista pokazatelja (NLP) jest skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanja okoliša kojima se za pojedino tematsko područje na temelju nacionalnih, te propisa Europske unije i međunarodnih propisa navodi izvor, set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja podataka, definira metoda izračuna i način prikaza podataka, obveze izvješćivanja i dostupnost podataka,

25. Najbolje raspoložive tehnike (u daljnjem tekstu: NRT) su: najnaprednija faza u razvoju aktivnosti i njihovih načina rada, što pokazuje kolika je praktična primjenjivost pojedinih tehnika kao osnova za granične vrijednosti emisije i ostale uvjete dozvole koji su osmišljeni kako bi spriječili i, gdje to nije izvedivo, smanjili emisije i utjecaj na okoliš u cijelosti:

– tehnike označavaju i tehnologiju koja se koristi i način na koji se postrojenje projektira, gradi, održava, koristi i stavlja izvan upotrebe;

– raspoložive tehnike označavaju tehnike koje su razvijene u opsegu koji dozvoljava primjenu u odgovarajućem industrijskom sektoru, pod ekonomski i tehnički održivim uvjetima, vodeći računa o troškovima i prednostima, bez obzira jesu li tehnike korištene ili proizvedene u Republici Hrvatskoj, sve dok su operateru raspoložive po prihvatljivim uvjetima;

– najbolje podrazumijeva najučinkovitije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša u cijelosti;

26. Nositelj zahvata je podnositelj zahtjeva: za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, za utvrđivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš ili za procjenu utjecaja na okoliš,

27. Obalno područje mora je geomorfološko područje s obje strane obalne crte (crta plimnog vala), uključujući uži obalni pojas akvatorija, zaobalje i otoke, u kojem se međusobno djelovanje između morskih i kopnenih dijelova odvija u obliku složenih ekoloških sustava koji čine biotske i abiotske komponente, životni prostor za ljudske zajednice i njihove društvenogospodarske aktivnosti. Zemljopisni obuhvat obalnog područja uključuje područje određeno vanjskom granicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske dok granicu obalnog područja u smjeru kopna čini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorija zahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m,

28. Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana, programa ili zahvata, samog ili s drugim planovima, programima i zahvatima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,

29. Održivi razvitak je razvitak društva, koji kao temeljne kriterije uključuje ekološku, gospodarsku i socio-kulturnu održivost, i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i zadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, georaznolikosti, bioraznolikosti te krajobraza,

30. Okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, more, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja,

31. Okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovoga Zakona,

32. Onečišćavanje morskog okoliša znači čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ili energije u morski okoliš, koje uzrokuje ili može prouzročiti pogubne posljedice na uvjete života biljnog i životinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju, odnosno općenito ugroziti uvjete života u moru i ugroziti ljudsko zdravlje, te može ometati pomorske djelatnosti, uključujući ribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja, izazvati pogoršanje uporabne kakvoće morske vode i umanjenje privlačnosti morskog okoliša,

33. Onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem, ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša,

34. Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije i/ili drugog štetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja zahvata koji može promijeniti kakvoću okoliša,

35. Onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje, kao posljedica ljudske aktivnosti, tvari, vibracija, topline ili buke u zrak, vodu ili zemlju, što može biti štetno za zdravlje ljudi ili kvalitetu okoliša, može dovesti do oštećenja materijalne imovine ili narušiti ili umanjiti vrijednost i ostale legitimne načine korištenja okoliša

36. Onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih svojstava, količine i unošenja u okoliš, odnosno u pojedine sastavnice okoliša, mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni i/ili životinjski svijet, odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost,

37. Opasna tvar je posebnim propisom određena tvar, mješavina ili pripravak, koji je u postrojenju prisutan kao sirovina, proizvod, nusproizvod ostatak ili među proizvod, uključujući i one tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće, a koje mogu imati štetne posljedice za zdravlje ljudi, materijalna dobra te prirodu i okoliš,

38. Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zateći, a kojima se može ugroziti ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i okoliš,

39. Opća obvezujuća pravila su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere i tehnike na razini djelatnosti, i koja su donesena kako bi se pomoću njih izravno utvrdili uvjeti (mjere i tehnike) okolišne dozvole ili dozvole prema posebnim propisima,

40. Operater je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadzire gospodarsku djelatnost na temelju dozvole, drugog odobrenja, upisa u registar ili u drugu javnu evidenciju, uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja, postrojenja za izgaranje, postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenja, ili na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju postrojenja,

41. Opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i biološki činitelji (energija, buka, toplina, svjetlost i dr.) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša,

42. Opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš, ili utjecaj na okoliš određene aktivnosti, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima, može izazvati ili je mogla izazvati onečišćavanje okoliša, smanjenje kakvoće okoliša, štetu u okolišu, rizik po okoliš ili korištenje okoliša,

43. Ovlaštenik je pravna ili fizička osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša,

44. Područje postrojenja označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja, uključujući zajedničku ili s njima povezanu infrastrukturu ili djelatnosti,

45. Pogon u smislu ovoga zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona,

46. Postrojenje u smislu ovoga zakona je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se odvija jedna ili više djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona, kao i bilo koja druga izravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehnički povezana s aktivnostima iz tih priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog onečišćenja, ili kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona,

47. Postrojenje za izgaranje je svaki tehnički uređaj u kojem goriva oksidiraju kako bi se iskoristila na taj način dobivena toplina,

48. Postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica, te oprema namijenjena toplinskoj obradi otpada, sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem, putem spaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju,

49. Postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj je osnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatno gorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju,

50. Postojeće postrojenje je postrojenje koje je u radu, uključujući i probni rad, ili je bilo u radu te ima mogućnost ponovnog pokretanja rada, neovisno od toga ima li ili ne okolišnu dozvolu, ili kako se drugačije određuje prema provedbenim propisima, a koje je izgrađeno na temelju akta kojim se odobrava gradnja prema posebnom propisu,

51. Područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš, bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima u okoliš,

52. Praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje, ispitivanje i sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštite okoliša,

53. Pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu, odnosno pravo na podnošenje tužbe nadležnom sudu, koje se ovim Zakonom, uz propisane uvjete, utvrđuje osobama – građanima, drugim fizičkim te pravnim osobama, njihovim skupinama, udrugama i organizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja,

54. Prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditi šteta u okolišu,

55. Prirodna pojava je fizikalno – kemijski proces, zračenje, geološka pojava, hidrografski i biološki uvjeti, uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave, koje uzrokuju i/ili utječu na promjene okoliša,

56. Prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro, prirodni izvor ili prirodna vrijednost,

57. Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi i/ili funkcioniranju, odnosno organizacijskom ustrojstvu postrojenja i/ili zaposlenika tvrtke ili proširenje postrojenja, koji mogu biti od utjecaja na okoliš,

58. Razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su razine industrijskih emisija koje su postignute u normalnim uvjetima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika, kako je opisano u zaključcima o NRT-u, izraženo kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim (referentnim) uvjetima,

59. Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu: RDNRT) je dokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija između država članica, predmetnih industrija, nevladinih organizacija koje promoviraju zaštitu okoliša i Komisije, sastavljen za utvrđene djelatnosti. Ovaj dokument posebno opisuje primijenjene tehnike, sadašnje razine emisija i potrošnje, tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika, kao i zaključke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike u nastajanju, vodeći posebno računa o kriterijima propisanim posebnim propisom,

60. Rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalom štete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati,

61. Sanacija je skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanje okoliša koje je bilo prije nastanka štete, odnosno onečišćenja okoliša,

62. Sastavnice okoliša su: zrak, vode, more, tlo, krajobraz, biljni i životinjski svijet te zemljina kamena kora,

63. Standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio moraju ispuniti u određenom roku, kako je utvrđeno aktima Europske unije,

64. Stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzir strukturu, funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno s prirodnim fiziografskim, geografskim i klimatskim faktorima, kao i fizičkim, kemijskim i biološkim uvjetima uključujući one koji su rezultat ljudske aktivnosti,

65. Strategija, plan i program je dokument koji je podložan pripremi i/ili usvajanju na državnoj, područnoj (regionalnoj), ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonom ili provedbenim propisom zakona, uključujući i strategije, planove i programe o izmjenama i dopunama tih strategija, planova i programa, te one koji se financiraju sredstvima Europske unije,

66. Stručna osoba ovlaštenika je fizička osoba u svojstvu radnika ovlaštenika koja obavlja stručne poslove zaštite okoliša u ulozi voditelja poslova ili stručnog suradnika,

67. Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena:

– zaštićenim biljnim i/ili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama prema posebnom propisu, a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza. Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje, uzimajući u obzir mjerila propisana posebnom propisom,

– vodama, a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda: ekološko, kemijsko i/ili količinsko, u skladu s posebnim propisima,

– moru, a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja mora sukladno posebnim propisima,

– tlu, čije onečišćenje, odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima,

– zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje, odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njene ekološke funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima,

68. Šteta u smislu odgovornosti za štetu uzrokovanu u okolišu znači mjerljiv štetni učinak, odnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u funkcioniranju prirodnih dobara,

69. Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj dozi i/ili koncentraciji ima takva svojstva,

70. Tlo je gornji sloj Zemljine kore, smješten između kamene podloge i površine. Tlo se sastoji od čestica minerala, organske tvari, vode, zraka i živih organizama,

71. Tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom, uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme. U odredbama ovoga Zakona koje se odnose na okolišnu dozvolu, tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi, osim:

– radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne norme za zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja;

– genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranoj upotrebi genetski modificiranih mikroorganizama;

– genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš,

72. Tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi, ako se komercijalno razvije, mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili barem jednaku razinu zaštite okoliša, uz veće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika,

73. Temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnim tvarima povezanim s djelatnošću operatera,

74. Tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti, tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem,

75. Učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne, trenutačne ili odgođene nepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi, materijalna dobra i okoliš,

76. Uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva: strojeve, oruđa/alate, električne provodnike, cjevovode, željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenja, uključujući i skladišta te brane i sl. što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera,

77. Velika nesreća je događaj, odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, požarom ili eksplozijom i sl., koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekom djelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari i/ili njihovih spojeva nastalih uslijed događaja, odnosno nekontrolirane pojave koje dovode u ozbiljnu trenutačnu ili odgođenu – naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i/ili okoliš, unutar postrojenja i/ili izvan postrojenja,

78. Veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava,

79. Verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost, točnost i vjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o praćenju i izvješćivanju,

80. Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš, za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju,

81. Zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojima se propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama, opis najboljih raspoloživih tehnika, podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika, razine emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama, povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija, povezane razine potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije,

82. Zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu, ili ima interes u odlučivanju o okolišu; udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima,

83. Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnosti za okoliš, sprječavanje nastanka šteta i/ili onečišćivanja okoliša, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete,

84. Zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša; to je i teorija i praksa praćenja, držanja pod kontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša,

85. Značajna promjena je svaki zahvat i/ili njegova izmjena, uključujući promjenu prirode rada i/ili funkcioniranja i/ili opsega rada, postrojenja, postrojenja za izgaranje, postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš.

(2) Ministarstvo je u ovom Zakonu ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i prirode, a ministar je ministar nadležan za zaštitu okoliša i prirode.

(3) Nadležno upravno tijelo je tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada, koje, prema nadležnostima uređenim ovim Zakonom, obavlja poslove u području zaštite okoliša.

(4) Tijelo i/ili osoba određena posebnim propisom je tijelo državne uprave i/ili pravna osoba s javnim ovlastima, određeni posebnim propisima, koji na temelju tih propisa svojim aktima te posebnim uvjetima i potvrdama sudjeluju u postupcima: strateške procjene i ocjene o potrebi strateške procjene; procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš, te okolišne dozvole.

(5) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe, uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 2. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 14. veljače 2018.

Pojašnjenje pojmova

(1) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu i u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. Cjelovito upravljanje zaštitom okoliša je skup povezanih i usklađenih odluka i mjera kojima je svrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša, izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoliš te poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša,

2. Domino efekt Domino-efekt je niz povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine područja postrojenja, postrojenja, odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim postrojenjima područjima postrojenja povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastale nesreće,

3. Dozvole prema posebnim propisima su dozvole za rad, u pisanom obliku, čitavog postrojenja ili jednog njegovog dijela ili postrojenja uređaja za izgaranje loženje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada prema posebnim propisima, a koje se izdaju temeljem nadležnosti za posebnu sastavnicu okoliša ili za posebnu djelatnost u vezi s okolišem,

4. Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti; utvrđuje se prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode,

5. Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari, uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane organizme, u tekućem, plinovitom ili čvrstom agregatnom stanju, i/ili ispuštanje topline, buke, vibracije iz stacionarnih nepokretnih ili difuznih izvora u zrak, more, vodu i tlo, te ispuštanje svjetlosti i organizama, iz pojedinog izvora u okoliš, nastalo kao rezultat čovjekovih djelatnosti, kao i mikrobiološko onečišćivanje okoliša,

6. Granična vrijednost emisije je propisana ili određena vrijednost, koncentracija i/ili razina emisije u posebnim pokazateljima, izražena kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim referentnim uvjetima koja u jednom ili tijekom više vremenskih razdoblja ne smije biti prekoračena,

7. Imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu,

8. Industrijska nesreća je događaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda događanja u tijeku neke radnje ili aktivnosti u postrojenju, tijekom proizvodnje i/ili uporabe proizvoda, skladištenja i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada,

9. Industrijska emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari, ispuštanje energije (toplina, buka, vibracije) iz stacionarnih ili difuznih izvora u postrojenju u zrak, vodu i tlo,

10. Informacija o okolišu je svaka informacija u pisanom, vizualnom, slušnom, elektroničkom ili drugom materijalnom obliku, koja se odnosi na okoliš, njegove sastavnice i opterećenja, a posebice o opterećivanju okoliša: emisijama, imisijama, otpadu, bioraznolikosti i krajobraznoj raznolikosti, prostoru, kulturnoj baštini, prirodnim pojavama, stanju sastavnica okoliša, postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na donošenje propisa, općih i pojedinačnih akata u vezi sa zaštitom okoliša, i/ili koji se odnose na donošenje strategija, planova, programa i izvješća o okolišu, sastavnicama okoliša i opterećenjima, te informacija o učinkovitosti provedbe strategija, planova, programa i mjera, stanju i mjerama i načinima održavanja projektiranog stanja postrojenja i drugih objekata, koji bi mogli utjecati na onečišćivanje okoliša i sastavnica okoliša, odnosno koji bi mogli utjecati na s okolišem povezana opterećenja i/ili postupke,

11. Informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okolišu koje su u posjedu tijela javne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili zaprimila,

12. Informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okolišu koje čuvaju osobe – ovlaštenici u ime tijela javne vlasti,

13. Integralno upravljanje obalnim područjem je dinamički proces održivog upravljanja i korištenja obalnih područja, uzimajući istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost aktivnosti i korištenja, njihovo međusobno djelovanje, pomorsku usmjerenost pojedinih aktivnosti i korištenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove,

14. Izbjegnuta nesreća je neplanirani događaj koji je unutar područja postrojenja i/ili izvan njega imao potencijal za ozljedu i/ili bolest uzrokovanje štetnih posljedica za zdravlje ljudi, oštećenje materijalnih dobara ili ugrožavanje prirode i okoliša, ali je isto ono izbjegnuto,

15. Izvancestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj, industrijska oprema ili vozilo s karoserijom ili bez nje, koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu je ugrađen motor s unutarnjim izgaranjem,

16. Javni interes je interes u pitanjima zaštite okoliša koji iskazuje Država, ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu,

17. Javnost je jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba, njihove skupine, udruge i organizacije sukladno posebnim propisima i praksi,

17.a Kapacitet postrojenja je najveća vrijednost pokazatelja obavljanja djelatnosti postrojenja, koja je određena tehničkim razlozima u postrojenju (tehnička mogućnost obavljanja djelatnosti),

18. Kakvoća okoliša je stanje okoliša i/ili sastavnica okoliša, koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava i/ili ljudskog djelovanja, izraženo morfološkim, fizikalnim, kemijskim, biološkim, estetskim i drugim pokazateljima,

19. Kompenzacijski uvjeti su mjere koje se određuju radi osiguranja opće povezanosti (koherentnosti) ekološke mreže, a utvrđuju se prema posebnom propisu.

20. Krajobraz je određeno područje viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika, a predstavlja bitnu sastavnicu čovjekovog okruženja, izraz raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta područja,

21. Tehnike zaštite okoliša (kraće: tehnike) su mjere zaštite okoliša koje se propisuju u postupku utvrđivanja okolišne dozvole kroz utvrđivanje najboljih raspoloživih tehnika za postrojenje, a uključuju i tehnologiju te način na koji se tehnologija planira, gradi, održava, koristi i uklanja,

22. Morski ekosustavi su područja oceanskog prostora koja uključuju obalna područja od riječnih ušća (estuarija) i granica morskih struja uz obalu do granica epikontinentalnog pojasa prema moru, a ta područja obilježava osebujna produktivnost i trofičke, batimetrijske i hidrografske karakteristike područja,

23. Morski okoliš je životni prostor organizama i njihovih zajednica koji je određen karakterističnim fizičkim, kemijskim i biološkim značajkama, a obuhvaća: područja otvorenog mora, riječna ušća (estuarije) te morska obalna područja uključujući unutarnje morske vode, teritorijalno more, morsko dno, morsko podzemlje, odnosno morske vode pod suverenitetom Republike Hrvatske, te u kojima Republike Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju,

24. Nacionalna lista pokazatelja (NLP) jest skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanja okoliša kojima se za pojedino tematsko područje na temelju nacionalnih, te propisa Europske unije i međunarodnih propisa navodi izvor, set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja podataka, definira metoda izračuna i način prikaza podataka, obveze izvješćivanja i dostupnost podataka,

25. Najbolje raspoložive tehnike (u daljnjem tekstu: NRT) su: najnaprednija faza u razvoju aktivnosti i njihovih načina rada, što pokazuje kolika je praktična primjenjivost pojedinih tehnika kao osnova za granične vrijednosti emisije i ostale uvjete dozvole koji su osmišljeni kako bi spriječili i, gdje to nije izvedivo, smanjili emisije i utjecaj na okoliš u cijelosti:

– tehnike označavaju i tehnologiju koja se koristi i način na koji se postrojenje projektira, gradi, održava, koristi i stavlja izvan upotrebe;

– raspoložive tehnike označavaju tehnike koje su razvijene u opsegu koji dozvoljava primjenu u odgovarajućem industrijskom sektoru, pod ekonomski i tehnički održivim uvjetima, vodeći računa o troškovima i prednostima, bez obzira jesu li tehnike korištene ili proizvedene u Republici Hrvatskoj, sve dok su operateru raspoložive po prihvatljivim uvjetima;

– najbolje podrazumijeva najučinkovitije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša u cijelosti;

26. Nositelj zahvata je podnositelj zahtjeva: za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, za utvrđivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš ili za procjenu utjecaja na okoliš,

27. Obalno područje mora je geomorfološko područje s obje strane obalne crte (crta plimnog vala), uključujući uži obalni pojas akvatorija, zaobalje i otoke, u kojem se međusobno djelovanje između morskih i kopnenih dijelova odvija u obliku složenih ekoloških sustava koji čine biotske i abiotske komponente, životni prostor za ljudske zajednice i njihove društvenogospodarske aktivnosti. Zemljopisni obuhvat obalnog područja uključuje područje određeno vanjskom granicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske dok granicu obalnog područja u smjeru kopna čini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorija zahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m,

28. Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana, programa ili zahvata, samog ili s drugim planovima, programima i zahvatima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,

29. Održivi razvitak je razvitak društva, koji kao temeljne kriterije uključuje ekološku, gospodarsku i socio-kulturnu održivost, i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i zadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, georaznolikosti, bioraznolikosti te krajobraza,

30. Okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, more, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja,

31. Okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovoga Zakona,

32. Onečišćavanje morskog okoliša znači čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ili energije u morski okoliš, koje uzrokuje ili može prouzročiti pogubne posljedice na uvjete života biljnog i životinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju, odnosno općenito ugroziti uvjete života u moru i ugroziti ljudsko zdravlje, te može ometati pomorske djelatnosti, uključujući ribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja, izazvati pogoršanje uporabne kakvoće morske vode i umanjenje privlačnosti morskog okoliša,

33. Onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem, ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša,

34. Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije i/ili drugog štetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja zahvata koji može promijeniti kakvoću okoliša,

35. Onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje, kao posljedica ljudske aktivnosti, tvari, vibracija, topline ili buke u zrak, vodu ili zemlju, što može biti štetno za zdravlje ljudi ili kvalitetu okoliša, može dovesti do oštećenja materijalne imovine ili narušiti ili umanjiti vrijednost i ostale legitimne načine korištenja okoliša

36. Onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih svojstava, količine i unošenja u okoliš, odnosno u pojedine sastavnice okoliša, mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni i/ili životinjski svijet, odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost,

37. Opasna tvar je posebnim propisom određena tvar, mješavina ili pripravak, koji je u postrojenju području postrojenja prisutan kao sirovina, proizvod, nusproizvod ostatak ili među proizvod, uključujući i one tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće, a koje mogu imati štetne posljedice za zdravlje ljudi, materijalna dobra te prirodu i okoliš,

38. Opasnost je bitno unutarnje svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zateći, a kojima se može ugroziti ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i okoliš,

39. Opća obvezujuća pravila su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere i tehnike na razini djelatnosti, i koja su donesena kako bi se pomoću njih izravno utvrdili uvjeti (mjere i tehnike) okolišne dozvole ili dozvole prema posebnim propisima,

40. Operater je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadzire gospodarsku djelatnost na temelju dozvole, drugog odobrenja, upisa u registar ili u drugu javnu evidenciju, uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja, postrojenja uređaja za izgaranje loženje, postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenja, ili na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju postrojenja,

41. Opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i biološki činitelji (energija, buka, toplina, svjetlost i dr.) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša,

42. Opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš, ili utjecaj na okoliš određene aktivnosti, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima, može izazvati ili je mogla izazvati onečišćavanje okoliša, smanjenje kakvoće okoliša, štetu u okolišu, rizik po okoliš ili korištenje okoliša,

43. Ovlaštenik je pravna ili fizička osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša,

44. Područje postrojenja označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja, uključujući zajedničku ili s njima povezanu infrastrukturu ili djelatnosti,

45. Pogon u smislu ovoga zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona,

46. Postrojenje u smislu ovoga zakona je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se odvija jedna ili više djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona, kao i bilo koja druga izravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehnički povezana s aktivnostima iz tih priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog onečišćenja, ili kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona,

47. Postrojenje Uređaj za izgaranje loženje je svaki tehnički uređaj u kojem goriva oksidiraju kako bi se iskoristila na taj način dobivena toplina,

48. Postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica, te oprema namijenjena toplinskoj obradi otpada, sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem, putem spaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju,

49. Postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj je osnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatno gorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju,

50. Postojeće postrojenje je postrojenje koje je u radu, uključujući i probni rad, ili je bilo u radu te ima mogućnost ponovnog pokretanja rada, neovisno od toga o tome ima li ili ne nema okolišnu dozvolu, ili kako se drugačije određuje prema provedbenim propisima, a koje je izgrađeno na temelju akta kojim se odobrava gradnja prema barem jednom dobilo dozvolu za početak rada sukladno posebnom propisu,

51. Područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš, bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima u okoliš,

52. Praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje, ispitivanje i sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštite okoliša,

53. Pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu, odnosno pravo na podnošenje tužbe nadležnom sudu, koje se ovim Zakonom, uz propisane uvjete, utvrđuje osobama – građanima, drugim fizičkim te pravnim osobama, njihovim skupinama, udrugama i organizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja,

54. Prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditi šteta u okolišu,

55. Prirodna pojava je fizikalno – kemijski proces, zračenje, geološka pojava, hidrografski i biološki uvjeti, uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave, koje uzrokuju i/ili utječu na promjene okoliša,

56. Prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro, prirodni izvor ili prirodna vrijednost,

57. Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi i/ili funkcioniranju, odnosno organizacijskom ustrojstvu postrojenja i/ili zaposlenika tvrtke ili proširenje postrojenja, koji mogu biti od utjecaja na okoliš,

58. Razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su razine industrijskih emisija koje su postignute u normalnim uvjetima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika, kako je opisano u zaključcima o NRT-u, izraženo kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim (referentnim) uvjetima,

59. Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu: RDNRT) je dokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija između država članica, predmetnih industrija, nevladinih organizacija koje promoviraju zaštitu okoliša i Komisije, sastavljen za utvrđene djelatnosti. Ovaj dokument posebno opisuje primijenjene tehnike, sadašnje razine emisija i potrošnje, tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika, kao i zaključke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike u nastajanju, vodeći posebno računa o kriterijima propisanim posebnim propisom,

60. Rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalom štete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati,

61. Sanacija je skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanje okoliša koje je bilo prije nastanka štete, odnosno onečišćenja okoliša,

62. Sastavnice okoliša su: zrak, vode, more, tlo, krajobraz, biljni i životinjski svijet te zemljina kamena kora,

63. Standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio moraju ispuniti u određenom roku, kako je utvrđeno aktima Europske unije,

64. Stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzir strukturu, funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno s prirodnim fiziografskim, geografskim i klimatskim faktorima, kao i fizičkim, kemijskim i biološkim uvjetima uključujući one koji su rezultat ljudske aktivnosti,

65. Strategija, plan i program je dokument koji je podložan pripremi i/ili usvajanju na državnoj, područnoj (regionalnoj), ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonom ili provedbenim propisom zakona, uključujući i strategije, planove i programe o izmjenama i dopunama tih strategija, planova i programa, te one koji se financiraju sredstvima Europske unije,

66. Stručna osoba ovlaštenika je fizička osoba u svojstvu radnika ovlaštenika koja obavlja stručne poslove zaštite okoliša u ulozi voditelja poslova ili stručnog suradnika,

67. Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena:

– zaštićenim biljnim i/ili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama prema posebnom propisu, a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza. Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje, uzimajući u obzir mjerila propisana posebnom propisom,

– vodama, a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda: ekološko, kemijsko i/ili količinsko, u skladu s posebnim propisima,

– moru, a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja mora sukladno posebnim propisima,

– tlu, čije onečišćenje, odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima,

– zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje, odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njene ekološke funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima,

68. Šteta u smislu odgovornosti za štetu uzrokovanu u okolišu znači mjerljiv štetni učinak, odnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u funkcioniranju prirodnih dobara,

69. Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj dozi i/ili koncentraciji ima takva svojstva,

70. Tlo je gornji sloj Zemljine kore, smješten između kamene podloge i površine. Tlo se sastoji od čestica minerala, organske tvari, vode, zraka i živih organizama,

71. Tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom, uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme. U odredbama ovoga Zakona koje se odnose na okolišnu dozvolu, tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi, osim:

– radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne norme za zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja;

– genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranoj upotrebi genetski modificiranih mikroorganizama;

– genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš,

72. Tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi, ako se komercijalno razvije, mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili barem jednaku razinu zaštite okoliša, uz veće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika,

73. Temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnim tvarima povezanim s djelatnošću operatera,

74. Tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti, tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem,

75. Učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne, trenutačne ili odgođene nepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi, materijalna dobra i okoliš,

76. Uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva: strojeve, oruđa/alate, električne provodnike, cjevovode, željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenja, uključujući i skladišta te brane i sl. što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera,

77. Velika nesreća je događaj, odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, požarom ili eksplozijom i sl., sl. koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekom djelovanja u postrojenju području postrojenja u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari i/ili njihovih spojeva nastalih uslijed zbog događaja, odnosno nekontrolirane pojave koje koji dovode u ozbiljnu trenutačnu ili odgođenu – naknadnu opasnost za ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i/ili okoliš, unutar područja postrojenja i/ili izvan područja postrojenja,

78. Veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava,

79. Verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost, točnost i vjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o praćenju i izvješćivanju,

80. Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš, za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju,

81. Zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojima se propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama, opis najboljih raspoloživih tehnika, podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika, razine emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama, povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija, povezane razine potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije,

82. Zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu, ili ima interes u odlučivanju o okolišu; udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima,

83. Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnosti za okoliš, sprječavanje nastanka šteta i/ili onečišćivanja okoliša, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete,

84. Zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša; to je i teorija i praksa praćenja, držanja pod kontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša,

85. Značajna promjena je svaki zahvat i/ili njegova izmjena, uključujući promjenu prirode rada i/ili funkcioniranja i/ili opsega rada, postrojenja, postrojenja uređaja za izgaranje loženje, postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš.

(2) Ministarstvo je u ovom Zakonu ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i prirode, a ministar je ministar nadležan za zaštitu okoliša i prirode.

(3) Nadležno upravno tijelo je tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada, koje, prema nadležnostima uređenim ovim Zakonom, obavlja poslove u području zaštite okoliša.

(4) Tijelo i/ili osoba određena posebnim propisom je tijelo državne uprave i/ili pravna osoba s javnim ovlastima, određeni posebnim propisima, koji na temelju tih propisa svojim aktima te posebnim uvjetima i potvrdama sudjeluju u postupcima: strateške procjene i ocjene o potrebi strateške procjene; procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš, te okolišne dozvole.

(5) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe, uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 2. vrijedio od 15. veljače 2018. do 31. prosinca 2018.

Pojašnjenje pojmova

(1) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu i u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. Cjelovito cjelovito upravljanje zaštitom okoliša je skup povezanih i usklađenih odluka i mjera kojima je svrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša, izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoliš te poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša,

2. Domino-efekt domino-efekt je niz povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine područja postrojenja, postrojenja, odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim područjima postrojenja povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastale nesreće,

3. Dozvole dozvole prema posebnim propisima su dozvole za rad, u pisanom obliku, čitavog postrojenja ili jednog njegovog dijela ili uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada prema posebnim propisima, a koje se izdaju temeljem nadležnosti za posebnu sastavnicu okoliša ili za posebnu djelatnost u vezi s okolišem,

4. Ekološka ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti; utvrđuje se prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode,

5. Emisija emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari i smjesa, uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane organizme, u tekućem, plinovitom ili čvrstom agregatnom stanju, i/ili ispuštanje topline, buke, vibracije iz nepokretnih ili difuznih izvora u zrak, more, vodu i tlo, te ispuštanje svjetlosti i organizama, iz pojedinog izvora u okoliš, nastalo kao rezultat čovjekovih djelatnosti, kao i mikrobiološko onečišćivanje okoliša,

6. Granična granična vrijednost emisije je propisana ili određena vrijednost, koncentracija i/ili razina emisije u posebnim pokazateljima, izražena kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim referentnim uvjetima koja u jednom ili tijekom više vremenskih razdoblja ne smije biti prekoračena,

7. Imisija imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu,

8. Industrijska industrijska nesreća je događaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda događanja u tijeku neke radnje ili aktivnosti u postrojenju, tijekom proizvodnje i/ili uporabe proizvoda, skladištenja i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada,

9. Industrijska industrijska emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari, ispuštanje energije (toplina, buka, vibracije) iz stacionarnih ili difuznih izvora u postrojenju u zrak, vodu i tlo,

10. Informacija informacija o okolišu je svaka informacija u pisanom, vizualnom, slušnom, elektroničkom ili drugom materijalnom obliku, koja se odnosi na okoliš, njegove sastavnice i opterećenja, a posebice o opterećivanju okoliša: emisijama, imisijama, otpadu, bioraznolikosti i krajobraznoj raznolikosti, prostoru, kulturnoj baštini, prirodnim pojavama, stanju sastavnica okoliša, postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na donošenje propisa, općih i pojedinačnih akata u vezi sa zaštitom okoliša, i/ili koji se odnose na donošenje strategija, planova, programa i izvješća o okolišu, sastavnicama okoliša i opterećenjima, te informacija o učinkovitosti provedbe strategija, planova, programa i mjera, stanju i mjerama i načinima održavanja projektiranog stanja postrojenja i drugih objekata, koji bi mogli utjecati na onečišćivanje okoliša i sastavnica okoliša, odnosno koji bi mogli utjecati na s okolišem povezana opterećenja i/ili postupke,

11. Informacije informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okolišu koje su u posjedu tijela javne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili zaprimila,

12. Informacije informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okolišu koje čuvaju osobe – ovlaštenici u ime tijela javne vlasti,

13. Integralno integralno upravljanje obalnim područjem je dinamički proces održivog upravljanja i korištenja obalnih područja, uzimajući istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost aktivnosti i korištenja, njihovo međusobno djelovanje, pomorsku usmjerenost pojedinih aktivnosti i korištenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove,

14. Izbjegnuta izbjegnuta nesreća je neplanirani događaj koji je unutar područja postrojenja i/ili izvan njega imao potencijal za uzrokovanje štetnih posljedica za zdravlje ljudi, oštećenje materijalnih dobara ili ugrožavanje prirode i okoliša, ali je ono izbjegnuto,

15. Izvancestovni iznenadni događaj na postojećem ili planiranom odobalnom objektu ili povezanoj infrastrukturi znači događaj ili slijed takvih događaja prema propisu kojim se uređuje sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika,

16. izvancestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj, industrijska oprema ili vozilo s karoserijom ili bez nje, koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu je ugrađen motor s unutarnjim izgaranjem,

16 17. Javni javni interes je interes u pitanjima zaštite okoliša koji iskazuje Država, ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu,

17 18. Javnost javnost je jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba, njihove skupine, udruge i organizacije sukladno posebnim propisima i praksi,

17.a Kapacitet 19. kapacitet postrojenja je najveća vrijednost pokazatelja obavljanja djelatnosti postrojenja, koja je određena tehničkim razlozima u postrojenju (tehnička mogućnost obavljanja djelatnosti),

18 20. Kakvoća kakvoća okoliša je stanje okoliša i/ili sastavnica okoliša, koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava i/ili ljudskog djelovanja, izraženo morfološkim, fizikalnim, kemijskim, biološkim, estetskim i drugim pokazateljima,

19 21. Kompenzacijski kompenzacijski uvjeti su mjere koje se određuju radi osiguranja opće povezanosti (koherentnosti) ekološke mreže, a utvrđuju se prema posebnom propisu,

22. 20. Krajobraz krajobraz je određeno područje viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika, a predstavlja bitnu sastavnicu čovjekovog okruženja, izraz raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta područja,

21 23. Tehnike tehnike zaštite okoliša (kraće: tehnike) su mjere zaštite okoliša koje se propisuju u postupku utvrđivanja okolišne dozvole kroz utvrđivanje najboljih raspoloživih tehnika za postrojenje, a uključuju i tehnologiju te način na koji se tehnologija planira, gradi, održava, koristi i uklanja,

22 24. Morski morski ekosustavi su područja oceanskog prostora koja uključuju obalna područja od riječnih ušća (estuarija) i granica morskih struja uz obalu do granica epikontinentalnog pojasa prema moru, a ta područja obilježava osebujna produktivnost i trofičke, batimetrijske i hidrografske karakteristike područja,

23 25. Morski morski okoliš je životni prostor organizama i njihovih zajednica koji je određen karakterističnim fizičkim, kemijskim i biološkim značajkama, a obuhvaća: područja otvorenog mora, riječna ušća (estuarije) te morska obalna područja, uključujući unutarnje morske vode, teritorijalno more, morsko dno, morsko podzemlje, odnosno morske vode pod suverenitetom Republike Hrvatske, te u kojima Republike Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju,

24 26. Nacionalna nacionalna lista pokazatelja (NLP) jest skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanja okoliša kojima se za pojedino tematsko područje na temelju nacionalnih, te propisa Europske unije i međunarodnih propisa navodi izvor, set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja podataka, definira metoda izračuna i način prikaza podataka, obveze izvješćivanja i dostupnost podataka,

25 27. Najbolje najbolje raspoložive tehnike (u daljnjem tekstu: NRT) su: najnaprednija faza u razvoju aktivnosti i njihovih načina rada, što pokazuje kolika je praktična primjenjivost pojedinih tehnika kao osnova za granične vrijednosti emisije i ostale uvjete dozvole koji su osmišljeni kako bi spriječili i, gdje to nije izvedivo, smanjili emisije i utjecaj na okoliš u cijelosti:

– tehnike označavaju i tehnologiju koja se koristi i način na koji se postrojenje projektira, gradi, održava, koristi i stavlja izvan upotrebe;,

– raspoložive tehnike označavaju tehnike koje su razvijene u opsegu koji dozvoljava primjenu u odgovarajućem industrijskom sektoru, pod ekonomski i tehnički održivim uvjetima, vodeći računa o troškovima i prednostima, bez obzira jesu li tehnike korištene ili proizvedene u Republici Hrvatskoj, sve dok su operateru raspoložive po prihvatljivim uvjetima;,

– najbolje podrazumijeva najučinkovitije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša u cijelosti; 26. Nositelj,

28. nositelj odobrenja odobalnih objekata je ovlaštenik dozvole prema propisu koji uređuje sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika,

29. nositelj zahvata je podnositelj zahtjeva: za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, za utvrđivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš ili za procjenu utjecaja na okoliš,

27 30. Obalno obalno područje mora je geomorfološko područje s obje strane obalne crte (crta plimnog vala), uključujući uži obalni pojas akvatorija, zaobalje i otoke, u kojem se međusobno djelovanje između morskih i kopnenih dijelova odvija u obliku složenih ekoloških sustava koji čine biotske i abiotske komponente, životni prostor za ljudske zajednice i njihove društvenogospodarske aktivnosti. Zemljopisni obuhvat obalnog područja uključuje područje određeno vanjskom granicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske dok granicu obalnog područja u smjeru kopna čini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorija zahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m,

28 31. Ocjena ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana, programa ili zahvata, samog ili s drugim planovima, programima i zahvatima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,

29. Održivi 32. odobalni objekt znači objekt prema propisu kojim se uređuje sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika,

33. održivi razvitak je razvitak društva, koji kao temeljne kriterije uključuje ekološku, gospodarsku i socio-kulturnu održivost, i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i zadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, georaznolikosti, bioraznolikosti te krajobraza,

30 34. Okoliš okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica, uključivo i čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, more, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja,

31 35. Okolišna okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovoga Zakona,

32 36. Onečišćavanje onečišćavanje morskog okoliša znači čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ili energije u morski okoliš, koje uzrokuje ili može prouzročiti pogubne posljedice na uvjete života biljnog i životinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju, odnosno općenito ugroziti uvjete života u moru i ugroziti ljudsko zdravlje, te može ometati pomorske djelatnosti, uključujući ribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja, izazvati pogoršanje uporabne kakvoće morske vode i umanjenje privlačnosti morskog okoliša,

33 37. Onečišćivač onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem, ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša,

34 38. Onečišćavanje onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije i/ili drugog štetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja zahvata koji može promijeniti kakvoću okoliša,

35 39. Onečišćenje onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje, kao posljedica ljudske aktivnosti, tvari, vibracija, topline ili buke u zrak, vodu ili zemlju, što može biti štetno za zdravlje ljudi ili kvalitetu okoliša, može dovesti do oštećenja materijalne imovine ili narušiti ili umanjiti vrijednost i ostale legitimne načine korištenja okoliša 36,

40. Onečišćujuća onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih svojstava, količine i unošenja u okoliš, odnosno u pojedine sastavnice okoliša, mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni i/ili životinjski svijet, odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost,

37 41. Opasna opasna tvar je posebnim propisom određena tvar, mješavina ili pripravak, koji je u području postrojenja prisutan kao sirovina, proizvod, nusproizvod ostatak ili među proizvod, uključujući i one tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće, a koje mogu imati štetne posljedice za zdravlje ljudi, materijalna dobra te prirodu i okoliš,

38 42. Opasnost opasnost je unutarnje svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zateći, a kojima se može ugroziti ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i okoliš,

39 43. Opća opća obvezujuća pravila su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere i tehnike na razini djelatnosti, i koja su donesena kako bi se pomoću njih izravno utvrdili uvjeti (mjere i tehnike) okolišne dozvole ili dozvole prema posebnim propisima,

40 44. Operater operater je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadzire gospodarsku djelatnost na temelju dozvole, drugog odobrenja, upisa u registar ili u drugu javnu evidenciju, uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja, uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenja, ili na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju postrojenja, 41. Opterećenja ili kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga Zakona,

45. operator ili vlasnik odobalnog objekta znači operator prema propisu kojim se uređuje sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika,

46. opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i biološki činitelji (energija, buka, toplina, svjetlost i dr.) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša,

42 47. Opterećivanje opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš, ili utjecaj na okoliš određene aktivnosti, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima, može izazvati ili je mogla izazvati onečišćavanje okoliša, smanjenje kakvoće okoliša, štetu u okolišu, rizik po okoliš ili korištenje okoliša,

43 48. Ovlaštenik ovlaštenik je pravna ili fizička osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša,

44 49. Područje područje postrojenja označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja, uključujući zajedničku ili s njima povezanu infrastrukturu ili djelatnosti,

45 50. Pogon pogon u smislu ovoga zakona Zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona Zakona,

46 51. Postrojenje postrojenje u smislu ovoga zakona Zakona je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se odvija jedna ili više djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona, kao i bilo koja druga izravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehnički povezana s aktivnostima iz tih priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog onečišćenja, ili kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona Zakona,

47 52. Uređaj uređaj za loženje je svaki tehnički uređaj u kojem goriva oksidiraju kako bi se iskoristila na taj način dobivena toplina,

48 53. Postrojenje postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica, te oprema namijenjena toplinskoj obradi otpada, sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem, putem spaljivanja oksidacijom otpada, kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju,

49 54. Postrojenje postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj je osnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatno gorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanja oksidacijom otpada, kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju,

50 55. Postojeće postojeće postrojenje je postrojenje koje je u radu, uključujući i probni rad, ili je bilo u radu te ima mogućnost ponovnog pokretanja rada, neovisno o tome ima li ili nema okolišnu dozvolu, a koje je barem jednom dobilo dozvolu za početak rada sukladno posebnom propisu,

51 56. Područje područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš, bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima u okoliš,

52 57. Praćenje praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje, ispitivanje i sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštite okoliša,

53 58. Pravo pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu, odnosno pravo na podnošenje tužbe nadležnom sudu, koje se ovim Zakonom, uz propisane uvjete, utvrđuje osobama – građanima, drugim fizičkim te pravnim osobama, njihovim skupinama, udrugama i organizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja,

54 59. Prijeteća prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditi šteta u okolišu,

55 60. Prirodna prirodna pojava je fizikalno – kemijski proces, zračenje, geološka pojava, hidrografski i biološki uvjeti, uvjeti podneblja, kao i druge prirodne pojave, koje uzrokuju i/ili utječu na promjene okoliša,

56 61. Prirodno prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro, prirodni izvor ili prirodna vrijednost ili kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga Zakona,

57 62. Promjena promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi i/ili funkcioniranju, odnosno organizacijskom ustrojstvu postrojenja i/ili zaposlenika tvrtke ili proširenje postrojenja, koji mogu biti od utjecaja na okoliš,

58 63. Razine razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su razine industrijskih emisija koje su postignute u normalnim uvjetima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika, kako je opisano u zaključcima o NRT-u, izraženo kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim (referentnim) uvjetima,

59 64. Referentni referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu: RDNRT) je dokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija između država članica, predmetnih industrija, nevladinih organizacija koje promoviraju zaštitu okoliša i Komisije, sastavljen za utvrđene djelatnosti. Ovaj dokument posebno opisuje primijenjene tehnike, sadašnje razine emisija i potrošnje, tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika, kao i zaključke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike u nastajanju, vodeći posebno računa o kriterijima propisanim posebnim propisom,

60 65. Rizik rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalom štete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati,

61 66. Sanacija sanacija je skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanje okoliša koje je bilo prije nastanka štete, odnosno onečišćenja okoliša,

62 67. Sastavnice sastavnice okoliša su: zrak, vode, more, tlo, krajobraz, biljni i životinjski svijet te zemljina kamena kora,

63 68. Standard standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio moraju ispuniti u određenom roku, kako je utvrđeno aktima Europske unije,

64 69. Stanje stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzir strukturu, funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno s prirodnim fiziografskim, geografskim i klimatskim faktorima, kao i fizičkim, kemijskim i biološkim uvjetima, uključujući one koji su rezultat ljudske aktivnosti,

65 70. Strategija strategija, plan i program je dokument koji je podložan pripremi i/ili usvajanju na državnoj, područnoj (regionalnoj), (regionalnoj) ili lokalnoj razini, ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonom ili provedbenim propisom zakona, uključujući i strategije, planove i programe o izmjenama i dopunama tih strategija, planova i programa, te one koji se financiraju sredstvima Europske unije,

66 71. Stručna stručna osoba ovlaštenika je fizička osoba u svojstvu radnika ovlaštenika koja obavlja stručne poslove zaštite okoliša u ulozi voditelja poslova ili stručnog suradnika,

67 72. Šteta šteta u okolišu je svaka šteta nanesena:

a) zaštićenim biljnim i/ili životinjskim vrstama i njihovim prirodnim staništima te krajobraznim strukturama prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode, a koja ima bitan značajan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza. Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje, uzimajući u obzir mjerila propisana posebnom propisom, – očuvanosti tih staništa i vrsta i ne uključuje prethodno utvrđene nepovoljne posljedice proizašle iz operaterove radnje koju je nadležno tijelo izričito odobrilo u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite prirode,

b) vodama, a koja ima bitan značajan negativan utjecaj na stanje voda: ekološko, kemijsko i/ili količinsko stanje ili ekološki potencijal voda, uključujući štetu nastalu u skladu s posebnim propisima, – moru, a koja ima bitan iz područja vodnoga gospodarstva uz iznimku onoga što se po tim propisima smatra neodstupanjem od postizanja ciljeva zaštite voda,

c) morskim vodama koja ima značajan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja mora sukladno posebnim propisima, – tlu, čije onečišćenje, odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije i zdravlje ljudi stanja okoliša morskih voda, u skladu s posebnim propisima, 68. Šteta provedbenim propisima iz područja upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem,

– zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje, odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njene ekološke funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima,

d) zemljištu, čije onečišćenje uzrokuje značajan rizik od štetnog utjecaja na zdravlje ljudi zbog izravnog ili neizravnog unošenja tvari, smjesa, organizama ili mikroorganizama u, na ili pod zemljište,

73. šteta u smislu odgovornosti za štetu uzrokovanu u okolišu znači je mjerljiv štetni učinak, odnosno promjenu nepovoljna ili negativna promjena na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u funkcioniranju uslugama prirodnih dobara, 69 koji može nastati na izravan ili neizravan način,

74. Štetna štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj dozi i/ili koncentraciji ima takva svojstva,

70 75. Tlo tlo je gornji sloj Zemljine kore, smješten između kamene podloge i površine. Tlo se sastoji od čestica minerala, organske tvari, vode, zraka i živih organizama,

71 76. Tvari tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom, uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka, uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme. U odredbama ovoga Zakona koje se odnose na okolišnu dozvolu, tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi, osim:

– radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne norme za zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja;,

– genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranoj upotrebi genetski modificiranih mikroorganizama;,

– genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš,

72 77. Tehnika tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi, ako se komercijalno razvije, mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili barem jednaku razinu zaštite okoliša, uz veće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika,

73 78. Temeljno temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnim tvarima povezanim s djelatnošću operatera,

74 79. Tijelo tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti, tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem,

75 80. Učinci učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne, trenutačne ili odgođene nepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi, materijalna dobra i okoliš,

76 81. Uređaj uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva: strojeve, oruđa/alate, električne provodnike, cjevovode, željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenja, uključujući i skladišta te brane i sl. što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera,

77 82. Velika velika nesreća je događaj, odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, požarom ili eksplozijom i sl. koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekom djelovanja u području postrojenja u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari i/ili njihovih spojeva nastalih zbog događaja, odnosno nekontrolirane pojave koji dovode u ozbiljnu trenutačnu ili odgođenu – naknadnu opasnost za ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i/ili okoliš unutar područja postrojenja i/ili izvan područja postrojenja,

78 83. Veliki veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava,

79 84. Verifikacija verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost, točnost i vjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o praćenju i izvješćivanju,

80 85. Zahvat zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš, za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju,

81 86. Zaključci zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojima se propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama, opis najboljih raspoloživih tehnika, podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika, razine emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama, povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija, povezane razine potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije,

82 87. Zainteresirana zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu, ili ima interes u odlučivanju o okolišu; udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima,

83 88. Zaštita zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnosti za okoliš, sprječavanje nastanka šteta i/ili onečišćivanja okoliša, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete,

84 89. Zdravstvena zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša; to je i teorija i praksa praćenja, držanja pod kontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša,

85 90. Značajna značajna promjena je svaki zahvat i/ili njegova izmjena, uključujući promjenu prirode rada i/ili funkcioniranja i/ili opsega rada, postrojenja, uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš.

(2) Ministarstvo je u ovom Zakonu ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i prirode, a ministar je ministar nadležan za zaštitu okoliša i prirode.

(3) Nadležno upravno tijelo je tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada, koje, prema nadležnostima uređenim ovim Zakonom, obavlja poslove u području zaštite okoliša.

(4) Tijelo i/ili osoba određena posebnim propisom je tijelo državne uprave i/ili pravna osoba s javnim ovlastima, određeni posebnim propisima, koji na temelju tih propisa svojim aktima te posebnim uvjetima i potvrdama sudjeluju u postupcima: strateške procjene i ocjene o potrebi strateške procjene; procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš, te okolišne dozvole.

(5) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe, uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Pojašnjenje pojmova

(1) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu i u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. cjelovito upravljanje zaštitom okoliša je skup povezanih i usklađenih odluka i mjera kojima je svrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša, izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoliš te poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša,

2. domino-efekt je niz povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine područja postrojenja, postrojenja, odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim područjima postrojenja povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastale nesreće,

3. dozvole prema posebnim propisima su dozvole za rad, u pisanom obliku, čitavog postrojenja ili jednog njegovog dijela ili uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada prema posebnim propisima, a koje se izdaju temeljem nadležnosti za posebnu sastavnicu okoliša ili za posebnu djelatnost u vezi s okolišem,

4. ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti; utvrđuje se prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode Natura 2000 (u daljnjem tekstu: ekološka mreža) je koherentna europska ekološka mreža sastavljena od područja u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi i staništa divljih vrsta od interesa za Europsku uniju, a omogućuje očuvanje ili, kad je to potrebno, povrat u povoljno stanje očuvanja određenih prirodnih stanišnih tipova i staništa vrsta u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti,

5. emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari i smjesa, uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane organizme, u tekućem, plinovitom ili čvrstom agregatnom stanju, i/ili ispuštanje topline, buke, vibracije iz nepokretnih ili difuznih izvora u zrak, more, vodu i tlo, te ispuštanje svjetlosti i organizama, iz pojedinog izvora u okoliš, nastalo kao rezultat čovjekovih djelatnosti, kao i mikrobiološko onečišćivanje okoliša,

6. granična vrijednost emisije je propisana ili određena vrijednost, koncentracija i/ili razina emisije u posebnim pokazateljima, izražena kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim referentnim uvjetima koja u jednom ili tijekom više vremenskih razdoblja ne smije biti prekoračena,

7. imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu,

8. industrijska nesreća je događaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda događanja u tijeku neke radnje ili aktivnosti u postrojenju, tijekom proizvodnje i/ili uporabe proizvoda, skladištenja i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada,

9. industrijska emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari, ispuštanje energije (toplina, buka, vibracije) iz stacionarnih ili difuznih izvora u postrojenju u zrak, vodu i tlo,

10. informacija o okolišu je svaka informacija u pisanom, vizualnom, slušnom, elektroničkom ili drugom materijalnom obliku, koja se odnosi na okoliš, njegove sastavnice i opterećenja, a posebice o opterećivanju okoliša: emisijama, imisijama, otpadu, bioraznolikosti i krajobraznoj raznolikosti, prostoru, kulturnoj baštini, prirodnim pojavama, stanju sastavnica okoliša, postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na donošenje propisa, općih i pojedinačnih akata u vezi sa zaštitom okoliša, i/ili koji se odnose na donošenje strategija, planova, programa i izvješća o okolišu, sastavnicama okoliša i opterećenjima, te informacija o učinkovitosti provedbe strategija, planova, programa i mjera, stanju i mjerama i načinima održavanja projektiranog stanja postrojenja i drugih objekata, koji bi mogli utjecati na onečišćivanje okoliša i sastavnica okoliša, odnosno koji bi mogli utjecati na s okolišem povezana opterećenja i/ili postupke,

11. informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okolišu koje su u posjedu tijela javne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili zaprimila,

12. informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okolišu koje čuvaju osobe – ovlaštenici u ime tijela javne vlasti,

13. integralno upravljanje obalnim područjem je dinamički proces održivog upravljanja i korištenja obalnih područja, uzimajući istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost aktivnosti i korištenja, njihovo međusobno djelovanje, pomorsku usmjerenost pojedinih aktivnosti i korištenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove,

14. izbjegnuta nesreća je neplanirani događaj koji je unutar područja postrojenja i/ili izvan njega imao potencijal za uzrokovanje štetnih posljedica za zdravlje ljudi, oštećenje materijalnih dobara ili ugrožavanje prirode i okoliša, ali je ono izbjegnuto,

15. iznenadni događaj na postojećem ili planiranom odobalnom objektu ili povezanoj infrastrukturi znači događaj ili slijed takvih događaja prema propisu kojim se uređuje sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika,

16. izvancestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj, industrijska oprema ili vozilo s karoserijom ili bez nje, koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu je ugrađen motor s unutarnjim izgaranjem,

17. javni interes je interes u pitanjima zaštite okoliša koji iskazuje Država ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu,

18. javnost je jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba, njihove skupine, udruge i organizacije sukladno posebnim propisima i praksi,

19. kapacitet postrojenja je najveća vrijednost pokazatelja obavljanja djelatnosti postrojenja, koja je određena tehničkim razlozima u postrojenju (tehnička mogućnost obavljanja djelatnosti),

20. kakvoća okoliša je stanje okoliša i/ili sastavnica okoliša, koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava i/ili ljudskog djelovanja, izraženo morfološkim, fizikalnim, kemijskim, biološkim, estetskim i drugim pokazateljima,

21. kompenzacijski uvjeti su mjere koje se određuju radi osiguranja opće povezanosti (koherentnosti) ekološke mreže, a utvrđuju se prema posebnom propisu,

22. krajobraz je određeno područje viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika, a predstavlja bitnu sastavnicu čovjekovog okruženja, izraz raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta područja,

23. tehnike zaštite okoliša (kraće: tehnike) su mjere zaštite okoliša koje se propisuju u postupku utvrđivanja okolišne dozvole kroz utvrđivanje najboljih raspoloživih tehnika za postrojenje, a uključuju i tehnologiju te način na koji se tehnologija planira, gradi, održava, koristi i uklanja,

24. morski ekosustavi su područja oceanskog prostora koja uključuju obalna područja od riječnih ušća (estuarija) i granica morskih struja uz obalu do granica epikontinentalnog pojasa prema moru, a ta područja obilježava osebujna produktivnost i trofičke, batimetrijske i hidrografske karakteristike područja,

25. morski okoliš je životni prostor organizama i njihovih zajednica koji je određen karakterističnim fizičkim, kemijskim i biološkim značajkama, a obuhvaća: područja otvorenog mora, riječna ušća (estuarije) te morska obalna područja, uključujući unutarnje morske vode, teritorijalno more, morsko dno, morsko podzemlje, odnosno morske vode pod suverenitetom Republike Hrvatske, te u kojima Republike Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju,

26. nacionalna lista pokazatelja (NLP) jest skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanja okoliša kojima se za pojedino tematsko područje na temelju nacionalnih te propisa Europske unije i međunarodnih propisa navodi izvor, set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja podataka, definira metoda izračuna i način prikaza podataka, obveze izvješćivanja i dostupnost podataka,

27. najbolje raspoložive tehnike (u daljnjem tekstu: NRT) su: najnaprednija faza u razvoju aktivnosti i njihovih načina rada, što pokazuje kolika je praktična primjenjivost pojedinih tehnika kao osnova za granične vrijednosti emisije i ostale uvjete dozvole koji su osmišljeni kako bi spriječili i, gdje to nije izvedivo, smanjili emisije i utjecaj na okoliš u cijelosti:

– tehnike označavaju i tehnologiju koja se koristi i način na koji se postrojenje projektira, gradi, održava, koristi i stavlja izvan upotrebe,

– raspoložive tehnike označavaju tehnike koje su razvijene u opsegu koji dozvoljava primjenu u odgovarajućem industrijskom sektoru, pod ekonomski i tehnički održivim uvjetima, vodeći računa o troškovima i prednostima, bez obzira jesu li tehnike korištene ili proizvedene u Republici Hrvatskoj, sve dok su operateru raspoložive po prihvatljivim uvjetima,

– najbolje podrazumijeva najučinkovitije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša u cijelosti,

28. nositelj odobrenja odobalnih objekata je ovlaštenik dozvole prema propisu koji uređuje sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika,

29. nositelj zahvata je podnositelj zahtjeva: za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, za utvrđivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš ili za procjenu utjecaja na okoliš,

30. obalno područje mora je geomorfološko područje s obje strane obalne crte (crta plimnog vala), uključujući uži obalni pojas akvatorija, zaobalje i otoke, u kojem se međusobno djelovanje između morskih i kopnenih dijelova odvija u obliku složenih ekoloških sustava koji čine biotske i abiotske komponente, životni prostor za ljudske zajednice i njihove društvenogospodarske aktivnosti. Zemljopisni obuhvat obalnog područja uključuje područje određeno vanjskom granicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske dok granicu obalnog područja u smjeru kopna čini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorija zahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m,

31. ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj strategije, plana, programa ili zahvata, samog ili s drugim strategijama, planovima, programima i zahvatima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,

32. odobalni objekt znači objekt prema propisu kojim se uređuje sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika,

33. održivi razvitak je razvitak društva, koji kao temeljne kriterije uključuje ekološku, gospodarsku i socio-kulturnu održivost, i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i zadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, georaznolikosti, bioraznolikosti te krajobraza,

34. okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica, uključivo i čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, more, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja,

35. okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovoga Zakona,

36. onečišćavanje morskog okoliša znači čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ili energije u morski okoliš, koje uzrokuje ili može prouzročiti pogubne posljedice na uvjete života biljnog i životinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju, odnosno općenito ugroziti uvjete života u moru i ugroziti ljudsko zdravlje, te može ometati pomorske djelatnosti, uključujući ribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja, izazvati pogoršanje uporabne kakvoće morske vode i umanjenje privlačnosti morskog okoliša,

37. onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem, ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša,

38. onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije i/ili drugog štetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja zahvata koji može promijeniti kakvoću okoliša,

39. onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje, kao posljedica ljudske aktivnosti, tvari, vibracija, topline ili buke u zrak, vodu ili zemlju, što može biti štetno za zdravlje ljudi ili kvalitetu okoliša, može dovesti do oštećenja materijalne imovine ili narušiti ili umanjiti vrijednost i ostale legitimne načine korištenja okoliša,

40. onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih svojstava, količine i unošenja u okoliš, odnosno u pojedine sastavnice okoliša, mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni i/ili životinjski svijet, odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost,

41. opasna tvar je posebnim propisom određena tvar, mješavina ili pripravak, koji je u području postrojenja prisutan kao sirovina, proizvod, nusproizvod ostatak ili među proizvod, uključujući i one tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće, a koje mogu imati štetne posljedice za zdravlje ljudi, materijalna dobra te prirodu i okoliš,

42. opasnost je unutarnje svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zateći, a kojima se može ugroziti ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i okoliš,

43. opća obvezujuća pravila su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere i tehnike na razini djelatnosti i koja su donesena kako bi se pomoću njih izravno utvrdili uvjeti (mjere i tehnike) okolišne dozvole ili dozvole prema posebnim propisima,

44. operater je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadzire gospodarsku djelatnost na temelju dozvole, drugog odobrenja, upisa u registar ili u drugu javnu evidenciju, uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja, uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenja, ili na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju postrojenja ili kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga Zakona,

45. operator ili vlasnik odobalnog objekta znači operator prema propisu kojim se uređuje sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika,

46. opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i biološki činitelji (energija, buka, toplina, svjetlost i dr.) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša,

47. opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš ili utjecaj na okoliš određene aktivnosti, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima može izazvati ili je mogla izazvati onečišćavanje okoliša, smanjenje kakvoće okoliša, štetu u okolišu, rizik po okoliš ili korištenje okoliša,

48. ovlaštenik je pravna ili fizička osoba – obrtnik koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša i prirode,

49. područje postrojenja označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja, uključujući zajedničku ili s njima povezanu infrastrukturu ili djelatnosti,

50. pogon u smislu ovoga Zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga Zakona,

51. postrojenje u smislu ovoga Zakona je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se odvija jedna ili više djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona, kao i bilo koja druga izravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehnički povezana s aktivnostima iz tih priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog onečišćenja, ili kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga Zakona,

52. uređaj za loženje je svaki tehnički uređaj u kojem goriva oksidiraju kako bi se iskoristila na taj način dobivena toplina,

53. postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica te oprema namijenjena toplinskoj obradi otpada, sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem, putem spaljivanja oksidacijom otpada, kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju,

54. postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj je osnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatno gorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanja oksidacijom otpada, kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju,

55. postojeće postrojenje je postrojenje koje je u radu, uključujući i probni rad, ili je bilo u radu te ima mogućnost ponovnog pokretanja rada, neovisno o tome ima li ili nema okolišnu dozvolu, a koje je barem jednom dobilo dozvolu za početak rada sukladno posebnom propisu,

56. područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš, bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima u okoliš,

57. praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje, ispitivanje i sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštite okoliša,

58. pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu, odnosno pravo na podnošenje tužbe nadležnom sudu, koje se ovim Zakonom, uz propisane uvjete, utvrđuje osobama – građanima, drugim fizičkim te pravnim osobama, njihovim skupinama, udrugama i organizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja,

59. prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditi šteta u okolišu,

60. prirodna pojava je fizikalno – kemijski proces, zračenje, geološka pojava, hidrografski i biološki uvjeti, uvjeti podneblja, kao i druge prirodne pojave koje uzrokuju i/ili utječu na promjene okoliša,

61. prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro, prirodni izvor ili prirodna vrijednost ili kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga Zakona,

62. promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi i/ili funkcioniranju, odnosno organizacijskom ustrojstvu postrojenja i/ili zaposlenika tvrtke ili proširenje postrojenja, koji mogu biti od utjecaja na okoliš,

63. razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su razine industrijskih emisija koje su postignute u normalnim uvjetima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika, kako je opisano u zaključcima o NRT-u, izraženo kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim (referentnim) uvjetima,

64. referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu: RDNRT) je dokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija između država članica, predmetnih industrija, nevladinih organizacija koje promoviraju zaštitu okoliša i Komisije, sastavljen za utvrđene djelatnosti. Ovaj dokument posebno opisuje primijenjene tehnike, sadašnje razine emisija i potrošnje, tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika, kao i zaključke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike u nastajanju, vodeći posebno računa o kriterijima propisanim posebnim propisom,

65. rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalom štete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati,

66. sanacija je skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanje okoliša koje je bilo prije nastanka štete, odnosno onečišćenja okoliša,

67. sastavnice okoliša su: zrak, vode, more, tlo, krajobraz, biljni i životinjski svijet te zemljina kamena kora,

68. standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio moraju ispuniti u određenom roku, kako je utvrđeno aktima Europske unije,

69. stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzir strukturu, funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno s prirodnim fiziografskim, geografskim i klimatskim faktorima, kao i fizičkim, kemijskim i biološkim uvjetima, uključujući one koji su rezultat ljudske aktivnosti,

70. strategija, plan i program je dokument koji je podložan pripremi i/ili usvajanju na državnoj, područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj razini, ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonom ili provedbenim propisom zakona, uključujući i strategije, planove i programe o izmjenama i dopunama tih strategija, planova i programa, te one koji se financiraju sredstvima Europske unije,

71. stručna osoba ovlaštenika je fizička osoba u svojstvu radnika ovlaštenika koja obavlja stručne poslove zaštite okoliša i prirode u ulozi voditelja stručnih poslova ili stručnog suradnika,

72. šteta u okolišu je svaka šteta nanesena:

a) zaštićenim vrstama i prirodnim staništima prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode, a koja ima značajan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja očuvanosti tih staništa i vrsta i ne uključuje prethodno utvrđene nepovoljne posljedice proizašle iz operaterove radnje koju je nadležno tijelo izričito odobrilo u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite prirode,

b) vodama, a koja ima značajan negativan utjecaj na ekološko, kemijsko i/ili količinsko stanje ili ekološki potencijal voda, uključujući štetu nastalu u skladu s posebnim propisima iz područja vodnoga gospodarstva uz iznimku onoga što se po tim propisima smatra neodstupanjem od postizanja ciljeva zaštite voda,

c) morskim vodama koja ima značajan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog stanja okoliša morskih voda, u skladu s provedbenim propisima iz područja upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem,

d) zemljištu, čije onečišćenje uzrokuje značajan rizik od štetnog utjecaja na zdravlje ljudi zbog izravnog ili neizravnog unošenja tvari, smjesa, organizama ili mikroorganizama u, na ili pod zemljište,

73. šteta u smislu odgovornosti za štetu u okolišu je mjerljiv štetni učinak, odnosno nepovoljna ili negativna promjena na prirodnim dobrima ili uslugama prirodnih dobara, koji može nastati na izravan ili neizravan način,

74. štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj dozi i/ili koncentraciji ima takva svojstva,

75. tlo je gornji sloj Zemljine kore, smješten između kamene podloge i površine. Tlo se sastoji od čestica minerala, organske tvari, vode, zraka i živih organizama,

76. tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom, uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka, uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme. U odredbama ovoga Zakona koje se odnose na okolišnu dozvolu tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi, osim:

– radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne norme za zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja,

– genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranoj upotrebi genetski modificiranih mikroorganizama,

– genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš,

77. tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi, ako se komercijalno razvije, mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili barem jednaku razinu zaštite okoliša, uz veće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika,

78. temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnim tvarima povezanim s djelatnošću operatera,

79. tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti, tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem,

80. učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne, trenutačne ili odgođene nepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi, materijalna dobra i okoliš,

81. uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva: strojeve, oruđa/alate, električne provodnike, cjevovode, željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenja, uključujući i skladišta te brane i sl. što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera,

82. velika nesreća je događaj, odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, požarom ili eksplozijom i sl. koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekom djelovanja u području postrojenja u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari i/ili njihovih spojeva nastalih zbog događaja, odnosno nekontrolirane pojave koji dovode u ozbiljnu trenutačnu ili odgođenu – naknadnu opasnost za ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i/ili okoliš unutar područja postrojenja i/ili izvan područja postrojenja,

83. veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava,

84. verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost, točnost i vjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o praćenju i izvješćivanju,

85. zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš, za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju,

86. zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojima se propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama, opis najboljih raspoloživih tehnika, podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika, razine emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama, povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija, povezane razine potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije,

87. zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu, ili ima interes u odlučivanju o okolišu; udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima,

88. zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnosti za okoliš, sprječavanje nastanka šteta i/ili onečišćivanja okoliša, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete,

89. zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša; to je i teorija i praksa praćenja, držanja pod kontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša,

90. značajna promjena je svaki zahvat i/ili njegova izmjena, uključujući promjenu prirode rada i/ili funkcioniranja i/ili opsega rada, postrojenja, uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš.

(2) Ministarstvo je u ovom Zakonu ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i prirode, a ministar je ministar nadležan za zaštitu okoliša i prirode.

(3) Nadležno upravno tijelo je tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada, koje, prema nadležnostima uređenim ovim Zakonom, obavlja poslove u području zaštite okoliša.

(4) Tijelo i/ili osoba određena posebnim propisom je tijelo državne uprave i/ili pravna osoba s javnim ovlastima, određeni posebnim propisima, koji na temelju tih propisa svojim aktima te posebnim uvjetima i potvrdama sudjeluju u postupcima: strateške procjene i ocjene o potrebi strateške procjene; procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš, te okolišne dozvole.

(5) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe, uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Članak 5. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Primjena drugih propisa i ovoga Zakona u odnosu na posebne propise

(1) Na pitanja prava na pristup informacijama u postupcima prema ovom Zakonu koja nisu uređena ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisima primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

(2) Na pitanja vezana za Agenciju za zaštitu okoliša koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe posebnog propisa kojim je uređeno osnivanje Agencije za zaštitu okoliša i odredbe propisa o ustanovama.

(3) Na pitanja vezana za Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe posebnog propisa kojim je uređeno osnivanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

(4) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na pitanja odgovornosti onečišćivača za imovinske i druge štete nanesene fizičkim i pravnim osobama.

(5) Na pitanja odgovornosti za štetu u okolišu koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju obvezni odnosi.

(6) Na pitanja zaštite okoliša koja nisu uređena ovim Zakonom, a odnose se na pojedine sastavnice okoliša ili opterećenja primjenjuju se posebni propisi kojima se uređuje zaštita pojedine sastavnice okoliša, odnosno kojima se uređuje zaštita okoliša od pojedinog opterećenja.

(7) U slučaju da posebnim propisom iz stavka 6. ovoga članka nije uređena zaštita pojedine sastavnice okoliša, odnosno zaštita okoliša od opterećenja sukladno ovom Zakonu, na tu sastavnicu, odnosno opterećenje odgovarajuće se primjenjuje ovaj Zakon.

(8) U slučaju da za zaštitu pojedine sastavnice okoliša, odnosno zaštitu okoliša od opterećenja nije donesen poseban propis, odgovarajuće se primjenjuje ovaj Zakon.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 3. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

Primjena drugih propisa i ovoga Zakona u odnosu na posebne propise

(1) Na pitanja prava na pristup informacijama u postupcima prema ovom Zakonu koja nisu uređena ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisima primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

(2) Na pitanja vezana za Agenciju Hrvatsku agenciju za zaštitu okoliša okoliš i prirodu koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe posebnog propisa kojim je uređeno se uređuje osnivanje Agencije i ustrojstvo Hrvatske agencije za zaštitu okoliša okoliš i prirodu i odredbe propisa o ustanovama.

(3) Na pitanja vezana za Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe posebnog propisa kojim je uređeno osnivanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

(4) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na pitanja odgovornosti onečišćivača za imovinske i druge štete nanesene fizičkim i pravnim osobama.

(5) Na pitanja odgovornosti za štetu u okolišu koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju obvezni odnosi.

(6) Na pitanja zaštite okoliša koja nisu uređena ovim Zakonom, a odnose se na pojedine sastavnice okoliša ili opterećenja primjenjuju se posebni propisi kojima se uređuje zaštita pojedine sastavnice okoliša, odnosno kojima se uređuje zaštita okoliša od pojedinog opterećenja.

(7) U slučaju da posebnim propisom iz stavka 6. ovoga članka nije uređena zaštita pojedine sastavnice okoliša, odnosno zaštita okoliša od opterećenja sukladno ovom Zakonu, na tu sastavnicu, odnosno opterećenje odgovarajuće se primjenjuje ovaj Zakon.

(8) U slučaju da za zaštitu pojedine sastavnice okoliša, odnosno zaštitu okoliša od opterećenja nije donesen poseban propis, odgovarajuće se primjenjuje ovaj Zakon.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Primjena drugih propisa i ovoga Zakona u odnosu na posebne propise

(1) Na pitanja prava na pristup informacijama u postupcima prema ovom Zakonu koja nisu uređena ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisima primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

(2) Na pitanja vezana za Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe posebnog propisa kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo Hrvatske agencije za okoliš i prirodu i odredbe propisa o ustanovama.

(2) Na pitanja vezana za Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe posebnog propisa kojim je uređeno osnivanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

(3) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na pitanja odgovornosti onečišćivača za imovinske i druge štete nanesene fizičkim i pravnim osobama.

(4) Na pitanja odgovornosti za štetu u okolišu koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju obvezni odnosi.

(5) Na pitanja zaštite okoliša koja nisu uređena ovim Zakonom, a odnose se na pojedine sastavnice okoliša ili opterećenja primjenjuju se posebni propisi kojima se uređuje zaštita pojedine sastavnice okoliša, odnosno kojima se uređuje zaštita okoliša od pojedinog opterećenja.

(6) U slučaju da posebnim propisom iz stavka 6. ovoga članka nije uređena zaštita pojedine sastavnice okoliša, odnosno zaštita okoliša od opterećenja sukladno ovom Zakonu, na tu sastavnicu, odnosno opterećenje odgovarajuće se primjenjuje ovaj Zakon.

(7) U slučaju da za zaštitu pojedine sastavnice okoliša, odnosno zaštitu okoliša od opterećenja nije donesen poseban propis, odgovarajuće se primjenjuje ovaj Zakon.

Članak 34. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Održivi razvitak i zaštitu okoliša unutar svoga Ustavom utvrđenoga djelokruga osiguravaju:

– Hrvatski sabor,

– Vlada,

– ministarstva i druga nadležna tijela državne uprave,

– županije i Grad Zagreb,

– veliki gradovi, gradovi i općine,

– Agencija zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,

– pravne osobe s javnim ovlastima,

– osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša,

– pravne i fizičke osobe odgovorne za onečišćavanje okoliša sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima, te druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost,

– udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša, te

– građani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 4. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

Održivi razvitak i zaštitu okoliša unutar svoga Ustavom utvrđenoga djelokruga osiguravaju:

– Hrvatski sabor,

– Vlada,

– ministarstva i druga nadležna tijela državne uprave,

– županije i Grad Zagreb,

– veliki gradovi, gradovi i općine,

– Agencija zaštite okoliša − Hrvatska agencija za okoliš i prirodu i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,

– pravne osobe s javnim ovlastima,

– osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša,

– pravne i fizičke osobe odgovorne za onečišćavanje okoliša sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima, te druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost,

– udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša, te

– građani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 3. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Održivi razvitak i zaštitu okoliša unutar svoga Ustavom utvrđenoga djelokruga osiguravaju:

– Hrvatski sabor,

– Vlada,

– ministarstva i druga nadležna tijela državne uprave,

– županije i Grad Zagreb,

– veliki gradovi, gradovi i općine,

− Hrvatska agencija za okoliš i prirodu i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,

– pravne osobe s javnim ovlastima,

– osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša,

– pravne i fizičke osobe odgovorne za onečišćavanje okoliša sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima, te druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost,

– udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša, te

– građani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije.

Članak 36.a 1 verzija

NN 118/2018 dodan člankom 4. vrijedi od 1. siječnja 2019.

(1) Poslove prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka i informacija o okolišu i prirodi, radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i održivog razvitka, obavlja Ministarstvo.

(2) Djelatnost Ministarstva, među ostalim, obuhvaća i:

– uspostavu, razvoj, vođenje i koordinaciju jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša u Državi,

– prikupljanje i objedinjavanje podataka i /ili informacija o okolišu,

– vođenje odgovarajućih baza podataka o okolišu te upis u registar sustava za ekološko upravljanje i neovisno ocjenjivanje EMAS te ostale poslove u skladu s člankom 211. ovoga Zakona,

– praćenje i izvješćivanje o stanju okoliša,

– praćenje i izvješćivanje o utjecaju okoliša na zdravlje, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo,

– obavljanje stručno-savjetodavnih poslova pri određivanju sadržaja, metodologije i načina praćenja stanja okoliša i vođenja jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša,

– pripremu podataka za izradu dokumenata i izvješća u vezi sa zaštitom okoliša i održivim razvitkom,

– izradu stručnih podloga za izradu, odnosno suradnju na izradi, dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša te izvješća koja se daju u vezi s provedbom tih dokumenata,

– izradu Izvješća o stanju okoliša iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona,

– izradu Nacionalne liste pokazatelja,

– suradnju s tijelima državne uprave, upravnim odjelima županije, upravnim odjelima Grada Zagreba, upravnim odjelima velikog grada, grada i općine, pravnim osobama s javnim ovlastima i drugim osobama, međunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na izradi i realizaciji projekata i programa zaštite okoliša,

– provođenje, odnosno sudjelovanje u provedbi međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja zaštite okoliša kojih je Država stranka, u dijelu koji se odnosi na izvješćivanje prema preuzetima obvezama,

– sudjelovanje u projektima i programima iz područja zaštite okoliša koji se provode na temelju međunarodnih ugovora,

– osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o okolišu, kojima raspolaže i koje nadzire.

(3) Ministarstvo obavlja i stručne poslove zaštite prirode sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita prirode.

(4) Ministarstvo je središnje informacijsko tijelo države za koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje Europske komisije o provedbi pojedinih propisa zaštite okoliša te provodi koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje.

(5) Ministarstvo surađuje s Europskom agencijom za okoliš i izvješćuje u skladu sa zahtjevima Europske okolišne informacijske i promatračke mreže (EIONET).

(6) Nacionalna lista pokazatelja iz stavka 2. podstavka 10. ovoga članka izrađuje se na temelju posebnih propisa i međunarodnih ugovora, vodeći računa o specifičnim zahtjevima za zaštitu okoliša.

(7) Nacionalna lista pokazatelja redovito se ažurira i objavljuje na internetskim stranicama Ministarstva.

Članak 38. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Agencija za zaštitu okoliša

(1) Poslove prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka i informacija o okolišu, radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i održivog razvitka obavlja Agencija za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: Agencija) osnovana posebnim propisom.

(2) Djelatnost Agencije obuhvaća osobito:

– uspostavu, razvoj, vođenje i koordinaciju jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša u Državi,

– prikupljanje i objedinjavanje podataka i /ili informacija o okolišu,

– vođenje odgovarajućih baza podataka o okolišu te upis u registar sustava za ekološko upravljanje i neovisno ocjenjivanje EMAS, te ostale poslove u skladu s člankom 211. ovoga Zakona,

– praćenje i izvješćivanje o stanju okoliša,

– praćenje i izvješćivanje o utjecaju okoliša na zdravlje, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo,

– obavljanje stručno-savjetodavnih poslova pri određivanju sadržaja, metodologije i načina praćenja stanja okoliša i vođenja jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša,

– pripremu podataka za izradu dokumenata i izvješća u vezi sa zaštitom okoliša i održivim razvitkom,

– izradu stručnih podloga za izradu, odnosno suradnju na izradi, dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša te izvješća koja se daju u vezi s provedbom tih dokumenata,

– izradu Izvješća o stanju okoliša iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona,

– izradu Nacionalne liste pokazatelja,

– suradnju s tijelima državne uprave, upravnim odjelima županije, upravnim odjelima Grada Zagreba, upravnim odjelima velikog grada, grada i općine, pravnim osobama s javnim ovlastima i drugim osobama, međunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na izradi i realizaciji projekata i programa zaštite okoliša,

– provođenje, odnosno sudjelovanje u provedbi međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja zaštite okoliša kojih je Država stranka, u dijelu koji se odnosi na izvješćivanje prema preuzetima obvezama,

– sudjelovanje u projektima i programima iz područja zaštite okoliša koji se provode na temelju međunarodnih ugovora, po ovlasti Ministarstva,

– osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o okolišu, kojima raspolaže i koje nadzire.

(3) Agencija je središnje informacijsko tijelo Države za koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje Europske komisije o provedbi pojedinih propisa zaštite okoliša te provodi koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje.

(4) Agencija surađuje s Europskom agencijom za okoliš i izvješćuje u skladu sa zahtjevima Europske okolišne informacijske i promatračke mreže (EIONET).

(5) Agencija obavlja i druge poslove u skladu s ovim Zakonom, Uredbom o osnivanju Agencije, Statutom Agencije i posebnim propisima, koji služe za ostvarivanje djelatnosti Agencije utvrđene stavcima 1., 2., 3. i 4. ovoga članka.

(6) Nacionalna lista pokazatelja iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se na temelju posebnih propisa i međunarodnih ugovora, vodeći računa o specifičnim zahtjevima za zaštitu okoliša. Nacionalna lista pokazatelja redovito se ažurira i objavljuje na internetskim stranicama Agencije.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 5. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

Agencija za zaštitu okoliša

(1) Poslove prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka i informacija o okolišu i prirodi, radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i održivog razvitka, obavlja Agencija Hrvatska agencija za zaštitu okoliša okoliš i prirodu (u daljnjem tekstu: Agencija) osnovana posebnim propisom. Agencija).

(2) Djelatnost Agencije obuhvaća osobito:

– uspostavu, razvoj, vođenje i koordinaciju jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša u Državi,

– prikupljanje i objedinjavanje podataka i /ili informacija o okolišu,

– vođenje odgovarajućih baza podataka o okolišu te upis u registar sustava za ekološko upravljanje i neovisno ocjenjivanje EMAS, te ostale poslove u skladu s člankom 211. ovoga Zakona,

– praćenje i izvješćivanje o stanju okoliša,

– praćenje i izvješćivanje o utjecaju okoliša na zdravlje, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo,

– obavljanje stručno-savjetodavnih poslova pri određivanju sadržaja, metodologije i načina praćenja stanja okoliša i vođenja jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša,

– pripremu podataka za izradu dokumenata i izvješća u vezi sa zaštitom okoliša i održivim razvitkom,

– izradu stručnih podloga za izradu, odnosno suradnju na izradi, dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša te izvješća koja se daju u vezi s provedbom tih dokumenata,

– izradu Izvješća o stanju okoliša iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona,

– izradu Nacionalne liste pokazatelja,

– suradnju s tijelima državne uprave, upravnim odjelima županije, upravnim odjelima Grada Zagreba, upravnim odjelima velikog grada, grada i općine, pravnim osobama s javnim ovlastima i drugim osobama, međunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na izradi i realizaciji projekata i programa zaštite okoliša,

– provođenje, odnosno sudjelovanje u provedbi međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja zaštite okoliša kojih je Država stranka, u dijelu koji se odnosi na izvješćivanje prema preuzetima obvezama,

– sudjelovanje u projektima i programima iz područja zaštite okoliša koji se provode na temelju međunarodnih ugovora, po ovlasti Ministarstva,

– osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o okolišu, kojima raspolaže i koje nadzire.

(3) Agencija obavlja i stručne poslove zaštite prirode sukladno posebnom Zakonu kojim se uređuje zaštita prirode.

(4) Agencija je središnje informacijsko tijelo Države za koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje Europske komisije o provedbi pojedinih propisa zaštite okoliša te provodi koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje.

(5) Agencija surađuje s Europskom agencijom za okoliš i izvješćuje u skladu sa zahtjevima Europske okolišne informacijske i promatračke mreže (EIONET).

(6) Agencija obavlja i druge poslove u skladu s ovim Zakonom, Uredbom o osnivanju Agencije, Statutom Agencije i posebnim propisima, koji služe za ostvarivanje djelatnosti Agencije utvrđene stavcima 1., 2., 3. i 4. ovoga članka.

(7) Nacionalna lista pokazatelja iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se na temelju posebnih propisa i međunarodnih ugovora, vodeći računa o specifičnim zahtjevima za zaštitu okoliša. Nacionalna lista pokazatelja redovito se ažurira i objavljuje na internetskim stranicama Agencije.

NN 118/2018 brisan člankom 5. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Agencija za zaštitu okoliša

(1) Poslove prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka i informacija o okolišu i prirodi, radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i održivog razvitka, obavlja Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u daljnjem tekstu: Agencija).

(2) Djelatnost Agencije obuhvaća osobito:

– uspostavu, razvoj, vođenje i koordinaciju jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša u Državi,

– prikupljanje i objedinjavanje podataka i /ili informacija o okolišu,

– vođenje odgovarajućih baza podataka o okolišu te upis u registar sustava za ekološko upravljanje i neovisno ocjenjivanje EMAS, te ostale poslove u skladu s člankom 211. ovoga Zakona,

– praćenje i izvješćivanje o stanju okoliša,

– praćenje i izvješćivanje o utjecaju okoliša na zdravlje, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo,

– obavljanje stručno-savjetodavnih poslova pri određivanju sadržaja, metodologije i načina praćenja stanja okoliša i vođenja jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša,

– pripremu podataka za izradu dokumenata i izvješća u vezi sa zaštitom okoliša i održivim razvitkom,

– izradu stručnih podloga za izradu, odnosno suradnju na izradi, dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša te izvješća koja se daju u vezi s provedbom tih dokumenata,

– izradu Izvješća o stanju okoliša iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona,

– izradu Nacionalne liste pokazatelja,

– suradnju s tijelima državne uprave, upravnim odjelima županije, upravnim odjelima Grada Zagreba, upravnim odjelima velikog grada, grada i općine, pravnim osobama s javnim ovlastima i drugim osobama, međunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na izradi i realizaciji projekata i programa zaštite okoliša,

– provođenje, odnosno sudjelovanje u provedbi međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja zaštite okoliša kojih je Država stranka, u dijelu koji se odnosi na izvješćivanje prema preuzetima obvezama,

– sudjelovanje u projektima i programima iz područja zaštite okoliša koji se provode na temelju međunarodnih ugovora, po ovlasti Ministarstva,

– osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o okolišu, kojima raspolaže i koje nadzire.

(3) Agencija obavlja i stručne poslove zaštite prirode sukladno posebnom Zakonu kojim se uređuje zaštita prirode.

(4) Agencija je središnje informacijsko tijelo Države za koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje Europske komisije o provedbi pojedinih propisa zaštite okoliša te provodi koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje.

(5) Agencija surađuje s Europskom agencijom za okoliš i izvješćuje u skladu sa zahtjevima Europske okolišne informacijske i promatračke mreže (EIONET).

(6) Agencija obavlja i druge poslove u skladu s ovim Zakonom, Uredbom o osnivanju Agencije, Statutom Agencije i posebnim propisima, koji služe za ostvarivanje djelatnosti Agencije utvrđene stavcima 1., 2., 3. i 4. ovoga članka.

(7) Nacionalna lista pokazatelja iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se na temelju posebnih propisa i međunarodnih ugovora, vodeći računa o specifičnim zahtjevima za zaštitu okoliša. Nacionalna lista pokazatelja redovito se ažurira i objavljuje na internetskim stranicama Agencije.

Brisan.

Odredba članka 38. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 118/2018.

Članak 40. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša

(1) Stručne poslove zaštite okoliša, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavlja pravna osoba ovlaštena za stručne poslove zaštite okoliša, (u daljnjem tekstu: ovlaštenik).

(2) Ovlaštenik pod uvjetima određenim ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 12. ovoga članka može obavljati poslove koji se odnose na sljedeće grupe poslova:

1. izradu studija o značajnom utjecaju strategije, plana ili programa na okoliš (u daljnjem tekstu: strateška studija) uključujući i dokumentaciju potrebnu za ocjenu o potrebi strateške procjene te dokumentaciju za određivanje sadržaja strateške studije,

2. izradu studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš,

3. izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti strategija, plana, programa ili zahvata za ekološku mrežu,

4. pripremu i izradu dokumentacije za postupak utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa s prijedlogom kompenzacijskih uvjeta,

5. izradu studija procjene rizika uvođenja i ponovnog uvođenja i uzgoja divljih vrsta,

6. izradu procjene rizika i osjetljivosti za sastavnice okoliša,

7. izradu operativnog programa praćenja stanja okoliša,

8. izradu dokumentacije vezano za postupak izdavanja okolišne dozvole uključujući izradu Temeljnog izvješća,

9. izradu programa zaštite okoliša,

10. izradu izviješća o stanju okoliša,

11. izradu izvješća o sigurnosti,

12. izradu elaborata o zaštiti okoliša koji se odnose na zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš,

13. izradu posebnih elaborata i izvješća za potrebe ocjene stanja sastavnica okoliša,

14. izradu sanacijskih elaborata, programa i sanacijskih izvješća,

15. izradu projekcija emisija, izvješća o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvješća o promjeni klime,

16. izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliš,

17. izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova,

18. izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova,

19. izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva,

20. izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborata, proračuna, i projekcija za potrebe sastavnica okoliša;

21. procjenu šteta nastalih u okolišu uključujući i prijeteće opasnosti,

22. određivanje vrsta otpada, opasnih svojstava otpada te uzorkovanje i ispitivanje fizikalnih i kemijskih svojstava otpada,

23. praćenje stanja okoliša,

24. obavljanje stručnih poslova za potrebe Registra onečišćavanja okoliša,

25. obavljanje stručnih poslova za potrebe sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja,

26. izradu podloga za ishođenje znaka zaštite okoliša »Prijatelj okoliša«.

(3) Pojedine poslove u okviru grupe poslova iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz stavka 12. ovoga članka ako ti poslovi nisu propisani posebnim propisima.

(4) Ovlaštenik za obavljanje poslova iz stavka 2. ovoga članka mora ispunjavati uvjete sukladno ovom Zakonu i pravilniku iz stavka 12. ovoga članka.

(5) Ovlaštenik može započeti obavljati neki od poslova iz stavka 2. ovoga članka nakon što ishodi suglasnost Ministarstva za obavljanje tih poslova.

(6) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ovlaštenik za stručne poslove verifikacije izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova te verifikacije izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva uključujući izvješća o emisijama stakleničkih plinova, te za verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva mora biti akreditiran sukladno posebnom propisu.

(7) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, uvjeti za obavljanje stručnih poslova vezanih uz sustav upravljanja okolišem i neovisno ocjenjivanje određuju se propisom iz članka 212. stavka 2. ovoga Zakona.

(8) Ovlaštenik koji je izradio ili sudjelovao u izradi studije o utjecaju zahvata na okoliš ne može obavljati poslove praćenja stanja okoliša koji su određeni rješenjem o prihvatljivosti toga zahvata za okoliš.

(9) O izdanim suglasnostima iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo vodi očevidnik.

(10) Ministarstvo redovito ažurira i objavljuje na internetskim stranicama popis izdanih suglasnosti iz stavka 5. ovoga članka.

(11) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za obavljanje manje složenih stručnih poslova zaštite okoliša, iz stavka 2. podstavaka 12., 24., 25. i 26. ovoga članka ovlaštenik može biti i fizička osoba.

(12) Uvjete koje mora ispunjavati ovlaštenik za obavljanje pojedinih poslova iz stavka 2. ovoga članka, poslovi koje može obavljati ovlaštenik fizička osoba, način izdavanja, rok na koji se izdaje, sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 9. ovoga članka, te druga pitanja s tim u vezi pobliže propisuje ministar pravilnikom.

(13) Nositelj zahvata, odnosno operater, ne može obavljati stručne poslove zaštite okoliša u svojstvu ovlaštenika, u istom postupku koji se vodi sukladno odredbama ovoga Zakona.

(14) Pravne osobe iz stavka 13. ovoga članka ne smiju biti povezana društva sukladno odredbama posebnog propisa.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 6. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

Osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša

(1) Stručne poslove zaštite okoliša, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavlja pravna osoba ovlaštena za stručne poslove zaštite okoliša, (u daljnjem tekstu: ovlaštenik).

(2) Ovlaštenik pod uvjetima određenim ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 12. ovoga članka može obavljati poslove koji se odnose na sljedeće grupe poslova:

1. izradu studija o značajnom utjecaju strategije, plana ili programa na okoliš (u daljnjem tekstu: strateška studija) uključujući i dokumentaciju potrebnu za ocjenu o potrebi strateške procjene te dokumentaciju za određivanje sadržaja strateške studije,

2. izradu studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš,

3. izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti strategija, plana, programa ili zahvata za ekološku mrežu,

4. pripremu i izradu dokumentacije za postupak utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa s prijedlogom kompenzacijskih uvjeta,

5. izradu studija procjene rizika uvođenja i ponovnog uvođenja i uzgoja divljih vrsta,

6. izradu procjene rizika i osjetljivosti za sastavnice okoliša,

7. izradu operativnog programa praćenja stanja okoliša,

8. izradu dokumentacije vezano za postupak izdavanja okolišne dozvole uključujući izradu Temeljnog izvješća,

9. izradu programa zaštite okoliša,

10. izradu izviješća o stanju okoliša,

11. izradu izvješća o sigurnosti,

12. izradu elaborata o zaštiti okoliša koji se odnose na zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš,

13. izradu posebnih elaborata i izvješća za potrebe ocjene stanja sastavnica okoliša,

14. izradu sanacijskih elaborata, programa i sanacijskih izvješća,

15. izradu projekcija emisija, izvješća o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvješća o promjeni klime,

16. izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliš,

17. izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova,

18. izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova,

19. izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva,

20. izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborata, proračuna, i projekcija za potrebe sastavnica okoliša;

21. procjenu šteta nastalih u okolišu uključujući i prijeteće opasnosti,

22. određivanje vrsta otpada, opasnih svojstava otpada te uzorkovanje i ispitivanje fizikalnih i kemijskih svojstava otpada, 23. praćenje stanja okoliša,

24 23. obavljanje stručnih poslova za potrebe Registra onečišćavanja okoliša,

25 24. obavljanje stručnih poslova za potrebe sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja,

26 25. izradu podloga za ishođenje elaborata o usklađenosti proizvoda s mjerilima u postupku ishođenja znaka zaštite okoliša »Prijatelj okoliša«. okoliša« i znaka EU Ecolabel,

26. izradu elaborata o utvrđivanju mjerila za određenu skupinu proizvoda za dodjelu znaka zaštite okoliša Prijatelj okoliša,

(3) Pojedine poslove u okviru grupe poslova iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz stavka 12. ovoga članka ako ti poslovi nisu propisani posebnim propisima.

(4) Ovlaštenik za obavljanje poslova iz stavka 2. ovoga članka mora ispunjavati uvjete sukladno ovom Zakonu i pravilniku iz stavka 12. ovoga članka.

(5) Ovlaštenik može započeti obavljati neki od poslova iz stavka 2. ovoga članka nakon što ishodi suglasnost Ministarstva za obavljanje tih poslova.

(6) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ovlaštenik za stručne poslove verifikacije izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova te verifikacije izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva uključujući izvješća o emisijama stakleničkih plinova, te za verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva mora biti akreditiran sukladno posebnom propisu.

(7) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, uvjeti za obavljanje stručnih poslova vezanih uz sustav upravljanja okolišem i neovisno ocjenjivanje određuju se propisom iz članka 212. stavka 2. ovoga Zakona.

(7) Ovlaštenik koji je izradio ili sudjelovao u izradi studije o utjecaju zahvata na okoliš ne može obavljati poslove praćenja stanja okoliša koji su određeni rješenjem o prihvatljivosti toga zahvata za okoliš.

(8) O izdanim suglasnostima iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo vodi očevidnik.

(9) Ministarstvo redovito ažurira i objavljuje na internetskim stranicama popis izdanih suglasnosti iz stavka 5. ovoga članka.

(10) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za obavljanje manje složenih stručnih poslova zaštite okoliša, iz stavka 2. podstavaka 12., 24., 25. i 26. ovoga članka ovlaštenik može biti i fizička osoba.

(11) Uvjete koje mora ispunjavati ovlaštenik za obavljanje pojedinih poslova iz stavka 2. ovoga članka, poslovi koje može obavljati ovlaštenik fizička osoba, način izdavanja, rok na koji se izdaje, sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 9. ovoga članka, te druga pitanja s tim u vezi pobliže propisuje ministar pravilnikom.

(12) Nositelj zahvata, odnosno operater, ne može obavljati stručne poslove zaštite okoliša u svojstvu ovlaštenika, u istom postupku koji se vodi sukladno odredbama ovoga Zakona.

(14) Pravne osobe iz stavka 13. ovoga članka ne smiju biti povezana društva sukladno odredbama posebnog propisa.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 6. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša

(1) Stručne poslove zaštite okoliša i prirode, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavlja pravna osoba ovlaštena za stručne poslove zaštite okoliša, (u daljnjem tekstu: ovlaštenik). ovlaštenik.

(2) Ovlaštenik pod uvjetima određenim ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 12 9. ovoga članka može obavljati stručne poslove koji se odnose na sljedeće grupe stručnih poslova:

1. GRUPA:

– izradu studija o značajnom utjecaju strategije, plana ili programa na okoliš (u daljnjem tekstu: strateška studija) uključujući i dokumentaciju potrebnu za ocjenu o potrebi strateške procjene te dokumentaciju za određivanje sadržaja strateške studije, 2.),

2. GRUPA:

– izradu studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te, dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš i dokumentaciju o usklađenosti glavnog projekta s mjerama zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša,

3. GRUPA:

– izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti strategija strategije, plana ili programa za ekološku mrežu, programa ili

– izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu,

– pripremu i izradu dokumentacije za postupak utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa s prijedlogom kompenzacijskih uvjeta,

5. izradu studija procjene rizika uvođenja i ponovnog uvođenja i uzgoja divljih vrsta,

4. GRUPA:

– izradu procjene rizika i osjetljivosti za sastavnice okoliša,

7. izradu operativnog programa praćenja stanja okoliša,

8 – izradu programa zaštite okoliša,

– izradu izvješća o stanju okoliša,

5. GRUPA:

– praćenje stanja okoliša,

6. GRUPA:

– izradu dokumentacije vezano za postupak izdavanja okolišne dozvole, uključujući izradu Temeljnog izvješća,

9. izradu programa zaštite okoliša,

10. izradu izviješća o stanju okoliša,

– izradu izvješća o sigurnosti,

– izradu sanacijskih elaborata, programa i sanacijskih izvješća,

– procjenu šteta nastalih u okolišu, uključujući i prijeteće opasnosti,

7. GRUPA:

– izradu projekcija emisija izvješća o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvješća o promjeni klime,

– izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliš,

– izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova,

– izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova,

– izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva,

– izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborata, proračuna i projekcija za potrebe sastavnica okoliša,

8. GRUPA:

– obavljanje stručnih poslova za potrebe sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja,

– izradu elaborata o usklađenosti proizvoda s mjerilima u postupku ishođenja znaka zaštite okoliša »Prijatelj okoliša« i znaka EU Ecolabel,

– izradu elaborata o utvrđivanju mjerila za određenu skupinu proizvoda za dodjelu znaka zaštite okoliša »Prijatelj okoliša«,

– izradu elaborata o zaštiti okoliša koji se odnose na zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, 23. niti ocjene o potrebi procjene,

13. izradu posebnih elaborata i izvješća za potrebe ocjene stanja sastavnica okoliša,

14. izradu sanacijskih elaborata, programa i sanacijskih izvješća,

15. izradu projekcija emisija, izvješća o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvješća o promjeni klime,

16. izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliš,

17. izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova,

18. izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova,

19. izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva,

20. izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborata, proračuna, i projekcija za potrebe sastavnica okoliša;

21. procjenu šteta nastalih u okolišu uključujući i prijeteće opasnosti,

22. praćenje stanja okoliša,

– obavljanje stručnih poslova za potrebe Registra onečišćavanja okoliša, (4) Ovlaštenik za obavljanje.

24. obavljanje stručnih poslova za potrebe sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja,

25. izradu elaborata o usklađenosti proizvoda s mjerilima u postupku ishođenja znaka zaštite okoliša »Prijatelj okoliša« i znaka EU Ecolabel,

26. izradu elaborata o utvrđivanju mjerila za određenu skupinu proizvoda za dodjelu znaka zaštite okoliša Prijatelj okoliša,

(3) Pojedine poslove u okviru grupe poslova iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz stavka 12. ovoga članka ako ti poslovi nisu propisani posebnim propisima.

(3) Ovlaštenik za obavljanje stručnih poslova iz stavka 2. ovoga članka mora ispunjavati uvjete sukladno ovom Zakonu i pravilniku iz stavka 12 9. ovoga članka.

(4) Ovlaštenik može započeti obavljati neki od stručnih poslova iz stavka 2. ovoga članka nakon što ishodi suglasnost Ministarstva za obavljanje tih stručnih poslova.

(5) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ovlaštenik za stručne poslove izrade i/ili verifikacije izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova te verifikacije izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva, uključujući izvješća o emisijama stakleničkih plinova, te za verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva mora biti akreditiran sukladno posebnom propisu. (8) kojim se uređuje zaštita zraka.

(7) Ovlaštenik koji je izradio ili sudjelovao u izradi studije o utjecaju zahvata na okoliš ne može obavljati poslove praćenja stanja okoliša koji su određeni rješenjem o prihvatljivosti toga zahvata za okoliš.

(6) O izdanim suglasnostima iz stavka 5 4. ovoga članka Ministarstvo vodi očevidnik.

(7) Ministarstvo redovito ažurira i objavljuje na internetskim stranicama popis izdanih suglasnosti iz stavka 5 4. ovoga članka.

(10) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za obavljanje manje složenih stručnih poslova zaštite okoliša, iz stavka 2. podstavaka 12., 24., 25. i 26. ovoga članka ovlaštenik može biti i fizička osoba.

(11) Uvjete koje mora ispunjavati ovlaštenik za obavljanje pojedinih poslova iz stavka 2. ovoga članka, poslovi koje može obavljati ovlaštenik fizička osoba, način izdavanja, rok na koji se izdaje, sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 9. ovoga članka, te druga pitanja s tim u vezi pobliže propisuje ministar pravilnikom.

(12) Nositelj zahvata, odnosno operater, ne može (8) Nositelj zahvata, operater i izrađivač strategije, plana ili programa ne mogu obavljati stručne poslove zaštite okoliša i prirode u svojstvu ovlaštenika, u istom postupku koji se vodi sukladno odredbama ovoga Zakona.

(9) Način izdavanja suglasnosti za obavljanje stručnih poslova, sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 6. ovoga članka te druga pitanja s tim u vezi pobliže propisuje ministar pravilnikom.

Članak 41. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Zahtjev za izdavanje suglasnosti

(1) Zahtjev za izdavanje suglasnosti (u daljnjem tekstu: zahtjev) se podnosi u pisanom obliku. U zahtjevu pravna osoba, odnosno fizička osoba ovlaštenik mora navesti nazive stručnih poslova odnosno grupu/grupe poslova za koje traži suglasnost.

(2) Uz zahtjev pravna osoba dužna je priložiti dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta i to:

1. izvadak iz sudskog registra ne stariji od tri mjeseca, koji Ministarstvo pribavlja po službenoj dužnosti,

2. za voditelja stručnih poslova:

– presliku diplome,

– presliku radne knjižice,

– presliku uvjerenja o položenom stručnom ispitu,

– i druge dokaze sukladno pravilniku iz članka 40. stavka 12. ovoga Zakona,

3. za svakog stručnjaka:

– presliku diplome,

– presliku radne knjižice,

4. da raspolaže odgovarajućim radnim prostorom.

5. presliku odgovarajuće potvrde Hrvatske akreditacijske agencije ukoliko je obveza pribavljanja takve potvrde propisana ovim Zakonom, odnosno posebnim propisom.

6. ostale dokaze sukladno posebnom propisu.

(3) Uz zahtjev fizička osoba ovlaštenik dužna je priložiti:

– presliku diplome,

– presliku radne knjižice,

– za grupe poslova iz članka 40. stavka 2. podstavaka 12., 24., 25. i 26. ovoga Zakona fizička osoba ovlaštenik dužna je priložiti potvrdu o položenom stručnom ispitu.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 7. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Zahtjev za izdavanje suglasnosti

(1) Zahtjev za izdavanje suglasnosti iz članka 40. stavka 4. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: zahtjev) podnosi se podnosi u pisanom obliku Ministarstvu.

(2) U zahtjevu pravna osoba, odnosno fizička osoba ovlaštenik – obrtnik mora navesti nazive stručnih poslova odnosno grupu/grupe poslova za koje traži suglasnost.

(3) Uz zahtjev pravna osoba odnosno fizička osoba – obrtnik dužna je priložiti dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta, i to:

1. izvadak iz sudskog registra ne stariji od tri mjeseca, koji Ministarstvo pribavlja po službenoj dužnosti, 2. za voditelja stručnih poslova:

– presliku diplome,

– presliku radne knjižice dokaz o radnom stažu,

– presliku uvjerenja o položenom stručnom ispitu,

– i druge dokaze sukladno pravilniku iz članka 40. stavka 12 9. ovoga Zakona,

3 2. za svakog stručnjaka stručnog suradnika:

– presliku diplome,

– presliku radne knjižice,

4. da raspolaže odgovarajućim radnim prostorom.

5 – dokaz o radnom stažu,

– presliku uvjerenja o položenom stručnom ispitu,

– i druge dokaze sukladno pravilniku iz članka 40. stavka 9. ovoga Zakona,

3. presliku odgovarajuće potvrde Hrvatske akreditacijske agencije ukoliko ako je obveza pribavljanja takve potvrde propisana ovim Zakonom, odnosno posebnim propisom.

6 4. ostale dokaze sukladno posebnom propisu. – za grupe poslova pravilniku iz članka 40. stavka 2. podstavaka 12., 24., 25. i 26. ovoga Zakona fizička osoba ovlaštenik dužna je priložiti potvrdu o položenom stručnom ispitu 9. ovoga Zakona.

(3) Uz zahtjev fizička osoba ovlaštenik dužna je priložiti:

– presliku diplome,

– presliku radne knjižice,

Članak 42. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Suglasnost

(1) Ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje pojedinog stručnog posla, grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih poslova.

(2) Postupak izdavanja suglasnosti mora se provesti u roku od 60 dana od dana primitka urednog zahtjeva.

(3) Suglasnost za obavljanje stručnih poslova daje se za razdoblje od tri godine kada se suglasnost ovlašteniku daje prvi puta za odgovarajuće poslove, odnosno grupu poslova. Svaka sljedeća suglasnost, koja se izdaje za iste poslove, odnosno iste grupe stručnih poslova koji su bili obuhvaćeni ranijom suglasnošću, izdaje se za razdoblje od pet godina.

(4) Suglasnost iz stavka 3. ovoga članka je upravni akt.

(5) Protiv suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 8. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Suglasnost

(1) Ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje pojedinog stručnog posla, grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih poslova.

(2) Postupak izdavanja suglasnosti mora se provesti u roku od 60 dana od dana primitka urednog zahtjeva.

(3) Suglasnost za obavljanje stručnih poslova daje se za razdoblje od tri godine kada se suglasnost ovlašteniku daje prvi puta za odgovarajuće poslove, odnosno grupu poslova. Svaka sljedeća suglasnost, koja se izdaje za iste poslove, odnosno iste grupe stručnih poslova koji su bili obuhvaćeni ranijom suglasnošću, izdaje se za razdoblje od pet godina.

(4) Suglasnost iz stavka 3. ovoga članka je upravni akt.

(5) Protiv suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 43. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

(1) Kada ovlaštenik u tijeku obavljanja registrirane djelatnosti odluči da neće obavljati stručne poslove za koje je pribavio suglasnost prema ovom Zakonu dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti Ministarstvo pisanom obaviješću radi brisanja iz Očevidnika o izdanim suglasnostima.

(2) U slučaju prestanka propisanih uvjeta, odnosno promjene u popisanim uvjetima za obavljanje registrirane djelatnosti ovlaštenik je dužan u roku od 30 dana od dana prestanka propisanih uvjeta, odnosno promjene obavijestiti Ministarstvo o novonastalim okolnostima.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 9. vrijedi od 1. siječnja 2019.

(1) Kada ovlaštenik u tijeku obavljanja registrirane djelatnosti odluči da neće obavljati stručne poslove za koje je pribavio suglasnost prema ovom Zakonu dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti Ministarstvo pisanom obaviješću radi brisanja iz Očevidnika o izdanim suglasnostima.

(1) (2) U slučaju prestanka U slučaju prestanka ispunjavanja propisanih uvjeta, odnosno promjene u popisanim propisanim uvjetima za obavljanje registrirane djelatnosti ovlaštenik je dužan u roku od 30 dana od dana prestanka ispunjavanja propisanih uvjeta, odnosno promjene obavijestiti Ministarstvo o novonastalim okolnostima.

(2) Ministarstvo će rješenjem ukinuti suglasnost nakon obavijesti iz stavka 1. ovog članka ako nisu ispunjeni uvjeti iz članka 41. ovoga Zakona.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 44. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Ukidanje suglasnosti

(1) Ministarstvo će, po službenoj dužnosti, rješenjem, ovlašteniku ukinuti suglasnost za obavljanje stručnih poslova i prije isteka roka iz članka 42. stavka 3. ovoga Zakona u sljedećim slučajevima:

1. kada se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je ovlaštenik prestao ispunjavati neki od Zakonom, odnosno posebnim propisom propisanih uvjeta,

2. kada Ministarstvo uvidom u odgovarajuću dokumentaciju u spisima, uključujući i ocjenu cjelovitosti i stručne utemeljenosti studije koju daje Savjetodavno stručno povjerenstvo, odnosno nadležno tijelo u postupku prema posebnom propisu, utvrdi da ovlaštenik stručne poslove ne obavlja na propisani način:

– tako da pri obavljanju poslova ne postupa sukladno Zakonu, posebnom propisu i/ili ne sudjeluje u propisanim postupcima na propisani način,

– prilikom izrade naručenih dokumenta (studija, elaborata, izvješća, programa, planova, verifikacija, proračuna i sl.,) ne postupa sukladno posebnim propisima kojima su propisani zahtjevi glede njihova obuhvata i sadržaja, odnosno ne postupa sukladno propisanom i/ili odgovarajućim aktom nadležnog tijela određenom načinu prikupljanja podataka, praćenja stanja okoliša, uzorkovanja, mjerenja, ispitivanja i sl.,

– u izvršenju naručenih poslova ne primjenjuje odredbe posebnih propisa, odnosno drugih materijalnih propisa čije je zahtjeve, s obzirom na propisani obuhvat dokumenta koji izrađuje, dužan na odgovarajući način stručno obraditi i primijeniti u dokumentu,

– jer je u razdoblju od 24 mjeseca u dva predmeta dvije studije nadležno tijelo i/ili savjetodavno stručno povjerenstvo ocijenilo necjelovitima i neutemeljenima. Ova odredba se na odgovarajući način primjenjuje i na elaborate, izvješća, verifikacije i druge dokumente koje ovlaštenik izrađuje po narudžbi,

3. kada Ministarstvo utvrdi da ovlaštenik ne poštuje propisane obveze glede čuvanja i zaštite poslovne tajne.

(2) Iznimno, Ministarstvo može postupiti u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka i kada o nepravilnostima u radu ovlaštenika sazna na druge načine, od naručitelja usluga, nositelja zahvata, investitora, operatera i sl, odnosno kada ovlaštenik obavijesti Ministarstvo o prestanku bavljenja stručnim poslovima za koje mu je izdana suglasnost Ministarstva u kojem slučaju se suglasnost ukida danom koji ovlaštenik navodi u obavijesti.

(3) Za donošenje rješenja o ukidanju suglasnosti dovoljno je da se utvrdi jedan od slučajeva iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Kada se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je pravna osoba koja posjeduje potvrdu o stručnoj i tehničkoj osposobljenosti za obavljanje poslova sukladno odredbama ovoga Zakona prestala ispunjavati bilo koji od uvjeta na temelju kojih je takva potvrda pribavljena, nadležna inspekcija će o tome obavijestiti tijelo koje je izdalo potvrdu radi provedbe mjera prema posebnom zakonu, odnosno postupit će prema odredbama ovoga Zakona.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 10. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Ukidanje suglasnosti

(1) Ministarstvo će, po službenoj dužnosti, rješenjem, ovlašteniku ukinuti suglasnost za obavljanje stručnih poslova i prije isteka roka iz članka 42. stavka 3. ovoga Zakona u sljedećim slučajevima:

1. kada – na zahtjev ovlaštenika,

– ako prestane ispunjavati uvjete za davanje suglasnosti,

– ako stručne poslove obavlja protivno ovom Zakonu, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ili posebnim propisima,

– ako se u dva postupka koji se vode temeljem ovoga Zakona utvrdi stručna neutemeljenost i necjelovitost dokumenata koje izrađuje sukladno izdanoj suglasnosti,

– ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je ovlaštenik prestao ispunjavati neki od Zakonom, odnosno posebnim propisom propisanih posebnih uvjeta,

2. kada – ako Ministarstvo uvidom u odgovarajuću dokumentaciju u spisima, uključujući i ocjenu cjelovitosti i stručne utemeljenosti studije koju daje Savjetodavno stručno povjerenstvo, odnosno nadležno tijelo u postupku prema posebnom propisu, utvrdi da ovlaštenik stručne poslove ne obavlja na propisani način:.

– tako da pri obavljanju poslova ne postupa sukladno Zakonu, posebnom propisu i/ili ne sudjeluje u propisanim postupcima na propisani način,

– prilikom izrade naručenih dokumenta (studija, elaborata, izvješća, programa, planova, verifikacija, proračuna i sl.,) ne postupa sukladno posebnim propisima kojima su propisani zahtjevi glede njihova obuhvata i sadržaja, odnosno ne postupa sukladno propisanom i/ili odgovarajućim aktom nadležnog tijela određenom načinu prikupljanja podataka, praćenja stanja okoliša, uzorkovanja, mjerenja, ispitivanja i sl.,

– u izvršenju naručenih poslova ne primjenjuje odredbe posebnih propisa, odnosno drugih materijalnih propisa čije je zahtjeve, s obzirom na propisani obuhvat dokumenta koji izrađuje, dužan na odgovarajući način stručno obraditi i primijeniti u dokumentu,

– jer je u razdoblju od 24 mjeseca u dva predmeta dvije studije nadležno tijelo i/ili savjetodavno stručno povjerenstvo ocijenilo necjelovitima i neutemeljenima. Ova odredba se na odgovarajući način primjenjuje i na elaborate, izvješća, verifikacije i druge dokumente koje ovlaštenik izrađuje po narudžbi,

3. kada Ministarstvo utvrdi da ovlaštenik ne poštuje propisane obveze glede čuvanja i zaštite poslovne tajne.

(2) Iznimno, Ministarstvo može postupiti u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka i kada o nepravilnostima u radu ovlaštenika sazna na druge načine, od naručitelja usluga, nositelja zahvata, investitora, operatera i sl, odnosno kada ovlaštenik obavijesti Ministarstvo o prestanku bavljenja stručnim poslovima za koje mu je izdana suglasnost Ministarstva u kojem slučaju se suglasnost ukida danom koji ovlaštenik navodi u obavijesti.

(3) Za donošenje rješenja o ukidanju suglasnosti dovoljno je da se utvrdi jedan od slučajeva iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Kada se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je pravna osoba koja posjeduje potvrdu o stručnoj i tehničkoj osposobljenosti za obavljanje poslova sukladno odredbama ovoga Zakona prestala ispunjavati bilo koji od uvjeta na temelju kojih je takva potvrda pribavljena, nadležna inspekcija će o tome obavijestiti tijelo koje je izdalo potvrdu radi provedbe mjera prema posebnom zakonu, odnosno postupit će prema odredbama ovoga Zakona.

Članak 45. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Podnošenje novog zahtjeva nakon ukidanja suglasnosti

(1) Pravna, odnosno fizička osoba kojoj je ukinuta suglasnost zbog prestanka ispunjavanja propisanih uvjeta može podnijeti zahtjev za izdavanje nove suglasnosti kada ispuni propisane uvjete.

(2) Pravna, odnosno fizička osoba kojoj je suglasnost ukinuta zbog obavljanja poslova na način protivan propisima na temelju kojih je suglasnost pribavljena ne može podnijeti zahtjev za izdavanje nove suglasnosti prije isteka roka od pet godina od dana pravomoćnosti rješenja o ukidanju suglasnosti.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 11. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Podnošenje novog zahtjeva nakon ukidanja suglasnosti

(1) Pravna, odnosno fizička osoba – obrtnik kojoj je ukinuta suglasnost zbog prestanka ispunjavanja propisanih uvjeta može podnijeti zahtjev za izdavanje nove suglasnosti kada ispuni propisane uvjete.

(2) Pravna, odnosno fizička osoba – obrtnik kojoj je suglasnost ukinuta zbog obavljanja poslova na način protivan propisima na temelju kojih je suglasnost pribavljena ne može podnijeti zahtjev za izdavanje nove suglasnosti prije isteka roka od pet godina od dana pravomoćnosti rješenja o ukidanju suglasnosti.

Članak 47. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Obveza polaganja stručnog ispita za osobe zaposlene kod ovlaštenika

(1) Fizičke osobe koje u svojstvu voditelja kod ovlaštenika, odnosno ovlaštenik fizička osoba obavljaju poslove iz područja zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: stručne osobe) dužne su položiti stručni ispit za obavljanje poslova iz područja zaštite okoliša, te upotpunjavati svoje znanje prema programu za polaganje stručnih ispita propisanim pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka.

(2) Stručnim ispitom provjerava se poznavanje važećih propisa iz područja koja uređuje ovaj Zakon i drugih propisa značajnih za primjenu ovoga Zakona.

(3) Stručni ispit iz stavka 1. ovoga članka polaže se u Ministarstvu. Stručni ispit provodi povjerenstvo koje osniva ministar odlukom. Po potrebi ministar će odlukom imenovati više povjerenstava.

(4) Članovi povjerenstva imenuju se s popisa osoba koje određuje ministar iz redova znanstvenih i stručnih djelatnika, stručnih djelatnika Ministarstva i predstavnika tijela ili osoba predloženih od strane ministara nadležnih za pojedine sastavnice okoliša.

(5) Program, uvjete i način polaganja stručnog ispita, kao i upotpunjavanje i usavršavanje znanja osoba koje su položile ispit iz stavka 1. ovoga članka, te njegove provjere, propisuje ministar pravilnikom.

(6) Povjerenstvo koje provodi stručni ispit iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu.

(7) Iznos i način isplate naknade iz stavka 6. ovoga članka propisuje ministar odlukom.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 12. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Obveza polaganja stručnog ispita za osobe zaposlene kod ovlaštenika

(1) Fizičke osobe koje u svojstvu voditelja kod ovlaštenika, odnosno ovlaštenik fizička osoba obavljaju poslove iz područja zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: stručne osobe) dužne su položiti stručni ispit za obavljanje poslova iz područja zaštite okoliša, te upotpunjavati svoje znanje prema programu za polaganje stručnih ispita propisanim pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka Za poslove voditelja stručnih poslova polaže se stručni ispit.

(2) Stručnim ispitom provjerava se poznavanje važećih propisa iz područja koja uređuje ovaj Zakon se uređuju ovim Zakonom i drugih propisa značajnih drugim propisima važnim za primjenu ovoga Zakona.

(3) Stručni ispit Stručne ispite iz stavka 1. ovoga članka polaže se u Ministarstvu. Stručni ispit provodi povjerenstvo koje osniva ministar odlukom. Po potrebi ministar će odlukom imenovati više povjerenstava. (4) Članovi povjerenstva imenuju se s popisa osoba koje određuje ministar iz redova znanstvenih i stručnih djelatnika, stručnih djelatnika Ministarstva i predstavnika tijela ili osoba predloženih od strane ministara nadležnih za pojedine sastavnice okoliša provodi Ministarstvo.

(4) Troškove polaganja stručnog ispita iz stavka 1. ovoga članka snosi osoba koja polaže stručni ispit.

(5) Program, uvjete i način polaganja stručnog ispita, kao i upotpunjavanje i usavršavanje znanja osoba koje su položile ispit iz stavka 1. ovoga članka, te njegove provjere, propisuje ministar pravilnikom.

(6) Povjerenstvo koje provodi stručni ispit iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu.

(7) Iznos i način isplate naknade iz stavka 6. ovoga članka propisuje ministar odlukom.

Članak 51. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske

(1) Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) se dugoročno usmjerava gospodarski i socijalni razvitak te zaštita okoliša prema održivom razvitku Države. Strategijom se utvrđuju smjernice dugoročnog djelovanja definiranjem ciljeva i utvrđivanjem mjera za njihovo ostvarenje, uvažavajući postojeće stanje i preuzete međunarodne obveze.

(2) Strategija sadrži osobito:

– analizu postojećeg gospodarskog, socijalnog i okolišnog stanja,

– načela i mjerila za određivanje ciljeva i prioriteta održivog razvitka Države,

– osnovne ciljeve i mjere održivog razvitka gospodarstva, održivog socijalnog razvitka, te zaštite okoliša po pojedinim područjima,

– institucije koje će biti uključene u provedbu Strategije,

– način provedbe i odgovornost za provedbu Strategije,

– praćenje provedbe Strategije skupom pokazatelja.

(3) Strategiju izrađuje Ministarstvo u suradnji s drugim središnjim tijelima državne uprave. Izradu Strategije koordinira Ministarstvo.

(4) Strategiju, na prijedlog Vlade, donosi Hrvatski sabor.

(5) Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske se prije donošenja objavljuje na internetskim stranicama Ministarstva. Nakon donošenja Strategija se objavljuje u »Narodnim novinama«.

(6) Strategija se donosi svakih deset godina, a iznimno i ranije na prijedlog Ministarstva.

(7) Razvojni dokumenti pojedinih područja i djelatnosti moraju biti usklađeni s načelima, osnovnim ciljevima, prioritetima i mjerama održivog razvitka po pojedinim područjima utvrđenim u Strategiji.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 7. vrijedi od 25. srpnja 2015.

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske

(1) Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) se dugoročno usmjerava gospodarski i socijalni razvitak te zaštita okoliša prema održivom razvitku Države. Strategijom se utvrđuju smjernice dugoročnog djelovanja definiranjem ciljeva i utvrđivanjem mjera za njihovo ostvarenje, uvažavajući postojeće stanje i preuzete međunarodne obveze.

(2) Strategija sadrži osobito:

– analizu postojećeg gospodarskog, socijalnog i okolišnog stanja,

– načela i mjerila za određivanje ciljeva i prioriteta održivog razvitka Države,

– osnovne ciljeve i mjere održivog razvitka gospodarstva, održivog socijalnog razvitka, te zaštite okoliša po pojedinim područjima,

– institucije koje će biti uključene u provedbu Strategije,

– način provedbe i odgovornost za provedbu Strategije,

– praćenje provedbe Strategije skupom pokazatelja.

(3) Strategiju izrađuje Ministarstvo u suradnji s drugim središnjim tijelima državne uprave. Izradu Strategije koordinira Ministarstvo.

(4) Strategiju, na prijedlog Vlade, donosi Hrvatski sabor.

(5) Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske se prije donošenja objavljuje na internetskim stranicama Ministarstva. Nakon donošenja Strategija se objavljuje u »Narodnim novinama«.

(6) Strategija se donosi svakih deset godina, a iznimno njezina izmjena i ranije dopuna po potrebi, na prijedlog Ministarstva.

(7) Razvojni dokumenti pojedinih područja i djelatnosti moraju biti usklađeni s načelima, osnovnim ciljevima, prioritetima i mjerama održivog razvitka po pojedinim područjima utvrđenim u Strategiji.

Članak 52. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske

(1) Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan) određuje prioritetne ciljeve zaštite okoliša u Državi. Plan mora biti usuglašen sa Strategijom.

(2) Plan sadrži osobito: mjere i aktivnosti u području zaštite okoliša u Državi, način provedbe mjera, redoslijed ostvarivanja mjera, rok izvršavanja, nositelje provedbe, projekte, procjenu sredstava za provedbu Plana te analizu troškova i koristi.

(3) Plan se donosi za razdoblje od osam godina. Izvršavanje Plana provjerava se za četverogodišnje razdoblje provedbe.

(4) Plan izrađuje Ministarstvo, a donosi ga Vlada.

(5) Plan se objavljuje u »Narodnim novinama«.

(6) Nadzor nad provedbom Plana provodi Ministarstvo.

(7) Plan se donosi na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša za to razdoblje, a prema potrebi i ranije, kada to predloži Ministarstvo.

(8) Pri izradi Plana iz stavka 1. ovoga članka moraju se uzeti u obzir i planovi upravljanja po pojedinim sastavnicama okoliša.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 8. vrijedi od 25. srpnja 2015.

Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske

(1) Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan) određuje prioritetne ciljeve zaštite okoliša u Državi. Plan mora biti usuglašen sa Strategijom.

(2) Plan sadrži osobito: mjere i aktivnosti u području zaštite okoliša u Državi, način provedbe mjera, redoslijed ostvarivanja mjera, rok izvršavanja, nositelje provedbe, projekte, procjenu sredstava za provedbu Plana te analizu troškova i koristi.

(3) Plan se donosi za razdoblje od osam godina. Izvršavanje Plana provjerava se za četverogodišnje razdoblje provedbe.

(4) Plan izrađuje Ministarstvo, a donosi ga Vlada.

(5) Plan se objavljuje u »Narodnim novinama«.

(6) Nadzor nad provedbom Plana provodi Ministarstvo.

(7) Plan, odnosno njegove izmjene i dopune se donosi donose na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša za to razdoblje, a prema potrebi i ranije, kada to predloži Ministarstvo.

(8) Pri izradi Plana iz stavka 1. ovoga članka moraju se uzeti u obzir i planovi upravljanja po pojedinim sastavnicama okoliša.

Članak 53. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Program zaštite okoliša

(1) Programom zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: Program) se u skladu s područnim (regionalnim), odnosno lokalnim posebnostima i obilježjima područja za koje se Program donosi, pobliže razrađuju mjere iz Plana koje se odnose na to područje.

(2) Program sadrži osobito:

– uvjete i mjere zaštite okoliša, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnicama okoliša i pojedinim prostornim cjelinama područja za koji se Program donosi,

– subjekte koji su dužni provoditi mjere utvrđene Programom i ovlaštenja u svezi s provedbom utvrđenih mjera zaštite okoliša,

– praćenje stanja okoliša i ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno praćenje stanja okoliša u području za koji se Program donosi,

– način provedbe interventnih mjera u iznenadnim slučajevima onečišćivanja okoliša u području za koji se Program donosi,

– rokove za poduzimanje pojedinih utvrđenih mjera,

– izvore financiranja za provedbu utvrđenih mjera i procjenu potrebnih sredstava.

(3) Program donose predstavnička tijela županije, Grada Zagreba i velikih gradova, uz prethodnu suglasnost Ministarstva koju ono daje temeljem prethodno pribavljenih mišljenja ministarstava i drugih državnih tijela o pojedinim pitanjima koja podliježu njihovoj nadležnosti.

(4) Program se donosi u roku od šest mjeseci nakon donošenja Plana.

(5) Program se donosi za razdoblje od četiri godine.

(6) Prilikom izrade i donošenja Programa županija i veliki gradovi na njezinom području dužni su odgovarajuće međusobno surađivati.

(7) Programi županije, Grada Zagreba i velikog grada moraju biti usuglašeni s Planom.

(8) Usuglašenost Programa iz stavka 7. ovoga članka utvrđuje Ministarstvo prilikom izdavanja prethodne suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka.

(9) Program se objavljuje u službenom glasilu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

(10) Županija, Grad Zagreb i veliki grad dužni su Program dostaviti Agenciji u roku od mjesec dana od dana njegova donošenja.

(11) Program se donosi na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša u županiji, odnosno Gradu Zagrebu te velikom gradu, a prema potrebi može se donijeti i ranije.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 9. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

Program zaštite okoliša

(1) Programom zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: Program) se u skladu s područnim (regionalnim), odnosno lokalnim posebnostima i obilježjima područja za koje se Program donosi, pobliže razrađuju mjere iz Plana koje se odnose na to područje.

(2) Program sadrži osobito:

– uvjete i mjere zaštite okoliša, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnicama okoliša i pojedinim prostornim cjelinama područja za koji se Program donosi,

– subjekte koji su dužni provoditi mjere utvrđene Programom i ovlaštenja u svezi s provedbom utvrđenih mjera zaštite okoliša,

– praćenje stanja okoliša i ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno praćenje stanja okoliša u području za koji se Program donosi,

– način provedbe interventnih mjera u iznenadnim slučajevima onečišćivanja okoliša u području za koji se Program donosi,

– rokove za poduzimanje pojedinih utvrđenih mjera,

– izvore financiranja za provedbu utvrđenih mjera i procjenu potrebnih sredstava.

(3) Program donose predstavnička tijela županije, Grada Zagreba i velikih gradova, uz prethodnu suglasnost Ministarstva koju ono daje temeljem prethodno pribavljenih mišljenja ministarstava i drugih državnih tijela o pojedinim pitanjima koja podliježu njihovoj nadležnosti.

(4) Program se donosi u roku od šest mjeseci nakon donošenja Plana.

(5) Program se donosi za razdoblje od četiri godine.

(6) Prilikom izrade i donošenja Programa županija i veliki gradovi na njezinom području dužni su odgovarajuće međusobno surađivati.

(7) Programi županije, Grada Zagreba i velikog grada moraju biti usuglašeni s Planom.

(8) Usuglašenost Programa iz stavka 7. ovoga članka utvrđuje Ministarstvo prilikom izdavanja prethodne suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka.

(9) Program se objavljuje u službenom glasilu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

(10) Županija, Grad Zagreb i veliki grad dužni su Program dostaviti Agenciji u roku od mjesec dana od dana njegova donošenja.

(11) Program, odnosno njegove izmjene i dopune se donosi donose na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša u županiji, odnosno Gradu Zagrebu te velikom gradu, a prema potrebi može se donijeti i ranije.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 13. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Program zaštite okoliša

(1) Programom zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: Program) se u skladu s područnim (regionalnim), odnosno lokalnim posebnostima i obilježjima područja za koje se Program donosi, pobliže razrađuju mjere iz Plana koje se odnose na to područje.

(2) Program sadrži osobito:

– uvjete i mjere zaštite okoliša, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnicama okoliša i pojedinim prostornim cjelinama područja za koji se Program donosi,

– subjekte koji su dužni provoditi mjere utvrđene Programom i ovlaštenja u svezi s provedbom utvrđenih mjera zaštite okoliša,

– praćenje stanja okoliša i ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno praćenje stanja okoliša u području za koji se Program donosi,

– način provedbe interventnih mjera u iznenadnim slučajevima onečišćivanja okoliša u području za koji se Program donosi,

– rokove za poduzimanje pojedinih utvrđenih mjera,

– izvore financiranja za provedbu utvrđenih mjera i procjenu potrebnih sredstava.

(3) Program donose predstavnička tijela županije, Grada Zagreba i velikih gradova, uz prethodnu suglasnost Ministarstva koju ono daje temeljem prethodno pribavljenih mišljenja ministarstava i drugih državnih tijela o pojedinim pitanjima koja podliježu njihovoj nadležnosti.

(4) Program se donosi u roku od šest mjeseci nakon donošenja Plana.

(5) Program se donosi za razdoblje od četiri godine.

(6) Prilikom izrade i donošenja Programa županija i veliki gradovi na njezinom području dužni su odgovarajuće međusobno surađivati.

(7) Programi županije, Grada Zagreba i velikog grada moraju biti usuglašeni s Planom.

(8) Usuglašenost Programa iz stavka 7. ovoga članka utvrđuje Ministarstvo prilikom izdavanja prethodne suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka.

(9) Program se objavljuje u službenom glasilu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

(10) Županija, Grad Zagreb i veliki grad dužni su Program dostaviti Agenciji Ministarstvu u roku od mjesec dana od dana njegova donošenja.

(11) Program, odnosno njegove izmjene i dopune se donose na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša u županiji, odnosno Gradu Zagrebu te velikom gradu, a prema potrebi može se donijeti i ranije.

Članak 54. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

(1) Ukoliko je to predviđeno Programom županije, Program za svoje područje, mogu donijeti i grad i općina. Prilikom izrade i donošenja Programa grad i općina obvezni su surađivati sa županijom čijem području pripadaju i odgovarajućim gradovima i općinama na čije područje, vezano za zaštitu okoliša, može utjecati Program.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Program donosi predstavničko tijelo grada, odnosno općine.

(3) Program grada i općine se objavljuje u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave.

(4) Grad i općina su obvezni Program dostaviti Agenciji u roku od mjesec dana od dana njegova donošenja.

(5) Program grad i općina mogu donijeti, za četverogodišnje razdoblje ukoliko je došlo do izmjena i/ili dopuna Programa županije kojima je to određeno. Izmjene i/ili dopune tih Programa, za isto razdoblje, mogu se donijeti na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša u gradu, odnosno općini u četverogodišnjem razdoblju, a prema potrebi i ranije.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 14. vrijedi od 1. siječnja 2019.

(1) Ukoliko je to predviđeno Programom županije, Program za svoje područje, mogu donijeti i grad i općina. Prilikom izrade i donošenja Programa grad i općina obvezni su surađivati sa županijom čijem području pripadaju i odgovarajućim gradovima i općinama na čije područje, vezano za zaštitu okoliša, može utjecati Program.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Program donosi predstavničko tijelo grada, odnosno općine.

(3) Program grada i općine se objavljuje u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave.

(4) Grad i općina su obvezni Program dostaviti Agenciji Ministarstvu u roku od mjesec dana od dana njegova donošenja.

(5) Program grad i općina mogu donijeti, za četverogodišnje razdoblje ukoliko je došlo do izmjena i/ili dopuna Programa županije kojima je to određeno. Izmjene i/ili dopune tih Programa, za isto razdoblje, mogu se donijeti na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša u gradu, odnosno općini u četverogodišnjem razdoblju, a prema potrebi i ranije.

Članak 56. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) Strategijom upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem dugoročno se određuju i usmjeravaju ciljevi upravljanja morskim okolišem i morskim područjem na načelima održivog razvitka i integralnog upravljanja morskim područjem primjenjujući ekosustavni pristup u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim, socijalnim i kulturnim razvitkom na području Države.

(2) Strategiju upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem izrađuje Ministarstvo u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za poslove: prostornoga uređenja, pomorstva, turizma, prometa, regionalnog razvoja, gospodarstva, poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, vodnoga gospodarstva, prirode, znanosti, zdravstva i kulture. Izradu Strategije zaštite morskog okoliša koordinira Ministarstvo.

(3) Strategiju upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, na prijedlog Vlade, donosi Hrvatski sabor.

(4) Akcijske programe Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, te njihove izmjene i dopune, na prijedlog Ministarstva, donosi Vlada.

(5) Ciljeve zaštite morskog okoliša, područje primjene i određivanje pripadnosti, plan djelovanja u pripremi dokumenata (Početne procjene stanja okoliša morskih voda, Skupa značajki dobrog stanja okoliša za morske vode, Skupa ciljeva u zaštiti morskog okoliša i pokazatelje, Sustava praćenja i promatranja stanja morskog okoliša) i program mjera (Program mjera za postizanje i/ili održavanje dobroga stanja okoliša), potrebu djelovanja, način suradnje, tijela nadležna za provedbu, način provedbe i iznimke, način izvještavanja, informiranja i sudjelovanja javnosti te druga pitanja s tim u vezi pobliže uređuje Vlada uredbom.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 10. vrijedi od 25. srpnja 2015.

(1) Strategijom upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem dugoročno se određuju i usmjeravaju ciljevi upravljanja morskim okolišem i morskim obalnim područjem na načelima održivog razvitka i integralnog upravljanja morskim obalnim područjem, primjenjujući ekosustavni pristup u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim, socijalnim i kulturnim razvitkom na području Države.

(2) Strategiju upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem izrađuje Ministarstvo u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za poslove: prostornoga uređenja, pomorstva, turizma, prometa, infrastrukture, regionalnog razvoja, gospodarstva, poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, vodnoga gospodarstva, prirode, znanosti, zdravstva, vanjskih i europskih poslova, obrane, kulture i upravljanja državnom imovinom. Izradu Strategije zaštite morskog okoliša upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem koordinira Ministarstvo.

(3) Strategiju upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, na prijedlog Vlade, donosi Hrvatski sabor.

(4) Akcijske programe Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, te njihove izmjene i dopune, na prijedlog Ministarstva, donosi Vlada.

(5) Ciljeve zaštite morskog okoliša, područje primjene i određivanje pripadnosti, plan djelovanja u pripremi dokumenata (Početne procjene za morski okoliš i obalno područje (Početna procjena ukupnog stanja okoliša morskih voda, Skupa Skup značajki dobrog stanja okoliša za morske vode, Skupa ciljeva u zaštiti morskog okoliša i pokazatelje, Sustava praćenja i promatranja stanja morskog okoliša) i program mjera (Program mjera za postizanje i/ili održavanje dobroga stanja okoliša),, Skup ciljeva, Sustav praćenja i promatranja morskog okoliša i obalnog područja) i Program zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, potrebu djelovanja, način suradnje, tijela nadležna za provedbu, način provedbe i iznimke, način izvještavanja, informiranja i sudjelovanja javnosti te druga pitanja s tim u vezi pobliže uređuje Vlada uredbom.

Članak 57. 4 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) Planom intervencija utvrđuju se postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i na iznenadne prirodne događaje u moru radi zaštite morskog okoliša i obalnog područja.

(2) Plan intervencija sadrži osobito:

– vrste rizika i prijetnji od onečišćenja mora,

– područje djelovanja po Planu intervencija,

– subjekte koji su dužni provoditi mjere, ovlaštenja u svezi s provedbom mjera zaštite morskog okoliša te odgovornost i ovlaštenja za postupanje i način rukovođenja, koordiniranja i zapovijedanja,

– postupke i mjere za predviđanje, sprječavanje i ograničavanje onečišćenja mora i morskoga podzemlja,

– postupke i mjere za smanjenje šteta u morskom okolišu te otklanjanja posljedica šteta u okolišu kod iznenadnog onečišćenja mora većih razmjera,

– plan ljudskih resursa i materijalno – tehničkih sredstava koje je moguće angažirati za dopunu redovitih snaga,

– način provedbe pripravnosti i način aktiviranja operativnih snaga,

– način djelovanja operativnih snaga i drugih sudionika,

– način održavanja reda i sigurnosti pri intervencijama u zaštiti morskog okoliša,

– način osiguravanja financijskih sredstava za provedbu plana,

– način praćenja stanja morskog okoliša i ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno praćenje stanja okoliša,

– način provedbe interventnih mjera u iznenadnim slučajevima onečišćavanja morskog okoliša,

– rokove za poduzimanje pojedinih mjera,

– izvore financiranja za provedbu pojedinih mjera i procjenu potrebnih sredstava.

(3) Plan intervencija te njegove izmjene i dopune izrađuje Ministarstvo u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za poslove: pomorstva, unutarnjih poslova, vodnoga gospodarstva, vanjskih poslova, financija, obrane, ribarstva te zaštite i spašavanja.

(4) Plan intervencija sukladno ovom Zakonu i posebnom propisu donosi Vlada.

(5) Plan intervencija se objavljuje u »Narodnim novinama«.

(6) Način uspostave sustava za davanje prethodnog odobrenja za korištenje kemijskih sredstava (disperzanata) kod iznenadnih onečišćenja mora te druga pitanja s tim u svezi pobliže određuje Vlada uredbom.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 11. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 14. veljače 2018.

(1) Planom intervencija utvrđuju se postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i na iznenadne prirodne događaje u moru radi zaštite morskog okoliša i obalnog područja.

(2) Plan intervencija sadrži osobito:

– vrste rizika i prijetnji od onečišćenja mora,

– područje djelovanja po Planu intervencija,

– subjekte koji su dužni provoditi mjere, ovlaštenja u svezi s provedbom mjera zaštite morskog okoliša te odgovornost i ovlaštenja za postupanje i način rukovođenja, koordiniranja i zapovijedanja,

– postupke i mjere za predviđanje, sprječavanje i ograničavanje onečišćenja mora i morskoga podzemlja,

– postupke i mjere za smanjenje šteta u morskom okolišu te otklanjanja posljedica šteta u okolišu kod iznenadnog onečišćenja mora većih razmjera,

– plan ljudskih resursa i materijalno – tehničkih sredstava koje je moguće angažirati za dopunu redovitih snaga,

– način provedbe pripravnosti i način aktiviranja operativnih snaga,

– način djelovanja operativnih snaga i drugih sudionika,

– način održavanja reda i sigurnosti pri intervencijama u zaštiti morskog okoliša,

– način osiguravanja financijskih sredstava za provedbu plana,

– način praćenja stanja morskog okoliša i ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno praćenje stanja okoliša,

– način provedbe interventnih mjera u iznenadnim slučajevima onečišćavanja morskog okoliša,

– rokove za poduzimanje pojedinih mjera,

– izvore financiranja za provedbu pojedinih mjera i procjenu potrebnih sredstava,

− način korištenja kemijskih sredstava (disperzanata) kod iznenadnih onečišćenja mora.

(3) Plan intervencija te njegove izmjene i dopune izrađuje Ministarstvo u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za poslove: pomorstva, gospodarstva, unutarnjih poslova, vodnoga gospodarstva, vanjskih poslova, financija, obrane, ribarstva te zaštite i spašavanja.

(4) Plan intervencija sukladno ovom Zakonu i posebnom propisu donosi Vlada.

(5) Plan intervencija se objavljuje u »Narodnim novinama«.

(6) Plan intervencija daje se na raspolaganje Europskoj komisiji, drugim državama članicama, odnosno susjednim trećim zemljama koje bi mogle biti pogođene i javnosti.

(7) Republika Hrvatska sukladno ovom Zakonu i Subregionalnom planu intervencija za sprječavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, br. 7/08.), kojim je uspostavljen mehanizam međusobne suradnje s državama članicama, odnosno trećim zemljama, redovito ispituje svoju pripravnost za učinkovito djelovanje u suradnji s državama članicama koje bi mogle biti pogođene, relevantnim agencijama Europske unije te na osnovi uzajamnosti s trećim zemljama koje bi mogle biti pogođene.

(8) Način uspostave sustava za davanje prethodnog odobrenja za korištenje kemijskih sredstava (disperzanata) kod iznenadnih onečišćenja mora te druga pitanja s tim u svezi pobliže određuje Vlada uredbom.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 3. vrijedio od 15. veljače 2018. do 31. prosinca 2018.

(1) Planom intervencija utvrđuju se postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i na iznenadne prirodne događaje u moru radi zaštite morskog okoliša i obalnog područja.

(2) Plan intervencija sadrži osobito:

– vrste rizika i prijetnji od onečišćenja mora,

– područje djelovanja po Planu intervencija,

– subjekte koji su dužni provoditi mjere, ovlaštenja u svezi vezi s provedbom mjera zaštite morskog okoliša te odgovornost i ovlaštenja za postupanje i način rukovođenja, koordiniranja i zapovijedanja,

– postupke i mjere za predviđanje, sprječavanje i ograničavanje onečišćenja mora i morskoga podzemlja,

– postupke i mjere za smanjenje šteta u morskom okolišu te otklanjanja posljedica šteta u okolišu kod iznenadnog onečišćenja mora većih razmjera,

– postupke i mjere za smanjenje šteta u morskom okolišu te otklanjanje posljedica šteta u okolišu uzrokovanih iznenadnim događajem na postojećem ili planiranom odobalnom objektu ili povezanoj infrastrukturi,

– plan ljudskih resursa i materijalno – tehničkih sredstava koje je moguće angažirati za dopunu redovitih snaga,

– način provedbe pripravnosti i način aktiviranja operativnih snaga,

– način djelovanja operativnih snaga i drugih sudionika,

– način održavanja reda i sigurnosti pri intervencijama u zaštiti morskog okoliša,

– način osiguravanja financijskih sredstava za provedbu plana,

– način praćenja stanja morskog okoliša i ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno praćenje stanja okoliša,

– način provedbe interventnih mjera u iznenadnim slučajevima onečišćavanja morskog okoliša,

– rokove za poduzimanje pojedinih mjera,

– izvore financiranja za provedbu pojedinih mjera i procjenu potrebnih sredstava,

− način korištenja kemijskih sredstava (disperzanata) kod iznenadnih onečišćenja mora.

(3) Plan intervencija te njegove izmjene i dopune izrađuje Ministarstvo u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za poslove: pomorstva, gospodarstva, unutarnjih poslova, vodnoga gospodarstva, vanjskih poslova, financija, obrane, ribarstva te i akvakulture, zaštite i spašavanja te relevantnim operatorima ili vlasnicima i nositeljima odobrenja odobalnih objekata.

(4) Plan intervencija sukladno ovom Zakonu i posebnom propisu, Pomorskom zakoniku te posebnom propisu o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika predlaže Ministarstvo uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove pomorstva, a donosi Vlada.

(5) Plan intervencija se objavljuje u »Narodnim novinama«.

(6) Plan intervencija daje se na raspolaganje Europskoj komisiji, drugim državama članicama, odnosno susjednim trećim zemljama koje bi mogle biti pogođene i javnosti.

(7) Republika Hrvatska sukladno ovom Zakonu i Zakonu o potvrđivanju Sporazuma o Subregionalnom planu intervencija za sprječavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, br. 7/08.), kojim je uspostavljen mehanizam međusobne suradnje s državama članicama država članica, odnosno trećim zemljama, redovito ispituje svoju pripravnost za učinkovito djelovanje u suradnji s državama članicama koje bi mogle biti pogođene, relevantnim agencijama Europske unije te na osnovi uzajamnosti s trećim zemljama koje bi mogle biti pogođene.

(8) Način uspostave sustava za davanje prethodnog odobrenja za korištenje kemijskih sredstava (disperzanata) kod iznenadnih onečišćenja mora te druga pitanja s tim u svezi pobliže određuje Vlada uredbom.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 15. vrijedi od 1. siječnja 2019.

(1) Planom intervencija utvrđuju se postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i na iznenadne prirodne događaje u moru radi zaštite morskog okoliša i obalnog područja.

(2) Plan intervencija sadrži osobito: – vrste temelji se na procjeni rizika i prijetnji od onečišćenja mora, − način korištenja kemijskih sredstava (disperzanata) kod iznenadnih onečišćenja mora koja se izrađuje za razdoblje od deset godina.

– područje djelovanja po Planu intervencija,

– subjekte koji su dužni provoditi mjere, ovlaštenja u vezi s provedbom mjera zaštite morskog okoliša te odgovornost i ovlaštenja za postupanje i način rukovođenja, koordiniranja i zapovijedanja,

– postupke i mjere za predviđanje, sprječavanje i ograničavanje onečišćenja mora i morskoga podzemlja,

– postupke i mjere za smanjenje šteta u morskom okolišu te otklanjanja posljedica šteta u okolišu kod iznenadnog onečišćenja mora većih razmjera,

– postupke i mjere za smanjenje šteta u morskom okolišu te otklanjanje posljedica šteta u okolišu uzrokovanih iznenadnim događajem na postojećem ili planiranom odobalnom objektu ili povezanoj infrastrukturi,

– plan ljudskih resursa i materijalno – tehničkih sredstava koje je moguće angažirati za dopunu redovitih snaga,

– način provedbe pripravnosti i način aktiviranja operativnih snaga,

– način djelovanja operativnih snaga i drugih sudionika,

– način održavanja reda i sigurnosti pri intervencijama u zaštiti morskog okoliša,

– način osiguravanja financijskih sredstava za provedbu plana,

– način praćenja stanja morskog okoliša i ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno praćenje stanja okoliša,

– način provedbe interventnih mjera u iznenadnim slučajevima onečišćavanja morskog okoliša,

– rokove za poduzimanje pojedinih mjera,

– izvore financiranja za provedbu pojedinih mjera i procjenu potrebnih sredstava,

(3) Plan intervencija te njegove izmjene i dopune izrađuje Ministarstvo u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za poslove pomorstva, gospodarstva, unutarnjih poslova, vodnoga gospodarstva, vanjskih poslova, financija, obrane, ribarstva i akvakulture, zaštite i spašavanja te relevantnim operatorima ili vlasnicima i nositeljima odobrenja odobalnih objekata. (4) Plan intervencija sukladno ovom Zakonu, Pomorskom zakoniku zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje prirodnih morskih bogatstava i morskog okoliša te posebnom propisu o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika predlaže Ministarstvo uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove pomorstva ministarstvo nadležno za pomorstvo u suradnji sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za zaštitu okoliša, a donosi ga Vlada.

(4) Plan intervencija objavljuje se objavljuje u »Narodnim novinama«.

(5) Plan intervencija daje se na raspolaganje Europskoj komisiji, drugim državama članicama, odnosno susjednim trećim zemljama koje bi mogle biti pogođene i javnosti.

(7) Republika Hrvatska (6) Država sukladno ovom Zakonu i Zakonu o potvrđivanju Sporazuma o Subregionalnom planu intervencija za sprječavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, br. 7/08.), kojim je uspostavljen mehanizam suradnje država članica, odnosno trećim zemljama trećih zemalja, redovito ispituje svoju pripravnost za učinkovito djelovanje u suradnji s državama članicama koje bi mogle biti pogođene, relevantnim agencijama Europske unije te na osnovi uzajamnosti s trećim zemljama koje bi mogle biti pogođene.

Članak 58. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Izvješće o stanju okoliša

(1) Za potrebe praćenja ostvarivanja ciljeva iz dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša iz članaka 51. i 52. ovoga Zakona, strateških, planskih i programskih dokumenata vezanih za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja, kao i drugih dokumenata vezanih za zaštitu okoliša te zbog cjelovitog uvida u stanje okoliša, Hrvatski sabor za razdoblje od četiri godine razmatra izvješće o stanju okoliša na državnoj razini.

(2) Izvješće o stanju okoliša sadrži osobito: pregled ostvarivanja ciljeva Strategije i Plana, podatke o stanju okoliša u području sastavnica okoliša, opterećenja na okoliš, integriranih tema okoliša te druge podatke od značaja za zaštitu okoliša, podatke o utjecaju pojedinih zahvata na okoliš, ocjenu stanja u području te integralnu procjenu stanja okoliša, ocjenu učinkovitosti provedenih mjera, podatke o praćenju stanja okoliša i institucionalnom sustavu upravljanja okolišem te korištenju financijskih sredstava za zaštitu okoliša, procjenu potrebe izrade novih ili izmjena i dopuna postojećih dokumenata te druge podatke od značenja za zaštitu okoliša.

(3) Izvješće o stanju okoliša koje se odnosi na državnu razinu izrađuje se temeljem zahtjeva strateških, planskih i programskih dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša, te temeljem pokazatelja određenih Nacionalnom listom pokazatelja, izvješćima iz članka 59. ovoga Zakona i drugih izvješća i podataka u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(4) Izvješće o stanju okoliša na državnoj razini Vladi predlaže Ministarstvo, a Vlada ga podnosi Hrvatskom saboru.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 16. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Izvješće o stanju okoliša

(1) Za potrebe praćenja ostvarivanja ciljeva iz dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša iz članaka 51. i 52. ovoga Zakona, strateških, planskih i programskih dokumenata vezanih za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja, kao i drugih dokumenata vezanih za zaštitu okoliša te zbog cjelovitog uvida u stanje okoliša, Hrvatski sabor za razdoblje od četiri godine razmatra izvješće o stanju okoliša na državnoj razini.

(2) Izvješće o stanju okoliša sadrži osobito: pregled ostvarivanja ciljeva Strategije i Plana, podatke o stanju okoliša u području sastavnica okoliša, i opterećenja na okoliš, integriranih tema okoliša te druge podatke od značaja za zaštitu okoliša, podatke o utjecaju pojedinih zahvata na okoliš, ocjenu stanja u području te integralnu procjenu stanja okoliša, ocjenu učinkovitosti provedenih mjera, podatke o praćenju stanja okoliša i institucionalnom sustavu upravljanja okolišem te korištenju financijskih sredstava za zaštitu okoliša, procjenu potrebe izrade novih ili izmjena i dopuna postojećih dokumenata te tema opće politike zaštite okoliša te druge podatke od značenja za zaštitu okoliša.

(3) Izvješće o stanju okoliša koje se odnosi na državnu razinu izrađuje se temeljem zahtjeva strateških, planskih i programskih dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša, te temeljem pokazatelja određenih Nacionalnom listom pokazatelja, izvješćima iz članka 59. ovoga Zakona i drugih izvješća i podataka u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(4) Izvješće o stanju okoliša na državnoj razini Vladi predlaže Ministarstvo, a Vlada ga podnosi Hrvatskom saboru.

Članak 59. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

(1) Za potrebe praćenja ostvarivanja ciljeva iz Programa i programskih dokumenata vezanih za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja kao i drugih dokumenata vezanih za zaštitu okoliša te zbog cjelovitog uvida u stanje okoliša na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predstavničko tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada za razdoblje od četiri godine razmatra izvješće o stanju okoliša u županiji, Gradu Zagrebu, odnosno velikom gradu.

(2) Izvješće o stanju okoliša koje se odnosi na provedbu Programa županije, Grada Zagreba, velikog grada, izrađuje nadležno upravno tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada.

(3) Izvješće o stanju okoliša iz stavka 1. ovoga članka sadrži odgovarajuće podatke sukladno članku 58. stavku 2. ovoga Zakona i druge podatke potrebne za izradu toga Izvješća, ovisno o posebnim značajkama područja za koje se Izvješće podnosi.

(4) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka predstavničkom tijelu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave podnosi izvršno tijelo te jedinice.

(5) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se Agenciji u roku od mjesec dana nakon razmatranja i prihvaćanja na sjednici predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 17. vrijedi od 1. siječnja 2019.

(1) Za potrebe praćenja ostvarivanja ciljeva iz Programa i programskih dokumenata vezanih za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja kao i drugih dokumenata vezanih za zaštitu okoliša te zbog cjelovitog uvida u stanje okoliša na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predstavničko tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada za razdoblje od četiri godine razmatra izvješće o stanju okoliša u županiji, Gradu Zagrebu, odnosno velikom gradu.

(2) Izvješće o stanju okoliša koje se odnosi na provedbu Programa županije, Grada Zagreba, velikog grada, izrađuje nadležno upravno tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada.

(3) Izvješće o stanju okoliša iz stavka 1. ovoga članka sadrži odgovarajuće podatke sukladno članku 58. stavku 2. ovoga Zakona i druge podatke potrebne za izradu toga Izvješća, ovisno o posebnim značajkama područja za koje se Izvješće podnosi.

(4) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka predstavničkom tijelu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave podnosi izvršno tijelo te jedinice.

(5) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se Agenciji Ministarstvu u roku od mjesec dana nakon razmatranja i prihvaćanja na sjednici predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Članak 60. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Planovi operatera i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnosti vezano za područje zaštite okoliša

(1) Operater je obvezan izraditi Plan usklađivanja postrojenja s tehničkim standardima zaštite okoliša uređenim ovim Zakonom, odnosno posebnim propisom te s propisanim mjerama iz potvrđenih međunarodnih ugovora.

(2) Pri izradi Plana iz stavka 1. ovoga članka operater je obvezan poštivati ovim Zakonom i posebnim propisima određene tehničke standarde i rokove prilagodbe postrojenja te se pridržavati utvrđenih tehničkih standarda i rokova prilikom provedbe toga Plana.

(3) Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti vezano za područje zaštite okoliša, odnosno djelatnosti vezane za pojedinu sastavnicu okoliša i/ili opterećenje sukladno posebnim propisima kada su prema tim propisima obvezne u svrhu zaštite okoliša izrađivati odgovarajuće planske dokumente u svezi djelatnosti koju obavljaju, obvezne su pri izradi tih planskih dokumenta odgovarajuće primijeniti i odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona o izvještavanju i dostavljanju podataka Agenciji.

(4) Kada obveza iz stavka 3. ovoga članka nije propisana, pravna i fizička osoba može sama za svoje potrebe izraditi planski dokument glede zaštite okoliša vezano za obavljanje svoje djelatnosti.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 18. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Planovi operatera i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnosti vezano za područje zaštite okoliša

(1) Operater je obvezan izraditi Plan usklađivanja postrojenja s tehničkim standardima zaštite okoliša uređenim ovim Zakonom, odnosno posebnim propisom te s propisanim mjerama iz potvrđenih međunarodnih ugovora.

(2) Pri izradi Plana iz stavka 1. ovoga članka operater je obvezan poštivati ovim Zakonom i posebnim propisima određene tehničke standarde i rokove prilagodbe postrojenja te se pridržavati utvrđenih tehničkih standarda i rokova prilikom provedbe toga Plana.

(3) Pravne i fizičke osobe – obrtnici koje obavljaju djelatnosti vezano za područje zaštite okoliša, odnosno djelatnosti vezane za pojedinu sastavnicu okoliša i/ili opterećenje sukladno posebnim propisima kada su prema tim propisima obvezne u svrhu zaštite okoliša izrađivati odgovarajuće planske dokumente u svezi djelatnosti koju obavljaju, obvezne su pri izradi tih planskih dokumenta odgovarajuće primijeniti i odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona o izvještavanju i dostavljanju podataka Agenciji Ministarstvu.

(4) Kada obveza iz stavka 3. ovoga članka nije propisana, pravna i fizička osoba – obrtnik može sama za svoje potrebe izraditi planski dokument glede zaštite okoliša vezano za obavljanje svoje djelatnosti.

Članak 61. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) Standardi kakvoće okoliša koji sadrže granične vrijednosti pokazatelja za pojedine sastavnice okoliša i za osobito vrijedne, osjetljive ili ugrožene područne cjeline određuju se zakonom, a ako nisu određeni zakonom propisuje ih uredbom Vlada, odnosno ministar nadležan za pojedinu sastavnicu okoliša pravilnikom. Standardi kakvoće okoliša za pojedinu lokaciju, mogu se odrediti u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, odnosno u postupku izdavanja okolišne dozvole za postojeće postrojenje.

(2) Propisom iz stavka 1. ovoga članka mogu se propisati postupak i rokovi za postizanje standarda zaštite okoliša i moguća odstupanja standarda kakvoće okoliša.

(3) Za određene proizvode, postrojenja, pogone ili uređaje, opremu i proizvodne postupke koji mogu prouzročiti rizik ili opasnost za okoliš, posebnim propisima određuju se tehnički standardi zaštite okoliša.

(4) Tehničkim standardima iz stavka 3. ovoga članka određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja, opreme, te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.

(5) Tehničkim standardima iz stavka 3. ovoga članka propisuju se: način izrade, proizvodnje, označavanja, postupanja i korištenja proizvoda; način korištenja pogona, uređaja, opreme i proizvodnih postupaka, način utvrđivanja i praćenja kakvoće proizvoda, pogona, uređaja, opreme i proizvodnih postupaka, postupak homologacije, način obračuna troškova utvrđivanja i praćenja kakvoće proizvoda, pogona, uređaja, opreme i proizvodnih postupaka te postupanje s proizvodima, postrojenjima, pogonima, uređajima i opremom nakon prestanka korištenja.

(6) Tehničke standarde iz stavka 3. ovoga članka propisuje uredbom Vlada, odnosno ministar nadležan za pojedinu sastavnicu okoliša pravilnikom.

(7) Propisima iz stavaka 1. i 6. ovoga članka određuju se postupak i rokovi za postizanje standarda kakvoće okoliša i tehničkih standarda zaštite okoliša te postupak i rokovi za njihovu primjenu na postojeće proizvode, postrojenja, pogone, uređaje i opremu.

(8) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, tehničke standarde emisije onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve, zahtjevi o homologaciji koje moraju zadovoljavati, metode i postupci ispitivanja, način priznavanja dokumenata o homologaciji izdanih u drugim državama, sadržaj potvrde (certifikata) o sukladnosti, naknade za provođenje postupka homologacije, način obračuna troškova praćenja propisanih tehničkih standarda kao i uvjete koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje postupka homologacije i praćenja kakvoće proizvoda stavljenih na tržište, propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za mjeriteljstvo u suradnji s ministrom.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 12. vrijedi od 25. srpnja 2015.

(1) Standardi kakvoće okoliša koji sadrže granične vrijednosti pokazatelja za pojedine sastavnice okoliša i za osobito vrijedne, osjetljive ili ugrožene područne cjeline određuju se zakonom, a ako nisu određeni zakonom propisuje ih uredbom Vlada, odnosno ministar nadležan za pojedinu sastavnicu okoliša pravilnikom. Standardi kakvoće okoliša za pojedinu lokaciju, mogu se odrediti u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, odnosno u postupku izdavanja okolišne dozvole za postojeće postrojenje.

(2) Propisom iz stavka 1. ovoga članka mogu se propisati postupak i rokovi za postizanje standarda zaštite okoliša i moguća odstupanja standarda kakvoće okoliša.

(3) Za određene proizvode, postrojenja, pogone ili uređaje, opremu i proizvodne postupke koji mogu prouzročiti rizik ili opasnost za okoliš, posebnim propisima određuju se tehnički standardi zaštite okoliša.

(4) Tehničkim standardima iz stavka 3. ovoga članka određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja, opreme, te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.

(5) Tehničkim standardima iz stavka 3. ovoga članka propisuju se: način izrade, proizvodnje, označavanja, postupanja i korištenja proizvoda; način korištenja pogona, uređaja, opreme i proizvodnih postupaka, način utvrđivanja i praćenja kakvoće proizvoda, pogona, uređaja, opreme i proizvodnih postupaka, postupak homologacije, način obračuna troškova utvrđivanja i praćenja kakvoće proizvoda, pogona, uređaja, opreme i proizvodnih postupaka te postupanje s proizvodima, postrojenjima, pogonima, uređajima i opremom nakon prestanka korištenja.

(6) Tehničke standarde iz stavka 3. ovoga članka propisuje uredbom Vlada, odnosno ministar nadležan za pojedinu sastavnicu okoliša pravilnikom.

(7) Propisima iz stavaka 1. i 6. ovoga članka određuju se postupak i rokovi za postizanje standarda kakvoće okoliša i tehničkih standarda zaštite okoliša te postupak i rokovi za njihovu primjenu na postojeće proizvode, postrojenja, pogone, uređaje i opremu.

(8) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, tehničke standarde emisije onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne necestovne pokretne strojeve, zahtjevi zahtjeve o homologaciji koje moraju zadovoljavati, metode i postupci postupke ispitivanja, način priznavanja dokumenata o homologaciji izdanih u drugim državama, sadržaj potvrde (certifikata) o sukladnosti, naknade za provođenje postupka homologacije, način obračuna troškova praćenja propisanih tehničkih standarda kao i, uvjete koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje postupka homologacije i, praćenja kakvoće proizvoda stavljenih na tržište, i praćenja emisija u zrak propisuje pravilnikom čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za mjeriteljstvo u suradnji s ministrom.

Članak 63. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Obveza provedbe strateške procjene

(1) Strateška procjena obvezno se provodi za:

– strategije, planove i programe, uključujući njihove značajne izmjene i dopune koji se donose na državnoj, područnoj (regionalnoj) te na lokalnoj razini za velike gradove, iz područja: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, elektroničkih komunikacija, turizma, prostornog planiranja, regionalnog razvoja, gospodarenja otpadom i vodnoga gospodarstva kada daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš;

– strategije, planove i programe, uključujući njihove značajne izmjene i dopune čija se provedba financira iz sredstava Europske unije,

– za prostorni plan županije, prostorni plan Grada Zagreba i velikoga grada, uključujući njihove značajne izmjene i dopune;

– za prostorne planove nacionalnih parkova, parkova prirode i planova posebnih obilježja uključujući njihove značajne izmjene i dopune.

(2) Za strategije, planove i programe koji imaju utjecaj na ekološku mrežu obvezno se provodi strateška procjena.

(3) Za strategije, planove i programe za koje se obvezno provodi strateška procjena obvezna je i provedba odgovarajuće ocjene prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode.

(4) Za strategije, planove i programe koji se donose na lokalnoj razini može se provest strateška procjena utjecaja na okoliš.

(5) Ukoliko se strategija i/ili plan i/ili program donose u objedinjenom postupku provest će se jedinstveni postupak strateške procjene.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 13. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

Obveza provedbe strateške procjene

(1) Strateška procjena obvezno se provodi za:

– strategije, planove i programe, uključujući njihove značajne izmjene i dopune koji se donose na državnoj, područnoj (regionalnoj) te na lokalnoj razini za velike gradove, iz područja: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, elektroničkih komunikacija, turizma, prostornog planiranja, regionalnog razvoja, gospodarenja otpadom i vodnoga vodnog gospodarstva kada daju okvir za zahvate koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš, odnosno procjeni utjecaja na okoliš;

– strategije, planove i programe, uključujući njihove značajne izmjene i dopune čija se provedba financira iz sredstava Europske unije, (2) Za;

– za prostorni plan županije, prostorni plan Grada Zagreba i velikoga grada, uključujući njihove značajne izmjene i dopune;

– za prostorne planove nacionalnih parkova, parkova prirode i planova posebnih obilježja uključujući njihove značajne izmjene i dopune.

– strategije, planove i programe koji imaju za koje se prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode utvrdi da mogu imati značajan negativan utjecaj na ekološku mrežu obvezno se provodi strateška procjena.

(2) Za strategije, planove i programe za koje se obvezno provodi strateška procjena obvezna je i provedba odgovarajuće ocjene prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode.

(4) Za strategije, planove i programe koji se donose na lokalnoj razini može se provest strateška procjena utjecaja na okoliš.

(5) Ukoliko (3) Ako se strategija i/ili plan i/ili program donose u objedinjenom postupku provest će se jedinstveni postupak strateške procjene.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 19. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Obveza provedbe strateške procjene

(1) Strateška procjena obvezno se provodi za:

– strategije, planove i programe, uključujući njihove izmjene i dopune, uključujući i one čija se provedba financira iz sredstava Europske unije, a koji se donose na državnoj, područnoj (regionalnoj) te na lokalnoj razini, iz područja: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, elektroničkih komunikacija, turizma, prostornog planiranja, regionalnog razvoja, gospodarenja otpadom i vodnog gospodarstva kada daju okvir za zahvate koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš, odnosno procjeni utjecaja na okoliš

– strategije, planove i programe uključujući njihove izmjene i dopune čija se provedba financira iz sredstava Europske unije;

– strategije, planove i programe za koje se prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode utvrdi da mogu imati značajan negativan utjecaj na ekološku mrežu.

(2) Za strategije, planove i programe za koje se obvezno provodi strateška procjena obvezna je i provedba odgovarajuće ocjene prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode.

(3) Ako se strategija i/ili plan i/ili program donose u objedinjenom postupku provest će se jedinstveni postupak strateške procjene.

Članak 64. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Postupak ocjene o potrebi strateške procjene

(1) Za izmjene i/ili dopune strategija, planova i programa iz članka 63. ovoga Zakona te za strategije, planove i programe jedinica lokalne samouprave, uključujući njihove izmjene i dopune, osim velikih gradova, obvezno se provodi postupak u kojem se odlučuje o potrebi provedbe strateške procjene (u daljnjem tekstu: postupak ocjene). Postupak ocjene provodi se na način uređen ovim Zakonom i uredbom iz stavka 6. ovoga članka.

(2) Postupak ocjene provodi se za sve strategije, planove i programe koji daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš.

(3) U postupku ocjene donosi se odluka koja se temelji na pojedinačnim ispitivanjima i/ili kriterijima utvrđenim uredbom iz stavka 6. ovoga članka uključujući mišljenja drugih nadležnih tijela.

(4) Kada se u postupku ocjene donese odluka o obvezi provedbe strateške procjene, strateška procjena se provodi primjenom odredbi ovoga Zakona o strateškoj procjeni strategije, plana i programa.

(5) Potreba provedbe ocjene o potrebi procjene utjecaja strategije, plana i programa na ekološku mrežu utvrđuju se prema posebnom propisu.

(6) Zahtjev i kriterije za provedbu ocjene o potrebi strateške procjene i strateške procjene; određivanje okvira za zahvate u strategijama, planovima i programima koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš; način pojedinačnih ispitivanja, kriterije za utvrđivanje vjerojatno značajnog utjecaja izmjena i/ili dopuna strategija, planova ili programa na okoliš u postupku ocjene i način provedbe postupka ocjene; način provedbe postupka strateške procjene, obvezni sadržaj i način izrade strateške studije te postupak u svezi s tim, obvezni sadržaj mišljenja i drugih akata u tom postupku, rokovi u tom postupku; obvezni sadržaj izvješća o načinu na koji su u strategiju, plan ili program integrirani uvjeti zaštite okoliša utvrđeni strateškom procjenom, način praćenja stanja okoliša glede značajnih utjecaja strategije, plana i programa prilikom njihove provedbe, način provjere provedbe mjera zaštite okoliša koje su postale sadržajem strategije, plana ili programa, postupak imenovanja i opoziva povjerenstva za stratešku procjenu, obvezni sastav, način rada, obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje povjerenstvo za stratešku procjenu, te druga pitanja s tim u vezi, pobliže uređuje Vlada uredbom.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 14. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

Postupak ocjene o potrebi strateške procjene

(1) Za strategije, planove i programe kojima se određuje uporaba malih površina na lokalnoj razini te za manje izmjene i/ili i dopune strategija, planova i programa iz članka 63. ovoga Zakona te za strategije, planove i programe jedinica lokalne samouprave, uključujući njihove izmjene i dopune, osim velikih gradova, obvezno se provodi postupak u kojem se odlučuje o potrebi provedbe strateške procjene (u daljnjem tekstu: postupak ocjene). Postupak ocjene provodi se na način uređen ovim Zakonom i uredbom iz stavka 6. ovoga članka.

(2) Postupak ocjene provodi se za sve strategije, planove i programe koji daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš.

(3) U postupku ocjene donosi se odluka koja se temelji na pojedinačnim ispitivanjima i/ili kriterijima utvrđenim uredbom iz stavka 6. ovoga članka uključujući mišljenja drugih nadležnih tijela.

(4) Kada se u postupku ocjene donese odluka o obvezi provedbe strateške procjene, strateška procjena se provodi primjenom odredbi ovoga Zakona o strateškoj procjeni strategije, plana i programa.

(5) Potreba provedbe ocjene o potrebi procjene utjecaja strategije, plana i programa na ekološku mrežu utvrđuju se prema posebnom propisu.

(6) Zahtjev i kriterije za provedbu ocjene o potrebi strateške procjene i strateške procjene; određivanje okvira za zahvate u strategijama, planovima i programima koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš; način pojedinačnih ispitivanja, kriterije za utvrđivanje vjerojatno značajnog utjecaja izmjena i/ili dopuna strategija, planova ili programa na okoliš u postupku ocjene i način provedbe postupka ocjene; način provedbe postupka strateške procjene, obvezni sadržaj i način izrade strateške studije te postupak u svezi s tim, obvezni sadržaj mišljenja i drugih akata u tom postupku, rokovi u tom postupku; obvezni sadržaj izvješća o načinu na koji su u strategiju, plan ili program integrirani uvjeti zaštite okoliša utvrđeni strateškom procjenom, način praćenja stanja okoliša glede značajnih utjecaja strategije, plana i programa prilikom njihove provedbe, način provjere provedbe mjera zaštite okoliša koje su postale sadržajem strategije, plana ili programa, postupak imenovanja i opoziva povjerenstva za stratešku procjenu, obvezni sastav, način rada, obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje povjerenstvo za stratešku procjenu, te druga pitanja s tim u vezi, pobliže uređuje Vlada uredbom.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 20. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Postupak ocjene o potrebi strateške procjene

(1) Za strategije, planove i programe kojima se određuje uporaba malih površina na lokalnoj razini te za manje izmjene i dopune strategija, planova i programa iz članka 63. ovoga Zakona obvezno se provodi postupak u kojem se odlučuje o potrebi provedbe strateške procjene (u daljnjem tekstu: postupak ocjene). Postupak ocjene provodi se na način uređen ovim Zakonom i uredbom iz stavka 6. ovoga članka.

(2) Postupak ocjene provodi se za sve strategije, planove i programe koji daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš odnosno ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

(3) U postupku ocjene donosi se odluka koja se temelji na pojedinačnim ispitivanjima i/ili kriterijima utvrđenim uredbom iz stavka 6. ovoga članka uključujući mišljenja drugih nadležnih tijela.

(4) Kada se u postupku ocjene donese odluka o obvezi provedbe strateške procjene, strateška procjena se provodi primjenom odredbi ovoga Zakona o strateškoj procjeni strategije, plana i programa.

(5) Potreba provedbe ocjene o potrebi procjene utjecaja strategije, plana i programa na ekološku mrežu utvrđuju se prema posebnom propisu.

(6) Zahtjev i kriterije za provedbu ocjene o potrebi strateške procjene i strateške procjene; određivanje okvira za zahvate u strategijama, planovima i programima koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš; način pojedinačnih ispitivanja, kriterije za utvrđivanje vjerojatno značajnog utjecaja izmjena i/ili dopuna strategija, planova ili programa na okoliš u postupku ocjene i način provedbe postupka ocjene; način provedbe postupka strateške procjene, obvezni sadržaj i način izrade strateške studije te postupak u svezi s tim, obvezni sadržaj mišljenja i drugih akata u tom postupku, rokovi u tom postupku; obvezni sadržaj izvješća o načinu na koji su u strategiju, plan ili program integrirani uvjeti zaštite okoliša utvrđeni strateškom procjenom, način praćenja stanja okoliša glede značajnih utjecaja strategije, plana i programa prilikom njihove provedbe, način provjere provedbe mjera zaštite okoliša koje su postale sadržajem strategije, plana ili programa, postupak imenovanja i opoziva povjerenstva za stratešku procjenu, obvezni sastav, način rada, obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje povjerenstvo za stratešku procjenu, te druga pitanja s tim u vezi, pobliže uređuje Vlada uredbom.

Članak 66. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Nadležnost za provedbu strateške procjene i ocjene o potrebi strateške procjene

(1) Tijelo zaduženo za izradu strategije, plana ili programa dužno je prije započinjanja postupka, ishoditi mišljenje Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela u županiji o potrebi provedbe postupka ocjene, odnosno strateške procjene.

(2) Postupak ocjene za strategiju, plan i program, te za izmjene i/ili dopune strategije plana i programa iz članka 64. ovoga Zakona provodi nadležno tijelo za područje za koje se strategija, plan ili program donosi, u suradnji s Ministarstvom, odnosno nadležnim upravnim tijelom u županiji.

(3) Stratešku procjenu za strategiju, plan i program iz članka 63. i članka 64. stavka 4. ovoga Zakona provodi nadležno tijelo za područje za koje se strategija, plan ili program donosi, u suradnji s Ministarstvom, odnosno nadležnim upravnim tijelom u županiji.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 21. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Nadležnost za provedbu strateške procjene i ocjene o potrebi strateške procjene

(1) Tijelo zaduženo za izradu strategije, plana ili programa dužno je prije započinjanja postupka izrade strategije, plana ili programa ishoditi mišljenje Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u županiji o potrebi provedbe postupka ocjene, odnosno strateške procjene.

(2) Postupak ocjene o potrebi strateške procjene za strategiju, plan i program, te za izmjene i/ili dopune strategije plana i programa iz članka 64. ovoga Zakona, provodi nadležno tijelo za područje za koje se strategija, plan ili program donosi, u suradnji s Ministarstvom, odnosno nadležnim upravnim tijelom za zaštitu okoliša u županiji.

(3) Stratešku procjenu za strategiju, plan i program iz članka 63. i članka 64. stavka 4. ovoga Zakona provodi nadležno tijelo za područje za koje se strategija, plan ili program donosi, u suradnji s Ministarstvom, odnosno nadležnim upravnim tijelom za zaštitu okoliša u županiji.

Članak 67. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Način provedbe strateške procjene

(1) Strateška procjena se provodi tijekom izrade nacrta prijedloga strategije, plana ili programa prije utvrđivanja konačnog prijedloga i upućivanja u postupak donošenja, na način propisan ovim Zakonom i uredbom iz članka 64. stavka 6. ovoga Zakona.

(2) U postupku strateške procjene osigurava se informiranje i sudjelovanje javnosti na način propisan ovim Zakonom i uredbom iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, postupak provedbe strateške procjene i informiranja te sudjelovanja javnosti u tom postupku, koji se provodi tijekom izrade dokumenata prostornog uređenja uključujući prostorne planove na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini provodi se u ranoj fazi izrade toga plana sukladno posebnom zakonu.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 15. vrijedi od 25. srpnja 2015.

Način provedbe strateške procjene

(1) Strateška procjena se provodi tijekom izrade nacrta prijedloga strategije, plana ili programa prije utvrđivanja konačnog prijedloga i upućivanja u postupak donošenja, na način propisan ovim Zakonom i uredbom iz članka 64. stavka 6. ovoga Zakona.

(2) U postupku strateške procjene osigurava se informiranje i sudjelovanje javnosti na način propisan ovim Zakonom i uredbom iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, postupak provedbe strateške procjene i informiranja te sudjelovanja javnosti u tom postupku, koji se provodi tijekom izrade dokumenata prostornog uređenja uključujući prostorne planove na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini provodi se u ranoj fazi izrade toga plana sukladno posebnom zakonu, u dijelu u kojem nije u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Članak 71. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

(1) Tijelo nadležno prema odredbi članka 66. stavka 3. ovoga Zakona, prije upućivanja prijedloga strategije, plana ili programa u proceduru donošenja, obvezno je o strateškoj procjeni ishoditi mišljenje Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u županiji.

(2) Kada je za postupak ocjene prema ovom Zakonu nadležno tijelo iz članka 66. stavka 2. ovoga Zakona, ono je dužno, prije upućivanja prijedloga strategije, plana ili programa u proceduru donošenja, o postupku ocjene ishoditi mišljenje Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u županiji.

(3) U slučaju kada se radi o postupku ocjene i strateškoj procjeni za donošenje dokumenata prostornog uređenja, odnosno izmjene i dopune dokumenata prostornog uređenja na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, mišljenje iz stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga članka ishodit će se u okviru suglasnosti na taj plan prema posebnom zakonu.

(4) Mišljenja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka daju se u skladu s odredbama uredbe iz članka 64. stavka 6. ovoga Zakona

NN 118/2018 izmijenjen člankom 22. vrijedi od 1. siječnja 2019.

(1) Tijelo nadležno prema odredbi članka 66. stavka 3. ovoga Zakona, za provedbu strateške procjene prije upućivanja prijedloga strategije, plana ili programa u proceduru donošenja, obvezno je o strateškoj procjeni ishoditi mišljenje Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u županiji.

(2) Kada je za postupak ocjene prema ovom Zakonu nadležno tijelo iz članka 66. stavka 2. ovoga Zakona, ono je dužno Tijelo nadležno za provedbu postupka ocjene o potrebi strateške procjene dužno je, prije upućivanja prijedloga strategije, plana ili programa u proceduru donošenja, o postupku ocjene ishoditi mišljenje Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u županiji.

(3) U slučaju kada se radi o postupku ocjene i strateškoj procjeni za donošenje dokumenata prostornog uređenja, odnosno izmjene i dopune dokumenata prostornog uređenja na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, mišljenje iz stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga članka ishodit će se u okviru suglasnosti na taj plan prema posebnom zakonu.

(4) Mišljenja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka daju se u skladu s odredbama uredbe iz članka 64. stavka 6. ovoga Zakona

Članak 72. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

(1) Prije nego što je utvrđen nacrt prijedloga strategije, plana ili programa koji se daje na javnu raspravu uključujući javni uvid i javno izlaganje, nacrt strategije, plana i programa razmatra, a rezultate strateške studije ocjenjuje savjetodavno stručno povjerenstvo (u daljnjem tekstu: povjerenstvo za stratešku procjenu) i o tome daje svoje mišljenje.

(2) Povjerenstvo za stratešku procjenu strategije, plana ili programa imenuje čelnik tijela nadležan za provedbu strateške procjene.

(3) Sastav i broj članova povjerenstva za stratešku procjenu određuje se ovisno o obuhvatu i drugim značajkama strategije, plana ili programa za koji se provodi strateška procjena.

(4) Članovi povjerenstva za stratešku procjenu imenuju se s popisa osoba koje odredi ministar iz redova znanstvenih i stručnih djelatnika, predstavnika područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave, predstavnika tijela državne uprave i predstavnika pravnih osoba s javnim ovlastima te predstavnika Ministarstva. Jedan od članova povjerenstva obvezno je predstavnik ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, odnosno nadležnog upravnog tijela u županiji.

(5) Popis osoba iz stavka 4. ovoga članka objavljuje se na internetskim stranicama ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša.

(6) Povjerenstvo za stratešku procjenu ima pravo na naknadu za svoj rad.

(7) Visinu i način isplate naknade za rad povjerenstva određuje ministar, odnosno čelnik tijela nadležnog za provedbu strateške procjene odlukom.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 23. vrijedi od 1. siječnja 2019.

(1) Prije nego što je utvrđen nacrt prijedloga strategije, plana ili programa koji se daje na javnu raspravu uključujući javni uvid i javno izlaganje, nacrt prijedloga strategije, plana i programa razmatra, a rezultate strateške studije ocjenjuje savjetodavno stručno povjerenstvo (u daljnjem tekstu: povjerenstvo za stratešku procjenu) i o tome daje svoje mišljenje.

(2) Povjerenstvo za stratešku procjenu strategije, plana ili programa imenuje čelnik tijela nadležan za provedbu strateške procjene.

(3) Sastav i broj članova povjerenstva za stratešku procjenu određuje se ovisno o obuhvatu i drugim značajkama strategije, plana ili programa za koji se provodi strateška procjena.

(4) Članovi povjerenstva za stratešku procjenu imenuju se s popisa osoba koje odredi ministar iz redova znanstvenih i stručnih djelatnika, predstavnika područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave, predstavnika tijela državne uprave i predstavnika pravnih osoba s javnim ovlastima te predstavnika Ministarstva. Jedan od članova povjerenstva obvezno je predstavnik ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u županiji.

(5) Popis osoba iz stavka 4. ovoga članka objavljuje se na internetskim stranicama ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša.

(6) Povjerenstvo za stratešku procjenu ima pravo na naknadu za svoj rad.

(7) Visinu i način isplate naknade za rad povjerenstva određuje ministar, odnosno čelnik tijela nadležnog za provedbu strateške procjene odlukom.

Članak 73. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

(1) Prije stavljanja u proceduru donošenja pri utvrđivanju konačnog prijedloga strategije, plana ili programa obvezno se uzimaju u obzir rezultati strateške procjene, mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom te se razmatraju primjedbe, prijedlozi i mišljenja javnosti i rezultati prekograničnih konzultacija ako su bile obvezne sukladno ovom Zakonu, koji su dani na nacrt prijedloga strategije, plana i programa, mišljenje savjetodavnog stručnog povjerenstva i mišljenje Ministarstva.

(2) Postupak strateške procjene završava izvješćem tijela nadležnog za provedbu strateške procjene. Izvješće sadrži informaciju o: načinu na koji su pitanja zaštite okoliša integrirana u strategiju, plan ili program, rezultate toga postupka te mjere zaštite okoliša i način praćenja primjene mjera koje su postale sadržajem plana ili programa kao i način praćenja značajnih utjecaja na okoliš donesenog plana ili programa, te ostale podatke sukladno uredbi iz članka 64. stavka 6. ovoga Zakona.

(3) O Izvješću iz stavka 2. ovoga članka i donesenoj strategiji, planu i programu tijelo nadležno za provedbu strateške procjene u skladu s ovim Zakonom i uredbom iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona informira javnost, tijela i/ili osobe određene posebnim propisom i države koje su sudjelovale u prekograničnim konzultacijama kada su one bile obvezne sukladno ovom Zakonu.

(4) Nakon donošenja strategije, plana ili programa tijelo nadležno za njegovo donošenje obvezno je prilikom provedbe strategije, plana i programa osigurati praćenje mjera zaštite okoliša koje su postale njegovim sadržajem.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 24. vrijedi od 1. siječnja 2019.

(1) Prije stavljanja u proceduru donošenja pri utvrđivanju konačnog prijedloga strategije, plana ili programa tijelo nadležno za provedbu strateške procjene obvezno se uzimaju je uzeti u obzir rezultati rezultate strateške procjene, mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom te se razmatraju, razmotriti primjedbe, prijedlozi prijedloge i mišljenja javnosti i rezultati rezultate prekograničnih konzultacija ako su bile obvezne sukladno ovom Zakonu, koji su dani na nacrt prijedloga strategije, plana i programa, mišljenje savjetodavnog stručnog povjerenstva i mišljenje Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u županiji.

(2) Postupak strateške procjene završava izvješćem tijela nadležnog za provedbu strateške procjene.

(3) Izvješće sadrži informaciju o: načinu na koji su pitanja zaštite okoliša integrirana u strategiju, plan ili program, rezultate rezultatima toga postupka te mjere mjerama zaštite okoliša i način načinu praćenja primjene mjera koje su postale sadržajem strategije plana ili programa kao i način načinu praćenja značajnih utjecaja na okoliš donesenog donesene strategije plana ili programa, te ostale podatke sukladno uredbi iz članka 64. stavka 6. ovoga Zakona.

(4) O Izvješću iz stavka 2. ovoga članka i donesenoj strategiji, planu i programu tijelo nadležno za provedbu strateške procjene u skladu s ovim Zakonom i uredbom iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona informira javnost, tijela i/ili osobe određene posebnim propisom i države koje su sudjelovale u prekograničnim konzultacijama kada su one bile obvezne sukladno ovom Zakonu.

(5) Nakon donošenja strategije, plana ili programa tijelo nadležno za njegovo donošenje obvezno je prilikom provedbe strategije, plana i programa osigurati praćenje mjera zaštite okoliša koje su postale njegovim sadržajem.

Članak 74. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

(1) Kada strateška procjena uključuje i ocjenu prihvatljivosti strategije, plana ili programa za ekološku mrežu prema posebnom propisu, postupak ocjene prihvatljivosti strategije, plana i programa za ekološku mrežu provodi se u okviru postupka strateške procjene.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka izviješće tijela nadležnog za provedbu postupka strateške procjene sadrži i informaciju o provedenom postupku ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, rezultatima tog postupka, mjere ublažavanja utjecaja na ekološku mrežu, način praćenja provedbe mjera ublažavanja i sprječavanja značajnog utjecaja na ekološku mrežu.

(3) Rezultati ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, mjere ublažavanja utjecaja, te praćenje provedbe mjera ublažavanja i sprječavanja štetnog utjecaja obvezujući su za tijelo koje donosi i tijelo koje provodi strategiju, plan ili program.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 25. vrijedi od 1. siječnja 2019.

(1) Kada strateška procjena uključuje i ocjenu prihvatljivosti strategije, plana ili programa za ekološku mrežu prema posebnom propisu, postupak ocjene prihvatljivosti strategije, plana i programa za ekološku mrežu provodi se u okviru postupka strateške procjene.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka izviješće izvješće tijela nadležnog za provedbu postupka strateške procjene sadrži i informaciju o provedenom postupku ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, rezultatima tog postupka, te mjere ublažavanja utjecaja na ekološku mrežu, način praćenja provedbe mjera ublažavanja i sprječavanja značajnog utjecaja na ekološku mrežu negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

(3) Rezultati ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, mjere ublažavanja negativnih utjecaja, te praćenje provedbe mjera ublažavanja na ciljeve očuvanja i sprječavanja štetnog utjecaja cjelovitost područja ekološke mreže obvezujući su za tijelo koje donosi i tijelo koje provodi strategiju, plan ili program.

Članak 76. 4 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2013.

Definicija i svrha procjene utjecaja zahvata na okoliš

(1) Procjena utjecaja zahvata na okoliš je procjena mogućih značajnih utjecaja na okoliš zahvata određenih ovim Zakonom i uredbom iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Procjenom utjecaja zahvata na okoliš prepoznaje se, opisuje i ocjenjuje, na prikladan način, utjecaj zahvata iz stavka 1. ovoga članka na okoliš, tako da se utvrđuje mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, more, zrak, šumu, klimu, ljude, biljni i životinjski svijet, prirodne vrijednosti, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu baštinu, uzimajući u obzir njihove međuodnose.

(3) Procjena utjecaja zahvata na okoliš mora osigurati ostvarenje načela predostrožnosti u ranoj fazi planiranja zahvata kako bi se utjecaji zahvata sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša, što se postiže usklađivanjem i prilagođavanjem namjeravanog zahvata s prihvatnim mogućnostima okoliša na određenom području.

(4) Procjena utjecaja zahvata na okoliš provodi se u okviru pripreme namjeravanog zahvata, prije izdavanja lokacijske dozvole za provedbu zahvata ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno.

(5) Mjere i/ili program praćenja stanja okoliša utvrđeni rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš obvezni su sadržaj dozvola za provedbu zahvata koje se izdaju prema posebnom zakonu.

NN 153/2013 izmijenjen člankom 202. vrijedio od 1. siječnja 2014. do 24. srpnja 2015.

Definicija i svrha procjene utjecaja zahvata na okoliš

(1) Procjena utjecaja zahvata na okoliš je procjena mogućih značajnih utjecaja na okoliš zahvata određenih ovim Zakonom i uredbom iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Procjenom utjecaja zahvata na okoliš prepoznaje se, opisuje i ocjenjuje, na prikladan način, utjecaj zahvata iz stavka 1. ovoga članka na okoliš, tako da se utvrđuje mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, more, zrak, šumu, klimu, ljude, biljni i životinjski svijet, prirodne vrijednosti, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu baštinu, uzimajući u obzir njihove međuodnose.

(3) Procjena utjecaja zahvata na okoliš mora osigurati ostvarenje načela predostrožnosti u ranoj fazi planiranja zahvata kako bi se utjecaji zahvata sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša, što se postiže usklađivanjem i prilagođavanjem namjeravanog zahvata s prihvatnim mogućnostima okoliša na određenom području.

(4) Procjena utjecaja zahvata na okoliš provodi se u okviru pripreme namjeravanog zahvata, prije izdavanja lokacijske dozvole za provedbu zahvata ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno.

(5) Mjere i/ili program praćenja stanja okoliša utvrđeni rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš obvezni su sadržaj dozvola za provedbu zahvata koje se izdaju prema posebnom zakonu.

(5) Prestao važiti.

Odredba članka 76. stavka 5. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 153/2013.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 16. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 14. veljače 2018.

Definicija i svrha procjene utjecaja zahvata na okoliš

(1) Procjena utjecaja zahvata na okoliš je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš zahvata temeljem njihove prirode, veličine ili lokacije, određenih ovim Zakonom i uredbom iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Procjenom utjecaja zahvata na okoliš prepoznaje se, opisuje i ocjenjuje, na prikladan način, utjecaj svakog pojedinačnog zahvata iz stavka 1. ovoga članka na okoliš, tako da se utvrđuje mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, more, zrak, šumu, klimu, ljude, biljni i životinjski svijet, prirodne vrijednosti, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu baštinu, uzimajući u obzir njihove međuodnose.

(3) Procjena utjecaja zahvata na okoliš mora osigurati ostvarenje načela predostrožnosti u ranoj fazi planiranja zahvata kako bi se utjecaji zahvata sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša, što se postiže usklađivanjem i prilagođavanjem namjeravanog zahvata s prihvatnim mogućnostima okoliša na određenom području.

(4) Procjena utjecaja zahvata na okoliš provodi se u okviru pripreme namjeravanog zahvata, prije izdavanja lokacijske dozvole za provedbu zahvata ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno.

(5) Prestao važiti.

Odredba članka 76. stavka 5. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 153/2013.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 4. vrijedi od 15. veljače 2018.

Definicija i svrha procjene utjecaja zahvata na okoliš

(1) Procjena utjecaja zahvata na okoliš je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš temeljem njihove prirode, veličine ili lokacije, određenih ovim Zakonom i uredbom iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Procjenom utjecaja zahvata na okoliš prepoznaje se, opisuje i ocjenjuje, na prikladan način, utjecaj svakog pojedinačnog zahvata iz stavka 1. ovoga članka na okoliš, tako da se utvrđuje mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na sljedeće čimbenike: zemljište, tlo, vodu vode, more, zrak, šumu, i klimu, ljude šume, stanovništvo i zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, biološku raznolikost, s posebnom pozornošću usmjerenom na vrste i staništa zaštićene sukladno posebnom zakonu, prirodne vrijednosti, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu baštinu, uzimajući u obzir njihove međuodnose, te podložnost zahvata riziku od nastanka velike nesreće ili katastrofa ako je to relevantno za zahvat.

(3) Procjena utjecaja zahvata na okoliš mora osigurati ostvarenje načela predostrožnosti u ranoj fazi planiranja zahvata kako bi se utjecaji zahvata sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša, što se postiže usklađivanjem i prilagođavanjem namjeravanog zahvata s prihvatnim mogućnostima okoliša na određenom području.

(4) Procjena utjecaja zahvata na okoliš provodi se u okviru pripreme namjeravanog zahvata, prije izdavanja podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole za provedbu zahvata ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno. i taj postupak obuhvaća:

– podnošenje zahtjeva sukladno članku 80. ovoga Zakona,

– razmatranje mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom, mišljenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem području se nalazi zahvat ili bi zahvat mogao imati utjecaj na njihovo područje, sukladno članku 89. stavku 4. ovoga Zakona,

– informiranje i sudjelovanje javnosti sukladno člancima 160. do 163. ovoga Zakona i, ako je relevantno, sukladno člancima 135. i 136. ovog Zakona,

– donošenje rješenja sukladno članku 89. ovoga Zakona,

– ugrađivanje rezultata procjene utjecaja zahvata na okoliš u sadržaj dozvola za provedbu zahvata sukladno članku 89.a ovoga Zakona.

(5) Prestao važiti.

Odredba članka 76. stavka 5. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 153/2013.

Članak 78. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene

(1) Zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš utvrđuju se uredbom iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš temelji se na pojedinačnim ispitivanjima i/ili kriterijima propisanim uredbom iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Zahtjev i kriterije za procjenu utjecaja zahvata na okoliš, sadržaj studije o procjeni utjecaja zahvata na okoliš u slučaju kada sadržaj studije nije određen uputom, način sudjelovanja ovlaštenika koji je izradio studiju o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, način pojedinačnih ispitivanja i kriteriji na temelju kojih se odlučuje o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, način davanja ocjene; zahtjev za izdavanje upute o sadržaju studije o procjeni utjecaja na okoliš i način izdavanja te upute; obvezni sadržaj pismena koja se izdaju vezano za informiranje javnosti i sudjelovanje zainteresirane javnosti u postupcima: procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja upute o sadržaju studije o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, te način rada i obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje povjerenstvo koje sudjeluje u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, izradu smjernica za izradu studija utjecaja na okoliš, sadržaj elaborata iz članka 82. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona, te druga pitanja s tim u vezi pobliže uređuje Vlada uredbom.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 26. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene

(1) Zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš utvrđuju se uredbom iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš temelji se na pojedinačnim ispitivanjima i/ili kriterijima propisanim uredbom iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Zahtjev Obvezni sadržaj zahtjeva i kriterije za procjenu utjecaja zahvata na okoliš, sadržaj studije o procjeni utjecaja utjecaju zahvata na okoliš u slučaju kada sadržaj studije nije određen uputom, način sudjelovanja ovlaštenika koji je izradio studiju o procjeni utjecaja utjecaju zahvata na okoliš, način pojedinačnih ispitivanja i kriteriji na temelju kojih se odlučuje o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, način davanja ocjene; zahtjev obvezni sadržaj zahtjeva za izdavanje upute o sadržaju studije o procjeni utjecaja utjecaju zahvata na okoliš i način izdavanja te upute; obvezni sadržaj pismena koja se izdaju vezano za informiranje javnosti i sudjelovanje zainteresirane javnosti u postupcima: procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja upute o sadržaju studije o procjeni utjecaja utjecaju zahvata na okoliš, te način rada i obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje povjerenstvo koje sudjeluje u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, izradu način izrade smjernica za izradu studija utjecaja studije o utjecaju zahvata na okoliš, sadržaj elaborata iz članka 82. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona, te druga pitanja s tim u vezi pobliže uređuje Vlada uredbom.

Članak 79. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Izuzeća

(1) Kada zahvat u okoliš, za koji je uredbom iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona utvrđena obveza procjene utjecaja na okoliš, služi za potrebe obrane, na zahtjev nositelja zahvata, može se razmotriti i provesti odgovarajući oblik procjene utjecaja zahvata na okoliš ili ovisno o zahtjevu, provesti ocjena o potrebi procjene.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka zahtjev se podnosi Ministarstvu. Ministarstvo provodi procjenu utjecaja zahvata na okoliš, odnosno ocjenu o potrebi procjene na odgovarajući način, te predlaže Vladi donošenje odluke s tim u svezi.

(3) Odluka Vlade o potrebi procjene u smislu stavka 2. ovoga članka obvezno sadrži:

– način provedbe odgovarajućeg oblika procjene ako je utvrđeno da se procjena treba provesti (obvezni sadržaj zahtjeva nositelja zahvata, minimalni sadržaj stručne podloge na temelju koje se provodi procjena te druga pitanja s tim u vezi),

– način informiranja javnosti i sudjelovanja zainteresirane javnosti u postupku iz podstavka 1. ovoga stavka,

– način obavještavanja druge države ukoliko se radi o zahvatu u okoliš s prekograničnim utjecajem i u slučaju kada je ocijenjeno da se procjena neće provoditi,

– način obavještavanja javnosti o donošenju rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš i obvezni sadržaj izvješća o provedenom postupku, uključujući i obavještavanje zainteresirane javnosti o razlozima neprihvaćanja primjedbi i prijedloga koji su dostavljeni u tom postupku,

– druge uvjete u vezi s postupkom iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Procjenu utjecaja na okoliš zahvata iz stavka 1. ovoga članka provodi Ministarstvo. Na ovaj postupak odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, u onom dijelu koji nije određen odlukom iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Za zahvat u okoliš, za koji je propisom donesenim na temelju ovoga Zakona propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, ta procjena ne mora se provoditi u slučaju iznimne važnosti zahvata kod žurnog sprječavanja nastanka ili otklanjanja posljedica nastale štete uzrokovane djelovanjem više sile, ili zbog drugih opasnosti za ljude, materijalna dobra i okoliš. Odluku da se procjena utjecaja na okoliš ne provede donosi Vlada, odnosno predsjednik Vlade.

(6) O slučaju iz stavka 1. ovoga članka kada se u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš donese odluka da nije potrebno provesti procjenu i u slučaju iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo je obvezno obavijestiti nadležno tijelo Europske unije.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 17. vrijedi od 25. srpnja 2015.

Izuzeća

(1) Kada zahvat u okoliš, za koji je uredbom iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona utvrđena obveza procjene utjecaja na okoliš, služi za potrebe obrane, na zahtjev nositelja zahvata, može se razmotriti i provesti odgovarajući oblik procjene utjecaja zahvata na okoliš ili ovisno o zahtjevu, provesti ocjena o potrebi procjene.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka zahtjev se podnosi Ministarstvu. Ministarstvo provodi procjenu utjecaja zahvata na okoliš, odnosno ocjenu o potrebi procjene na odgovarajući način, te predlaže Vladi donošenje odluke s tim u svezi.

(3) Odluka Vlade o potrebi procjene u smislu stavka 2. ovoga članka obvezno sadrži:

– način provedbe odgovarajućeg oblika procjene ako je utvrđeno da se procjena treba provesti (obvezni sadržaj zahtjeva nositelja zahvata, minimalni sadržaj stručne podloge na temelju koje se provodi procjena te druga pitanja s tim u vezi),

– način informiranja javnosti i sudjelovanja zainteresirane javnosti u postupku iz podstavka 1. ovoga stavka,

– način obavještavanja druge države ukoliko se radi o zahvatu u okoliš s prekograničnim utjecajem i u slučaju kada je ocijenjeno da se procjena neće provoditi,

– način obavještavanja javnosti o donošenju rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš i obvezni sadržaj izvješća o provedenom postupku, uključujući i obavještavanje zainteresirane javnosti o razlozima neprihvaćanja primjedbi i prijedloga koji su dostavljeni u tom postupku,

– druge uvjete u vezi s postupkom iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Procjenu utjecaja na okoliš zahvata iz stavka 1. ovoga članka provodi Ministarstvo. Na ovaj postupak odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, u onom dijelu koji nije određen odlukom iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Za zahvat u okoliš, za koji je propisom donesenim na temelju ovoga Zakona propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, ta procjena ne mora se provoditi u slučaju iznimne važnosti zahvata kod žurnog sprječavanja nastanka ili otklanjanja posljedica nastale štete uzrokovane djelovanjem više sile, ili zbog drugih opasnosti za ljude, materijalna dobra i okoliš. Odluku da se procjena utjecaja na okoliš ne provede donosi Vlada, odnosno predsjednik Vlade.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka.

(7) O slučaju iz stavka 1. ovoga članka kada se u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš donese odluka da nije potrebno provesti procjenu i u slučaju iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo je obvezno, prije davanja odobrenja za provedbu zahvata, o tome obavijestiti nadležno tijelo Europske unije.

Članak 80. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Zahtjev nositelja zahvata

(1) Postupak kojim se provodi procjena utjecaja zahvata na okoliš i postupak kojim se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, provode se na pisani zahtjev nositelja zahvata.

(2) Zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoliš obvezno sadrži:

1. podatke o nositelju zahvata:

– za pravnu i fizičku osobu obrtnika naziv i sjedište tvrtke, OIB, ime odgovorne osobe, broj telefona i adresu elektroničke pošte,

– za fizičku osobu: ime i prezime, adresu; broj telefona i adresu elektroničke pošte,

2. podatke o lokaciji i zahvatu:

– za lokaciju naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi lokacija zahvata, uključujući podatke o katastarskoj općini,

– za zahvat točan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz uredbe iz članka 78. stavka 3.,

3. podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom dokumentacijom što dokazuje odgovarajućom potvrdom, uvjerenjem i sl. tijela nadležnog prema zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje,

4. odgovarajući akt nadležnog tijela o potrebi provedbe ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu,

5. podatke o ovlašteniku, što dokazuje preslikom suglasnosti, koju je ovlaštenik pribavio od Ministarstva, za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša – za izradu studija o utjecaju zahvata na okoliš uključujući po potrebi i studiju o prihvatljivosti planiranog zahvata za prirodu,

6. studiju o utjecaju zahvata na okoliš u pisanom, te u obliku optičkog ili elektromagnetskog medija. Ukoliko je odgovarajućim aktom nadležnog tijela određena provedba ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu sukladno posebnom propisu, studija mora sadržavati odgovarajuću stručnu podlogu.

(3) O zahtjevu nositelja zahvata za procjenu utjecaja zahvata na okoliš nadležno tijelo informira javnost i zainteresiranu javnost nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze sukladno odredbama ovoga Zakona i uredbe iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona.

(4) Ako nositelj zahvata zahtjev iz stavka 2. ovoga članka ne podnese na propisani način i sa propisanim sadržajem niti nakon što je posebnim zaključkom Ministarstva ili nadležnog upravnog tijela u županiji, odnosno Gradu Zagrebu pozvan da zahtjev u određenom roku dopuni sukladno propisanom sadržaju, zahtjev će posebnim rješenjem odbaciti.

(5) Rok za dopunu zahtjeva u smislu odredbe stavka 4. ovoga članka može se utvrditi najduže na tri mjeseca od dana dostave zaključka kojim se dopuna zahtijeva.

(6) Ako Ministarstvo ili nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz stavka 2. ovoga Zakona nije na zakonu osnovan, posebnim rješenjem će zahtjev odbiti.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 27. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Zahtjev nositelja zahvata

(1) Postupak kojim se provodi procjena utjecaja zahvata na okoliš i postupak kojim se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, provode se na pisani zahtjev nositelja zahvata.

(2) Zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoliš obvezno sadrži:

1. podatke o nositelju zahvata i ovlašteniku:

– za pravnu i fizičku osobu obrtnika naziv i sjedište tvrtke, OIB, ime odgovorne osobe, broj telefona i adresu elektroničke pošte,

– za fizičku osobu: ime i prezime, adresu; broj telefona i adresu elektroničke pošte,

2. podatke o lokaciji i zahvatu:

– za lokaciju naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi lokacija zahvata, uključujući podatke o katastarskoj općini,

– za zahvat točan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz uredbe iz članka 78. stavka 3.,

3. podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom dokumentacijom što dokazuje odgovarajućom potvrdom, uvjerenjem i sl. tijela nadležnog prema zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje,

4. odgovarajući akt nadležnog tijela o potrebi provedbe ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu,

5. podatke o ovlašteniku, što dokazuje preslikom suglasnosti, koju je ovlaštenik pribavio od Ministarstva, za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša – za izradu studija o utjecaju zahvata na okoliš uključujući po potrebi i studiju o prihvatljivosti planiranog zahvata za prirodu, 6. studiju o utjecaju zahvata na okoliš u pisanom, te u obliku optičkog ili elektromagnetskog medija. Ukoliko je odgovarajućim aktom nadležnog tijela određena provedba ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu sukladno posebnom propisu, studija mora sadržavati odgovarajuću stručnu podlogu.

(3) O zahtjevu nositelja zahvata za procjenu utjecaja zahvata na okoliš nadležno tijelo informira javnost i zainteresiranu javnost nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze sukladno odredbama ovoga Zakona i uredbe iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona.

(4) Ako nositelj zahvata zahtjev iz stavka 2. ovoga članka ne podnese na propisani način i sa propisanim sadržajem niti nakon što je posebnim zaključkom Ministarstva ili nadležnog upravnog tijela u županiji, odnosno Gradu Zagrebu pozvan da zahtjev u određenom roku dopuni sukladno propisanom sadržaju, zahtjev će posebnim rješenjem odbaciti.

(5) Rok za dopunu zahtjeva u smislu odredbe stavka 4. ovoga članka može se utvrditi najduže na tri mjeseca od dana dostave zaključka kojim se dopuna zahtijeva.

(6) Ako Ministarstvo ili nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz stavka 2. ovoga Zakona nije na zakonu osnovan, posebnim rješenjem će zahtjev odbiti.

Članak 84. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

Nadležnost

(1) O zahtjevu za procjenu utjecaja zahvata na okoliš i o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš odlučuje Ministarstvo ili nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu, ovisno o zahvatima koji su im određeni u nadležnost uredbom iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) O zahtjevu za davanje upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš prije njezine izrade odlučuje Ministarstvo ili nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu, ovisno o zahvatima koji su im određeni u nadležnost uredbom iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) Zahvate koji su u nadležnosti Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela u županiji te u Gradu Zagrebu određuje Vlada uredbom iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 15. veljače 2018.

Nadležnost

(1) O zahtjevu za procjenu utjecaja zahvata na okoliš i o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš odlučuje Ministarstvo ili nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu, ovisno o zahvatima koji su im određeni u nadležnost uredbom iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) O zahtjevu za davanje upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš prije njezine izrade odlučuje Ministarstvo ili nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu, ovisno o zahvatima koji su im određeni u nadležnost uredbom iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) U slučaju kada je nositelj zahvata nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno nadležno tijelo u Gradu Zagrebu, za provedbu postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš, odnosno provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, nadležno je Ministarstvo.

(4) Zahvate koji su u nadležnosti Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela u županiji te u Gradu Zagrebu određuje Vlada uredbom iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 88. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

Rokovi za provedbu postupaka

(1) Postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš mora se provesti u roku od četiri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva nositelja zahvata.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, rok za provedbu postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš može se produžiti najviše za dva mjeseca ako je u postupku ocijenjeno nužnim obavljanje dopunskih radnji.

(3) Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš mora se provesti u roku od dva mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva nositelja zahvata.

(4) Uputa o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš mora se izdati u roku od tri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje upute.

(5) Zahtjevi iz stavaka 1., 3. i 4. ovoga članka smatrat će se urednima kada sadrže sve propisane dokumente i podatke na temelju kojih se, prema ocjeni Ministarstva, može donijeti rješenje, odnosno uputa u skladu s ovim Zakonom.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 6. vrijedi od 15. veljače 2018.

Rokovi za provedbu postupaka

(1) Postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš mora se provesti u roku od četiri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva nositelja zahvata.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, rok za provedbu postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš može se produžiti najviše za dva mjeseca ako je u postupku ocijenjeno nužnim obavljanje dopunskih radnji.

(3) Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš mora se provesti u roku od dva mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva nositelja zahvata.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, rok za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš može se produžiti. U tom slučaju Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo u županiji te u Gradu Zagrebu dužno je pisanim putem obavijestiti nositelja zahvata o razlozima produženja roka i o novom roku za provedbu postupka.

(5) Uputa o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš mora se izdati u roku od tri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva za izdavanje upute.

(6) Zahtjevi iz stavaka 1., 3. i 4. ovoga članka smatrat će se urednima kada sadrže sve propisane dokumente i podatke na temelju kojih se, prema ocjeni Ministarstva, može donijeti rješenje, odnosno uputa u skladu s ovim Zakonom.

Članak 89. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

Rješenja i obvezni sadržaj rješenja

(1) O zahtjevu za procjenu utjecaja zahvata na okoliš odlučuje se rješenjem.

(2) Rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš utvrđuje se da je namjeravani zahvat prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša te može sadržavati i program praćenja stanja okoliša.

(3) Ukoliko se rješenjem odlučuje o prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu, rješenje sadrži i mjere ublažavanja i sprječavanja utjecaja na ekološku mrežu, način praćenja provedbe mjera ublažavanja i sprječavanja značajnog utjecaja na ekološku mrežu.

(4) Prije donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš obvezno se uzimaju u obzir rezultati studije utjecaja zahvata na okoliš, mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom, te se razmatraju primjedbe, prijedlozi i mišljenja javnosti i zainteresirane javnosti i rezultati bilo kojih prekograničnih konzultacija ako su bile obvezne sukladno ovom Zakonu.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 7. vrijedi od 15. veljače 2018.

Rješenja i obvezni sadržaj rješenja

(1) O zahtjevu za procjenu utjecaja zahvata na okoliš odlučuje se rješenjem koje sadrži obrazloženje razloga prihvatljivosti zahvata za okoliš i/ili ekološku mrežu, odnosno razloga neprihvatljivosti za okoliš i/ili ekološku mrežu.

(2) Rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš utvrđuje se da je namjeravani zahvat prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša te može sadržavati i program praćenja stanja okoliša.

(3) Ukoliko se rješenjem odlučuje o prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu, rješenje sadrži i mjere ublažavanja i sprječavanja utjecaja na ekološku mrežu, način praćenja provedbe mjera ublažavanja i sprječavanja značajnog utjecaja na ekološku mrežu.

(4) Prije donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš iz svoje nadležnosti, Ministarstvo, nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu, dužni su o zahtjevu iz članka 80. ovog Zakona informirati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na čijem području se nalazi zahvat ili bi zahvat mogao imati utjecaj na njihovo područje, te omogućiti njihovo sudjelovanje u postupku.

(5) Prije donošenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš obvezno se uzimaju u obzir rezultati studije utjecaja zahvata na okoliš, mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom, te se razmatraju primjedbe, prijedlozi i mišljenja javnosti i zainteresirane javnosti i rezultati bilo kojih prekograničnih konzultacija ako su bile obvezne sukladno ovom Zakonu.

Članak 89.a 2 verzije

NN 78/2015 dodan člankom 18. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 14. veljače 2018.

Mjere i/ili program praćenja stanja okoliša utvrđeni rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš obvezni su sadržaj dozvola za provedbu zahvata koje se izdaju prema posebnom zakonu.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 8. vrijedi od 15. veljače 2018.

Mjere i/ili program praćenja stanja okoliša utvrđeni rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš obvezni su sadržaj dozvola, odnosno rješenjem iz postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, obvezni su sadržaj glavnog projekta koji je sastavni dio akta kojim se odobrava građenje ili drugih akata za provedbu zahvata koje se izdaju prema posebnom zakonu.

Članak 90. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

(1) O zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš odlučuje se rješenjem.

(2) Ako u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš nadležno tijelo isključi mogućnost značajnijeg utjecaja na okoliš, donijet će rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš.

(3) Kada se u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš odlučivalo o utjecaju zahvata na ekološku mrežu, i ukoliko nadležno tijelo isključi mogućnost značajnijeg utjecaja na ekološku mrežu, rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će se da za zahvat nije potrebno provesti odgovarajuću ocjenu prema posebnom propisu.

(4) Ako se rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, te ako se ne isključi mogućnost utjecaja na ekološku mrežu, odgovarajuća ocjena iz stavka 3. ovoga članka mora se provesti zasebno prema posebnom propisu.

(5) Ako se rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, te ako se ne isključi mogućnost utjecaja na ekološku mrežu, postupak odgovarajuće ocjene sukladno posebnom propisu provodi se u okviru postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš.

(6) Na zahtjev nositelja zahvata rješenje iz stavka 2. ovoga članka može sadržavati mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 28. vrijedi od 1. siječnja 2019.

(1) O zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš odlučuje se rješenjem.

(2) Ako u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš nadležno tijelo isključi mogućnost značajnijeg utjecaja na okoliš, donijet će rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš.

(3) Kada se u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš odlučivalo o utjecaju zahvata na ekološku mrežu, i ukoliko nadležno tijelo isključi mogućnost značajnijeg utjecaja na ekološku mrežu, rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će se da za zahvat nije potrebno provesti odgovarajuću ocjenu prema posebnom propisu.

(4) Ako se rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, te ako se ne isključi mogućnost utjecaja na ekološku mrežu, odgovarajuća ocjena iz stavka 3. ovoga članka mora se provesti zasebno prema posebnom propisu.

(5) Ako se rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, te ako se ne isključi mogućnost utjecaja na ekološku mrežu, postupak odgovarajuće ocjene sukladno posebnom propisu provodi se u okviru postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš.

(6) Na zahtjev nositelja zahvata rješenje Rješenje iz stavka 2. ovoga članka može sadržavati mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Članak 92. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Važenje rješenja i postupci nakon ishođenja rješenja

(1) Rješenje iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona ukida se ako se u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja ne podnese zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno drugog akta sukladno posebnom zakonu.

(2) Rješenje iz članka 90. ovoga Zakona kojim se utvrđuje obveza provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš ukida se ako se u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja ne podnese zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš.

(3) Rješenje iz članka 90. ovoga Zakona kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš ukida se ako se u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja ne podnese zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno drugog akta sukladno posebnom zakonu.

(4) Važenje rješenja iz članka 89. stavka 1. i članka 90. ovoga Zakona može se, na zahtjev nositelja zahvata, jednom produžiti na još dvije godine uz uvjet da se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s ovim Zakonom i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdano to rješenje. O zahtjevu za produženje važenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš odlučuje se rješenjem.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 19. vrijedi od 25. srpnja 2015.

Važenje rješenja i postupci nakon ishođenja rješenja

(1) Rješenje iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona ukida se prestaje važiti ako se u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja ne podnese zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno drugog akta sukladno posebnom zakonu.

(2) Rješenje iz članka 90. ovoga Zakona kojim se utvrđuje obveza provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš ukida se prestaje važiti ako se u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja ne podnese zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš.

(3) Rješenje iz članka 90. ovoga Zakona kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš ukida se prestaje važiti ako se u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja ne podnese zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno drugog akta sukladno posebnom zakonu.

(4) Važenje rješenja iz članka 89. stavka 1. i članka 90. ovoga Zakona može se, na zahtjev nositelja zahvata, jednom produžiti na još dvije godine uz uvjet da se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s ovim Zakonom i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdano to rješenje. O zahtjevu za produženje važenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš odlučuje se rješenjem.

Članak 93. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

(1) Za značajnu izmjenu ili dopunu namjeravanog zahvata za koji je izdano rješenje iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno članka 90. ovoga Zakona nositelj zahvata obvezan je prije podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole ili drugog akta prema posebnom propisu, ishoditi rješenje iz članka 90. ovoga Zakona s obzirom na nastale promjene. Značajnost izmjena utvrđuje nadležno tijelo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

(2) Ako u postupku iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo isključi mogućnost značajnijeg utjecaja na okoliš, donijet će rješenje iz članka 90. ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev nositelja zahvata rješenjem iz članka 90. ovoga Zakona mogu se izmijeniti i/ili dopuniti mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša utvrđeni rješenjem iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona i članka 90. ovoga Zakona.

(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi isto tijelo koje je donijelo rješenje iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona i članka 90. ovoga Zakona.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 29. vrijedi od 1. siječnja 2019.

(1) Za značajnu izmjenu ili dopunu namjeravanog zahvata, odnosno za izmjenu propisanih mjera zaštite okoliša i/ili programa praćenja stanja okoliša za koji je izdano rješenje iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno članka 90. ovoga Zakona nositelj zahvata obvezan je prije podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole ili drugog akta prema posebnom propisu, ishoditi rješenje iz članka 90. ovoga Zakona s obzirom na nastale promjene.

(2) Značajnost izmjena zahvata u odnosu na značaj utjecaja te izmjene na okoliš utvrđuje nadležno tijelo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

(3) Ako u postupku iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo isključi mogućnost značajnijeg utjecaja na okoliš, donijet će rješenje iz članka 90. ovoga Zakona.

(4) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev nositelja zahvata rješenjem iz članka 90. ovoga Zakona mogu se izmijeniti i/ili dopuniti mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša utvrđeni rješenjem iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona i članka 90. ovoga Zakona.

(5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi isto tijelo koje je donijelo rješenje iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona i članka 90. ovoga Zakona.

Članak 95. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Cilj i svrha izdavanja okolišne dozvole

(1) Okolišna dozvola izdaje se s ciljem cjelovite zaštite okoliša putem integriranog sprječavanja i kontrole onečišćenja, osiguravajući visoku razinu zaštite okoliša i uvjete za sprječavanje značajnog onečišćenja okoliša zbog industrijskih aktivnosti.

(2) Prije puštanja u rad postrojenja, uključujući probni rad, za rad postojećih postrojenja, te prije značajne promjene u radu postrojenja namijenjenog obavljanju djelatnosti kojom se mogu prouzročiti industrijske emisije, uključujući postrojenja za izgaranje, postrojenja za spaljivanje otpada, te postrojenja za suspaljivanje otpada, operater je dužan ishoditi okolišnu dozvolu u skladu s ovim Zakonom i uredbom iz stavka 5. ovoga članka.

(3) Značajna promjena je svaka promjena u prirodi, ili funkcioniranju ili opsegu postrojenja koja dostiže granične vrijednosti utvrđene uredbom iz stavka 5. ovoga članka.

(4) Djelatnosti kojima se mogu prouzročiti industrijske emisije utvrđuju se uredbom iz stavka 5. ovoga članka.

(5) Zahtjev i kriterije za izdavanje okolišne dozvole, način dostavljanja podataka o praćenju emisija u sastavnice okoliša, uvjete kada se za postrojenje moraju utvrditi nove ili izmijeniti i dopuniti tehnike zaštite okoliša navedene u dozvoli, izuzeća od primjene referentnih dokumenata za NRT, način utvrđivanja graničnih vrijednosti emisija, način primjene jednakovrijednih parametara i ostalih tehničkih mjera te izuzeća od primjene istih, određivanje praćenja procesa i industrijskih emisija prema zahtjevima NRT-a, način primjene općih obvezujućih pravila za djelatnosti za koje se ishodi okolišna dozvola, obrasce koji su dio zahtjeva za okolišnu dozvolu, sadržaj Temeljnog izvješća, popis onečišćujućih tvari, kriterije na temelju kojih se utvrđuju NRT, način određivanja NRT-a, te rokove za primjenu NRT-a, i druga pitanja s tim u svezi pobliže uređuje Vlada uredbom.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 20. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 14. veljače 2018.

Cilj i svrha izdavanja okolišne dozvole

(1) Okolišna dozvola izdaje se s ciljem cjelovite zaštite okoliša putem integriranog sprječavanja i kontrole onečišćenja, osiguravajući visoku razinu zaštite okoliša i uvjete za sprječavanje značajnog onečišćenja okoliša zbog industrijskih aktivnosti.

(2) Prije puštanja u rad postrojenja, uključujući probni rad, za rad postojećih postrojenja, te prije značajne promjene u radu postrojenja namijenjenog obavljanju djelatnosti kojom se mogu prouzročiti industrijske emisije, uključujući postrojenja uređaje za izgaranje loženje, postrojenja za spaljivanje otpada, te postrojenja za suspaljivanje otpada, operater je dužan ishoditi okolišnu dozvolu u skladu s ovim Zakonom i uredbom iz stavka 5. ovoga članka.

(3) Značajna promjena je svaka promjena u prirodi, ili funkcioniranju ili opsegu postrojenja koja dostiže granične vrijednosti utvrđene uredbom iz stavka 5. ovoga članka.

(4) Djelatnosti kojima se mogu prouzročiti industrijske emisije utvrđuju se uredbom iz stavka 5. ovoga članka.

(5) Zahtjev i kriterije za izdavanje okolišne dozvole, način dostavljanja podataka o praćenju emisija u sastavnice okoliša, uvjete kada se za postrojenje moraju utvrditi nove ili izmijeniti i dopuniti tehnike zaštite okoliša navedene u dozvoli, izuzeća od primjene referentnih dokumenata za NRT, način utvrđivanja graničnih vrijednosti emisija, način primjene jednakovrijednih parametara i ostalih tehničkih mjera te izuzeća od primjene istih, određivanje praćenja procesa i industrijskih emisija prema zahtjevima NRT-a, način primjene općih obvezujućih pravila za djelatnosti za koje se ishodi okolišna dozvola, obrasce koji su dio zahtjeva za okolišnu dozvolu, sadržaj Temeljnog izvješća, popis onečišćujućih tvari, kriterije na temelju kojih se utvrđuju NRT, način određivanja NRT-a, te rokove za primjenu NRT-a, i druga pitanja s tim u svezi pobliže uređuje Vlada uredbom.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 9. vrijedi od 15. veljače 2018.

Cilj i svrha izdavanja okolišne dozvole

(1) Okolišna dozvola izdaje se s ciljem cjelovite zaštite okoliša putem integriranog sprječavanja i kontrole onečišćenja, osiguravajući visoku razinu zaštite okoliša i uvjete za sprječavanje značajnog onečišćenja okoliša zbog industrijskih aktivnosti.

(2) Prije puštanja u rad postrojenja, uključujući probni rad, za rad postojećih postrojenja, te prije značajne promjene u radu postrojenja namijenjenog obavljanju djelatnosti kojom se mogu prouzročiti industrijske emisije, uključujući uređaje za loženje, postrojenja za spaljivanje otpada, te postrojenja za suspaljivanje otpada, operater je dužan ishoditi okolišnu dozvolu u skladu s ovim Zakonom i uredbom iz stavka 5. ovoga članka.

(3) Značajna promjena je svaka promjena u prirodi, ili funkcioniranju ili opsegu postrojenja koja dostiže granične vrijednosti utvrđene uredbom iz stavka 5. ovoga članka.

(4) Djelatnosti kojima se mogu prouzročiti industrijske emisije utvrđuju se uredbom iz stavka 5. ovoga članka.

(5) Zahtjev i kriterije za izdavanje okolišne dozvole, način dostavljanja podataka o praćenju emisija u sastavnice okoliša, uvjete kada se za postrojenje moraju utvrditi nove ili izmijeniti i dopuniti tehnike zaštite okoliša navedene u dozvoli, izuzeća od primjene referentnih dokumenata za NRT, način utvrđivanja graničnih vrijednosti emisija, način primjene jednakovrijednih parametara i ostalih tehničkih mjera te izuzeća od primjene istih, određivanje praćenja procesa i industrijskih emisija prema zahtjevima NRT-a, način primjene općih obvezujućih pravila za djelatnosti za koje se ishodi okolišna dozvola, obrasce koji su dio zahtjeva za okolišnu dozvolu, sadržaj Temeljnog izvješća, popis onečišćujućih tvari, kriterije na temelju kojih se utvrđuju NRT, način određivanja NRT-a, te rokove za primjenu NRT-a, i druga pitanja s tim u svezi pobliže uređuje Vlada uredbom.

Članak 96. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

Obveze operatera u vezi s cjelovitom zaštitom okoliša

U svrhu cjelovite zaštite okoliša od štetnih utjecaja djelatnosti koje se obavljaju u postrojenju u smislu članka 95. stavka 1. ovoga Zakona operater je obvezan osigurati da se pri obavljanju djelatnosti u postrojenju:

– poduzimaju sve potrebne i posebnim propisima, odnosno aktima određene mjere radi sprječavanja onečišćenja, a osobito primjenom najboljih raspoloživih tehnika,

– ne uzrokuje znatnije onečišćenje okoliša,

– izbjegava stvaranje i/ili proizvodnja otpada, odnosno da se otpad oporabljuje kada je to tehnički i ekonomski moguće postići, odnosno da se otpad odlaže na način kojim se izbjegavaju ili smanjuju utjecaji na okoliš sukladno hijerarhiji gospodarenja otpadom i načelu blizine prema posebnom propisu,

– učinkovito koristi energija,

– poduzimaju sve nužne i posebnim propisima, odnosno aktima određene mjere kako bi se spriječile nesreće i sanirale njihove posljedice,

– po prestanku rada postrojenja poduzmu sve mjere kako bi se izbjegao rizik onečišćenja okoliša i lokacija postrojenja vratila u zadovoljavajuće stanje, sukladno odredbama članka 111. ovoga Zakona.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 10. vrijedi od 15. veljače 2018.

Obveze operatera u vezi s cjelovitom zaštitom okoliša

U svrhu cjelovite zaštite okoliša od štetnih utjecaja djelatnosti koje se obavljaju u postrojenju u smislu članka 95. stavka 1. ovoga Zakona operater je obvezan osigurati da se pri obavljanju djelatnosti u postrojenju:

– poduzimaju sve potrebne i posebnim propisima, odnosno aktima određene mjere radi sprječavanja onečišćenja, a osobito primjenom najboljih raspoloživih tehnika,

– ne uzrokuje znatnije onečišćenje okoliša,

– izbjegava stvaranje i/ili proizvodnja otpada, odnosno da se otpad oporabljuje kada ako je otpad nastao da je isti prema redoslijedu važnosti pripremljen za ponovnu uporabu, recikliran, oporabljen, odnosno ako je to tehnički i ekonomski moguće nemoguće postići, odnosno da se je otpad odlaže zbrinut na način kojim se izbjegavaju ili smanjuju utjecaji na okoliš sukladno hijerarhiji gospodarenja otpadom i načelu blizine prema posebnom propisu,

– učinkovito koristi energija,

– poduzimaju sve nužne i posebnim propisima, odnosno aktima određene mjere kako bi se spriječile nesreće i sanirale njihove posljedice,

– po prestanku rada postrojenja poduzmu sve mjere kako bi se izbjegao rizik onečišćenja okoliša i lokacija postrojenja vratila u zadovoljavajuće stanje, sukladno odredbama članka 111. ovoga Zakona.

Članak 97. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Nadležnost za rješavanje o zahtjevu za ishođenje okolišne dozvole za postrojenje

(1) O zahtjevu za ishođenje okolišne dozvole za postrojenje rješava Ministarstvo.

(2) Okolišna dozvola se izdaje nakon izdavanja rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš.

(3) Okolišnom dozvolom utvrđuju se mjere zaštite tla, zraka, voda, mora, te ako to lokacija postrojenja uvjetuje, ostalih sastavnica okoliša, u okviru propisanih najboljih raspoloživih tehnika. Sve navedene mjere moraju proizlaziti iz karakteristika tehnoloških procesa opisanih u zahtjevu za izdavanje okolišne dozvole.

(4) Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš predstavlja okvir za donošenje okolišne dozvole.

(5) U postupku ishođenja okolišne dozvole, razmatraju se primjedbe, prijedlozi i mišljenja javnosti i zainteresirane javnosti i rezultati prekograničnih konzultacija ako su bile obvezne sukladno ovom Zakonu.

(6) Za postrojenje se može izdati rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, nakon što Ministarstvo izda za to postrojenje okolišnu dozvolu.

(7) Provjeru rada postrojenja provodi inspekcija zaštite okoliša koordiniranim inspekcijskim nadzorom.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 21. vrijedi od 25. srpnja 2015.

Nadležnost za rješavanje o zahtjevu za ishođenje okolišne dozvole za postrojenje

(1) O zahtjevu za ishođenje okolišne dozvole za postrojenje rješava Ministarstvo.

(2) Okolišna dozvola se izdaje nakon izdavanja rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš.

(3) Okolišnom dozvolom utvrđuju se mjere zaštite tla, zraka, voda, mora, te ako to lokacija postrojenja uvjetuje, ostalih sastavnica okoliša, u okviru propisanih najboljih raspoloživih tehnika. Sve navedene mjere moraju proizlaziti iz karakteristika tehnoloških procesa opisanih u zahtjevu za izdavanje okolišne dozvole.

(4) Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš predstavlja okvir za donošenje okolišne dozvole.

(5) U postupku ishođenja okolišne dozvole, razmatraju se primjedbe, prijedlozi i mišljenja javnosti i zainteresirane javnosti i rezultati prekograničnih konzultacija ako su bile obvezne sukladno ovom Zakonu.

(6) Za postrojenje se može izdati rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, nakon što Ministarstvo izda za to postrojenje okolišnu dozvolu.

(7) Provjeru rada postrojenja provodi inspekcija zaštite okoliša koordiniranim inspekcijskim nadzorom.

(8) Nadležna tijela i/ili osobe koje sudjeluju u postupku ishođenja okolišne dozvole mogu zahtijevati utvrđivanje zahtijevane kakvoće okoliša i prihvatljivosti za sastavnicu okoliša za koju su nadležna ako postupak procjene utjecaja na okoliš nije obvezan prema Zakonu.

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka zahtijevana kakvoća okoliša i prihvatljivost za okoliš utvrđuje se provođenjem odgovarajuće procjene u okviru postupka ishođenja okolišne dozvole sukladno odredbama Zakona i uredbe iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.

Članak 99. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

(1) Zahtjev za ishođenje okolišne dozvole (u daljnjem tekstu: Zahtjev) podnosi se u pisanom obliku i u elektroničkom mediju za pohranu podataka (CD, DVD i sl.).

(2) Zahtjev za ishođenje okolišne dozvole sadrži:

1. podatke o operateru: naziv i sjedište tvrtke, OIB, ime odgovorne osobe, broj telefona i e-mail adresu,

2. za postrojenje i u slučaju značajne promjene postrojenja podaci o lokaciji i zahvatu:

– za lokaciju naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi lokacija zahvata, uključujući i podatke o katastarskoj općini,

– za zahvat točan naziv zahvata s obzirom na djelatnosti utvrđene u uredbi iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona,

3. za postrojenje i u slučaju značajne promjene postrojenja podatke o: ovlašteniku koji je izradio dokumentaciju iz stavka 3. ovoga članka. Podaci o ovlaštenicima iz ove točke dokazuju se preslikom suglasnosti koju je ovlaštenik pribavio od Ministarstva.

(3) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka obvezno se prilaže stručna podloga za ishođenje okolišne dozvole koja obvezno sadrži:

– opis postrojenja i djelatnosti koju operater namjerava obavljati, odnosno obavlja u postrojenju,

– popis sirovina, pomoćnih materijala i drugih tvari, te podaci o energiji koja će se koristiti ili stvarati u postrojenju,

– popis onečišćujućih tvari koje će biti prisutne u postrojenju prema uredbi iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona,

– opis izvora industrijskih emisija iz postrojenja,

– opis stanja lokacije gdje se postrojenje nalazi,

– ako je primjenjivo, Temeljno izvješće iz članka 111. ovoga Zakona

– opis svojstava i količine očekivanih industrijskih emisija iz postrojenja u pojedinu sastavnicu okoliša, kao i identifikacije značajnijih učinaka industrijskih emisija na okoliš,

– opis predložene tehnologije i drugih tehnika sprječavanja ili, gdje to nije moguće, smanjenja industrijskih emisija iz postrojenja,

– opis tehnika za sprječavanje nastajanja otpada i pripremu za ponovo korištenje, ili oporabu otpada nastalog u postrojenju,

– opis ostalih tehnika predviđenih u cilju zadovoljavanja općih načela osnovnih obveza operatera u skladu sa člankom 96. ovoga Zakona,

– opis tehnika predviđenih za praćenje industrijskih emisija u okoliš te

– opis glavnih alternativa predloženim tehnikama, koje je razmotrio operater postrojenja, te ne-tehnički sažetak svih podataka navedenih u podstavcima 1.– 9. ovoga stavka,

– za novo postrojenje, odnosno za značajnu promjenu u radu postrojenja rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš.

(4) Pobliži sadržaj Zahtjeva utvrdit će se uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.

(5) Tehnike iz stavka 3. ovoga članka moraju ispunjavati zahtjeve NRT-a.

(6) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka za novo postrojenje, odnosno za značajnu promjenu u radu postrojenja, obvezno sadrži opis postrojenja prema uredbi iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.

(7) Ako je za rad postrojenja ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisom, odnosno posebnim propisom, osim obveze ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, odnosno obveze procjene utjecaja zahvata na okoliš utvrđena obveza izrade Izvješća o sigurnosti, odnosno obveza ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova, zahtjev, prema posebnom propisu, osim sadržaja propisanog stavcima 2. i 3. ovoga članka, mora sadržavati i odgovarajuće akte i/ili podatke o postupcima koji se odnose na te obveze.

(8) Podnositelj zahtjeva prilikom podnošenja Zahtjeva može zahtijevati i zaštitu podataka koji se odnose na pojedine dijelove Zahtjeva. U tom slučaju, u Zahtjevu izričito mora navesti i označiti dijelove Zahtjeva za koje zahtijeva tajnost podataka. Zahtjev za tajnošću podataka mora obrazložiti razlozima i dokazima prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita poslovne tajne, odnosno zaštita podataka iz razloga nacionalne sigurnosti.

(9) O zahtjevu za tajnošću podataka iz stavka 8. ovoga članka Ministarstvo će odlučiti posebnim zaključkom. Ukoliko Ministarstvo odobri ili djelomično odobri zahtjev za tajnošću podataka, s tim podacima, u skladu s donesenim zaključkom, bit će upoznata samo tijela koja sudjeluju u postupku izdavanja okolišne dozvole. Na omotu spisa označit će se tajnost podataka s naznakom u kojem dijelu podaci podliježu tajnosti.

(10) Ukoliko Ministarstvo utvrdi da zahtjev za tajnošću podataka nije na zakonu osnovan, posebnim rješenjem će zahtjev odbiti. Protiv toga rješenja može se podnijeti prigovor Ministru.

(11) Zahtjev za izdavanjem okolišne dozvole smatrat će se urednim kada sadrži sve ovim Zakonom i uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona propisane priloge.

(12) Ministarstvo o urednom zahtjevu informira javnost i zainteresiranu javnost.

(13) Ako su ispunjeni svi uvjeti propisani ovim Zakonom, Ministarstvo je dužno izdati okolišnu dozvolu u roku od šest mjeseci od dana primitka uredno podnesenog zahtjeva.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 11. vrijedi od 15. veljače 2018.

(1) Zahtjev za ishođenje okolišne dozvole (u daljnjem tekstu: Zahtjev) podnosi se u pisanom obliku i u elektroničkom mediju za pohranu podataka (CD, DVD i sl.).

(2) Zahtjev za ishođenje okolišne dozvole sadrži:

1. podatke o operateru: naziv i sjedište tvrtke, OIB, ime odgovorne osobe, broj telefona i e-mail adresu,

2. za postrojenje i u slučaju značajne promjene postrojenja podaci o lokaciji i zahvatu:

– za lokaciju naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi lokacija zahvata, uključujući i podatke o katastarskoj općini,

– za zahvat točan naziv zahvata s obzirom na djelatnosti utvrđene u uredbi iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona,

3. za postrojenje i u slučaju značajne promjene postrojenja podatke o: ovlašteniku koji je izradio dokumentaciju iz stavka 3. ovoga članka. Podaci o ovlaštenicima iz ove točke dokazuju se preslikom suglasnosti koju je ovlaštenik pribavio od Ministarstva.

(3) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka obvezno se prilaže stručna podloga za ishođenje okolišne dozvole koja obvezno sadrži:

– opis postrojenja i djelatnosti koju operater namjerava obavljati, odnosno obavlja u postrojenju,

– popis sirovina, pomoćnih materijala i drugih tvari, te podaci o energiji koja će se koristiti ili stvarati u postrojenju,

– popis onečišćujućih tvari koje će biti prisutne u postrojenju prema uredbi iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona,

– opis izvora industrijskih emisija iz postrojenja,

– opis stanja lokacije gdje se postrojenje nalazi,

– ako je primjenjivo, Temeljno izvješće iz članka 111. ovoga Zakona

– opis svojstava i količine očekivanih industrijskih emisija iz postrojenja u pojedinu sastavnicu okoliša, kao i identifikacije značajnijih učinaka industrijskih emisija na okoliš,

– opis predložene tehnologije i drugih tehnika sprječavanja ili, gdje to nije moguće, smanjenja industrijskih emisija iz postrojenja,

– opis tehnika za sprječavanje nastajanja otpada i pripremu za ponovo korištenje, ili oporabu otpada nastalog u postrojenju,

– opis ostalih tehnika predviđenih u cilju zadovoljavanja općih načela osnovnih obveza operatera u skladu sa člankom 96. ovoga Zakona,

– opis tehnika predviđenih za praćenje industrijskih emisija u okoliš te

– opis glavnih alternativa predloženim tehnikama, koje je razmotrio operater postrojenja, te

– ne-tehnički sažetak svih podataka navedenih u podstavcima 1.– 9 1. – 12. ovoga stavka,

– za novo postrojenje, odnosno za značajnu promjenu u radu postrojenja rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš.

(4) Pobliži sadržaj Zahtjeva utvrdit će se uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.

(5) Tehnike iz stavka 3. ovoga članka moraju ispunjavati zahtjeve NRT-a.

(6) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka za novo postrojenje, odnosno za značajnu promjenu u radu postrojenja, obvezno sadrži opis postrojenja prema uredbi iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.

(7) Ako je za rad postrojenja ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisom, odnosno posebnim propisom, osim obveze ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, odnosno obveze procjene utjecaja zahvata na okoliš utvrđena obveza izrade Izvješća o sigurnosti, odnosno obveza ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova, zahtjev, prema posebnom propisu, osim sadržaja propisanog stavcima 2. i 3. ovoga članka, mora sadržavati i odgovarajuće akte i/ili podatke o postupcima koji se odnose na te obveze.

(8) Podnositelj zahtjeva prilikom podnošenja Zahtjeva može zahtijevati i zaštitu podataka koji se odnose na pojedine dijelove Zahtjeva. U tom slučaju, u Zahtjevu izričito mora navesti i označiti dijelove Zahtjeva za koje zahtijeva tajnost podataka. Zahtjev za tajnošću podataka mora obrazložiti razlozima i dokazima prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita poslovne tajne, odnosno zaštita podataka iz razloga nacionalne sigurnosti.

(9) O zahtjevu za tajnošću podataka iz stavka 8. ovoga članka Ministarstvo će odlučiti posebnim zaključkom. Ukoliko Ministarstvo odobri ili djelomično odobri zahtjev za tajnošću podataka, s tim podacima, u skladu s donesenim zaključkom, bit će upoznata samo tijela koja sudjeluju u postupku izdavanja okolišne dozvole. Na omotu spisa označit će se tajnost podataka s naznakom u kojem dijelu podaci podliježu tajnosti.

(10) Ukoliko Ministarstvo utvrdi da zahtjev za tajnošću podataka nije na zakonu osnovan, posebnim rješenjem će zahtjev odbiti. Protiv toga rješenja može se podnijeti prigovor Ministru.

(11) Zahtjev za izdavanjem okolišne dozvole smatrat će se urednim kada sadrži sve ovim Zakonom i uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona propisane priloge.

(12) Ministarstvo o urednom zahtjevu informira javnost i zainteresiranu javnost.

(13) Ako su ispunjeni svi uvjeti propisani ovim Zakonom, Ministarstvo je dužno izdati okolišnu dozvolu u roku od šest mjeseci od dana primitka uredno podnesenog zahtjeva.

Članak 103. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

Sadržaj okolišne dozvole i obaveze prema prijelaznim rokovima

(1) Rješenje o okolišnoj dozvoli sadrži:

1. popis djelatnosti u postrojenju koje potpadaju pod obveze iz rješenja,

2. odredbu kojom se utvrđuje da su tehnike kojima se postiže zaštita okoliša utvrđene u obliku knjige koja prileži dozvoli i sastavni je dio dozvole,

3. odredbu o tajnosti podataka u kojoj se navodi koji podaci iz dozvole uključujući izreku (podrazumijeva se i priložena knjiga) i obrazloženje podliježu propisima o tajnosti podataka,

4. odredbu da propisane tehnike za postrojenje priležu unutar knjige iz točke 2. ovoga stavka,

5. rok za razmatranje tehnika iz okolišne dozvole kako je propisano člankom 115. stavkom 1. ovoga Zakona,

6. odredbu da se dozvola upisuje u Očevidnik okolišnih dozvola.

(2) U dozvoli se određuju sljedeće mjere:

1. tehnike vezane za proces u postrojenju:

– procesne tehnike s definiranjem normalnih i neredovnih uvjeta rada uključujući tehnike kod pokretanja i zaustavljanja postrojenja, kvarova, ispuštanja, trenutačnih zaustavljanja postrojenja te konačnog prestanka rada,

– tehnike kontrole i prevencije onečišćenja uključivo održavanje i praćenje tehnika za sprječavanje emisija u vode i tlo, uslijed gospodarenja otpadom i u vezi s korištenjem opasnih tvari u postrojenju,

– gospodarenje otpadom iz postrojenja,

– opis mjera predviđenih za praćenje emisija u okoliš (monitoring), s metodologijom mjerenja, učestalosti mjerenja i vrednovanjem rezultata mjerenja,

– način uklanjanja postrojenja u skladu s budućom namjenom postrojenja,

2. granične vrijednosti emisija za onečišćujuće tvari određene uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona i ostale onečišćujuće tvari (uključujući i odredbe za smanjenje dalekosežnog ili prekograničnog onečišćenja) za:

– industrijske emisije u zrak,

– industrijske emisije u vode, odnosno more,

– industrijske emisije u sustav javne odvodnje,

– industrijske emisije u tlo,

– industrijske emisije buke,

3. mjere koje se primjenjuju izvan postrojenja (ako je potrebno, primjerice: zaštita prirode),

4. obveze izvještavanja javnosti i nadležnih tijela o rezultatima praćenja industrijskih emisija i drugim podacima s kojima se može provjeriti usklađenost s utvrđenim tehnikama iz dozvole sukladno ovome Zakonu.

(3) Granične vrijednosti iz stavka 2. podstavka 2. ovoga članka mogu se dopuniti ili zamijeniti jednakovrijednim parametrima ili tehničkim mjerama, koje osiguravaju jednaku razinu zaštite okoliša.

(4) U slučaju kada se utvrde različite granične vrijednosti emisija od onih koje ne prelaze razine emisije koje su povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, vremenska razdoblja i referentni uvjeti, te rezultati praćenja tih emisija, moraju biti istovjetni vremenskim razdobljima i referentnim uvjetima, te rezultatima praćenja emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama.

(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, operater je dužan dostaviti Agenciji sažetak rezultata praćenja emisije koji omogućava usporedbu s razinama emisije koje su povezane s NRT-om, do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

(6) Ako standardi kakvoće okoliša zahtijevaju strože uvjete kakvoće okoliša od onih koji se mogu postići primjenom NRT-a, odnosno uvjeta propisanih posebnim propisima, u okolišnu dozvolu se moraju uključiti dodatne mjere. Te mjere ne smiju dovesti u pitanje ostale mjere koje se mogu poduzimati s ciljem poštivanja zahtijevanih standarda kakvoće okoliša.

(7) Za postrojenja koja su prema Zakonu o potvrđivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji dobila prijelazne rokove, uz tehnike propisane u okolišnoj dozvoli navode se i rokovi primjene navedenih tehnika.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 12. vrijedio od 15. veljače 2018. do 31. prosinca 2018.

Sadržaj okolišne dozvole i obaveze prema prijelaznim rokovima

(1) Rješenje o okolišnoj dozvoli Okolišna dozvola (u daljnjem tekstu: dozvola), pored ostalog, sadrži:

1. popis djelatnosti u postrojenju koje potpadaju pod obveze iz rješenja dozvole,

2. odredbu kojom se utvrđuje da su tehnike mjere i uvjeti kojima se postiže zaštita okoliša utvrđene u obliku knjige koja prileži dozvoli i sastavni je dio su dozvole,

3. odredbu o tajnosti podataka u kojoj se navodi koji podaci iz dozvole uključujući izreku (podrazumijeva se i priložena knjiga) i obrazloženje podliježu propisima o tajnosti podataka,

4. odredbu da propisane tehnike mjere i uvjeti za postrojenje priležu unutar knjige iz točke 2. ovoga stavka,

5. rok za razmatranje tehnika mjera i uvjeta iz okolišne dozvole kako je propisano člankom 115. stavkom 1. ovoga Zakona,

6. odredbu da se dozvola upisuje u Očevidnik okolišnih dozvola.

(2) U dozvoli se određuju obvezno sljedeće mjere i uvjeti:

1. tehnike vezane mjere i uvjeti vezani za proces u postrojenju:

– procesne tehnike s definiranjem normalnih i neredovnih neredovitih uvjeta rada, uključujući tehnike kod pokretanja i zaustavljanja postrojenja, kvarova, ispuštanja, trenutačnih zaustavljanja postrojenja te konačnog prestanka rada,

– tehnike uvjeti kontrole i prevencije onečišćenja uključivo održavanje i praćenje tehnika za sprječavanje emisija u vode i tlo, uslijed gospodarenja otpadom i u vezi s korištenjem, s odgovarajućim uvjetima kojima se osigurava zaštita tla i podzemnih voda, uvjeti redovnog održavanja i kontrole mjera za prevenciju emisija u tlo i podzemne vode, kao i uvjeti periodičnog praćenja emisija u podzemne vode i tlo uslijed korištenja opasnih tvari u postrojenju, uzimajući u obzir mogućnost takvog onečišćenja,

– gospodarenje uvjeti praćenja i gospodarenja otpadom iz postrojenja,

– opis mjera predviđenih za praćenje emisija u okoliš (monitoring), s metodologijom mjerenja, učestalosti mjerenja i vrednovanjem rezultata mjerenja, te uvjeti za ocjenu poštivanja graničnih vrijednosti emisija, ili upućivanje na primjenjive zahtjeve koji su drugdje navedeni,

– način uklanjanja postrojenja u skladu s budućom namjenom postrojenja,

2. granične vrijednosti emisija za onečišćujuće tvari određene uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona i ostale onečišćujuće tvari (uključujući i odredbe za smanjenje dalekosežnog ili prekograničnog onečišćenja) za:

– industrijske emisije u zrak,

– industrijske emisije u vode, odnosno more,

– industrijske emisije u sustav javne odvodnje,

– industrijske emisije u tlo,

– industrijske emisije buke,

3. mjere koje se primjenjuju izvan postrojenja (ako je potrebno, primjerice: zaštita prirode),

4. obveze izvještavanja javnosti i nadležnih tijela o rezultatima praćenja industrijskih emisija i drugim podacima s kojima se može provjeriti usklađenost s utvrđenim tehnikama mjerama i uvjetima iz dozvole sukladno ovome ovom Zakonu.

(3) Granične vrijednosti iz stavka 2. podstavka 2. ovoga članka mogu se dopuniti ili zamijeniti jednakovrijednim parametrima ili tehničkim mjerama, koje osiguravaju jednaku razinu zaštite okoliša.

(4) U slučaju kada se utvrde različite granične vrijednosti emisija od onih koje ne prelaze razine emisije koje su povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, vremenska razdoblja i referentni uvjeti, te rezultati praćenja tih emisija, moraju biti istovjetni vremenskim razdobljima i referentnim uvjetima, te rezultatima praćenja emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama.

(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, operater je dužan dostaviti Agenciji sažetak rezultata praćenja emisije koji omogućava usporedbu s razinama emisije koje su povezane s NRT-om, do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

(6) Ako standardi kakvoće okoliša zahtijevaju strože uvjete kakvoće okoliša od onih koji se mogu postići primjenom NRT-a, odnosno uvjeta propisanih posebnim propisima, u okolišnu dozvolu se moraju uključiti dodatne mjere. Te mjere ne smiju dovesti u pitanje ostale mjere koje se mogu poduzimati s ciljem poštivanja zahtijevanih standarda kakvoće okoliša.

(7) Za postrojenja koja su prema Zakonu o potvrđivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji dobila prijelazne rokove, uz tehnike mjere i uvjete propisane u okolišnoj dozvoli navode se i rokovi primjene navedenih tehnika mjera i uvjeta.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 30. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Sadržaj okolišne dozvole i obaveze prema prijelaznim rokovima

(1) Okolišna dozvola (u daljnjem tekstu: dozvola), pored ostalog, sadrži:

1. popis djelatnosti u postrojenju koje potpadaju pod obveze iz dozvole,

2. odredbu kojom se utvrđuje da su mjere i uvjeti kojima se postiže zaštita okoliša utvrđene u obliku knjige koja prileži dozvoli i dio su dozvole,

3. odredbu o tajnosti podataka u kojoj se navodi koji podaci iz dozvole uključujući izreku (podrazumijeva se i priložena knjiga) i obrazloženje podliježu propisima o tajnosti podataka,

4. odredbu da propisane mjere i uvjeti za postrojenje priležu unutar knjige iz točke 2. ovoga stavka,

5. rok za razmatranje mjera i uvjeta iz dozvole kako je propisano člankom 115. stavkom 1. ovoga Zakona,

6. odredbu da se dozvola upisuje u Očevidnik okolišnih dozvola.

(2) U dozvoli se određuju obvezno sljedeće mjere i uvjeti:

1. mjere i uvjeti vezani za proces u postrojenju:

– procesne tehnike s definiranjem normalnih i neredovitih uvjeta rada, uključujući tehnike kod pokretanja i zaustavljanja postrojenja, kvarova, ispuštanja, trenutačnih zaustavljanja postrojenja te konačnog prestanka rada,

– uvjeti kontrole i prevencije onečišćenja, s odgovarajućim uvjetima kojima se osigurava zaštita tla i podzemnih voda, uvjeti redovnog održavanja i kontrole mjera za prevenciju emisija u tlo i podzemne vode, kao i uvjeti periodičnog praćenja emisija u podzemne vode i tlo uslijed korištenja opasnih tvari u postrojenju, uzimajući u obzir mogućnost takvog onečišćenja,

– uvjeti praćenja i gospodarenja otpadom iz postrojenja,

– opis mjera predviđenih za praćenje emisija u okoliš (monitoring), s metodologijom mjerenja, učestalosti mjerenja i vrednovanjem rezultata mjerenja, te uvjeti za ocjenu poštivanja graničnih vrijednosti emisija, ili upućivanje na primjenjive zahtjeve koji su drugdje navedeni,

– način uklanjanja postrojenja u skladu s budućom namjenom postrojenja,

2. granične vrijednosti emisija za onečišćujuće tvari određene uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona i ostale onečišćujuće tvari (uključujući i odredbe za smanjenje dalekosežnog ili prekograničnog onečišćenja) za:

– industrijske emisije u zrak,

– industrijske emisije u vode, odnosno more,

– industrijske emisije u sustav javne odvodnje,

– industrijske emisije u tlo,

– industrijske emisije buke,

3. mjere koje se primjenjuju izvan postrojenja (ako je potrebno, primjerice: zaštita prirode),

4. obveze izvještavanja javnosti i nadležnih tijela o rezultatima praćenja industrijskih emisija i drugim podacima s kojima se može provjeriti usklađenost s utvrđenim mjerama i uvjetima iz dozvole sukladno ovom Zakonu.

(3) Granične vrijednosti iz stavka 2. podstavka 2. ovoga članka mogu se dopuniti ili zamijeniti jednakovrijednim parametrima ili tehničkim mjerama, koje osiguravaju jednaku razinu zaštite okoliša.

(4) U slučaju kada se utvrde različite granične vrijednosti emisija od onih koje ne prelaze razine emisije koje su povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, vremenska razdoblja i referentni uvjeti, te rezultati praćenja tih emisija, moraju biti istovjetni vremenskim razdobljima i referentnim uvjetima, te rezultatima praćenja emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama.

(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, operater je dužan dostaviti Agenciji Ministarstvu sažetak rezultata praćenja emisije koji omogućava usporedbu s razinama emisije koje su povezane s NRT-om, do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

(6) Ako standardi kakvoće okoliša zahtijevaju strože uvjete kakvoće okoliša od onih koji se mogu postići primjenom NRT-a, odnosno uvjeta propisanih posebnim propisima, u okolišnu dozvolu se moraju uključiti dodatne mjere. Te mjere ne smiju dovesti u pitanje ostale mjere koje se mogu poduzimati s ciljem poštivanja zahtijevanih standarda kakvoće okoliša.

(7) Za postrojenja koja su prema Zakonu o potvrđivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji dobila prijelazne rokove, uz mjere i uvjete propisane u dozvoli navode se i rokovi primjene navedenih mjera i uvjeta.

Članak 109. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Obveze operatera nakon pribavljene okolišne dozvole

(1) Operater za čije postrojenje je u skladu s ovim Zakonom izdana okolišna dozvola, obvezan je Agenciji dostavljati podatke o rezultatima praćenja emisija u tlo, zrak, vode, more te druge sastavnice okoliša sukladno propisanim obvezama o izvješćivanju, te dodatnim zahtjevima za dostavu i praćenje podataka koji su određeni okolišnom dozvolom, te bez odgađanja prijaviti inspekciji zaštite okoliša svaki nepredviđeni događaj u postrojenju ili djelovanje u okolišu, koji bitno utječu na okoliš.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se do 1. ožujka tekuće godine za proteklu godinu, osim podataka za koje je u stavku 1. ovoga članka propisana dostava informacije bez odgađanja.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 31. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Obveze operatera nakon pribavljene okolišne dozvole

(1) Operater za čije postrojenje je u skladu s ovim Zakonom izdana okolišna dozvola, obvezan je Agenciji Ministarstvu dostavljati podatke o rezultatima praćenja emisija u tlo, zrak, vode, more te druge sastavnice okoliša sukladno propisanim obvezama o izvješćivanju, te dodatnim zahtjevima za dostavu i praćenje podataka koji su određeni okolišnom dozvolom, te bez odgađanja prijaviti inspekciji zaštite okoliša svaki nepredviđeni događaj u postrojenju ili djelovanje u okolišu, koji bitno utječu na okoliš.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se do 1. ožujka tekuće godine za proteklu godinu, osim podataka za koje je u stavku 1. ovoga članka propisana dostava informacije bez odgađanja.

Članak 111. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

Temeljno izvješće i zatvaranje postrojenja na određenoj lokaciji

(1) Ministarstvo okolišnom dozvolom utvrđuje uvjete u svezi zatvaranja postrojenja kako bi se osigurala sukladnost vezano za obveze operatera prema odredbama ovoga članka u vezi s konačnim prestankom aktivnosti u postrojenju na odgovarajućoj lokaciji.

(2) Kada djelatnost koja se obavlja u postrojenju uključuje uporabu, proizvodnju ili ispuštanje opasnih tvari u smislu ovoga Zakona, te može prouzročiti onečišćenja tla i podzemnih voda, operater je dužan izraditi i dostaviti Ministarstvu Temeljno izvješće prije ishođenja okolišne dozvole, odnosno njezinih izmjena i dopuna.

(3) Temeljno izvješće sadrži podatke potrebne za utvrđivanje stanja tla i podzemnih voda, kako bi se mogla izraditi količinska usporedba sa stanjem tijekom i nakon konačnog prestanka djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Obvezni dio sadržaja temeljnog izvješća određuje Vlada uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.

(5) Nakon konačnog prestanka aktivnosti, operater je dužan procijeniti stanje onečišćenja tla i podzemnih voda uzrokovano opasnim tvarima koje je postrojenje koristilo, proizvelo ili ispustilo. Ako je postrojenje uzrokovalo značajno onečišćenje tla ili podzemnih voda opasnim tvarima u usporedbi sa stanjem koje je utvrđeno u Temeljnom izvješću, operater je dužan poduzeti potrebne mjere za otklanjanje tog onečišćenja kako bi se lokacija vratila u stanje utvrđeno tim izvješćem vodeći računa o tehničkoj izvodivosti takvih mjera.

(6) Ukoliko u slučaju iz stavka 5. ovoga članka onečišćenje tla i podzemnih voda predstavlja značajan rizik za zdravlje ljudi ili za okoliš kao rezultat dozvoljenih aktivnosti koje je operater provodio prije nego što je okolišna dozvola za postrojenje prvi put izmijenjena i/ili dopunjena, odnosno izdana nova okolišna dozvola, operater je dužan poduzeti bez odgađanja, potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja nađenih opasnih tvari, uzimajući u obzir stanje lokacije iz članka 99. stavka 3. podstavka 5. ovoga Zakona.

(7) Kada operater nema obvezu izrade Temeljnog izvješća iz stavka 2. ovoga članka, dužan je, nakon konačnog prestanka aktivnosti u postrojenju, poduzeti potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja opasnih tvari na lokaciji postrojenja, kako bi lokacija, uzimajući u obzir sadašnju ili odobrenu buduću namjenu prestala predstavljati rizik za zdravlje ljudi ili okoliš, zbog onečišćenja tla i podzemnih voda nastalih kao rezultat dozvoljenih aktivnosti, te vodeći računa o stanju lokacije utvrđenoj u skladu sa člankom 99. stavkom 3. podstavkom 4. ovoga Zakona.

(8) Uz uvjete propisane stavkom 2. ovoga članka Temeljno izvješće za postrojenja dužni su izraditi operateri postrojenja koja uključuju opasne tvari prema obvezi izrade Izvješća o sigurnosti iz članka 122. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno obvezi sukladno posebnim propisima kojima se dopušta uporaba, proizvodnja ili ispuštanje opasnih tvari.

(9) Operater je dužan ishoditi suglasnost Ministarstva na Temeljno izvješće iz stavka 2. ovoga članka.

(10) Suglasnost iz stavka 9. ovoga članka nije upravni akt. Sadržaj i način podnošenja zahtjeva za ishođenje suglasnosti propisat će se uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.

(11) Ako Ministarstvo na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz stavka 10. ovoga članka nije na zakonu osnovan, posebnim će rješenjem zahtjev odbiti.

(12) Protiv rješenja iz stavka 11. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 13. vrijedio od 15. veljače 2018. do 31. prosinca 2018.

Temeljno izvješće i zatvaranje postrojenja na određenoj lokaciji

(1) Ministarstvo okolišnom dozvolom utvrđuje uvjete u svezi zatvaranja postrojenja kako bi se osigurala sukladnost vezano za obveze operatera prema odredbama ovoga članka u vezi s konačnim prestankom aktivnosti u postrojenju na odgovarajućoj lokaciji.

(2) Kada djelatnost koja se obavlja u postrojenju uključuje uporabu, proizvodnju ili ispuštanje opasnih tvari u smislu ovoga Zakona, te može prouzročiti onečišćenja tla i podzemnih voda, operater je dužan izraditi i dostaviti Ministarstvu Temeljno izvješće prije ishođenja okolišne dozvole, odnosno njezinih izmjena i dopuna.

(3) Temeljno izvješće sadrži podatke potrebne za utvrđivanje stanja tla i podzemnih voda, kako bi se mogla izraditi količinska usporedba sa stanjem tijekom i nakon konačnog prestanka djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Obvezni dio sadržaja temeljnog izvješća određuje Vlada uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.

(5) Nakon konačnog prestanka aktivnosti, operater je dužan procijeniti stanje onečišćenja tla i podzemnih voda uzrokovano opasnim tvarima koje je postrojenje koristilo, proizvelo ili ispustilo. Ako je postrojenje uzrokovalo značajno onečišćenje tla ili podzemnih voda opasnim tvarima u usporedbi sa stanjem koje je utvrđeno u Temeljnom izvješću, operater je dužan poduzeti potrebne mjere za otklanjanje tog onečišćenja kako bi se lokacija vratila u stanje utvrđeno tim izvješćem vodeći računa o tehničkoj izvodivosti takvih mjera.

(6) Ukoliko u slučaju iz stavka 5. ovoga članka onečišćenje tla i podzemnih voda predstavlja značajan rizik za zdravlje ljudi ili za okoliš kao rezultat dozvoljenih aktivnosti koje je operater provodio prije nego što je okolišna dozvola za postrojenje prvi put izmijenjena i/ili dopunjena, odnosno izdana nova okolišna dozvola, operater je dužan poduzeti bez odgađanja, potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja nađenih opasnih tvari, uzimajući u obzir stanje lokacije iz članka 99. stavka 3. podstavka 5. ovoga Zakona.

(7) Kada operater nema obvezu izrade Temeljnog izvješća iz stavka 2. ovoga članka, dužan je, nakon konačnog prestanka aktivnosti u postrojenju, poduzeti potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja opasnih tvari na lokaciji postrojenja, kako bi lokacija, uzimajući u obzir sadašnju ili odobrenu buduću namjenu prestala predstavljati rizik za zdravlje ljudi ili okoliš, zbog onečišćenja tla i podzemnih voda nastalih kao rezultat dozvoljenih aktivnosti, te vodeći računa o stanju lokacije utvrđenoj u skladu sa člankom 99. stavkom 3. podstavkom 4. ovoga Zakona.

(8) Operater je u obvezi dostaviti Ministarstvu relevantne podatke o mjerama koje je poduzeo nakon konačnog prestanka aktivnosti u skladu sa stavcima 5., 6. i 7. ovoga članka, a koje Ministarstvo objavljuje na svojim internetskim stranicama.

(9) Uz uvjete propisane stavkom 2. ovoga članka Temeljno izvješće za postrojenja dužni su izraditi operateri postrojenja koja uključuju opasne tvari prema obvezi izrade Izvješća o sigurnosti iz članka 122. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno obvezi sukladno posebnim propisima kojima se dopušta uporaba, proizvodnja ili ispuštanje opasnih tvari.

(10) Operater je dužan ishoditi suglasnost Ministarstva na Temeljno izvješće iz stavka 2. ovoga članka.

(11) Suglasnost iz stavka 9. ovoga članka nije upravni akt. Sadržaj i način podnošenja zahtjeva za ishođenje suglasnosti propisat će se uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.

(12) Ako Ministarstvo na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz stavka 10. ovoga članka nije na zakonu osnovan, posebnim će rješenjem zahtjev odbiti.

(13) Protiv rješenja iz stavka 11. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 32. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Temeljno izvješće i zatvaranje postrojenja na određenoj lokaciji

(1) Ministarstvo okolišnom dozvolom utvrđuje uvjete u svezi zatvaranja postrojenja kako bi se osigurala sukladnost vezano za obveze operatera prema odredbama ovoga članka u vezi s konačnim prestankom aktivnosti u postrojenju na odgovarajućoj lokaciji.

(2) Kada djelatnost koja se obavlja u postrojenju uključuje uporabu, proizvodnju ili ispuštanje opasnih tvari u smislu ovoga Zakona, te može prouzročiti onečišćenja tla i podzemnih voda, operater je dužan izraditi i dostaviti Ministarstvu Temeljno izvješće prije ishođenja okolišne dozvole, odnosno njezinih izmjena i dopuna.

(3) Temeljno izvješće sadrži podatke potrebne za utvrđivanje stanja tla i podzemnih voda, kako bi se mogla izraditi količinska usporedba sa stanjem tijekom i nakon konačnog prestanka djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Obvezni dio sadržaja temeljnog izvješća određuje Vlada uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.

(5) Nakon konačnog prestanka aktivnosti, operater je dužan procijeniti stanje onečišćenja tla i podzemnih voda uzrokovano opasnim tvarima koje je postrojenje koristilo, proizvelo ili ispustilo. Ako je postrojenje uzrokovalo značajno onečišćenje tla ili podzemnih voda opasnim tvarima u usporedbi sa stanjem koje je utvrđeno u Temeljnom izvješću, operater je dužan poduzeti potrebne mjere za otklanjanje tog onečišćenja kako bi se lokacija vratila u stanje utvrđeno tim izvješćem vodeći računa o tehničkoj izvodivosti takvih mjera.

(6) Ukoliko u slučaju iz stavka 5. ovoga članka onečišćenje tla i podzemnih voda predstavlja značajan rizik za zdravlje ljudi ili za okoliš kao rezultat dozvoljenih aktivnosti koje je operater provodio prije nego što je okolišna dozvola za postrojenje prvi put izmijenjena i/ili dopunjena, odnosno izdana nova okolišna dozvola, operater je dužan poduzeti bez odgađanja, potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja nađenih opasnih tvari, uzimajući u obzir stanje lokacije iz članka 99. stavka 3. podstavka 5. ovoga Zakona.

(7) Kada operater nema obvezu izrade Temeljnog izvješća iz stavka 2. ovoga članka, dužan je, nakon konačnog prestanka aktivnosti u postrojenju, poduzeti potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja opasnih tvari na lokaciji postrojenja, kako bi lokacija, uzimajući u obzir sadašnju ili odobrenu buduću namjenu prestala predstavljati rizik za zdravlje ljudi ili okoliš, zbog onečišćenja tla i podzemnih voda nastalih kao rezultat dozvoljenih aktivnosti, te vodeći računa o stanju lokacije utvrđenoj u skladu sa člankom 99. stavkom 3. podstavkom 4. ovoga Zakona.

(8) Operater je u obvezi dostaviti Ministarstvu relevantne podatke o mjerama koje je poduzeo nakon konačnog prestanka aktivnosti u skladu sa stavcima 5., 6. i 7. ovoga članka, a koje Ministarstvo objavljuje na svojim internetskim stranicama.

(9) Uz uvjete propisane stavkom 2. ovoga članka Temeljno izvješće za postrojenja dužni su izraditi operateri postrojenja koja uključuju opasne tvari prema obvezi izrade Izvješća o sigurnosti iz članka 122. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno obvezi sukladno posebnim propisima kojima se dopušta uporaba, proizvodnja ili ispuštanje opasnih tvari.

(9) Operater je dužan ishoditi suglasnost Ministarstva na Temeljno izvješće iz stavka 2. ovoga članka.

(10) Suglasnost iz stavka 9. ovoga članka nije upravni akt. Sadržaj i način podnošenja zahtjeva za ishođenje suglasnosti propisat će se uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.

(11) Ako Ministarstvo na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz stavka 10. ovoga članka nije na zakonu osnovan, posebnim će rješenjem zahtjev odbiti.

(12) Protiv rješenja iz stavka 11. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 112. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) Zaključci o NRT-u predstavljaju temeljni dokument za utvrđivanje uvjeta okolišne dozvole.

(2) Granične vrijednosti industrijskih emisija, jednakovrijedni parametri i tehničke mjere temelje se na NRT-u, bez nametanja operateru uporabe bilo koje pojedine tehnike ili posebne tehnologije.

(3) Ako se utvrđivanje uvjeta okolišne dozvole provodi s NRT-om koje nisu opisane niti u jednom od postojećih zaključaka o NRT-u ili se ti zaključci ne odnose na sve potencijalne učinke koje djelatnost ili proces imaju na okoliš, utvrđivanje NRT-a provodi se sukladno:

– kriterijima iz posebnog propisa,

– kriterijima propisanim ovim Zakonom i uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona uz obvezno saslušanje operatera.

(4) Ako su NRT-e određene sukladno stavku 3. podstavku 1. ovoga članka, a ne sadrže razine industrijskih emisija koje su povezane s NRT-om, primjenjuju se tehnike koje osiguravaju razinu zaštite koju bi osiguravale tehnike opisane u zaključcima o NRT-u.

(5) Ministarstvo, iznimno može odrediti više granične vrijednosti industrijskih emisija u slučaju kada postizanje razina industrijskih emisija koje su povezane s NRT–om iz zaključaka o NRT-u uzrokuje nerazmjerno visoke troškove u usporedbi s koristima za okoliš, zbog:

– geografskog položaja ili uvjeta okoliša na predmetnoj lokaciji, te

– tehničkih karakteristika postrojenja.

(6) U okolišnoj dozvoli moraju se obrazložiti razlozi za primjenu stavka 5. ovoga članka, koji uključuju rezultate odgovarajuće procjene, koja se provodi radi utvrđivanja prihvatljivosti za okoliš odstupanja razine emisije.

(7) Granične vrijednosti industrijskih emisija koje su utvrđene u skladu sa stavkom 5. podstavkom 1. ovoga članka ne smiju prelaziti granične vrijednosti utvrđene posebnim propisima, uključujući propisane iznimke.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 22. vrijedi od 25. srpnja 2015.

(1) Zaključci o NRT-u predstavljaju temeljni dokument za utvrđivanje uvjeta okolišne dozvole.

(2) Granične vrijednosti industrijskih emisija, jednakovrijedni parametri i tehničke mjere temelje se na NRT-u, bez nametanja operateru uporabe bilo koje pojedine tehnike ili posebne tehnologije.

(3) Ako se utvrđivanje uvjeta okolišne dozvole provodi s NRT-om koje nisu opisane propisane niti u jednom od postojećih zaključaka o NRT-u ili se ti zaključci ne odnose na sve potencijalne učinke koje djelatnost ili proces imaju na okoliš, utvrđivanje NRT-a provodi se sukladno: – kriterijima propisanim ovim Zakonom i uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona uz obvezno saslušanje operatera.

– kriterijima iz posebnog propisa,

(4) Ako su NRT-e određene sukladno stavku 3. podstavku 1. ovoga članka, a ne sadrže razine industrijskih emisija koje su povezane s NRT-om, primjenjuju se tehnike koje osiguravaju razinu zaštite koju bi osiguravale tehnike opisane u zaključcima o NRT-u.

(5) Ministarstvo, iznimno može odrediti više granične vrijednosti industrijskih emisija u slučaju kada postizanje razina industrijskih emisija koje su povezane s NRT–om iz zaključaka o NRT-u uzrokuje nerazmjerno visoke troškove u usporedbi s koristima za okoliš, zbog:

– geografskog položaja ili uvjeta okoliša na predmetnoj lokaciji, te

– tehničkih karakteristika postrojenja.

(6) U okolišnoj dozvoli moraju se obrazložiti razlozi za primjenu stavka 5. ovoga članka, koji uključuju rezultate odgovarajuće procjene, koja se provodi radi utvrđivanja prihvatljivosti za okoliš odstupanja razine emisije.

(7) Granične vrijednosti industrijskih emisija koje su utvrđene u skladu sa stavkom 5. podstavkom 1. ovoga članka ne smiju prelaziti granične vrijednosti utvrđene posebnim propisima, uključujući propisane iznimke.

Članak 114. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) Ministarstvo svakih pet godina, po službenoj dužnosti, razmatra, te ukoliko je potrebno, posebnim rješenjem mijenja i/ili dopunjava, okolišnu dozvolu, a osobito kada:

– je onečišćenje koje uzrokuje postrojenje takvog značaja da je potrebno razmotriti granične vrijednosti industrijskih emisija utvrđene izdanom okolišnom dozvolom i u svrhu učinkovite zaštite okoliša utvrditi nove granične vrijednosti emisija,

– bitne promjene u NRT-u omogućuju značajno smanjenje emisija, bez nametanja većih troškova,

– sigurnosni uvjeti rada u postrojenju nalažu uporabu drugih raspoloživih i dostupnih tehnika,

– to nalaže usklađivanje sa zakonom, odnosno s europskim i/ili međunarodnim propisima,

– je potrebno usklađenje s novonastalim standardom kakvoće okoliša.

(2) Na zahtjev Ministarstva, operater je dužan dostaviti sve podatke potrebne za ponovno razmatranje uvjeta okolišne dozvole u smislu stavka 1. ovoga članka, uključujući rezultate praćenja industrijskih emisija i ostale podatke koji omogućuju usporedbu rada postrojenja s NRT-om opisanim u primjenjivim zaključcima o NRT-u i s razinama industrijskih emisija koje su povezane s NRT-om.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo mora koristiti podatke nastale praćenjem i/ili utvrđene inspekcijskim nadzorom.

(4) Ministarstvo, po službenoj dužnosti razmatra, te ukoliko je potrebno, posebnim rješenjem mijenja i/ili dopunjuje okolišnu dozvolu u slučaju kada postrojenje nije obuhvaćeno nijednim od zaključaka o NRT-u, ukoliko razvoj NRT-a omogućava značajno smanjenje industrijskih emisija, odnosno u slučaju iz članka 107. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Na postupak izmjene i dopune okolišne dozvole iz stavka 4. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na podnošenje zahtjeva i postupak izdavanja okolišne dozvole.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 23. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 14. veljače 2018.

(1) Ministarstvo svakih pet godina, po službenoj dužnosti, razmatra, te ukoliko je potrebno, posebnim rješenjem mijenja i/ili dopunjava, okolišnu dozvolu, a osobito kada:

– je onečišćenje koje uzrokuje postrojenje takvog značaja da je potrebno razmotriti granične vrijednosti industrijskih emisija utvrđene izdanom okolišnom dozvolom i u svrhu učinkovite zaštite okoliša utvrditi nove granične vrijednosti emisija,

– bitne promjene u NRT-u omogućuju značajno smanjenje emisija, bez nametanja većih troškova,

– sigurnosni uvjeti rada u postrojenju nalažu uporabu drugih raspoloživih i dostupnih tehnika,

– to nalaže usklađivanje sa zakonom, odnosno s europskim i/ili međunarodnim propisima,

– je potrebno usklađenje s novonastalim standardom kakvoće okoliša.

(2) Na zahtjev Ministarstva, operater je dužan dostaviti sve podatke potrebne za ponovno razmatranje uvjeta okolišne dozvole u smislu stavka 1. ovoga članka, uključujući rezultate praćenja industrijskih emisija i ostale podatke koji omogućuju usporedbu rada postrojenja s NRT-om opisanim u primjenjivim zaključcima o NRT-u i s razinama industrijskih emisija koje su povezane s NRT-om.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo mora koristiti podatke nastale praćenjem i/ili utvrđene inspekcijskim nadzorom.

(4) Ministarstvo, po službenoj dužnosti razmatra, te ukoliko je potrebno, posebnim rješenjem mijenja i/ili dopunjuje okolišnu dozvolu u slučaju kada postrojenje nije obuhvaćeno nijednim od zaključaka o NRT-u, ukoliko razvoj NRT-a omogućava značajno smanjenje industrijskih emisija, odnosno u slučaju iz članka 107. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Na postupak izmjene i dopune okolišne dozvole iz stavka 4. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na podnošenje zahtjeva i postupak izdavanja okolišne dozvole.

(6) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i na rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša koja su izdana prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 110/07.).

NN 12/2018 izmijenjen člankom 14. vrijedi od 15. veljače 2018.

(1) Ministarstvo svakih pet deset godina, po službenoj dužnosti, razmatra, te ukoliko ako je potrebno, posebnim rješenjem mijenja i/ili dopunjava dozvolu. Neovisno od roka po službenoj dužnosti, okolišnu Ministarstvo obvezno razmatra dozvolu, a osobito u slučajevima kada:

– je onečišćenje koje uzrokuje postrojenje takvog značaja da je potrebno razmotriti granične vrijednosti industrijskih emisija utvrđene izdanom okolišnom dozvolom i u svrhu učinkovite zaštite okoliša utvrditi nove granične vrijednosti emisija,

– bitne promjene u NRT-u omogućuju značajno smanjenje emisija, bez nametanja većih troškova postrojenje nije obuhvaćeno nijednim od zaključaka o NRT-u, ako razvoj NRT-a omogućava značajno smanjenje industrijskih emisija, odnosno u slučaju iz članka 107. stavka 1. ovoga Zakona,

– sigurnosni uvjeti rada u postrojenju nalažu uporabu drugih raspoloživih i dostupnih tehnika,

– to nalaže usklađivanje sa zakonom s ovim Zakonom, odnosno s europskim i/ili međunarodnim propisima,

– je potrebno usklađenje s novonastalim standardom kakvoće okoliša.

(2) Šest mjeseci prije isteka roka za razmatranje uvjeta dozvole iz stavka 1. ovog članka operater dostavlja obavijest Ministarstvu o isteku tog roka.

(3) Na zahtjev Ministarstva, operater je dužan dostaviti sve podatke potrebne za ponovno razmatranje uvjeta okolišne dozvole u smislu stavka 1. ovoga članka, uključujući rezultate praćenja industrijskih emisija i ostale podatke koji omogućuju usporedbu rada postrojenja s NRT-om opisanim u primjenjivim zaključcima o NRT-u i s razinama industrijskih emisija koje su povezane s NRT-om, za slučaj da postrojenje nije obuhvaćeno nijednim od zaključaka o NRT-u.

(4) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo mora koristiti podatke nastale praćenjem i/ili utvrđene inspekcijskim nadzorom.

(4) Ministarstvo, po službenoj dužnosti razmatra, te ukoliko je potrebno, posebnim rješenjem mijenja i/ili dopunjuje okolišnu dozvolu u slučaju kada postrojenje nije obuhvaćeno nijednim od zaključaka o NRT-u, ukoliko razvoj NRT-a omogućava značajno smanjenje industrijskih emisija, odnosno u slučaju iz članka 107. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Na postupak izmjene i dopune okolišne dozvole iz stavka 4 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na podnošenje zahtjeva i postupak izdavanja okolišne dozvole.

(6) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i na rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša koja su izdana prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 110/07.).

Članak 115. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) U roku od četiri godine od dana objavljivanja odluke o zaključcima o NRT-u na službenim stranicama Europske unije, a koji se odnosi na glavnu djelatnost postrojenja, Ministarstvo po službenoj dužnosti razmatra, i po potrebi posebnim rješenjem mijenja i/ili dopunjava okolišnu dozvolu kojom usklađuje uvjete za rad postrojenja, postrojenja za izgaranje, odnosno postrojenja za spaljivanje i suspaljivanje otpada s tom odlukom.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo primjenjuje nove, odnosno izmijenjene zaključke o NRT-u koji se odnose na postrojenje, objavljene od izvršnosti dozvole, posljednjih izmjena i/ili dopuna, odnosno razmatranja.

(3) Na postupak izmjene i dopune okolišne dozvole iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na podnošenje zahtjeva i postupak izdavanja okolišne dozvole.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 24. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 14. veljače 2018.

(1) U roku od četiri godine od dana objavljivanja odluke o zaključcima o NRT-u na službenim stranicama Europske unije, a koji se odnosi na glavnu djelatnost postrojenja, Ministarstvo po službenoj dužnosti razmatra, i po potrebi posebnim rješenjem mijenja i/ili dopunjava okolišnu dozvolu kojom usklađuje uvjete za rad postrojenja, postrojenja uređaja za izgaranje loženje, odnosno postrojenja za spaljivanje i suspaljivanje otpada s tom odlukom.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo primjenjuje nove, odnosno izmijenjene zaključke o NRT-u koji se odnose na postrojenje, objavljene od izvršnosti dozvole, posljednjih izmjena i/ili dopuna, odnosno razmatranja.

(3) Na postupak izmjene i dopune okolišne dozvole iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na podnošenje zahtjeva i postupak izdavanja okolišne dozvole.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 15. vrijedi od 15. veljače 2018.

(1) U roku od četiri godine od dana objavljivanja odluke o zaključcima o NRT-u na službenim stranicama Europske unije, a koji se odnosi na glavnu djelatnost postrojenja, Ministarstvo po službenoj dužnosti razmatra, i po potrebi posebnim rješenjem mijenja i/ili dopunjava okolišnu dozvolu kojom usklađuje uvjete za rad postrojenja, uređaja za loženje, odnosno postrojenja za spaljivanje i suspaljivanje otpada s tom odlukom.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo primjenjuje nove, odnosno izmijenjene zaključke o NRT-u koji se odnose na postrojenje, objavljene od izvršnosti dozvole, posljednjih izmjena i/ili dopuna, odnosno razmatranja.

(3) Na postupak izmjene i dopune okolišne dozvole iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na podnošenje zahtjeva i postupak izdavanja okolišne dozvole.

Članak 116. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

Postupanje operatera u slučaju nezgode ili nesreće koja značajno utječe na okoliš

U slučaju nezgode ili nesreće koja značajno utječe na okoliš operater je dužan:

– bez odgađanja obavijesti Ministarstvo, odnosno tijelo nadležno za pojedinu sastavnicu okoliša

– poduzeti mjere za ograničavanje posljedica za okoliš i za sprječavanje mogućih nezgoda i nesreća;

– poduzeti mjere koje odrede nadležna tijela kako bi se ograničile posljedice za okoliš i spriječile moguće daljnje nezgode ili nesreće.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 16. vrijedi od 15. veljače 2018.

Postupanje operatera u slučaju nezgode ili nesreće koja značajno utječe na okoliš

U slučaju nezgode ili nesreće koja značajno utječe na okoliš operater je dužan:

– bez odgađanja obavijesti Ministarstvo, odnosno tijelo nadležno za pojedinu sastavnicu okoliša

– bez odgađanja poduzeti mjere za ograničavanje posljedica za okoliš i za sprječavanje mogućih nezgoda i nesreća;,

– poduzeti mjere koje odrede nadležna tijela kako bi se ograničile posljedice za okoliš i spriječile moguće daljnje nezgode ili nesreće.

Članak 117. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Postupanje operatera u slučaju nesukladnosti rada postrojenja s okolišnom dozvolom

(1) U slučaju nesukladnosti rada postrojenja s uvjetima okolišne dozvole operater mora:

– bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo, odnosno tijelo nadležno za pojedinu sastavnicu okoliša,

– bez odgađanja poduzeti mjere potrebne kako bi postrojenje svoj rad uskladilo s okolišnom dozvolom u najkraćem mogućem roku,

– poduzeti sve odgovarajuće dopunske mjere koje Ministarstvo smatra potrebnima kako bi se uskladio rad postrojenja s okolišnom dozvolom.

(2) Ako povreda uvjeta dozvole predstavlja neposrednu opasnost za zdravlje ljudi ili ako prijeti uzrokovanjem neposrednog značajnog štetnog učinka na okoliš postrojenje, postrojenje za izgaranje, postrojenje za spaljivanje otpada, postrojenje za suspaljivanje otpada ili njihovog odgovarajućeg dijela mora prestati s radom do ponovnog postizanja sukladnosti rada prema uvjetima okolišne dozvole.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 25. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 14. veljače 2018.

Postupanje operatera u slučaju nesukladnosti rada postrojenja s okolišnom dozvolom

(1) U slučaju nesukladnosti rada postrojenja s uvjetima okolišne dozvole operater mora:

– bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo, odnosno tijelo nadležno za pojedinu sastavnicu okoliša,

– bez odgađanja poduzeti mjere potrebne kako bi postrojenje svoj rad uskladilo s okolišnom dozvolom u najkraćem mogućem roku,

– poduzeti sve odgovarajuće dopunske mjere koje Ministarstvo smatra potrebnima kako bi se uskladio rad postrojenja s okolišnom dozvolom.

(2) Ako povreda uvjeta dozvole predstavlja neposrednu opasnost za zdravlje ljudi ili ako prijeti uzrokovanjem neposrednog značajnog štetnog učinka na okoliš postrojenje, postrojenje za izgaranje, postrojenje za spaljivanje otpada, postrojenje za suspaljivanje otpada ili njihovog odgovarajućeg dijela mora prestati s radom do ponovnog postizanja sukladnosti rada prema uvjetima okolišne dozvole.

(3) Uvjeti dozvole, kod čije povrede je potrebno prekinuti rad postrojenja do postizanja ponovne sukladnosti s njima, mogu se utvrditi okolišnom dozvolom.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 17. vrijedi od 15. veljače 2018.

Postupanje operatera u slučaju nesukladnosti rada postrojenja s okolišnom dozvolom

(1) U slučaju nesukladnosti rada postrojenja s uvjetima okolišne dozvole operater mora:

– bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo, odnosno tijelo nadležno za pojedinu sastavnicu okoliša,

– bez odgađanja poduzeti mjere potrebne kako bi postrojenje svoj rad uskladilo s okolišnom dozvolom u najkraćem mogućem roku,

– poduzeti sve odgovarajuće dopunske mjere koje Ministarstvo smatra potrebnima kako bi se uskladio rad postrojenja s okolišnom dozvolom.

(2) Ako povreda uvjeta dozvole predstavlja neposrednu opasnost za zdravlje ljudi ili ako prijeti uzrokovanjem neposrednog značajnog štetnog učinka na okoliš postrojenje, postrojenje za izgaranje, postrojenje za spaljivanje otpada, postrojenje za suspaljivanje otpada ili njihovog odgovarajućeg dijela njegov odgovarajući dio mora prestati s radom do ponovnog postizanja sukladnosti rada prema uvjetima okolišne dozvole. dozvole, odnosno prema stavku 1. podstavcima 2. i 3. ovoga članka. Razloge za postupanje iz ovog stavka ocjenjuje Ministarstvo.

(3) Uvjeti dozvole, kod čije povrede je potrebno prekinuti rad postrojenja do postizanja ponovne sukladnosti s njima, mogu se utvrditi okolišnom dozvolom.

Članak 118. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Ukidanje okolišne dozvole

(1) Ministarstvo će na prijedlog inspektora zaštite okoliša, odnosno inspektora nadležnog za pojedine sastavnice i opterećenja okoliša prema posebnom zakonu, ukinuti okolišnu dozvolu kada utvrdi da:

– je operater izveo značajnu promjenu u postrojenju, a da prethodno o tome nije obavijestio Ministarstvo, odnosno tijelo nadležno za pojedinu sastavnicu okoliša,

– operater, po nalogu inspektora zaštite okoliša ili drugog inspektora nadležnog za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja okoliša, u propisanom roku nije poduzeo odgovarajuće mjere,

– operater nije postupio po nalogu inspektora zaštite okoliša ili drugog inspektora nadležnog za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja okoliša.

(2) O nalazu i nalogu iz stavka 1. ovoga članka inspektor koji je nadležan prema posebnom zakonu za pojedinu sastavnicu okoliša, odnosno opterećenje obvezan je bez odgađanja izvijestiti Ministarstvo.

(3) O ukidanju okolišne dozvole iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 26. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

Ukidanje okolišne dozvole

(1) Ministarstvo će na prijedlog inspektora zaštite okoliša, odnosno inspektora nadležnog za pojedine sastavnice i opterećenja okoliša prema posebnom zakonu, rješenjem ukinuti okolišnu dozvolu kada utvrdi da:

– je operater izveo značajnu promjenu u postrojenju, a da prethodno o tome nije obavijestio Ministarstvo, odnosno tijelo nadležno za pojedinu sastavnicu okoliša,

– operater, po nalogu inspektora zaštite okoliša ili drugog inspektora nadležnog za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja okoliša, u propisanom roku nije poduzeo odgovarajuće mjere,

– – operater nije postupio po nalogu inspektora zaštite okoliša ili drugog inspektora nadležnog za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja okoliša operater postupa protivno odredbi članka 114. stavka 2. i članka 115. stavka 2. ovoga Zakona,

– je operater trajno prestao obavljati djelatnost za koju je okolišna dozvola izdana.

(2) O nalazu i nalogu iz stavka 1. ovoga članka inspektor koji je nadležan prema posebnom zakonu za pojedinu sastavnicu zaštite okoliša, odnosno opterećenje obvezan dužan je bez odgađanja izvijestiti Ministarstvo.

(3) O ukidanju okolišne dozvole iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje.

(3) Protiv rješenja iz stavka 3 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 33. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Ukidanje okolišne dozvole

(1) Ministarstvo će rješenjem ukinuti okolišnu dozvolu kada utvrdi da:

– operater postupa protivno odredbi članka 114. stavka 2 3. i članka 115. stavka 2 3. ovoga Zakona,

– je operater trajno prestao obavljati djelatnost za koju je okolišna dozvola izdana.

(2) O nalazu iz stavka 1. ovoga članka inspektor zaštite okoliša dužan je bez odgađanja izvijestiti Ministarstvo.

(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 119. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Očevidnik izdanih okolišnih dozvola

(1) Agencija ustrojava i vodi očevidnik izdanih okolišnih dozvola za postrojenja.

(2) Sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka, te način na koji Ministarstvo dostavlja podatke za očevidnik i s time povezane rokove propisuje ministar pravilnikom.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 34. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Očevidnik izdanih okolišnih dozvola

(1) Agencija Ministarstvo ustrojava i vodi očevidnik izdanih okolišnih dozvola za postrojenja.

(2) Sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka, te način na koji Ministarstvo dostavlja podatke za očevidnik i s time povezane rokove propisuje ministar pravilnikom.

Članak 120. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) Odredbe ovoga Zakona o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari odnose se na postrojenja u kojima ili putem kojih se, obavljanjem djelatnosti operatera opasne tvari: proizvode; prerađuju; skladište; nastaju kao nusprodukt u proizvodnji proizvoda; koriste kao sirovine u proizvodnji, odnosno tehnološkom procesu; transportiraju unutar postrojenja i/ili odlažu u svrhu proizvodnog procesa; odnosno mogu nastati prilikom velike nesreće (u daljnjem tekstu: prisutne su).

(2) Popis vrsta opasnih tvari u smislu stavka 1. ovoga članka, način utvrđivanja količina, dopuštene količine i kriterije prema kojima se te tvari klasificiraju kao opasne; način podnošenja i obvezni sadržaj obavijesti o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju; obvezni sadržaj Izjave o postupanju u vezi sa sprječavanjem velikih nesreća; obvezni sadržaj Izvješća o sigurnosti, način podnošenja zahtjeva za davanje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti; obvezni sadržaj i način davanja suglasnosti; način podnošenja zahtjeva za produženje izdane suglasnosti i rokove s tim u vezi; tajnost podataka; način i uvjete za nadzor nad provedbom aktivnosti i mjera sukladno izdanoj suglasnosti na Izvješće; posebne obveze operatera: u poduzimanju mjera za sprječavanje velikih nesreća, u slučaju značajne promjene u postrojenju operatera, u slučaju velike nesreće, postupak i obveze u slučaju velike nesreće s prekograničnim učincima, druge uvjete i mjere za sprječavanje velikih nesreća u skladu s međunarodno priznatim standardima i propisima; te sadržaj i način vođenja očevidnika o operaterima i njihovim postrojenjima koja mogu uzrokovati nesreće s domino efektom, te druga pitanja s tim u vezi pobliže propisuje Vlada uredbom.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 27. vrijedi od 25. srpnja 2015.

(1) Odredbe ovoga Zakona o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari odnose se na područja postrojenja u kojima ili putem kojih se, obavljanjem djelatnosti operatera, opasne tvari: proizvode; prerađuju; skladište; nastaju kao nusprodukt nusproizvod u proizvodnji proizvoda; koriste kao sirovine u proizvodnji, odnosno tehnološkom procesu; transportiraju unutar područja postrojenja i/ili odlažu u svrhu proizvodnog procesa; odnosno mogu nastati prilikom velike nesreće (u daljnjem tekstu: prisutne su).

(2) Popis vrsta opasnih tvari u smislu stavka 1. ovoga članka, način utvrđivanja količina, dopuštene granične količine i kriterije prema kojima se te tvari klasificiraju kao opasne; način podnošenja i obvezni sadržaj obavijesti o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju; obvezni sadržaj Izjave o postupanju u vezi sa sprječavanjem Politike sprječavanja velikih nesreća; obvezni sadržaj Izvješća o sigurnosti, način podnošenja zahtjeva uvjeti za davanje izdavanje suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća, uvjeti za izdavanje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti; obvezni sadržaj i način davanja suglasnosti na Izvješće o sigurnosti i Politiku sprječavanja velikih nesreća; način podnošenja zahtjeva uvjeti za produženje izdane suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća i Izvješće o sigurnosti i rokove s tim u vezi; tajnost podataka; način i uvjete za nadzor nad provedbom aktivnosti i mjera sukladno izdanoj suglasnosti na Izvješće o sigurnosti i Politiku sprječavanja velikih nesreća; posebne obveze operatera: u poduzimanju mjera za sprječavanje velikih nesreća, u slučaju značajne promjene u postrojenju području postrojenja operatera, u slučaju velike nesreće, postupak i obveze u slučaju velike nesreće s prekograničnim učincima, druge uvjete i mjere za sprječavanje velikih nesreća u skladu s međunarodno priznatim standardima i propisima; te sadržaj i način vođenja očevidnika o operaterima i njihovim postrojenjima područjima postrojenja koja mogu uzrokovati nesreće s domino efektom, domino-efektom te druga pitanja s tim u vezi pobliže propisuje Vlada uredbom.

Članak 121. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Obveze operatera u vezi sprječavanja velikih nesreća

(1) Operater u čijem su postrojenju prisutne opasne tvari obvezan je poduzeti preventivne mjere nužne za smanjenje rizika nastanka i sprječavanje nastanka velikih nesreća te mjere za ograničavanje utjecaja velikih nesreća na ljude, materijalna dobra i okoliš.

(2) Operater iz stavka 1. ovoga članka obvezan je, u bilo koje vrijeme, pružiti Ministarstvu dokaze da je poduzeo sve potrebne mjere u skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona.

(3) U svrhu izvršavanja obveza iz stavaka 1. i 2. ovoga članka operater je dužan sukladno odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona u postrojenju utvrditi moguću prisutnost, odnosno prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i količinama i o tome na propisani način obavijestiti Ministarstvo:

1. za novo postrojenje, odnosno rekonstrukciju prije ishođenja građevinske dozvole, odnosno drugog akta kojim se odobrava građenje,

2. za postojeća postrojenja:

– u slučaju značajne promjene u proizvodnji i radu,

– u slučaju značajnijeg povećanja količine ili značajnijih promjena prirode ili fizikalnog oblika prisutne opasne tvari u odnosu na podatke navedene u obavijesti koju je operater dostavio ranije,

– u slučaju bilo kakve promjene postupaka u kojima se opasna tvar koristi s obzirom na promjenu naravi ili količine opasnih tvari, koje izmjene bi mogle znatno utjecati na opasnost od velikih nesreća,

– u slučaju trajnog prestanka rada postrojenja.

(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka operater je dužan sastaviti Izjavu u kojoj će utvrditi svoje postupanje u vezi sa sprječavanjem velikih nesreća te osigurati primjerenu provedbu toga postupanja. Izjava o postupanju u vezi sa sprječavanjem velikih nesreća koju donese operater mora biti sastavljena tako da jamči visok stupanj zaštite čovjeka i okoliša odgovarajućim sredstvima, strukturama i sustavima upravljanja.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 28. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

Obveze operatera u vezi sprječavanja velikih nesreća

(1) Operater u čijem su postrojenju prisutne opasne tvari obvezan je poduzeti preventivne mjere nužne za smanjenje rizika nastanka i sprječavanje nastanka velikih nesreća te mjere za ograničavanje utjecaja velikih nesreća na ljude, materijalna dobra i okoliš.

(2) Operater iz stavka 1. ovoga članka obvezan je, u bilo koje vrijeme, pružiti Ministarstvu dokaze da je poduzeo sve potrebne mjere u skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona.

(3) U svrhu izvršavanja obveza iz stavaka 1. i 2. ovoga članka operater je dužan sukladno odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona u postrojenju području postrojenja utvrditi moguću prisutnost, odnosno prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i količinama, i o tome na propisani način obavijestiti Ministarstvo:

1. za novo postrojenje, odnosno rekonstrukciju prije ishođenja građevinske dozvole, odnosno drugog akta kojim se odobrava građenje ili prije promjene koja uzrokuje promjenu popisa opasnih tvari,

2. za postojeća postrojenja: – u slučaju prije planirane promjene, sukladno odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona u slučaju:

– značajne promjene u proizvodnji i radu,

– u slučaju značajnijeg povećanja ili smanjenja količine ili značajnijih promjena prirode ili fizikalnog oblika prisutne opasne tvari u odnosu na podatke navedene u obavijesti koju je operater dostavio ranije,

– u slučaju bilo kakve promjene postupaka u kojima se opasna tvar koristi s obzirom na promjenu naravi ili količine opasnih tvari, koje izmjene bi mogle znatno utjecati na opasnost od velikih nesreća,

– u slučaju rekonstrukcije područja postrojenja ili postrojenja koja bi mogla uzrokovati značajne posljedice u smislu opasnosti od velike nesreće,

– promjene u dostavljenim informacijama kao što su promjena tvrtke operatera, adrese sjedišta operatera, adrese područja postrojenja ili odgovorne osobe,

– trajnog prestanka rada postrojenja ili područja postrojenja, odnosno stavljanja izvan pogona.

(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka operater je dužan sastaviti Izjavu dokument u kojoj pisanom obliku kojim će utvrditi svoje postupanje u vezi sa sprječavanjem svoju Politiku sprječavanja velikih nesreća te osigurati primjerenu provedbu toga postupanja te politike. Izjava o postupanju u vezi sa sprječavanjem Politika sprječavanja velikih nesreća koju donese donosi operater mora biti sastavljena tako da jamči visok stupanj zaštite čovjeka i okoliša odgovarajućim sredstvima, strukturama i sustavima upravljanja. Politika sprječavanja velikih nesreća mora biti razmjerna opasnostima od velikih nesreća i sadržavati sveukupne ciljeve i načela djelovanja operatera, ulogu i odgovornost uprave te predanost stalnom unaprjeđivanju kontrole opasnosti od velikih nesreća te osiguravanju visoke razine zaštite čovjeka i okoliša.

(5) Kada operater u području postrojenja utvrdi prisutnost malih količina opasnih tvari sukladno Zakonu i odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, dužan je dostaviti Ministarstvu Politiku sprječavanja velikih nesreća.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 35. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Obveze operatera u vezi sprječavanja velikih nesreća

(1) Operater u čijem su postrojenju prisutne opasne tvari obvezan je poduzeti preventivne mjere nužne za smanjenje rizika nastanka i sprječavanje nastanka velikih nesreća te mjere za ograničavanje utjecaja velikih nesreća na ljude, materijalna dobra i okoliš.

(2) Operater iz stavka 1. ovoga članka obvezan je, u bilo koje vrijeme, pružiti Ministarstvu dokaze da je poduzeo sve potrebne mjere u skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona.

(3) U svrhu izvršavanja obveza iz stavaka 1. i 2. ovoga članka operater je dužan sukladno odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona u području postrojenja utvrditi moguću prisutnost, odnosno prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i količinama, i o tome na propisani način obavijestiti Ministarstvo:

1. za novo postrojenje, odnosno rekonstrukciju prije ishođenja građevinske dozvole, odnosno drugog akta kojim se odobrava građenje ili prije promjene koja uzrokuje promjenu popisa opasnih tvari,

2. za postojeća postrojenja prije planirane promjene, sukladno odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona u slučaju:

– značajne promjene u proizvodnji i radu,

– značajnijeg povećanja ili smanjenja količine ili značajnijih promjena prirode ili fizikalnog oblika prisutne opasne tvari u odnosu na podatke navedene u obavijesti koju je operater dostavio ranije,

– bilo kakve promjene postupaka u kojima se opasna tvar koristi s obzirom na promjenu naravi ili količine opasnih tvari, koje izmjene bi mogle znatno utjecati na opasnost od velikih nesreća,

– rekonstrukcije područja postrojenja ili postrojenja koja bi mogla uzrokovati značajne posljedice u smislu opasnosti od velike nesreće,

– promjene u dostavljenim informacijama kao što su promjena tvrtke operatera, adrese sjedišta operatera, adrese područja postrojenja ili odgovorne osobe,

– trajnog prestanka rada postrojenja ili područja postrojenja, odnosno stavljanja izvan pogona.

(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka operater je dužan Operater koji je utvrdio moguću prisutnost, odnosno prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i količinama, sukladno odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. dužan je sastaviti dokument u pisanom obliku kojim će utvrditi svoju Politiku sprječavanja velikih nesreća te osigurati primjerenu provedbu te politike. Politika sprječavanja velikih nesreća koju donosi operater mora biti sastavljena tako da jamči visok stupanj zaštite čovjeka i okoliša odgovarajućim sredstvima, strukturama i sustavima upravljanja. Politika sprječavanja velikih nesreća mora biti razmjerna opasnostima od velikih nesreća i sadržavati sveukupne ciljeve i načela djelovanja operatera, ulogu i odgovornost uprave te predanost stalnom unaprjeđivanju kontrole opasnosti od velikih nesreća te osiguravanju visoke razine zaštite čovjeka i okoliša.

(5) Kada operater u području postrojenja utvrdi prisutnost malih količina opasnih tvari sukladno Zakonu i odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, dužan je dostaviti Ministarstvu Politiku sprječavanja velikih nesreća.

Članak 122. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) Kada operater u postrojenju utvrdi prisutnost većih količina opasnih tvari sukladno ovom Zakonu i odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, obvezan je izraditi Izvješće o sigurnosti.

(2) Sadržaj Izvješća iz stavka 1. ovoga članka propisat će se uredbom iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 29. vrijedi od 25. srpnja 2015.

(1) Kada operater u postrojenju području postrojenja utvrdi prisutnost većih velikih količina opasnih tvari sukladno ovom Zakonu i odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, obvezan je izraditi Izvješće o sigurnosti.

(2) Sadržaj Izvješća iz stavka 1. ovoga članka propisat će se uredbom iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 123. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Izuzeća

(1) Odredbe ovoga Zakona o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, koje se primjenjuju na postrojenja ne primjenjuju se na uređene sustave izvan postrojenja koji su uređeni prema posebnim propisima, kao što su:

– nekretnine koje imaju vojnu namjenu,

– opasnosti od ionizirajućeg zračenja,

– cestovni, željeznički, zračni prijevoz te prijevoz opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima i morem,

– privremeno skladištenje opasnih tvari izvan postrojenja na koje se odnose odredbe o sprječavanju velikih nesreća, uključujući utovarne i istovarne stanice i prijevoz do, odnosno putem drugih prijevoznih sredstava u dokovima, pristaništima ili ranžirnim kolodvorima,

– prijevoz opasnih tvari cjevovodima, uključujući pumpne stanice, izuzev unutar postrojenja na koje se odnose odredbe o sprječavanju velikih nesreća,

– iskorištavanje odnosno eksploataciju (istraživanje, vađenje i obradu) mineralnih sirovina u rudnicima, kamenolomima i bušotinama, izuzev kemijskih i termičkih procesa obrade i skladištenja opasnih tvari u okviru obavljanja navedenih djelatnosti,

– istraživanje i vađenje mineralnih sirovina na platformama, uključujući ugljikovodike,

– odlagališta otpada.

(2) Iznimno od stavka 1. podstavka 8. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, koje se primjenjuju na postrojenja operatera, primjenjuju se i na jalovišta koja uključuju akumulacije, pregrade i/ili brane kao i objekte napravljene za zadržavanje opasnih tvari sukladno uredbi iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, te kada se opasne tvari koriste u vezi s kemijskom i termičkom obradom minerala.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 30. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

Izuzeća

(1) Odredbe ovoga Zakona o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, koje se primjenjuju na područja postrojenja, ne primjenjuju se na posebnim propisima uređene sustave izvan područja postrojenja koji su uređeni prema posebnim propisima, kao što su:

– nekretnine koje imaju vojnu namjenu − vojna područja postrojenja, – postrojenja i skladišta,

− opasnosti od ionizirajućeg zračenja koje potječu iz tvari,

− cestovni, željeznički, zračni prijevoz opasnih tvari te prijevoz opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima i morem,

− izravno povezano privremeno skladištenje opasnih tvari izvan područja postrojenja na koje se odnose odredbe o sprječavanju velikih nesreća, uključujući utovarne i istovarne stanice i prijevoz do, odnosno putem drugih prijevoznih sredstava u ukrcavanje i iskrcavanje te prijevoz iz jednog u drugo prijevozno sredstvo na dokovima, pristaništima ili ranžirnim kolodvorima, – te prijevoz opasnih tvari cjevovodima, uključujući pumpne stanice, izuzev unutar izvan područja postrojenja na koje se odnose odredbe o sprječavanju velikih nesreća,

– iskorištavanje odnosno eksploataciju (istraživanje, vađenje i obradu) mineralnih sirovina u rudnicima, kamenolomima i bušotinama, izuzev kemijskih i termičkih procesa obrade i skladištenja opasnih tvari u okviru obavljanja navedenih djelatnosti,

– istraživanje i vađenje mineralnih sirovina na platformama, uključujući ugljikovodike,

– – odlagališta istraživanje i eksploatacija (vađenje/pridobivanje i oplemenjivanje) mineralnih sirovina u/na istražnim prostorima / eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina,

– skladištenje i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama,

– odlagališta otpada, uključujući podzemno skladištenje otpada.

(2) Iznimno od stavka 1. podstavka 8 podstavaka 5. i 7. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, koje se primjenjuju na područja postrojenja operatera, primjenjuju se i na podzemno skladištenje i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama – vodonosnicima i slancima, na jalovišta koja uključuju akumulacije, pregrade i/ili brane, kao i objekte napravljene za odlaganje i zadržavanje procesne jalovine sa svojstvima opasnih tvari sukladno uredbi iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, te kada se opasne tvari koriste u vezi s kemijskom i termičkom obradom minerala te kada su opasne tvari sukladno uredbi iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona vezane uz postupke kemijske i termičke prerade i skladištenja.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 36. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Izuzeća

(1) Odredbe ovoga Zakona o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, koje se primjenjuju na područja postrojenja, ne primjenjuju se na posebnim propisima uređene sustave izvan područja postrojenja kao što su:

1. vojna područja postrojenja, postrojenja i skladišta,

2. opasnosti od ionizirajućeg zračenja koje potječu iz tvari,

3. cestovni, željeznički, zračni prijevoz opasnih tvari te i prijevoz opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima i morem, − te izravno povezano privremeno skladištenje opasnih tvari izvan područja postrojenja na koje se odnose odredbe o sprječavanju velikih nesreća, uključujući ukrcavanje i iskrcavanje te prijevoz iz jednog u drugo prijevozno sredstvo na dokovima u morskim lukama, pristaništima i lukama unutarnje plovidbe ili ranžirnim kolodvorima te,

4. prijevoz opasnih tvari cjevovodima, uključujući pumpne stanice, izvan područja postrojenja na koje se odnose odredbe o sprječavanju velikih nesreća,

5. istraživanje i eksploatacija (vađenje/pridobivanje i oplemenjivanje) mineralnih sirovina u/na istražnim prostorima / eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina, – uključujući u obliku bušotina,

6. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina na moru, uključujući ugljikovodike,

7. skladištenje i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama, – na moru, uključujući lokacije namijenjene skladištenju i lokacije u kojima se također provodi istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina, uključujući ugljikovodike,

8. odlagališta otpada, uključujući podzemno skladištenje otpada.

(2) Iznimno od stavka 1. podstavaka 5. i 7 8. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, koje se primjenjuju na područja postrojenja operatera, primjenjuju se i na podzemno skladištenje i trajno zbrinjavanje plinova na kopnu, u geološkim strukturama – vodonosnicima i slancima, na jalovišta koja uključuju akumulacije, pregrade i/ili brane, kao i objekte napravljene za odlaganje i zadržavanje procesne jalovine sa svojstvima vodonosnicima, slanicima i iscrpljenim rudnicima te na vezane kemijske i termičke postupke prerade i skladištenja opasnih tvari sukladno uredbi iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona te kada su, kao i na jalovišta koja uključuju akumulacije, pregrade i/ili brane te građevine za odlaganje i zadržavanje procesne jalovine koji sadrže opasne tvari sukladno uredbi iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona vezane uz postupke kemijske i termičke prerade i skladištenja.

Članak 124. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Suglasnost na Izvješće o sigurnosti

(1) Operater koji obavlja djelatnost u postrojenju iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona je dužan ishoditi suglasnost na Izvješće o sigurnosti.

(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka mora se ishoditi i za izmjene i/ili dopune Izvješća o sigurnosti.

(3) Suglasnost na Izvješće o sigurnosti izdaje se na temelju ocjene jesu li tim Izvješćem utvrđene sve mjere i aktivnosti te uvjeti i način njihove provedbe u skladu s uredbom iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Za ishođenje suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odgovoran je operater.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 31. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

Suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća i Izvješće o sigurnosti

(1) Operater koji obavlja djelatnost u postrojenju iz članka 120 122. stavka 1. ovoga Zakona dužan je dužan ishoditi suglasnost na Izvješće o sigurnosti.

(2) Suglasnost iz stavka 1 Operater iz članka 121. stavka 5. ovoga Zakona dužan je ishoditi suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća.

(3) Suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora moraju se ishoditi i za izmjene i/ili dopune Politike sprječavanja velikih nesreća, odnosno Izvješća o sigurnosti.

(4) Suglasnost na Izvješće o sigurnosti izdaje se na temelju ocjene jesu li tim Izvješćem utvrđene sve mjere i aktivnosti te uvjeti i način njihove provedbe u skladu s uredbom iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća izdaje se na temelju ocjene jesu li Politika sprječavanja velikih nesreća i pripadajući sustav upravljanja sigurnošću u skladu s odredbama Zakona i uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Za ishođenje suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odgovoran je operater.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 37. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća i Izvješće o sigurnosti

(1) Operater iz članka 122. stavka 1. ovoga Zakona dužan je ishoditi suglasnost na Izvješće o sigurnosti.

(2) Operater iz članka 121. stavka 5. ovoga Zakona dužan je ishoditi suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća.

(3) Suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju se ishoditi i za izmjene i/ili dopune Politike sprječavanja velikih nesreća, odnosno Izvješća o sigurnosti.

(4) Suglasnost na Izvješće o sigurnosti izdaje se na temelju ocjene jesu li tim Izvješćem utvrđene sve mjere i aktivnosti te uvjeti i način njihove provedbe u skladu s uredbom iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća izdaje se na temelju ocjene jesu je li Politika sprječavanja velikih nesreća i pripadajući sustav upravljanja sigurnošću u skladu s odredbama Zakona i uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Za ishođenje suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odgovoran je operater.

Članak 125. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) Suglasnost iz članka 124. stavka 1. ovoga Zakona daje Ministarstvo. Ova suglasnost nije upravni akt.

(2) Zahtjev za davanje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti odnosno na izmjene i/ili dopune Izvješća o sigurnosti operater podnosi na način određen uredbom iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Suglasnost iz članka 124. stavka 1. ovoga Zakona daje se na rok od pet godina.

(4) Važenje suglasnosti može se na zahtjev operatera produžiti novom suglasnošću na još pet godina, uz uvjet da operater dokaže da se u postrojenju nisu promijenili uvjeti na temelju kojih je prvobitna suglasnost na Izvješće o sigurnosti dana te da su ispunjeni uvjeti u skladu s ovim Zakonom.

(5) Ako Ministarstvo na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz stavka 2. ovoga članka nije na zakonu osnovan, posebnim će rješenjem zahtjev odbiti.

(6) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 32. vrijedi od 25. srpnja 2015.

(1) Suglasnost Suglasnosti iz članka 124. stavka stavaka 1. i 2. ovoga Zakona daje Ministarstvo. Ova suglasnost nije Ove suglasnosti nisu upravni akt akti.

(2) Zahtjev za davanje suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća i za davanje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti odnosno na izmjene i/ili dopune Politike sprječavanja velikih nesreća, odnosno Izvješća o sigurnosti operater podnosi na način određen uredbom iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Suglasnost Suglasnosti iz članka 124. stavka stavaka 1. i 2. ovoga Zakona daje daju se na rok od pet godina.

(4) Važenje suglasnosti može se na zahtjev operatera produžiti novom suglasnošću na još pet godina, uz uvjet da operater dokaže da se u postrojenju području postrojenja nisu promijenili uvjeti na temelju kojih je dana prvobitna suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća, odnosno na Izvješće o sigurnosti dana te da su ispunjeni uvjeti u skladu s ovim Zakonom i uredbom iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Ako Ministarstvo na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz stavka 2. ovoga članka nije na zakonu osnovan, posebnim će rješenjem odbiti zahtjev odbiti.

(6) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(7) Postupak ishođenja suglasnosti iz članka 124. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona mora se provesti u roku od šest mjeseci od dana primitka urednog zahtjeva operatera.

(8) Zahtjevi iz stavka 2. ovoga članka smatrat će se urednima kada ih je predala ovlaštena osoba i kada sadrže sve propisane dokumente i podatke na temelju kojih se, prema ocjeni Ministarstva, može dati suglasnost.

Članak 126. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) U postupku ocjenjivanja Izvješća o sigurnosti i ocjenjivanja provedbe postupaka sprječavanja velikih nesreća sudjeluje Stručno vijeće.

(2) Stručno vijeće imenuje ministar.

(3) Stručno vijeće ima pravo na naknadu za svoj rad. Troškove rada stručnog vijeća snosi operater.

(4) Postupak imenovanja i opoziva, obvezni sastav, način rada, obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje Stručno vijeće, te visinu i način isplate naknade za rad toga vijeća, pobliže propisuje ministar pravilnikom.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 33. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

(1) U postupku ocjenjivanja Izvješća o sigurnosti i ocjenjivanja provedbe postupaka Politike sprječavanja velikih nesreća sudjeluje Stručno vijeće.

(2) Stručno vijeće imenuje ministar.

(3) Stručno vijeće ima pravo na naknadu za svoj rad. Troškove rada stručnog vijeća snosi operater.

(4) Postupak imenovanja i opoziva, obvezni sastav, način rada, obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje Stručno vijeće, te visinu i način isplate naknade za rad toga vijeća, pobliže propisuje ministar pravilnikom.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 38. vrijedi od 1. siječnja 2019.

(1) U postupku ocjenjivanja Izvješća o sigurnosti i ocjenjivanja provedbe Politike sprječavanja velikih nesreća sudjeluje Stručno vijeće.

(2) Stručno vijeće imenuje ministar.

(3) Stručno vijeće ima pravo na naknadu za svoj rad. Troškove rada stručnog vijeća snosi operater.

(4) Postupak imenovanja i opoziva, obvezni sastav, način rada, obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje Stručno vijeće, te visinu i način isplate naknade za rad toga vijeća, pobliže propisuje ministar pravilnikom.

Članak 127. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Promjene u radu postrojenja

(1) Ako operater uvede promjene u radu postrojenja, procesu proizvodnje i/ili vrsti i/ili količini opasnih tvari koje mogu uzrokovati velike nesreće ili ako trajno prestane obavljati djelatnosti u postrojenju, operater je obvezan provesti analizu i reviziju aktivnosti i sigurnosnih mjera za sprječavanje velikih nesreća prema Izvješću o sigurnosti za to postrojenje, te po potrebi, na primjeren način, izmijeniti i dopuniti Izvješće o sigurnosti i o tome obavijestiti Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje.

(2) Ako su promjene iz stavka 1. ovoga članka takve prirode da zahtijevaju izradu novoga Izvješća o sigurnosti, odnosno ishođenje suglasnosti na sadržaj izmjena i/ili dopuna Izvješća, operater je dužan ishoditi novu suglasnost i prije proteka razdoblja od pet godina iz članka 125. stavka 3. ovoga Zakona.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 34. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

Promjene u radu postrojenja

(1) Ako operater uvede promjene u sustavu upravljanja sigurnošću koje mogu povećati rizik od nastanka velike nesreće, radu postrojenja, procesu proizvodnje i/ili vrsti i/ili količini opasnih tvari koje mogu uzrokovati velike nesreće ili ako trajno prestane obavljati djelatnosti u postrojenju, operater je obvezan provesti analizu i reviziju aktivnosti i sigurnosnih mjera za sprječavanje velikih nesreća prema Politici sprječavanja velikih nesreća i Izvješću o sigurnosti za to postrojenje, te po potrebi, na primjeren način, izmijeniti i dopuniti Politiku sprječavanja velikih nesreća i Izvješće o sigurnosti i o tome obavijestiti Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje.

(2) Ako su promjene iz stavka 1. ovoga članka takve prirode da zahtijevaju izradu nove Politike sprječavanja velikih nesreća, odnosno novoga Izvješća o sigurnosti, odnosno ishođenje suglasnosti na sadržaj izmjena i/ili dopuna Politike sprječavanja velikih nesreća, odnosno Izvješća o sigurnosti, operater je dužan ishoditi novu suglasnost i prije proteka razdoblja od pet godina iz članka 125. stavka 3. ovoga Zakona.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 39. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Promjene u radu postrojenja

(1) Ako operater uvede planira promjene u sustavu upravljanja sigurnošću koje mogu povećati rizik od nastanka velike nesreće, radu postrojenja, procesu proizvodnje i/ili vrsti i/ili količini opasnih tvari koje mogu uzrokovati velike nesreće ili ako trajno prestane obavljati djelatnosti u postrojenju, operater je obvezan provesti analizu i reviziju aktivnosti i sigurnosnih mjera za sprječavanje velikih nesreća prema Politici sprječavanja velikih nesreća i Izvješću o sigurnosti za to postrojenje te po potrebi, na primjeren način prije promjene, izmijeniti i dopuniti Politiku sprječavanja velikih nesreća i Izvješće o sigurnosti i o tome obavijestiti Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje.

(2) Ako su promjene iz stavka 1. ovoga članka takve prirode da zahtijevaju izradu nove Politike sprječavanja velikih nesreća, odnosno novoga Izvješća o sigurnosti, odnosno ishođenje suglasnosti na sadržaj izmjena i/ili dopuna Politike sprječavanja velikih nesreća, odnosno Izvješća o sigurnosti, operater je dužan ishoditi novu suglasnost i prije proteka razdoblja od pet godina iz članka 125. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 128. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Obavještavanje o provođenju sigurnosnih mjera

(1) Operater je obvezan o aktivnostima i sigurnosnim mjerama koje provodi sukladno Izvješću o sigurnosti, na propisani način, dostavljati podatke i informirati Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje, te pravne i fizičke osobe za koje je vjerojatno da bi mogle biti zahvaćene velikim nesrećama koje može uzrokovati djelatnost operatera u postrojenju, odnosno postrojenje.

(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka moraju biti dostupne javnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 35. vrijedi od 25. srpnja 2015.

Obavještavanje o provođenju sigurnosnih mjera

(1) Operater je obvezan o aktivnostima i sigurnosnim mjerama koje provodi sukladno Politici sprječavanja velikih nesreća, odnosno Izvješću o sigurnosti, na propisani način, dostavljati podatke i informirati Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje, te pravne i fizičke osobe za koje je vjerojatno da bi mogle biti zahvaćene velikim nesrećama koje može uzrokovati djelatnost operatera u postrojenju, odnosno postrojenje.

(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka moraju biti dostupne javnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 129. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Informiranje u slučaju velike nesreće

(1) Operater je dužan bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje o trenutku pojave velike nesreće te dostaviti sve dostupne informacije o:

– uzrocima odnosno uvjetima zbog kojih je nastala velika nesreća,

– opasnim tvarima prisutnim za vrijeme i nakon velike nesreće,

– procjeni posljedica uzrokovanih velikom nesrećom za ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i okoliš,

– poduzetim interventnim mjerama, odnosno dodatnim aktivnostima.

(2) Operater je dužan obavijestiti Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje i o aktivnostima i mjerama poduzetim za ublažavanje srednjoročnih i dugoročnih posljedica velike nesreće te o aktivnostima i mjerama za sprječavanje mogućeg ponavljanja nesreće. Ukoliko naknadna istraga utvrdi dodatne okolnosti koje mogu utjecati na primjenu drugih mjera i aktivnosti na mjestu događaja, operater je dužan naknadno obavijestiti i o tim mjerama i aktivnostima.

(3) Radi obavještavanja javnosti, operater je dužan podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka bez odgađanja dostaviti nadležnim upravnim tijelima, te gradu, općini i na čijem području se dogodila velika nesreća. Ovi podaci se obvezno dostavljaju Agenciji na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 132. stavka 2. ovoga Zakona te tijelima nadležnim za sustav zaštite i spašavanja.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 40. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Informiranje u slučaju velike nesreće

(1) Operater je dužan bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje o trenutku pojave velike nesreće te dostaviti sve dostupne informacije o:

– uzrocima odnosno uvjetima zbog kojih je nastala velika nesreća,

– opasnim tvarima prisutnim za vrijeme i nakon velike nesreće,

– procjeni posljedica uzrokovanih velikom nesrećom za ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i okoliš,

– poduzetim interventnim mjerama, odnosno dodatnim aktivnostima.

(2) Operater je dužan obavijestiti Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje i o aktivnostima i mjerama poduzetim za ublažavanje srednjoročnih i dugoročnih posljedica velike nesreće te o aktivnostima i mjerama za sprječavanje mogućeg ponavljanja nesreće. Ukoliko naknadna istraga utvrdi dodatne okolnosti koje mogu utjecati na primjenu drugih mjera i aktivnosti na mjestu događaja, operater je dužan naknadno obavijestiti i o tim mjerama i aktivnostima.

(3) Radi obavještavanja javnosti, operater je dužan podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka bez odgađanja dostaviti nadležnim upravnim tijelima, te gradu, općini i na čijem području se dogodila velika nesreća. Ovi podaci se obvezno dostavljaju Agenciji Ministarstvu na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 132. stavka 2. ovoga Zakona te tijelima nadležnim za sustav zaštite i spašavanja.

Članak 130. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Razmjena podataka radi sprječavanja i ublažavanja domino efekta

(1) Na temelju podataka iz registra Agencije iz članka 132. stavka 1. ovoga Zakona, Ministarstvo će putem Agencije u skladu s odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, ustrojiti očevidnik u kojem će evidentirati operatere koji obavljaju djelatnost u postrojenjima i postrojenja u kojima je odnosno gdje je povećana vjerojatnost od velikih nesreća i njihovih posljedica zbog lokacija, blizine takvih postrojenja i količina prisutnih opasnih tvari.

(2) Nakon utvrđivanja operatera i postrojenja u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka Ministarstvo će osigurati odgovarajuću razmjenu podataka sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za zaštitu i spašavanje i za prostorno uređenje, a u svrhu omogućavanja operaterima da uzmu u obzir prirodu i razmjer sveukupne opasnosti od velike nesreće pri izradi politike i mjera za sprječavanje velikih nesreća, sustava upravljanja sigurnošću, te Izvješća o sigurnosti.

(3) Ministarstvo će odgovarajućim informiranjem i suradnjom s operaterima upisanim u očevidnik iz stavka 1. ovoga članka osigurati uvjete za međusobnu suradnju operatera vezano za propisane obveze o informiranju javnosti i dostavljanja podataka u svrhu izrade vanjskih planova.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 36. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

Razmjena podataka radi sprječavanja i ublažavanja domino efekta

(1) Na temelju podataka iz registra Agencije iz članka 132. stavka 1. ovoga Zakona koje je dostavio operater ili inspekcija ili dodatnih informacija koje su dostavila nadležna tijela, Ministarstvo će putem Agencije, u skladu s odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, ustrojiti očevidnik u kojem će evidentirati operatere koji obavljaju djelatnost u postrojenjima području postrojenja i područja postrojenja u kojima je odnosno gdje je povećana vjerojatnost povećan rizik od velikih nesreća i njihovih posljedica zbog lokacija, zemljopisnog položaja i blizine takvih područja postrojenja i količina te vrsta prisutnih opasnih tvari u njima.

(2) Nakon utvrđivanja operatera i područja postrojenja u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka Ministarstvo će osigurati odgovarajuću razmjenu podataka sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za zaštitu i spašavanje i za prostorno uređenje, a u svrhu omogućavanja operaterima da uzmu u obzir prirodu i razmjer sveukupne opasnosti od velike nesreće pri izradi politike Politike sprječavanja velikih nesreća i mjera za sprječavanje velikih nesreća, sustava upravljanja sigurnošću, te Izvješća o sigurnosti.

(3) Ministarstvo će odgovarajućim informiranjem i suradnjom s operaterima upisanim u očevidnik iz stavka 1. ovoga članka osigurati uvjete za međusobnu suradnju operatera vezano za propisane obveze o informiranju javnosti i dostavljanja podataka u svrhu izrade vanjskih planova.

(4) Ako nadležna tijela posjeduju dodatne informacije u odnosu na one koje je dostavio operater područja postrojenja o blizini susjednih postrojenja, građevina ili objekata koji bi mogli biti uzrok ili povećati rizik od velikih nesreća i domino-efekt, dužna su te informacije staviti na raspolaganje operaterima tih područja postrojenja.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 41. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Razmjena podataka radi sprječavanja i ublažavanja domino efekta

(1) Na temelju podataka iz registra Agencije Ministarstva iz članka 132. stavka 1. ovoga Zakona koje je dostavio operater ili inspekcija ili dodatnih informacija koje su dostavila nadležna tijela, Ministarstvo će putem Agencije, u skladu s odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, ustrojiti očevidnik u kojem će evidentirati operatere koji obavljaju djelatnost u području postrojenja i područja postrojenja u kojima je povećan rizik od velikih nesreća i njihovih posljedica zbog zemljopisnog položaja i blizine takvih područja postrojenja i količina te vrsta prisutnih opasnih tvari u njima.

(2) Nakon utvrđivanja operatera i područja postrojenja u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka Ministarstvo će osigurati odgovarajuću razmjenu podataka sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za zaštitu i spašavanje i za prostorno uređenje, a u svrhu omogućavanja operaterima da uzmu u obzir prirodu i razmjer sveukupne opasnosti od velike nesreće pri izradi Politike sprječavanja velikih nesreća i mjera za sprječavanje velikih nesreća, sustava upravljanja sigurnošću te Izvješća o sigurnosti.

(3) Ministarstvo će odgovarajućim informiranjem i suradnjom s operaterima upisanim u očevidnik iz stavka 1. ovoga članka osigurati uvjete za međusobnu suradnju operatera vezano za propisane obveze o informiranju javnosti i dostavljanja podataka u svrhu izrade vanjskih planova.

(4) Ako nadležna tijela posjeduju dodatne informacije u odnosu na one koje je dostavio operater područja postrojenja o blizini susjednih postrojenja, građevina ili objekata koji bi mogli biti uzrok ili povećati rizik od velikih nesreća i domino-efekt, dužna su te informacije staviti na raspolaganje operaterima tih područja postrojenja.

Članak 132. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari

(1) Agencija ustrojava i vodi registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari te vodi očevidnik prijavljenih velikih nesreća.

(2) Sadržaj i način vođenja registra i očevidnika iz stavka 1. ovoga članka, te način na koji Ministarstvo dostavlja podatke za registar, odnosno način na koji se dostavljaju podaci za očevidnik, kao i rokove s tim u vezi, propisuje ministar pravilnikom.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 37. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari

(1) Agencija ustrojava i vodi registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari te vodi očevidnik prijavljenih velikih nesreća.

(2) Sadržaj i način vođenja registra i očevidnika iz stavka 1. ovoga članka, te način na koji Ministarstvo dostavlja podatke se dostavljaju podaci za registar, odnosno način na koji se dostavljaju podaci za očevidnik, kao i rokove s tim u vezi, propisuje ministar pravilnikom.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 42. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari

(1) Agencija Ministarstvo ustrojava i vodi registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari te vodi očevidnik prijavljenih velikih nesreća.

(2) Sadržaj i način vođenja registra i očevidnika iz stavka 1. ovoga članka te način na koji se dostavljaju podaci za registar, odnosno način na koji se dostavljaju podaci za očevidnik, kao i rokove s tim u vezi propisuje ministar pravilnikom.

Članak 133. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih planova i pri donošenju odluka u skladu s propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova postrojenja, utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i stambena područja.

(2) Prilikom izrade prostornih planova, osim drugih obveza propisanih ovim Zakonom, mora se uzimati u obzir i udaljenost između postrojenja i stambenih zona, javnih mjesta i ekološki značajnih područja te korištenje dodatnih mjera od strane postojećih postrojenja, a sve radi izbjegavanja povećane opasnosti za ljudsko zdravlje, materijalna dobra i okoliš.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 38. vrijedi od 25. srpnja 2015.

(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih planova i pri donošenju odluka u skladu s propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova postrojenja, odnosno područja postrojenja utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i stambena područja.

(2) Prilikom izrade prostornih planova, osim drugih obveza propisanih ovim Zakonom, mora se uzimati u obzir i udaljenost između postrojenja, odnosno područja postrojenja i stambenih zona, javnih mjesta i ekološki značajnih područja te korištenje dodatnih mjera od strane postojećih postrojenja, a sve radi izbjegavanja povećane opasnosti za ljudsko zdravlje, materijalna dobra i okoliš.

Članak 134. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Obavještavanje druge države o strategiji, planu i programu

(1) Kada Ministarstvo, u postupku strateške procjene, procijeni da bi provedba strategije, plana i programa mogla značajno utjecati na okoliš i/ili zdravlje ljudi druge države ili ako država koja bi mogla biti izložena značajnom utjecaju to zatraži, obvezno je obavijestiti nadležno tijelo druge države o nacrtu prijedloga strategije, plana i programa prije stavljanja u proceduru donošenja.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka sadrži nacrt prijedloga strategije, plana i programa i stratešku studiju, rok u kojem druga država treba obavijestiti Ministarstvo o namjeri sudjelovanja u postupku strateške procjene.

(3) Kada nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, u postupku strateške procjene procijeni da bi provedba strategije, plana ili programa mogla znatnije utjecati na okoliš i/ili zdravlje ljudi druge države, o tome će radi provedbe postupka iz stavka 1. ovoga članka bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo.

(4) Ako druga država obavijesti Ministarstvo ili ako Ministarstvo obavijesti drugu državu o namjeri sudjelovanja u postupku strateške procjene, Ministarstvo provodi postupak odgovarajućom primjenom odredbi ovoga Zakona o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, odnosno prema posebnom propisu.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 43. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Obavještavanje druge države o strategiji, planu i programu

(1) Kada Ministarstvo, u postupku strateške procjene, procijeni da bi provedba strategije, plana i programa mogla značajno utjecati na okoliš i/ili zdravlje ljudi druge države ili ako država koja bi mogla biti izložena značajnom utjecaju to zatraži, obvezno je obavijestiti nadležno tijelo druge države o nacrtu prijedloga strategije, plana i programa prije stavljanja u proceduru donošenja.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka sadrži nacrt prijedloga strategije, plana i programa i stratešku studiju, rok u kojem druga država treba obavijestiti Ministarstvo o namjeri sudjelovanja u postupku strateške procjene.

(3) Kada nadležno ministarstvo, nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno te u Gradu Zagrebu, odnosno izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u postupku strateške procjene procijeni da bi provedba strategije, plana ili programa mogla znatnije utjecati na okoliš i/ili zdravlje ljudi druge države, o tome će radi provedbe postupka iz stavka 1. ovoga članka bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo.

(4) Ako druga država obavijesti Ministarstvo ili ako Ministarstvo obavijesti drugu državu o namjeri sudjelovanja u postupku strateške procjene, Ministarstvo provodi postupak odgovarajućom primjenom odredbi ovoga Zakona o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, odnosno prema posebnom propisu.

Članak 137. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

Obavještavanje druge države o radu postrojenja

(1) Ako Ministarstvo procijeni da bi emisije iz postrojenja mogle znatnije utjecati na okoliš u drugoj državi ili ako druga država to zahtijeva, istovremeno s provedbom postupka sudjelovanja javnosti u postupku ishođenja okolišne dozvole za to postrojenje, Ministarstvo dostavlja nadležnom tijelu te države obavijest o zahtjevu operatera za ishođenje okolišne dozvole.

(2) Ako država iz stavka 1. ovoga članka obavijesti Ministarstvo da želi sudjelovati u postupku ishođenja okolišne dozvole za postrojenje, Ministarstvo dostavlja nadležnom tijelu te države pobliže informacije o podnesenom zahtjevu operatera te određuje rok za dostavljanje mišljenja.

(3) Po provedenom postupku ishođenja okolišne dozvole za postrojenje, Ministarstvo dostavlja državi iz stavka 1. ovoga članka obavijest o donesenom rješenju glede zahtjeva operatera u tom postupku.

(4) Sadržaj obavijesti iz stavka 3. ovoga članka propisat će se uredbom iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 18. vrijedi od 15. veljače 2018.

Obavještavanje druge države o radu postrojenja

(1) Ako Ministarstvo procijeni da bi emisije iz postrojenja mogle znatnije utjecati na okoliš u drugoj državi ili ako druga država to zahtijeva, istovremeno s provedbom postupka sudjelovanja javnosti u postupku ishođenja okolišne dozvole za to postrojenje, Ministarstvo dostavlja nadležnom tijelu te države obavijest o zahtjevu operatera za ishođenje okolišne dozvole. (2) Ako za postrojenje, odnosno za značajnu izmjenu u postrojenju koje ima okolišnu dozvolu. Obavijest sadrži sažeti opis zahtjeva operatera, informaciju o postupku koji se provodi s tim u vezi, rok u kojem druga država treba obavijestiti Ministarstvo o namjeri sudjelovanja u postupku okolišne dozvole. Obavijest o zahtjevu Ministarstvo će dostaviti i na zahtjev druge države. Ova obavijest se dostavlja najkasnije nakon što se o primitku zahtjeva informira javnost države.

(2) Ako druga država iz stavka 1. ovoga članka obavijesti Ministarstvo da želi sudjelovati u postupku ishođenja okolišne dozvole za postrojenje, Ministarstvo dostavlja nadležnom tijelu te države pobliže informacije sve podatke o podnesenom zahtjevu operatera, a koje Ministarstvo stavlja na raspolaganje vlastitoj javnosti i u isto vrijeme u koje ih stavlja na raspolaganje vlastitoj javnosti sukladno ovom Zakonu i propisu kojim se regulira informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti te propisu kojim se regulira ishođenje okolišne dozvole te određuje rok za dostavljanje mišljenja.

(3) Podaci prema stavcima 1. i 2. ovoga članka koriste se za provedbu potrebnih savjetovanja u okviru dvostranih odnosa između država u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka.

(4) Po provedenom postupku ishođenja okolišne dozvole za postrojenje, Ministarstvo dostavlja državi iz stavka 1. ovoga članka obavijest o mogućoj vrsti odluke glede podnesenog zahtjeva operatera te o donesenom rješenju glede zahtjeva operatera u tom postupku., kao i razloge na kojima se temelji odluka, a koji sadrži i rezultate provedenih savjetovanja između Ministarstva i druge države, a koja uključuje i rješenje.

(4) Sadržaj obavijesti iz stavka 3. ovoga članka propisat će se uredbom iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 141. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Obuhvat praćenja stanja okoliša

(1) Praćenje stanja okoliša je sustavno praćenje kakvoće okoliša, odnosno promjena stanja okoliša i njegovih sastavnica.

(2) Praćenje stanja okoliša obuhvaća:

– praćenje imisija odnosno kakvoće zraka, voda, mora, tla, biljnog i životinjskog svijeta, te iskorištavanja mineralnih sirovina,

– praćenje onečišćenja okoliša odnosno emisija u okoliš,

– praćenje utjecaja onečišćavanja okoliša na zdravlje ljudi,

– praćenje proizvodnje otpada i gospodarenja otpadom,

– praćenje utjecaja važnih gospodarskih sektora na sastavnice okoliša,

– praćenje prirodnih pojava odnosno praćenje i nadziranje meteoroloških, hidroloških, erozijskih seizmoloških, radioloških i drugih geofizikalnih pojava, koje se provodi sukladno posebnom propisu,

– praćenje stanja očuvanosti prirode, koje se provodi sukladno posebnom Propisu,

– praćenje drugih pojava koje utječu na stanje okoliša.

(3) Praćenje stanja okoliša provodi se za područja utvrđena dokumentom u skladu sa strateškom procjenom, za zahvate za koje je to određeno procjenom utjecaja zahvata na okoliš, za sva postrojenja za koja je to određeno okolišnom dozvolom, te za područja na kojima je došlo do onečišćavanja okoliša ako onečišćivač nije poznat.

(4) Vrstu emisija, imisija, prirodnih i drugih pojava koje su predmet praćenja, metodologiju uzorkovanja i mjerenja, rokove za dostavljanje podataka nadležnim upravnim tijelima u županiji, odnosno Gradu Zagrebu i Agenciji, način vođenja očevidnika iz članka 142. stavaka 1. i 3. i iz članka 144. stavka 3. ovoga Zakona, sadržaj obrazaca za dostavu podataka za vođenje tih očevidnika, način redovitog obavješćivanja javnosti, uvjete glede stručne osposobljenosti i tehničke opremljenosti ovlaštenika koji obavlja praćenje stanja okoliša, odnosno onečišćavanja okoliša, pobliže propisuje ministar pravilnikom ako nije uređeno posebnim propisom.

(5) Nositelj zahvata, operater, nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, koji sukladno ovom Zakonu obavljaju praćenje stanja okoliša obvezni su podatke o mjerenjima emisija i imisija dostavljati Agenciji u pisanom i/ili elektroničkom obliku.

(6) Nadležna tijela javne vlasti i druge osobe ovlaštene za poslove praćenja stanja okoliša u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga članka dužni su podatke redovito dostavljati u informacijski sustav zaštite okoliša u elektroničkom obliku bez naknade.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 44. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Obuhvat praćenja stanja okoliša

(1) Praćenje stanja okoliša je sustavno praćenje kakvoće okoliša, odnosno promjena stanja okoliša i njegovih sastavnica.

(2) Praćenje stanja okoliša obuhvaća:

– praćenje imisija odnosno kakvoće zraka, voda, mora, tla, biljnog i životinjskog svijeta, te iskorištavanja mineralnih sirovina,

– praćenje onečišćenja okoliša odnosno emisija u okoliš,

– praćenje utjecaja onečišćavanja okoliša na zdravlje ljudi,

– praćenje proizvodnje otpada i gospodarenja otpadom,

– praćenje utjecaja važnih gospodarskih sektora na sastavnice okoliša,

– praćenje prirodnih pojava odnosno praćenje i nadziranje meteoroloških, hidroloških, erozijskih seizmoloških, radioloških i drugih geofizikalnih pojava, koje se provodi sukladno posebnom propisu,

– praćenje stanja očuvanosti prirode, koje se provodi sukladno posebnom Propisu,

– praćenje drugih pojava koje utječu na stanje okoliša.

(3) Praćenje stanja okoliša provodi se za područja utvrđena dokumentom u skladu sa strateškom procjenom, za zahvate za koje je to određeno procjenom utjecaja zahvata na okoliš, za sva postrojenja za koja je to određeno okolišnom dozvolom, te za područja na kojima je došlo do onečišćavanja okoliša ako onečišćivač nije poznat.

(4) Vrstu emisija, imisija, prirodnih i drugih pojava koje su predmet praćenja, metodologiju uzorkovanja i mjerenja, rokove za dostavljanje podataka nadležnim upravnim tijelima u županiji, odnosno Gradu Zagrebu i Agenciji Ministarstvu, način vođenja očevidnika iz članka 142. stavaka 1. i 3. i iz članka 144. stavka 3. ovoga Zakona, sadržaj obrazaca za dostavu podataka za vođenje tih očevidnika, način redovitog obavješćivanja javnosti, uvjete glede stručne osposobljenosti i tehničke opremljenosti ovlaštenika koji obavlja praćenje stanja okoliša, odnosno onečišćavanja okoliša, pobliže propisuje ministar pravilnikom ako nije uređeno posebnim propisom.

(5) Nositelj zahvata, operater, nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, koji sukladno ovom Zakonu obavljaju praćenje stanja okoliša obvezni su podatke o mjerenjima emisija i imisija dostavljati Agenciji Ministarstvu u pisanom i/ili elektroničkom obliku.

(6) Nadležna tijela javne vlasti i druge osobe ovlaštene za poslove praćenja stanja okoliša u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga članka dužni su podatke redovito dostavljati u informacijski sustav zaštite okoliša u elektroničkom obliku bez naknade.

Članak 142. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Obveze nositelja zahvata i operatera glede praćenja stanja okoliša

(1) Za zahvate za koje je u postupku procjene utjecaja na okoliš utvrđena obveza praćenja stanja okoliša nositelj zahvata obvezan je pratiti stanje okoliša na način da:

– putem stručnih i za to osposobljenih osoba provodi mjerenja emisija i vodi o tome propisane očevidnike,

– putem stručnih i za to osposobljenih osoba provodi mjerenja imisija, odnosno sudjeluje u mjerenju imisija, prema udjelu svoga zahvata u onečišćavanju okoliša,

– sudjeluje u praćenju prirodnih i drugih pojava koje su posljedica onečišćavanja okoliša.

(2) Podatke iz očevidnika iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka nositelj zahvata obvezan je dostavljati Agenciji na propisanim obrascima i u propisanim razdobljima odnosno rokovima.

(3) Operater je, za postrojenje za koje je to određeno okolišnom dozvolom obvezan pratiti stanje okoliša na način da:

– osigura mjerenje emisija iz postrojenja,

– osigura nadziranje utjecaja emisija na okoliš i o tome vodi propisani očevidnik,

– osigura mjerenje imisija, odnosno sudjelovanje u mjerenju imisija prema udjelu u onečišćivanju okoliša postrojenja kojim obavlja djelatnost i o tome vodi propisani očevidnik.

(4) Podatke iz očevidnika iz stavka 3. podstavaka 2. i 3. ovoga članka operater je obvezan dostavljati na propisanim obrascima i u propisanim razdobljima odnosno rokovima nadležnom upravnom tijelu u županiji odnosno Gradu Zagrebu.

(5) Operater je odgovoran za točnost podataka koje dostavlja nadležnom tijelu.

(6) Nositelj zahvata i operater obvezni su osigurati financijska sredstva za praćenje stanja okoliša koje su obvezni provoditi sukladno ovom Zakonu.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 45. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Obveze nositelja zahvata i operatera glede praćenja stanja okoliša

(1) Za zahvate za koje je u postupku procjene utjecaja na okoliš utvrđena obveza praćenja stanja okoliša nositelj zahvata obvezan je pratiti stanje okoliša na način da:

– putem stručnih i za to osposobljenih osoba provodi mjerenja emisija i vodi o tome propisane očevidnike,

– putem stručnih i za to osposobljenih osoba provodi mjerenja imisija, odnosno sudjeluje u mjerenju imisija, prema udjelu svoga zahvata u onečišćavanju okoliša,

– sudjeluje u praćenju prirodnih i drugih pojava koje su posljedica onečišćavanja okoliša.

(2) Podatke iz očevidnika iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka nositelj zahvata obvezan je dostavljati Agenciji Ministarstvu na propisanim obrascima i u propisanim razdobljima odnosno rokovima.

(3) Operater je, za postrojenje za koje je to određeno okolišnom dozvolom obvezan pratiti stanje okoliša na način da:

– osigura mjerenje emisija iz postrojenja,

– osigura nadziranje utjecaja emisija na okoliš i o tome vodi propisani očevidnik,

– osigura mjerenje imisija, odnosno sudjelovanje u mjerenju imisija prema udjelu u onečišćivanju okoliša postrojenja kojim obavlja djelatnost i o tome vodi propisani očevidnik.

(4) Podatke iz očevidnika iz stavka 3. podstavaka 2. i 3. ovoga članka operater je obvezan dostavljati na propisanim obrascima i u propisanim razdobljima odnosno rokovima nadležnom upravnom tijelu u županiji odnosno Gradu Zagrebu.

(5) Operater je odgovoran za točnost podataka koje dostavlja nadležnom tijelu.

(6) Nositelj zahvata i operater obvezni su osigurati financijska sredstva za praćenje stanja okoliša koje su obvezni provoditi sukladno ovom Zakonu.

Članak 144. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

(1) Županija, odnosno Grad Zagreb osigurat će mjerenje imisija u slučaju onečišćenja okoliša na svom području kada je onečišćivač okoliša nepoznat te će osigurati praćenje stanja okoliša i učinaka sanacijskih mjera kada im je posebnim aktom odnosno propisom utvrđena obveza provedbe sanacijskog programa.

(2) Županija, odnosno Grad Zagreb osigurava sredstva za praćenje stanja okoliša sukladno stavku 1. ovoga članka na svom području.

(3) Nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu vodi propisani očevidnik o praćenju stanja okoliša u smislu stavka 1. ovoga članka i očevidnik o dostavljenim podacima iz članka 142. stavka 4. ovoga Zakona, te podatke iz tih očevidnika dostavlja Agenciji u propisanim rokovima.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 46. vrijedi od 1. siječnja 2019.

(1) Županija, odnosno Grad Zagreb osigurat će mjerenje imisija u slučaju onečišćenja okoliša na svom području kada je onečišćivač okoliša nepoznat te će osigurati praćenje stanja okoliša i učinaka sanacijskih mjera kada im je posebnim aktom odnosno propisom utvrđena obveza provedbe sanacijskog programa.

(2) Županija, odnosno Grad Zagreb osigurava sredstva za praćenje stanja okoliša sukladno stavku 1. ovoga članka na svom području.

(3) Nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu vodi propisani očevidnik o praćenju stanja okoliša u smislu stavka 1. ovoga članka i očevidnik o dostavljenim podacima iz članka 142. stavka 4. ovoga Zakona, te podatke iz tih očevidnika dostavlja Agenciji Ministarstvu u propisanim rokovima.

Članak 145. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Osnivanje referentnih centara Agencije

(1) U svrhu praćenja stanja okoliša te za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša i izvješćivanja, te razmjene podataka i informacija u sklopu EIONET mreže i sudjelovanje u radu tematskih skupina Europske agencije za okoliš, na prijedlog ministra, Vlada posebnom odlukom određuje referentne centre Agencije.

(2) Referentni centri iz stavka 1. ovoga članka prikupljaju i analiziraju podatke o praćenju stanja okoliša uključujući i pokazatelje s Nacionalne liste pokazatelja, za koje su zaduženi. Referentni centri podatke praćenja stanja, pokazatelje i rezultate analiza ažurno dostavljaju Agenciji.

(3) Sredstva za rad referentnih centara iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu.

(4) Uvjete koje mora ispunjavati pojedini referentni centar, opseg poslova, način obavljanja poslova koji su mu određeni u nadležnost, postupak određivanja referentnih centara, način njihovog financiranja te rok na koji se određuju, te druga pitanja s tim u svezi pravilnikom propisuje ministar.

(5) Agencija predlaže ministru nacrt prijedloga odluke iz stavka 1. ovoga članka.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 47. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Osnivanje referentnih centara Agencije

(1) U svrhu praćenja stanja okoliša te za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša i izvješćivanja, te razmjene podataka i informacija u sklopu EIONET mreže i sudjelovanje u radu tematskih skupina Europske agencije za okoliš, na prijedlog ministra, Vlada posebnom odlukom određuje referentne centre Agencije.

(2) Referentni centri iz stavka 1. ovoga članka prikupljaju i analiziraju podatke o praćenju stanja okoliša uključujući i pokazatelje s Nacionalne liste pokazatelja, za koje su zaduženi.

(3) Referentni centri podatke praćenja stanja, pokazatelje i rezultate analiza ažurno dostavljaju Agenciji Ministarstvu.

(4) Sredstva za rad referentnih centara iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu. (4) Uvjete koje mora ispunjavati pojedini referentni centar, opseg uz izuzeće referentnih centara koji za obavljanje svoje djelatnosti imaju osigurano financiranje iz drugog izvora prema posebnom zakonu.

(5) Opseg poslova, način obavljanja poslova koji su mu određeni u nadležnost, postupak određivanja referentnih centara, način njihovog njihova financiranja te rok na koji se određuju, te druga pitanja s tim u svezi pravilnikom propisuje ministar.

(5) Agencija predlaže ministru nacrt prijedloga odluke iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 146. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Analize podataka o praćenju stanja okoliša

(1) Analizu podataka o emisijama i imisijama te analizu izvješća o provedbi praćenja stanja okoliša, odnosno onečišćavanja okoliša provodi Agencija u suradnji s Ministarstvom, odnosno s drugim središnjim tijelima državne uprave i tijelima javne vlasti, nadležnim za pojedinu sastavnicu okoliša odnosno opterećenje.

(2) Sredstva za provjeru analize podataka o emisijama i imisijama te analizu izvješća o provedbi praćenja stanja okoliša iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu.

(3) Ministarstvo može radi provjere i uspoređivanja dostavljenih podataka o izmjerenim emisijama i imisijama, odnosno o izvršenim mjerenjima u tu svrhu osigurati praćenje onečišćavanja okoliša, odnosno mjerenje emisija i/ili imisija, a također može obvezati stručnu osobu koja za ovlaštenika obavlja poslove praćenja stanja okoliša na provjeru stručne osposobljenosti.

(4) U svrhu praćenja postignuća politike i pojedinih mjera zaštite okoliša i sastavnica okoliša (vode, tlo i zemljina kamena kora, šumsko područje, zrak, vode, more i obalno područje i priroda), te opterećenja na okoliš, ministar je ovlašten donositi pravilnike u suradnji s ministrom nadležnim za pojedinu sastavnicu okoliša.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 48. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Analize podataka o praćenju stanja okoliša

(1) Analizu podataka o emisijama i imisijama te analizu izvješća o provedbi praćenja stanja okoliša, odnosno onečišćavanja okoliša provodi Agencija u suradnji s Ministarstvom, odnosno Ministarstvo s drugim središnjim tijelima državne uprave i tijelima javne vlasti, nadležnim za pojedinu sastavnicu okoliša odnosno opterećenje.

(2) Sredstva za provjeru analize podataka o emisijama i imisijama te analizu izvješća o provedbi praćenja stanja okoliša iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu.

(3) Ministarstvo može radi provjere i uspoređivanja dostavljenih podataka o izmjerenim emisijama i imisijama, odnosno o izvršenim mjerenjima u tu svrhu osigurati praćenje onečišćavanja okoliša, odnosno mjerenje emisija i/ili imisija, a također može obvezati stručnu osobu koja za ovlaštenika obavlja poslove praćenja stanja okoliša na provjeru stručne osposobljenosti.

(4) U svrhu praćenja postignuća politike i pojedinih mjera zaštite okoliša i sastavnica okoliša (vode, tlo i zemljina kamena kora, šumsko područje, zrak, vode, more i obalno područje i priroda), te opterećenja na okoliš, ministar je ovlašten donositi pravilnike u suradnji s ministrom nadležnim za pojedinu sastavnicu okoliša.

Članak 148. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Svrha uspostave i način vođenja Informacijskog sustava

(1) Informacijski sustav zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: informacijski sustav) uspostavlja se sa svrhom cjelovitog upravljanja zaštitom okoliša i/ili pojedinim sastavnicama okoliša, odnosno opterećenjima te u svrhu izrade i praćenja provedbe dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša kao i drugih dokumenata koji se takvima podrazumijevaju u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Informacijski sustav sadrži podatke i informacije o stanju okoliša, opterećenjima i utjecajima na okoliš te odgovorima društva, a osobito:

– podatke o stanju okoliša i njegovim sastavnicama prikupljene i obrađene u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima, te Nacionalnom listom pokazatelja,

– podatke o emisijama onečišćujućih tvari u okoliš iz Registra onečišćavanja,

– podatke o prirodnim i prostornim obilježjima,

– podatke o prirodnim pojavama,

– podatke o prirodnim dobrima i korištenju prirodnih dobara,

– podatke o područjima koja su posebnim propisima određena kao zaštićena ili ugrožena,

– podatke o bioraznolikosti,

– podatke o utjecajima onečišćavanja okoliša na zdravlje ljudi,

– podatke o otpadu i gospodarenju otpadom,

– podatke o opasnim tvarima,

– podatke o izbjegnutim nesrećama, iznenadnim događajima i velikim industrijskim nesrećama,

– podatke o onečišćivačima okoliša,

– podatke o organizacijama u sustavu EMAS,

– podatke koji su značajni za vrednovanje održivog razvitka,

– socioekonomske podatke,

– faktografske, metodološke, dokumentacijske podatke,

– prostorne podatke,

– stručne i znanstvene podatke domaćih, stranih i međunarodnih institucija, te ovlaštenika koji obavljaju stručne poslove zaštite prirode i okoliša,

– mjere, politike, strategije, planove i programe zaštite okoliša, te

– ostale podatke potrebne za praćenje, analiziranje, i prognoziranje (modeliranje) o okolišu.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 39. vrijedi od 25. srpnja 2015.

Svrha uspostave i način vođenja Informacijskog sustava

(1) Informacijski sustav zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: informacijski sustav) uspostavlja se sa svrhom cjelovitog upravljanja zaštitom okoliša i/ili pojedinim sastavnicama okoliša, odnosno opterećenjima te u svrhu izrade i praćenja provedbe dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša kao i drugih dokumenata koji se takvima podrazumijevaju u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Informacijski sustav sadrži podatke i informacije o stanju okoliša, opterećenjima i utjecajima na okoliš te odgovorima društva, a osobito:

– podatke o stanju okoliša i njegovim sastavnicama prikupljene i obrađene u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima, te Nacionalnom listom pokazatelja,

– podatke o emisijama onečišćujućih tvari u okoliš iz Registra onečišćavanja,

– podatke o prirodnim i prostornim obilježjima,

– podatke o prirodnim pojavama,

– podatke o prirodnim dobrima i korištenju prirodnih dobara,

– podatke o područjima koja su posebnim propisima određena kao zaštićena ili ugrožena,

– podatke o bioraznolikosti,

– podatke o utjecajima onečišćavanja okoliša na zdravlje ljudi,

– podatke o otpadu i gospodarenju otpadom,

– podatke o opasnim tvarima,

− podatke o izbjegnutim nesrećama, iznenadnim događajima, industrijskim i velikim industrijskim nesrećama,

– podatke o onečišćivačima okoliša,

– podatke o organizacijama u sustavu EMAS,

– podatke koji su značajni za vrednovanje održivog razvitka,

– socioekonomske podatke,

– faktografske, metodološke, dokumentacijske podatke,

– prostorne podatke,

– stručne i znanstvene podatke domaćih, stranih i međunarodnih institucija, te ovlaštenika koji obavljaju stručne poslove zaštite prirode i okoliša,

– mjere, politike, strategije, planove i programe zaštite okoliša, te

– ostale podatke potrebne za praćenje, analiziranje, i prognoziranje (modeliranje) o okolišu.

Članak 149. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

(1) Informacijski sustav vodi se kao distributivni informacijski sustav, sastavljen od većeg broja dislociranih, neovisno izrađenih, usklađenih i međusobno povezanih informacijskih sustava, tematskih područja i/ili potpodručja.

(2) Referentni centri iz članka 145. ovoga Zakona čine dio distributivnog informacijskog sustava iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Strukturu, sadržaj, oblik i način rada, način vođenja i održavanja informacijskog sustava za okoliš, metodologije koje se koriste, obveze, način i rokove dostavljanja Agenciji podataka i informacija o okolišu te odgovarajućih izvješća, način upravljanja podacima i informacijama, te ostala pitanja s tim u vezi, pobliže uređuje Vlada uredbom.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 49. vrijedi od 1. siječnja 2019.

(1) Informacijski sustav vodi se kao distributivni informacijski sustav, sastavljen od većeg broja dislociranih, neovisno izrađenih, usklađenih i međusobno povezanih informacijskih sustava, tematskih područja i/ili potpodručja.

(2) Referentni centri iz članka 145. ovoga Zakona čine dio distributivnog informacijskog sustava iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Strukturu, sadržaj, oblik i način rada, način vođenja i održavanja informacijskog sustava za okoliš, metodologije koje se koriste, obveze, način i rokove dostavljanja Agenciji Ministarstvu podataka i informacija o okolišu te odgovarajućih izvješća, način upravljanja podacima i informacijama, te ostala pitanja s tim u vezi, pobliže uređuje Vlada uredbom.

Članak 150. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Obveze dostavljanja podataka za informacijski sustav

(1) Tijela državne uprave, nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu, pravne osobe s javnim ovlastima i ovlaštenici, koji obavljaju poslove praćenja stanja okoliša u skladu s ovim Zakonom, dužni su sukladno uredbi iz članka 149. stavka 3. ovoga Zakona, Agenciji za potrebe informacijskog sustava u propisanim rokovima dostavljati propisane podatke i informacije kao i odgovarajuća izvješća, te su obvezni Agenciji osigurati nesmetan pristup podacima i korištenje podataka za potrebe informacijskog sustava. Podaci koji se dostavljaju moraju biti točni, potpuni i vjerodostojni.

(2) Podaci, informacije i izvješća iz stavka 1. ovoga članka podložni su provjeri njihove kakvoće radi osiguranja vjerodostojnosti, potpunosti i dosljednosti.

(3) Provjeru iz stavka 2. ovoga članka obavlja po službenoj dužnosti Ministarstvo. Za obavljanje ovih poslova Ministarstvo može koristiti usluge odgovarajućih akreditiranih pravnih i fizičkih osoba.

(4) Podaci, informacije i izvješća iz stavka 1. ovoga članka moraju biti dostupni tijelima državne uprave, nadležnim upravnim tijelima u županiji i Gradu Zagrebu, pravnim osobama s javnim ovlastima i ovlaštenicima, operaterima i javnosti.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 50. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Obveze dostavljanja podataka za informacijski sustav

(1) Tijela državne uprave, nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu, pravne osobe s javnim ovlastima i ovlaštenici, koji obavljaju poslove praćenja stanja okoliša u skladu s ovim Zakonom, dužni su sukladno uredbi iz članka 149. stavka 3. ovoga Zakona, Agenciji Ministarstvu za potrebe informacijskog sustava u propisanim rokovima dostavljati propisane podatke i informacije kao i odgovarajuća izvješća, te su obvezni Agenciji Ministarstvu osigurati nesmetan pristup podacima i korištenje podataka za potrebe informacijskog sustava. Podaci koji se dostavljaju moraju biti točni, potpuni i vjerodostojni.

(2) Podaci, informacije i izvješća iz stavka 1. ovoga članka podložni su provjeri njihove kakvoće radi osiguranja vjerodostojnosti, potpunosti i dosljednosti.

(3) Provjeru iz stavka 2. ovoga članka obavlja po službenoj dužnosti Ministarstvo. Za obavljanje ovih poslova Ministarstvo može koristiti usluge odgovarajućih akreditiranih pravnih i fizičkih osoba.

(4) Podaci, informacije i izvješća iz stavka 1. ovoga članka moraju biti dostupni tijelima državne uprave, nadležnim upravnim tijelima u županiji i Gradu Zagrebu, pravnim osobama s javnim ovlastima i ovlaštenicima, operaterima i javnosti.

Članak 151. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Registar onečišćavanja okoliša

(1) Registar onečišćavanja okoliša je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu ispuštanja, prijenosa i odlaganja onečišćujućih tvari i otpada u okoliš.

(2) Registar onečišćavanja okoliša uspostavlja, vodi i održava Agencija.

(3) Obvezni sadržaj i način vođenja registra iz stavka 1. ovoga članka, obveznike dostave podataka u registar, način, metodologiju i rokove prikupljanja i dostavljanja podataka o emisijama odnosno ispuštanju, prijenosu i odlaganju onečišćujućih tvari u okoliš i otpadu, podatke o onečišćivaču, operateru postrojenju, organizacijskoj jedinici u sastavu onečišćivača, rok i način obavještavanja javnosti, način provjere i osiguranja kvalitete podataka koji se dostavljaju i vode u registru, rok čuvanja očevidnika iz kojih su dostavljeni podaci, način davanja ovlaštenja ovlaštenicima za obavljanje stručnih poslova u svezi s vođenjem registra, program i način provjere stručne osposobljenosti zaposlenika ovlaštenika, te druga pitanja s tim u vezi pobliže propisuje ministar pravilnikom.

(4) Obveznik dostave podataka u Registar onečišćavanja okoliša dužan je dostavljati u propisanom roku vjerodostojne, točne i ažurne podatke.

(5) Provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti podataka dostavljenih od strane obveznika, kao i poštivanje propisanog roka osigurava nadležno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, u suradnji s nadležnom inspekcijom, te ih verificirane dostavlja Agenciji do 15. lipnja tekuće godine, za proteklu godinu, ukoliko pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka nije propisano drukčije.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 51. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Registar onečišćavanja okoliša

(1) Registar onečišćavanja okoliša je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu ispuštanja, prijenosa i odlaganja onečišćujućih tvari i otpada u okoliš.

(2) Registar onečišćavanja okoliša uspostavlja, vodi i održava Agencija Ministarstvo.

(3) Obvezni sadržaj i način vođenja registra iz stavka 1. ovoga članka, obveznike dostave podataka u registar, način, metodologiju i rokove prikupljanja i dostavljanja podataka o emisijama odnosno ispuštanju, prijenosu i odlaganju onečišćujućih tvari u okoliš i otpadu, podatke o onečišćivaču, operateru postrojenju, organizacijskoj jedinici u sastavu onečišćivača, rok i način obavještavanja javnosti, način provjere i osiguranja kvalitete podataka koji se dostavljaju i vode u registru, rok čuvanja očevidnika iz kojih su dostavljeni podaci, način davanja ovlaštenja ovlaštenicima za obavljanje stručnih poslova u svezi s vođenjem registra, program i način provjere stručne osposobljenosti zaposlenika ovlaštenika, te druga pitanja s tim u vezi pobliže propisuje ministar pravilnikom.

(4) Obveznik dostave podataka u Registar onečišćavanja okoliša dužan je dostavljati u propisanom roku vjerodostojne, točne i ažurne podatke.

(5) Provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti podataka dostavljenih od strane obveznika, kao i poštivanje propisanog roka osigurava nadležno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, u suradnji s nadležnom inspekcijom, te ih verificirane dostavlja Agenciji Ministarstvu do 15. lipnja tekuće godine, za proteklu godinu, ukoliko pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka nije propisano drukčije.

Članak 152. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Izvješćivanje tijela Europske unije, međunarodnih tijela i organizacija

(1) Dostava podataka, informacija i izvješća te njihova razmjena s tijelima Europske unije, odnosno međunarodnim tijelima i/ili organizacijama, s obzirom na preuzete obveze Države vezano za područje zaštite okoliša, provode se na način i u rokovima utvrđenim svakim pojedinim dokumentom o preuzimanju obveza.

(2) Obveznici dostave podataka, informacija i izvješća iz stavka 1. ovoga članka Agenciji dostavljaju primjerak dokumentacije istodobno s izvješćem koje dostavljaju međunarodnom tijelu i organizaciji.

(3) Tijela državne uprave i druga tijela javne vlasti, nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, javni znanstveni instituti i ovlaštenici koji obavljaju poslove praćenja stanja okoliša u skladu s ovim Zakonom dužni su Agenciji dostavljati informacije i podatke kojima raspolažu u svrhu suradnje s Europskom agencijom za okoliš i izvješćivanje u skladu sa zahtjevima EIONET mreže, te prema međunarodnim tijelima i organizacijama u rokovima koji su određeni pravnom stečevinom Europske unije.

(4) Nadležna tijela dužna su dostaviti informacije i podatke iz stavka 3. ovoga članka Agenciji bez naknade, te ih na zahtjev Agencije dopuniti u fazama izvješća i reviziji koju provode nadležna tijela Europske unije, te međuradna tijela i organizacije. Ukoliko nadležna tijela ne dostave podatke, dužna su obavijestiti Agenciju o razlozima njihovog nedostavljanja s prijedlogom mjera koje će se poduzeti u svrhu njihove dostave.

(5) Ukoliko Agencija iz bilo kojeg razloga ne dostavi podatke nadležnom tijelu Europske unije, dužna je obavijestiti Ministarstvo o razlozima njihovog nedostavljanja s prijedlogom mjera koje će se poduzeti u svrhu njihove dostave.

(6) U svrhu izvršavanja obveza u smislu stavka 1. ovoga članka ministar može pobliže pravilnikom urediti administrativne postupke prikupljanja potrebnih podataka i informacija, praćenja provedbe dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša, te provedbe pojedinih mjera zaštite okoliša i sastavnica okoliša.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 40. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

Izvješćivanje tijela Europske unije, međunarodnih tijela i organizacija

(1) Dostava podataka, informacija i izvješća te njihova razmjena s tijelima Europske unije, odnosno međunarodnim tijelima i/ili organizacijama, s obzirom na preuzete obveze Države vezano za područje zaštite okoliša, provode se na način i u rokovima utvrđenim svakim pojedinim dokumentom o preuzimanju obveza.

(2) Obveznici dostave podataka, informacija i izvješća iz stavka 1. ovoga članka Agenciji dostavljaju primjerak dokumentacije istodobno s izvješćem koje dostavljaju međunarodnom tijelu i organizaciji.

(3) Tijela državne uprave i druga tijela javne vlasti, nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, javni znanstveni instituti i ovlaštenici koji obavljaju poslove praćenja stanja okoliša u skladu s ovim Zakonom dužni su Agenciji dostavljati informacije i podatke kojima raspolažu u svrhu suradnje s Europskom agencijom za okoliš i izvješćivanje u skladu sa zahtjevima EIONET mreže, te prema međunarodnim tijelima i organizacijama u rokovima koji su određeni pravnom stečevinom Europske unije.

(4) Nadležna tijela dužna su dostaviti informacije i podatke iz stavka 3. ovoga članka Agenciji bez naknade, te ih na zahtjev Agencije dopuniti u fazama izvješća i reviziji koju provode nadležna tijela Europske unije, te međuradna međunarodna tijela i organizacije. Ukoliko nadležna tijela ne dostave podatke, dužna su obavijestiti Agenciju o razlozima njihovog nedostavljanja s prijedlogom mjera koje će se poduzeti u svrhu njihove dostave.

(5) Ukoliko Agencija iz bilo kojeg razloga ne dostavi podatke nadležnom tijelu Europske unije, dužna je obavijestiti Ministarstvo o razlozima njihovog nedostavljanja s prijedlogom mjera koje će se poduzeti u svrhu njihove dostave.

(6) U svrhu izvršavanja obveza u smislu stavka 1. ovoga članka ministar može pobliže pravilnikom urediti administrativne postupke prikupljanja potrebnih podataka i informacija, praćenja provedbe dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša, te provedbe pojedinih mjera zaštite okoliša i sastavnica okoliša.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 52. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Izvješćivanje tijela Europske unije, međunarodnih tijela i organizacija

(1) Dostava podataka, informacija i izvješća te njihova razmjena s tijelima Europske unije, odnosno međunarodnim tijelima i/ili organizacijama, s obzirom na preuzete obveze Države vezano za područje zaštite okoliša, provode se na način i u rokovima utvrđenim svakim pojedinim dokumentom o preuzimanju obveza.

(2) Obveznici dostave podataka, informacija i izvješća iz stavka 1. ovoga članka Agenciji Ministarstvu dostavljaju primjerak dokumentacije istodobno s izvješćem koje dostavljaju međunarodnom tijelu i organizaciji.

(3) Tijela državne uprave i druga tijela javne vlasti, nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, javni znanstveni instituti i ovlaštenici koji obavljaju poslove praćenja stanja okoliša u skladu s ovim Zakonom dužni su Agenciji Ministarstvu dostavljati informacije i podatke kojima raspolažu u svrhu suradnje s Europskom agencijom za okoliš i izvješćivanje u skladu sa zahtjevima EIONET mreže, te prema međunarodnim tijelima i organizacijama u rokovima koji su određeni pravnom stečevinom Europske unije.

(4) Nadležna tijela dužna su dostaviti informacije i podatke iz stavka 3. ovoga članka Agenciji Ministarstvu bez naknade, te ih na zahtjev Agencije Ministarstva dopuniti u fazama izvješća i reviziji koju provode nadležna tijela Europske unije, te međunarodna tijela i organizacije. Ukoliko

(5) Ako nadležna tijela ne dostave podatke, dužna su obavijestiti Agenciju Ministarstvo o razlozima njihovog njihova nedostavljanja s prijedlogom mjera koje će se poduzeti u svrhu njihove dostave.

(5) Ukoliko Agencija iz bilo kojeg razloga ne dostavi podatke nadležnom tijelu Europske unije, dužna je obavijestiti Ministarstvo o razlozima njihovog nedostavljanja s prijedlogom mjera koje će se poduzeti u svrhu njihove dostave.

(6) U svrhu izvršavanja obveza u smislu stavka 1. ovoga članka ministar može pobliže pravilnikom urediti administrativne postupke prikupljanja potrebnih podataka i informacija, praćenja provedbe dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša, te provedbe pojedinih mjera zaštite okoliša i sastavnica okoliša.

Članak 153. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) Ministarstvo je dužno putem Agencije dostaviti Europskoj komisiji sve podatke vezane za okolišne dozvole sukladno odredbama pravilnika iz članka 152. stavka 6. ovoga Zakona. Dostupnost ovih podataka mora se osigurati u elektroničkom obliku.

(2) Vrsta, oblik i učestalost podataka koji moraju biti dostupni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, te ostala pitanja s tim u vezi utvrđuju se pravilnikom iz članka 152. stavka 6. ovoga Zakona.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 41. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

(1) Ministarstvo je dužno putem Agencije dostaviti Europskoj komisiji sve podatke vezane za okolišne dozvole sukladno odredbama pravilnika iz članka 152. stavka 6. ovoga Zakona. Dostupnost ovih podataka mora se osigurati u elektroničkom obliku.

(2) Ministarstvo je dužno putem Agencije dostaviti Europskoj komisiji podatke vezane uz područja postrojenja koja mogu uzrokovati veliku nesreću i o nastalim velikim nesrećama sukladno odredbama pravilnika iz članka 152. stavka 6. ovoga Zakona. Dostupnost ovih podataka mora se osigurati u elektroničkom obliku.

(3) Vrsta, oblik i učestalost podataka koji moraju biti dostupni u skladu sa stavkom stavcima 1. i 2. ovoga članka, te ostala pitanja s tim u vezi utvrđuju se pravilnikom iz članka 152. stavka 6. ovoga Zakona.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 53. vrijedi od 1. siječnja 2019.

(1) Ministarstvo je dužno putem Agencije dostaviti Europskoj komisiji sve podatke vezane za okolišne dozvole sukladno odredbama pravilnika iz članka 152. stavka 6. ovoga Zakona. Dostupnost ovih podataka mora se osigurati u elektroničkom obliku.

(2) Ministarstvo je dužno putem Agencije dostaviti Europskoj komisiji podatke vezane uz područja postrojenja koja mogu uzrokovati veliku nesreću i o nastalim velikim nesrećama sukladno odredbama pravilnika iz članka 152. stavka 6. ovoga Zakona. Dostupnost ovih podataka mora se osigurati u elektroničkom obliku.

(3) Vrsta, oblik i učestalost podataka koji moraju biti dostupni u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, te ostala pitanja s tim u vezi utvrđuju se pravilnikom iz članka 152. stavka 6. ovoga Zakona.

Članak 160. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Informiranje javnosti u posebnim postupcima uređenim ovim Zakonom

(1) Tijela koja su prema ovom Zakonu nadležna za provedbu: strateške procjene, procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, davanja upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš, okolišne dozvole i davanja suglasnosti na Izvješće o sigurnosti, te davanja suglasnosti na Sanacijski program, obvezna su na način određen ovim Zakonom i u skladu s uredbom iz stavka 2. ovoga članka informirati javnost o tim postupcima.

(2) Način informiranja javnosti u postupku: izrade strateške studije, ocjene o potrebi strateške procjene; ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, utvrđivanja sadržaja studije o utjecaju zahvata na okoliš prije njezine izrade; davanja suglasnosti na Izvješće o sigurnosti te utvrđivanja odgovornosti od štete u okolišu i prijeteće opasnosti od štete; davanja suglasnosti na Sanacijski program, način informiranja i sudjelovanja javnosti, odnosno zainteresirane javnosti – ako je propisano sudjelovanje te javnosti, u postupku: strateške procjene, donošenja strategija, planova i programa za koje se ne provodi strateška procjena, izrade provedbenih propisa i ostalih općeprimjenjivih pravno obvezujućih pravila; kao i način informiranja i sudjelovanja javnosti i zainteresirane javnosti u postupku: procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja okolišne dozvole, za postrojenje operatera, te način provođenja javne rasprave, odnosno javnog uvida i javnog izlaganja, kao i pojedinačne rokove s tim u svezi glede postupaka iz ovoga Zakona na koje se to odnosi, te ostala pitanja s tim u vezi, pobliže propisuje Vlada uredbom.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 42. vrijedi od 25. srpnja 2015.

Informiranje javnosti u posebnim postupcima uređenim ovim Zakonom

(1) Tijela koja su prema ovom Zakonu nadležna za provedbu: strateške procjene, procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, davanja upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš, okolišne dozvole i davanja suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća i suglasnost na Izvješće o sigurnosti, te davanja suglasnosti na Sanacijski program, obvezna su na način određen ovim Zakonom i u skladu s uredbom iz stavka 2. ovoga članka informirati javnost o tim postupcima.

(2) Način informiranja javnosti u postupku: izrade strateške studije, ocjene o potrebi strateške procjene; ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, utvrđivanja sadržaja studije o utjecaju zahvata na okoliš prije njezine izrade; davanja suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća, davanja suglasnosti na Izvješće o sigurnosti te utvrđivanja odgovornosti od štete u okolišu i prijeteće opasnosti od štete; davanja suglasnosti na Sanacijski program, način informiranja i sudjelovanja javnosti, odnosno zainteresirane javnosti – ako je propisano sudjelovanje te javnosti, u postupku: strateške procjene, donošenja strategija, planova i programa za koje se ne provodi strateška procjena, izrade provedbenih propisa i ostalih općeprimjenjivih pravno obvezujućih pravila; kao i način informiranja i sudjelovanja javnosti i zainteresirane javnosti u postupku: procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja okolišne dozvole, za postrojenje operatera, te način provođenja javne rasprave, odnosno javnog uvida i javnog izlaganja, kao i pojedinačne rokove s tim u svezi glede postupaka iz ovoga Zakona na koje se to odnosi, te ostala pitanja s tim u vezi, pobliže propisuje Vlada uredbom.

Članak 161. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) U postupcima uređenim ovim Zakonom koji se odnose na procjenu utjecaja zahvata na okoliš, ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, utvrđivanje sadržaja studije o utjecaju zahvata na okoliš prije njezine izrade, okolišnu dozvolu za postrojenje te davanje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti, mora se osigurati informiranje javnosti o podnesenom zahtjevu i izdanom aktu kojim je riješeno o zahtjevu odnosno dano mišljenje ili suglasnost povodom zahtjeva, u skladu s uredbom iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Rok koji se određuje za informiranje javnosti u slučajevima iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona i o podnesenim zahtjevima u postupcima iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od 30 dana.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 43. vrijedi od 25. srpnja 2015.

(1) U postupcima uređenim ovim Zakonom koji se odnose na procjenu utjecaja zahvata na okoliš, ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, utvrđivanje sadržaja studije o utjecaju zahvata na okoliš prije njezine izrade, okolišnu dozvolu za postrojenje te davanje suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća i davanje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti, mora se osigurati informiranje javnosti o podnesenom zahtjevu i izdanom aktu kojim je riješeno o zahtjevu odnosno dano mišljenje ili suglasnost povodom zahtjeva, u skladu s uredbom iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Rok koji se određuje za informiranje javnosti u slučajevima iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona i o podnesenim zahtjevima u postupcima iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od 30 dana.

Članak 167. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

Priznavanje pravnog interesa osobama zainteresirane javnosti

(1) Da ima vjerojatan pravni interes u postupcima uređenim ovim Zakonom u kojima je predviđeno sudjelovanje zainteresirane javnosti smatrat će se svaka fizička i pravna osoba koja zbog lokacije zahvata i/ili zbog prirode i utjecaja zahvata može, u skladu sa zakonom, dokazati da joj je narušeno pravo.

(2) Podrazumijeva se da ima dovoljan (vjerojatan) pravni interes u postupcima uređenim ovim Zakonom u kojima je predviđeno sudjelovanje zainteresirane javnosti i udruga civilnog društva koja djeluje na području zaštite okoliša ako:

– je registrirana sukladno posebnim propisima o udrugama te da joj je statutom kao cilj određena zaštita i unaprjeđenje okoliša, uključujući i zaštitu ljudskog zdravlja i zaštitu ili racionalno korištenje prirodnih dobara,

– je registrirana u smislu podstavka 1. ovoga stavka najmanje dvije godine prije nego je započeo postupak tijela javne vlasti o zahtjevu povodom kojega iskazuje svoj pravni interes, te ako dokaže da je u tom razdoblju aktivno sudjelovala u aktivnostima vezanim za zaštitu okoliša na području grada ili općine gdje ima registrirano sjedište sukladno svojem statutu.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 19. vrijedi od 15. veljače 2018.

Priznavanje pravnog interesa osobama zainteresirane javnosti

(1) Da ima vjerojatan pravni interes u postupcima uređenim ovim Zakonom u kojima je predviđeno sudjelovanje zainteresirane javnosti smatrat će se svaka fizička i pravna osoba koja zbog lokacije zahvata i/ili zbog prirode i utjecaja zahvata ili koja je pogođena ili će vjerojatno biti pogođena štetom u okolišu može, u skladu sa zakonom, dokazati da joj je narušeno pravo.

(2) Podrazumijeva se da ima dovoljan (vjerojatan) pravni interes u postupcima uređenim ovim Zakonom u kojima je predviđeno sudjelovanje zainteresirane javnosti i udruga civilnog društva koja djeluje na području zaštite okoliša ako:

– je registrirana sukladno posebnim propisima o udrugama te da joj je statutom kao cilj određena zaštita i unaprjeđenje okoliša, uključujući i zaštitu ljudskog zdravlja i zaštitu ili racionalno korištenje prirodnih dobara,

– je registrirana u smislu podstavka 1. ovoga stavka najmanje dvije godine prije nego je započeo postupak tijela javne vlasti o zahtjevu povodom kojega iskazuje svoj pravni interes, te ako dokaže da je u tom razdoblju aktivno sudjelovala u aktivnostima vezanim za zaštitu okoliša na području grada ili općine gdje ima registrirano sjedište sukladno svojem statutu.

Članak 168. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) Osobe iz članka 167. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona koje su u svojstvu zainteresirane javnosti sudjelovale u postupcima uređenim ovim Zakonom imaju pravo osporavati odgovarajući upravni akt tijela javne vlasti, za koji je ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom predviđena mogućnost podnošenja žalbe odnosno tužbe, te izjaviti žalbu Ministarstvu, odnosno podnijeti tužbu nadležnom sudu u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonom, a radi osporavanja zakonitosti akata, radnji ili propusta.

(2) O odgovarajućem upravnom aktu tijela javne vlasti i pravu na izjavljivanje žalbe Ministarstvu, odnosno podnošenje tužbe nadležnom sudu osobe iz članka 167. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona u svojstvu zainteresirane javnosti bit će obaviještene dostavom toga akta ukoliko su podaci o osobi poznati tijelu javne vlasti, odnosno putem javne obavijesti ili na drugi primjeren način sukladno uredbi iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 44. vrijedi od 25. srpnja 2015.

(1) Osobe iz članka 167. stavaka stavka 1. i 2. ovoga Zakona koje su u svojstvu zainteresirane javnosti sudjelovale u postupcima uređenim ovim Zakonom imaju pravo osporavati odgovarajući upravni akt tijela javne vlasti, za koji je ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom predviđena mogućnost podnošenja žalbe odnosno tužbe, te izjaviti žalbu Ministarstvu, odnosno podnijeti tužbu nadležnom sudu u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonom, a radi osporavanja zakonitosti akata, radnji ili propusta.

(2) Udruga civilnog društva iz članka 167. stavka 2. ovoga Zakona ima pravo osporavati odgovarajući upravni akt tijela javne vlasti, za koji je ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom predviđena mogućnost podnošenja žalbe odnosno tužbe, te izjaviti žalbu Ministarstvu, odnosno podnijeti tužbu nadležnom sudu u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonom, a radi osporavanja zakonitosti akata, radnji ili propusta.

(3) O odgovarajućem upravnom aktu tijela javne vlasti i pravu na izjavljivanje žalbe Ministarstvu, odnosno podnošenje tužbe nadležnom sudu osobe iz članka 167. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona u svojstvu zainteresirane javnosti bit će obaviještene dostavom toga akta ukoliko su podaci o osobi poznati tijelu javne vlasti, odnosno putem javne obavijesti ili na drugi primjeren način sukladno uredbi iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 173. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

Djelatnosti opasne po okoliš

(1) Šteta u okolišu i prijeteća opasnost od štete mogu nastati uslijed obavljanja djelatnosti koja predstavlja rizik za okoliš i za ljudsko zdravlje (u daljnjem tekstu: opasna djelatnost).

(2) Opasne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka u smislu odgovornosti za štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete smatraju se opasnima zbog načina na koji se njima upravlja, proizvodi ili zbog tvari ili sredstava koja se u njima koriste.

(3) Djelatnosti koje se smatraju opasnima za okoliš i/ili ljudsko zdravlje u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka, kriterije prema kojima se procjenjuje prijeteća opasnost i utvrđuje šteta u okolišu, najprikladnije mjere za otklanjanje štete u okolišu, njihovu svrhu i način odabira, način otklanjanja štete u okolišu (uključujući posebne uvjete glede pojedinih sastavnica okoliša, zaštićenih vrsta i prirodnih staništa), te način specificiranja troškova vezano za utvrđivanje i otklanjanje prijeteće opasnosti i štete u okolišu, te druga pitanja s tim u vezi, pobliže uređuje Vlada uredbom.

(4) Šteta u okolišu i prijeteća opasnost od štete uzrokovana zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama i/ili prirodnim staništima prema posebnom propisu (u daljnjem tekstu: zaštićene vrste) nastaje i uslijed obavljanja ostalih djelatnosti osim onih navedenih u uredbi iz stavka 1. ovoga Zakona.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 20. vrijedi od 15. veljače 2018.

Djelatnosti opasne po okoliš

(1) Šteta u okolišu i prijeteća opasnost od štete mogu nastati uslijed obavljanja djelatnosti koja predstavlja rizik za okoliš i za ljudsko zdravlje (u daljnjem tekstu: opasna djelatnost).

(2) Opasne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka u smislu odgovornosti za štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete smatraju se opasnima zbog načina na koji se njima upravlja, proizvodi ili zbog tvari ili sredstava koja se u njima koriste.

(3) Djelatnosti koje se smatraju opasnima za okoliš i/ili ljudsko zdravlje u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka, popis djelatnosti/aktivnosti, kriterije prema kojima se procjenjuje prijeteća opasnost i utvrđuje šteta u okolišu, najprikladnije mjere za otklanjanje štete u okolišu, njihovu svrhu i način odabira, način otklanjanja štete u okolišu (uključujući posebne uvjete glede pojedinih sastavnica okoliša, zaštićenih vrsta i prirodnih staništa), te način specificiranja troškova vezano za utvrđivanje i otklanjanje prijeteće opasnosti i štete u okolišu, izuzeća od primjene te druga pitanja s tim u vezi, pobliže uređuje Vlada uredbom.

(4) Šteta u okolišu i prijeteća opasnost od štete uzrokovana zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama i/ili prirodnim staništima prema posebnom propisu (u daljnjem tekstu: zaštićene vrste) nastaje i uslijed obavljanja ostalih djelatnosti osim onih navedenih u popisu djelatnosti/aktivnosti određenih u uredbi iz stavka 1 3. ovoga Zakona članka.

Članak 177. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

Odgovornost za štetu u okolišu

(1) Operater koji obavlja opasnu djelatnost odgovara za štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete osim ako, u skladu s ovim Zakonom, dokaže da opasna djelatnost nije bila uzrok štete u okolišu odnosno prijeteće opasnosti.

(2) Operater odgovara za štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete i u slučaju kada obavlja djelatnost koja se ne smatra opasnom djelatnošću kako je određeno uredbom iz članka 173. stavka 3. ovoga članka, a u obavljanju te djelatnosti ne otklanja opasnosti i ne sprječava nastanak štete u okolišu.

(3) Za štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete odgovoran je operater koji je nezakonitim ili nepravilnim djelovanjem omogućio onečišćavanje okoliša, odnosno prijeteću opasnost od štete.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 21. vrijedi od 15. veljače 2018.

Odgovornost za štetu u okolišu

(1) Operater koji obavlja opasnu djelatnost s popisa djelatnosti/aktivnosti određenih u uredbi iz članka 173. stavka 3. odgovara za štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete osim ako, u skladu s ovim Zakonom, dokaže da opasna djelatnost nije bila uzrok štete u okolišu odnosno prijeteće opasnosti.

(2) Operater odgovara za štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete i u slučaju kada obavlja djelatnost koja se ne smatra opasnom djelatnošću kako je određeno uredbom nije određena popisom djelatnosti/aktivnosti u uredbi iz članka 173. stavka 3. ovoga članka, a u obavljanju te djelatnosti ne otklanja opasnosti i ne sprječava nastanak štete u okolišu na zaštićenim vrstama i prirodnim staništima.

(3) Za štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete odgovoran je operater koji je nezakonitim ili nepravilnim djelovanjem omogućio onečišćavanje okoliša, odnosno prijeteću opasnost od štete.

Članak 178. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

Vrste odgovornosti

(1) Operater koji obavlja opasnu djelatnost u smislu članka 173. stavka 1. ovoga Zakona odgovara po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti).

(2) Operater iz članka 173. stavka 4. ovoga Zakona za prouzročenu štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete odgovara po načelu krivnje ili nemarnog djelovanja.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 22. vrijedi od 15. veljače 2018.

Vrste odgovornosti

(1) Operater koji obavlja opasnu djelatnost u smislu članka 173 177. stavka 1. ovoga Zakona odgovara po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti).

(2) Operater iz članka 173 177. stavka 4 2. ovoga Zakona za prouzročenu štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete odgovara po načelu krivnje ili nemarnog djelovanja.

Članak 180. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

Izuzeća od odgovornosti

(1) Operater iz članka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona nije odgovoran za štetu u okolišu ako dokaže da je šteta nastala:

– kao posljedica prirodne pojave nepredvidivog i neizbježnog obilježja, koja se nije mogla niti spriječiti niti otkloniti,

– kao posljedica ratnog stanja ili drugog oružanog neprijateljstva,

– djelovanjem treće osobe iako su poduzete primjerene mjere sigurnosti,

– iz pridržavanja obvezne naredbe ili upute koja je potekla od javne vlasti, izuzev naredbe ili upute dane nakon emisije ili iznenadnog događaja prouzročenog vlastitom djelatnošću operatera.

(2) U slučajevima iz stavka 1. podstavaka 3. i 4. ovoga članka operater ima pravo na povrat troškova djelovanja na otklanjanju štete u okolišu.

(3) Operater iz članka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona oslobađa se obveze snošenja troškova djelovanja na otklanjanju štete u okolišu ako dokaže da u obavljanju djelatnosti nije djelovao namjerno ili iz nepažnje te da je šteta nastala:

– emisijom ili događajem koji je izrijekom dopušten odgovarajućim aktom,

– emisijom ili djelatnošću ili načinom korištenja određenog proizvoda tijekom određene djelatnosti za koju dokaže da se na temelju stanja znanstvenih i tehničkih saznanja u trenutku nastanka štete nije smatralo vjerojatnim da će prouzročiti štetu u okolišu.

(4) Preventivne mjere i mjere otklanjanja nastalih šteta u okolišu kao i mjere obavješćivanja koje poduzima nadležno tijelo ne dovode u pitanje odgovornost operatera za prijeteću opasnost od štete i nastalu štetu u okolišu.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 23. vrijedi od 15. veljače 2018.

Izuzeća od odgovornosti

(1) Operater iz članka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona nije odgovoran za štetu u okolišu i prijeteću opasnost od štete ako dokaže da je šteta ili prijeteća opasnost od štete nastala:

– kao posljedica prirodne pojave nepredvidivog i neizbježnog obilježja, koja se nije mogla niti spriječiti niti otkloniti,

– kao posljedica ratnog stanja ili drugog oružanog neprijateljstva,

– djelovanjem treće osobe iako su poduzete primjerene mjere sigurnosti,

– iz pridržavanja obvezne naredbe ili upute koja je potekla od tijela javne vlasti, izuzev naredbe ili upute dane nakon emisije ili iznenadnog događaja prouzročenog vlastitom djelatnošću operatera.

(2) U slučajevima iz stavka 1. podstavaka 3. i 4. i stavka 3. ovoga članka operater ima pravo na povrat troškova djelovanja na sprječavanju ili otklanjanju štete u okolišu od tijela javne vlasti koje su izdale obveznu naredbu ili uputu operateru ili od treće osobe čijim je djelovanjem prouzročena šteta u okolišu unatoč poduzetim primjerenim mjerama sigurnosti operatera.

(3) Operater iz članka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona oslobađa se obveze snošenja troškova djelovanja na otklanjanju štete u okolišu ako dokaže da u obavljanju djelatnosti nije djelovao namjerno ili iz nepažnje te da je šteta nastala:

– emisijom ili događajem koji je izrijekom dopušten odgovarajućim aktom i u potpunosti u skladu s danim uvjetima navedenim u aktu,

– emisijom ili djelatnošću ili načinom korištenja određenog proizvoda tijekom određene djelatnosti za koju dokaže da se na temelju stanja znanstvenih i tehničkih saznanja u trenutku nastanka štete nije smatralo vjerojatnim da će prouzročiti štetu u okolišu.

(4) Preventivne mjere i mjere otklanjanja nastalih šteta u okolišu kao i mjere obavješćivanja koje poduzima nadležno tijelo ne dovode u pitanje odgovornost operatera za prijeteću opasnost od štete i nastalu štetu u okolišu.

Članak 181. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

(1) Ukoliko operater iz članka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, uslijed određenih slučajnih i nepredvidivih okolnosti, opasnom djelatnošću prouzroči štetu u okolišu, smatrat će se da je šteta prouzročena zbog tih slučajnih i nepredvidivih okolnosti.

(2) Ukoliko operater iz članka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona dokaže da šteta u smislu stavka 1. ovoga članka nije prouzročena njegovom djelatnošću ili ako dokaže da je šteta prouzročena djelatnošću druge pravne ili fizičke osobe, ili da je šteta nastala zbog nekih drugih okolnosti, isključuje se odgovornost operatera.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 24. vrijedi od 15. veljače 2018.

(1) Ukoliko operater iz članka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, uslijed određenih slučajnih i nepredvidivih okolnosti, opasnom svojom djelatnošću prouzroči štetu u okolišu, smatrat će se da je šteta prouzročena zbog tih slučajnih i nepredvidivih okolnosti.

(2) Ukoliko operater iz članka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona dokaže da šteta u smislu stavka 1. ovoga članka nije prouzročena njegovom djelatnošću ili ako dokaže da je šteta prouzročena djelatnošću druge pravne ili fizičke osobe, ili da je šteta nastala zbog nekih drugih okolnosti, isključuje se odgovornost operatera.

Članak 183. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

Obveza poduzimanja preventivnih mjera i obavještavanja

(1) Operater iz članka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona koji djelovanjem ili propustom djelovanja u obavljanju djelatnosti prouzroči prijeteću opasnost od štete, obvezan je bez odgađanja poduzeti mjere sprječavanja, odnosno mjere otklanjanja u skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona.

(2) Pod mjerama sprječavanja iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se svako djelovanje i mjera koja se poduzima kao reagiranje na događaj, radnju ili propust koji su izazvali prijeteću opasnost od štete odnosno onečišćavanja, a u cilju sprječavanja nastanka štete u okolišu ili njihovog svođenja na najmanju moguću mjeru.

(3) Operater iz članka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona prema potrebi i kad god usprkos poduzetim preventivnim mjerama neposredna opasnost od štete u okolišu nije otklonjena, mora bez odgađanja obavijestiti nadležna tijela o svim bitnim aspektima stanja.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 25. vrijedi od 15. veljače 2018.

Obveza poduzimanja preventivnih mjera i obavještavanja

(1) Operater iz članka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona koji djelovanjem ili propustom djelovanja u obavljanju djelatnosti prouzroči prijeteću opasnost od štete, obvezan je bez odgađanja poduzeti mjere sprječavanja, odnosno mjere otklanjanja prijeteće opasnosti od štete u skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona.

(2) Pod mjerama sprječavanja iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se svako djelovanje i mjera koja se poduzima kao reagiranje na događaj, radnju ili propust koji su izazvali prijeteću opasnost od štete odnosno onečišćavanja, a u cilju sprječavanja nastanka štete u okolišu ili njihovog svođenja na najmanju moguću mjeru.

(3) Operater iz članka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona prema potrebi i kad god usprkos poduzetim preventivnim mjerama neposredna prijeteća opasnost od štete u okolišu nije otklonjena, mora bez odgađanja obavijestiti nadležna tijela o svim bitnim aspektima stanja.

Članak 184. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) U slučaju prijeteće opasnosti od štete nadležna tijela mogu svakodobno:

– od operatera zatražiti podatke o prijetećoj opasnosti od štete ili o slučajevima u kojima se sumnja na prijeteću opasnost od štete,

– od operatera zatražiti poduzimanje nužnih mjera sprječavanja nastanka štete u okolišu,

– izdati upute operateru u pogledu nužnih mjera sprječavanja koje treba poduzeti,

– u suradnji s drugim tijelima nadležnim za poduzimanje intervencija poduzeti nužne mjere sprječavanja štetnih posljedica.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka može usmeno narediti nadležno tijelo, odnosno inspekcija zaštite okoliša ili inspekcija nadležna za druge sastavnice okoliša, odnosno rješenjem Ministarstvo ili drugo nadležno tijelo.

(3) Obveza izvršenja usmenog rješenja počinje teći danom priopćenja usmenog rješenja stranci.

(4) Pisani otpravak usmenog rješenja iz stavka 2. ovoga članka mora se otpremiti stranci, odnosno operateru, u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 45. vrijedi od 25. srpnja 2015.

(1) U slučaju prijeteće opasnosti od štete nadležna tijela mogu svakodobno:

– od operatera zatražiti podatke o prijetećoj opasnosti od štete ili o slučajevima u kojima se sumnja na prijeteću opasnost od štete,

– od operatera zatražiti poduzimanje nužnih mjera sprječavanja nastanka štete u okolišu,

– izdati upute operateru u pogledu nužnih mjera sprječavanja koje treba poduzeti,

– u suradnji s drugim tijelima nadležnim za poduzimanje intervencija poduzeti nužne mjere sprječavanja štetnih posljedica.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka može usmeno narediti nadležno tijelo, odnosno inspekcija zaštite okoliša ili inspekcija nadležna za druge sastavnice okoliša, odnosno rješenjem Ministarstvo ili drugo nadležno tijelo.

(3) Obveza izvršenja usmenog rješenja počinje teći danom priopćenja usmenog rješenja stranci.

(4) Pisani otpravak usmenog rješenja iz stavka 2. ovoga članka mora se otpremiti stranci, odnosno operateru, u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja.

(5) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 187. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

Žurni postupci

(1) Ukoliko operater nije u mogućnosti bez odgađanja žurno provesti sve mjere za sprječavanje i ograničavanje štete u okolišu, radi nužnog ograničavanja daljnjeg štetnog djelovanja postrojenja na okoliš, nadležna tijela će, putem treće osobe, na trošak i odgovornost operatera, provesti sve mjere za sprječavanje i ograničavanje nastanka daljnjih šteta.

(2) Nadležna tijela mogu mjere iz stavka 1. ovoga članka provesti putem treće osobe, na trošak i odgovornost operatera i kada operater to ne učini u određenom mu roku.

(3) Ovlaštenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obuhvaća i privremeno ograničavanje rada, a kada je to nužno i zaustavljanje rada operatera.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 26. vrijedi od 15. veljače 2018.

Žurni postupci

(1) Ukoliko operater nije u mogućnosti bez odgađanja žurno provesti sve mjere za sprječavanje i ograničavanje štete u okolišu, radi nužnog ograničavanja daljnjeg štetnog djelovanja postrojenja na okoliš, nadležna tijela će, putem treće osobe, na trošak i odgovornost operatera, provesti sve mjere za sprječavanje i ograničavanje nastanka daljnjih šteta.

(2) Nadležna tijela mogu mjere iz stavka 1. ovoga članka provesti putem treće osobe, na trošak i odgovornost operatera i kada operater to ne učini u određenom mu roku.

(3) Ovlaštenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obuhvaća i privremeno ograničavanje rada, a kada je to nužno i zaustavljanje rada operatera.

Članak 191. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

Prijava štete u okolišu

(1) Javnost koja je pogođena i/ili će vjerojatno biti pogođena štetom u okolišu uključujući i zainteresiranu javnost mogu nadležnom tijelu podnijeti prijavu štete u okolišu i/ili prijeteće opasnosti od štete. Uz prijavu se prilažu odgovarajući dokazi o postojanju štete u okolišu i/ili prijeteće opasnosti od štete.

(2) Po prijavi štete u okolišu ili prijeteće opasnosti od štete inspekcijske službe nadležnog tijela obavit će očevid na lokaciji na koju se odnosi prijava.

(3) Nadležno tijelo o podnesenoj prijavi štete u okolišu i/ili prijeteće opasnosti od štete odlučuje rješenjem.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 27. vrijedi od 15. veljače 2018.

Prijava štete u okolišu

(1) Javnost koja je pogođena i/ili će vjerojatno biti pogođena štetom u okolišu, uključujući i zainteresiranu javnost mogu, može nadležnom tijelu podnijeti prijavu štete u okolišu i/ili prijeteće opasnosti od štete. Uz prijavu se prilažu odgovarajući dokazi odgovarajuće informacije i podaci koji potkrepljuju primjedbe o postojanju štete u okolišu i/ili prijeteće opasnosti od štete.

(2) Po prijavi štete u okolišu ili prijeteće opasnosti od štete inspekcijske službe nadležnog tijela obavit će očevid na lokaciji na koju se odnosi prijava i ako je nakon razmatranja prijava uvjerljivo ukazala na postojanje štete u okolišu daje se dotičnom operateru prilika da se očituje na prijavu popratnim primjedbama.

(3) Nadležno tijelo o podnesenoj prijavi štete u okolišu i/ili prijeteće opasnosti od štete odlučuje rješenjem.

(4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 199. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

Obveza naknade troškova i štete

(1) Operater iz članka 177. ovoga Zakona podmiruje sve troškove u vezi s poduzimanjem mjera za uklanjanje prijeteće opasnosti od štete, odnosno saniranje štete u okolišu, prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Ukoliko se utvrdi da je operater iz članka 177. ovoga Zakona prema ovom Zakonu odgovoran za štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete, tada je operater sukladno postavljenom zahtjevu za naknadu troškova i sanacije štete obvezan nadoknaditi:

– troškove procjene štete,

– troškove utvrđivanja mjera za sanaciju okoliša u postupku izrade i odobravanja sanacijskog programa,

– troškove povrata okoliša u stanje prije nastanka štete ako je takav povrat moguć, odnosno troškove sanacije posljedica štete u okolišu, troškove kompenzacijskih mjera,

– troškove provedbe mjera otklanjanja prijeteće opasnosti od šteta,

– troškove provedbe mjera za sprječavanje ili ublažavanje štete u okolišu,

– troškove nadzora provedbe mjera,

– sve druge nepredviđene troškove nastale uslijed provedbe mjera otklanjanja štete.

(3) Ako se šteta u okolišu ne može sanirati odgovarajućim mjerama, operater koji je prouzročio štetu odgovoran je za naknadu u visini vrijednosti uništenog dobra.

(4) Vrijednost naknade treba biti približna ekonomskoj i ekološkoj vrijednosti uništenog dobra.

(5) Ako se vrijednost iz stavka 3. ovoga članka ne može utvrditi prikladnim ekonomskim metodama, nadležni sud će utvrditi visinu naknade uzimajući u obzir potrebne troškove sanacije, rizik koji djelatnost znači za okoliš, stupanj odgovornosti i korist stečenu nanošenjem štete u okolišu.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 28. vrijedi od 15. veljače 2018.

Obveza naknade troškova i štete

(1) Operater iz članka 177. ovoga Zakona podmiruje sve troškove u vezi s poduzimanjem mjera za uklanjanje otklanjanje prijeteće opasnosti od štete, odnosno saniranje štete u okolišu, prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Ukoliko Ako se utvrdi da je operater iz članka 177. ovoga Zakona prema ovom Zakonu odgovoran za štetu u okolišu i/ili prijeteću opasnost od štete, tada prema ovom Zakonu, u tom slučaju operater je operater sukladno postavljenom zahtjevu za naknadu troškova i sanacije sanaciju štete obvezan nadoknaditi:

– troškove procjene štete i prijeteće opasnosti od štete,

– troškove utvrđivanja mjera za sanaciju okoliša u postupku izrade i odobravanja sanacijskog programa,

– troškove povrata okoliša u stanje prije nastanka štete ako je takav povrat moguć, odnosno troškove sanacije posljedica štete u okolišu, troškove dopunskih i kompenzacijskih mjera,

– troškove provedbe mjera otklanjanja prijeteće opasnosti od šteta,

– troškove provedbe mjera za sprječavanje ili ublažavanje štete u okolišu,

– troškove praćenja,

– troškove nadzora provedbe mjera,

– troškove prikupljanja podataka,

– sve druge troškove određene zakonom, troškove postupaka i ostale nepredviđene troškove nastale uslijed provedbe mjera otklanjanja štete i prijeteće opasnosti od štete.

(3) Ako se šteta u okolišu ne može sanirati odgovarajućim mjerama, operater koji je prouzročio štetu odgovoran je za naknadu u visini vrijednosti uništenog dobra.

(4) Vrijednost naknade treba biti približna ekonomskoj i ekološkoj vrijednosti uništenog dobra.

(5) Ako se vrijednost iz stavka 3. ovoga članka ne može utvrditi prikladnim ekonomskim metodama, nadležni sud će utvrditi visinu naknade uzimajući u obzir potrebne troškove sanacije, rizik koji djelatnost znači za okoliš, stupanj odgovornosti i korist stečenu nanošenjem štete u okolišu.

Članak 202. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

Rok za zastaru naplate troškova sanacije štete ili otklanjanje prijeteće opasnosti od štete

(1) Nadležno tijelo ima pravo pokrenuti postupak za naplatu troškova protiv operatera ili, ako je primjereno, treće strane koja je uzrokovala štetu ili neposrednu opasnost od štete u vezi s mjerama poduzetima na temelju ovoga Zakona u roku pet godina od dana kada su te mjere provedene ili je utvrđena odgovornost operatera ili treće strane.

(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka započinje teći od dana poduzetih mjera, odnosno od dana utvrđenja odgovornosti operatera ili treće strane.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 29. vrijedi od 15. veljače 2018.

Rok za zastaru naplate troškova sanacije štete ili otklanjanje prijeteće opasnosti od štete

(1) Nadležno tijelo ima pravo pokrenuti postupak za naplatu troškova protiv operatera ili, ako je primjereno, treće strane koja je uzrokovala štetu ili neposrednu prijeteću opasnost od štete u vezi s mjerama poduzetima na temelju ovoga Zakona u roku pet godina od dana kada su te mjere provedene ili je utvrđena odgovornost operatera ili treće strane.

(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka započinje teći od dana poduzetih mjera, odnosno od dana utvrđenja odgovornosti operatera ili treće strane, ovisno o tome što nastupi kasnije.

Članak 205. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 14. veljače 2018.

Obveza osiguranja raspoloživih sredstava za naknadu štete

(1) Operater iz članka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona obvezan je osiguranjem kod osiguravatelja u skladu sa zakonom ili na drugi primjeren način sukladno zakonu osigurati raspoloživa sredstva za naknadu možebitne štete nanesene okolišu odnosno za otklanjanje prijeteće opasnosti od štete.

(2) Posebnim zakonom mogu se urediti i druge vrste osiguranja od odgovornosti za štetu nastalu onečišćivanjem okoliša.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 30. vrijedi od 15. veljače 2018.

Obveza osiguranja raspoloživih sredstava za naknadu štete

(1) Operater iz članka 177. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona obvezan je osiguranjem kod osiguravatelja u skladu sa zakonom ili na drugi primjeren način sukladno zakonu osigurati raspoloživa sredstva za naknadu možebitne štete nanesene okolišu odnosno za otklanjanje prijeteće opasnosti od štete.

(2) Ako operater iz članka 177. stavaka 1. i 2. nije osigurao sredstva za podmirenje svih troškova u svezi s provedbom mjera otklanjanja prijeteće opasnosti od štete i štete u okolišu, tijelo koje propisuje mjere za otklanjanje prijeteće opasnosti od štete, odnosno mjere saniranja štete u okolišu rješenjem će tražiti pokriće u imovini ili druga primjerena jamstva za nadoknadu nastalih troškova.

(3) Tijelo iz stavka 2. ovoga članka može odustati od zahtjeva za nadoknadu troškova djelomično ili u cijelosti ako bi za to potrebni izdaci bili veći od svote koja se može naplatiti ili ako se ne može utvrditi operatera.

(4) Posebnim zakonom mogu se urediti i druge vrste osiguranja od odgovornosti za štetu nastalu onečišćivanjem okoliša.

Članak 211. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Nadležna tijela za provedbu i njihove nadležnosti

(1) U svrhu provedbe Uredbe br. 1221/2009 Ministarstvo je nadležno za provedbu inspekcijskog i upravnog nadzora.

(2) U svrhu provedbe Uredbe br. 1221/2009 Agencija je nadležna za:

– vođenje registra EMAS,

– zaprimanje prijava za registraciju u EMAS i vođenje postupka provjere zaprimljenih prijava,

– upis organizacija u registar EMAS i izdavanje potvrda o upisu u registar EMAS,

– suspenziju i brisanje organizacija iz registra EMAS.

(3) U svrhu provedbe Uredbe br. 1221/2009 Hrvatska akreditacijska agencija nadležna je za:

– akreditiranje verifikatora,

– nadzor nad radom verifikatora.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 54. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Nadležna tijela za provedbu i njihove nadležnosti

(1) U svrhu provedbe Uredbe br. 1221/2009 inspekcija zaštite okoliša je nadležna za provedbu inspekcijskog nadzora.

(2) U svrhu provedbe Uredbe br. 1221/2009 Ministarstvo je nadležno za:

– provedbu inspekcijskog i upravnog nadzora.,

(2) U svrhu provedbe Uredbe br. 1221/2009 Agencija je nadležna za:

– vođenje registra EMAS,

– zaprimanje prijava za registraciju u EMAS i vođenje postupka provjere zaprimljenih prijava,

– upis organizacija u registar EMAS i izdavanje potvrda o upisu u registar EMAS,

– suspenziju i brisanje organizacija iz registra EMAS.

(3) U svrhu provedbe Uredbe br. 1221/2009 Hrvatska akreditacijska agencija nadležna je za:

– akreditiranje verifikatora,

– stručni nadzor nad radom verifikatora.

Članak 213. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Znak zaštite okoliša »Prijatelj okoliša«

(1) Pravnim i fizičkim osobama koje proizvode ili distribuiraju proizvode, odnosno pružaju usluge, u svrhu promicanja proizvoda ili obavljanja usluga koji se u usporedbi sa sličnim proizvodima i uslugama odlikuju manje negativnim utjecajem na okoliš u cjelokupnom životnom ciklusu, te time pridonose učinkovitom korištenju sastavnica okoliša i visokom stupnju zaštite okoliša, Ministarstvo može dodijeliti znak zaštite okoliša Prijatelj okoliša (u daljnjem tekstu: Znak).

(2) Znak se ne dodjeljuje za prehrambene i farmaceutske proizvode te profesionalnu medicinsku opremu.

(3) Ocjena u vezi s manje negativnim utjecajima iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na racionalno korištenje prirodnih dobara i energije, smanjenje emisija u okoliš, iskorištavanje vrijednih svojstava otpada ili druge načine omogućavanja korisne obrade otpada prije njegove oporabe, odnosno zbrinjavanja, te poduzimanje drugih mjera u smislu zaštite okoliša.

(4) Zahtjev za dodjelu Znaka mora sadržavati dokumente i dokaze o tome da proizvod ispunjava propisane uvjete.

(5) Ministarstvo može oduzeti dodijeljeni Znak ukoliko osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postupa po uvjetima pod kojima je Znak bio dodijeljen ili više ne ispunjava propisane uvjete za dodjelu toga Znaka.

(6) Ministarstvo će promicati uporabu proizvoda i usluga koji imaju Znak podizanjem svijesti i informiranjem potrošača, proizvođača, trgovaca i javnosti, radi poticanja zaštite okoliša i održivog razvoja.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 47. vrijedi od 25. srpnja 2015.

Znak zaštite okoliša »Prijatelj okoliša«

(1) Pravnim i fizičkim osobama koje proizvode, trguju ili distribuiraju proizvode, odnosno pružaju usluge, u svrhu promicanja proizvoda ili obavljanja usluga koji se u usporedbi sa sličnim proizvodima i uslugama odlikuju manje negativnim utjecajem na okoliš u cjelokupnom životnom ciklusu, te time pridonose učinkovitom korištenju sastavnica okoliša i visokom stupnju zaštite okoliša, Ministarstvo može dodijeliti znak zaštite okoliša Prijatelj okoliša (u daljnjem tekstu: Znak).

(2) Znak se ne dodjeljuje za prehrambene i farmaceutske proizvode te profesionalnu medicinsku opremu.

(3) Ocjena u vezi Procjena proizvoda s manje negativnim utjecajima iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na racionalno korištenje prirodnih dobara i energije, smanjenje emisija u okoliš, iskorištavanje vrijednih svojstava otpada ili druge načine omogućavanja korisne obrade otpada prije njegove oporabe, odnosno zbrinjavanja, te poduzimanje drugih mjera u smislu zaštite okoliša tijekom životnog ciklusa proizvoda.

(4) Zahtjev za dodjelu Znaka mora sadržavati dokumente i dokaze o tome da proizvod ispunjava propisane uvjete, sukladno mjerilima razvijenima za odgovarajuću skupinu proizvoda.

(5) Ministarstvo može oduzeti dodijeljeni Znak ukoliko osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postupa po uvjetima pod kojima je Znak bio dodijeljen ili više ne ispunjava propisane uvjete za dodjelu toga Znaka.

(6) Ministarstvo će promicati uporabu proizvoda i usluga koji imaju Znak podizanjem svijesti i informiranjem potrošača, proizvođača, trgovaca i javnosti, radi poticanja zaštite okoliša i održivog razvoja.

Članak 214. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) Pravne i fizičke osobe moraju koristiti znak zaštite okoliša »Prijatelj okoliša« u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnika iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Postupak, način dodjele te uvjete za dodjeljivanje i oduzimanje Znaka, izgled Znaka, način uporabe i rok važnosti dodijeljenog Znaka, sastav i način rada savjetodavnog stručnog povjerenstva, sudjelovanje pojedinaca, udruga i organizacija u postupku dodjele Znaka te ostala pitanja s tim u vezi pobliže propisuje ministar pravilnikom.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 48. vrijedi od 25. srpnja 2015.

(1) Pravne i fizičke osobe moraju koristiti znak zaštite okoliša »Prijatelj okoliša« u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnika iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Postupak, način dodjele te uvjete za dodjeljivanje Uvjete dodjele Znaka, sadržaj mjerila te opis i postupak razvoja te revizije mjerila za Znak, naknade za dodjelu Znaka, uvjete za uporabu i oduzimanje Znaka, izgled Znaka, način uporabe i rok važnosti dodijeljenog Znaka, sastav i način rada savjetodavnog stručnog povjerenstva, sudjelovanje pojedinaca, udruga i organizacija u postupku dodjele Znaka te ostala pitanja s tim u vezi pobliže propisuje ministar pobliže propisuje Ministar pravilnikom.

Članak 215. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Znak zaštite okoliša Europske unije – EU Ecolabel

(1) Pravnim i fizičkim osobama koje stavljaju na tržište određene proizvode ili pružaju usluge (proizvođač, uvoznik, pružatelj usluga, trgovac na veliko ili malo), u svrhu promicanja proizvoda ili obavljanja usluga koje imaju manje negativan utjecaj na okoliš tijekom cijelog životnog ciklusa i pružanja informacija potrošačima o utjecaju proizvoda na okoliš, može se sukladno odredbama ovoga Zakona dodijeliti znak zaštite okoliša Europske unije – EU Ecolabel (u daljnjem tekstu: EU Ecolabel)

(2) Ovim Zakonom utvrđuje se nadležno tijelo i zadaće nadležnoga tijela za provedbu Uredbe (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku zaštite okoliša EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 108, 29. 4. 2010.) (u daljem tekstu Uredba br. 66/2010).

(3) Pojmovi u smislu ove Glave Zakona imaju jednako značenje kao pojmovi uporabljeni u Uredbi br. 66/2010.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 49. vrijedi od 25. srpnja 2015.

Znak zaštite okoliša Europske unije – EU Ecolabel

(1) Pravnim i fizičkim osobama koje stavljaju na tržište određene proizvode ili pružaju usluge (proizvođač, distributer, uvoznik, pružatelj usluga, trgovac na veliko ili malo), u svrhu promicanja proizvoda ili obavljanja usluga koje imaju manje negativan utjecaj na okoliš tijekom cijelog životnog ciklusa i pružanja informacija potrošačima o utjecaju proizvoda na okoliš, može se sukladno odredbama ovoga Zakona dodijeliti znak zaštite okoliša Europske unije – EU Ecolabel (u daljnjem tekstu: EU Ecolabel)

(2) EU Ecolabel ne dodjeljuje se za:

− medicinske proizvode za ljudsku uporabu,

− medicinske proizvode u veterinarstvu te

− za medicinsku opremu.

(3) Ovim Zakonom utvrđuje se nadležno tijelo i zadaće nadležnoga tijela za provedbu Uredbe (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku zaštite okoliša EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 108, 29. 4. 2010.) (u daljem tekstu Uredba br. 66/2010). (3) br. 66/2010.

(4) Pojmovi u smislu ove Glave Zakona imaju jednako značenje kao pojmovi uporabljeni u Uredbi br. 66/2010.

Članak 216. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

U svrhu provedbe Uredbe br. 66/2010 Ministarstvo je nadležno za:

– dodjelu znaka EU Ecolabel,

– provođenje nadzora nad upotrebom znaka,

– provjeru sukladnosti proizvoda s mjerilima za dodjelu znaka EU Ecolabel.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 50. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

(1) U svrhu provedbe Uredbe br. 66/2010 Ministarstvo je nadležno za:

– dodjelu znaka EU Ecolabel,

– provođenje nadzora nad upotrebom znaka,

– provjeru sukladnosti proizvoda s mjerilima za dodjelu znaka EU Ecolabel.

(2) Agencija je nadležna za vođenje baze podataka nositelja znaka EU Ecolabel.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 55. vrijedi od 1. siječnja 2019.

U svrhu provedbe Uredbe br. 66/2010 Ministarstvo je nadležno za:

– dodjelu znaka EU Ecolabel,

– provođenje nadzora nad upotrebom znaka,

– provjeru sukladnosti proizvoda s mjerilima za dodjelu znaka EU Ecolabel. (2) Agencija je nadležna,

– za vođenje baze podataka nositelja znaka EU Ecolabel.

Članak 223. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata Agencije i referentnih centara u dijelu poslova za koje su ovlašteni odlukom Vlade obavlja Ministarstvo.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 56. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata Agencije i referentnih centara u dijelu poslova za koje su ovlašteni odlukom Vlade obavlja Ministarstvo.

Članak 224. 4 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Obavljanje poslova inspekcijskog nadzora

(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provode državni službenici u Ministarstvu raspoređeni na radna mjesta s ovlastima obavljanja inspekcijskog nadzora zaštite okoliša, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(2) Inspekcijski nadzor u području okoliša provode i druge inspekcije nadležne prema posebnim propisima za nadzor pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od utjecaja opterećenja na okoliš.

(3) Zajednički inspekcijski nadzor inspekcije zaštite okoliša, te inspekcija nadležnih prema posebnim propisima za nadzor pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od utjecaja opterećenja na okoliš provodi se u koordiniranom inspekcijskom nadzoru na način kako je to određeno ovim Zakonom.

(4) Nadzor proizvođača, odnosno osobe koja stavlja proizvod na tržište vezano za označavanje proizvoda i ambalaže te zaštite potrošača iz članka 219. ovoga Zakona obavlja Državni inspektorat.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 51. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 14. veljače 2018.

Obavljanje poslova inspekcijskog nadzora

(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provode državni službenici u Ministarstvu raspoređeni na radna mjesta s ovlastima obavljanja inspekcijskog nadzora zaštite okoliša, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(2) Inspekcijski nadzor u području okoliša provode i druge inspekcije nadležne prema posebnim propisima za nadzor pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od utjecaja opterećenja na okoliš.

(3) Zajednički inspekcijski nadzor inspekcije zaštite okoliša, te inspekcija nadležnih prema posebnim propisima za nadzor pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od utjecaja opterećenja na okoliš provodi se u koordiniranom inspekcijskom nadzoru na način kako je to određeno ovim Zakonom.

(4) Nadzor proizvođača, odnosno osobe koja stavlja proizvod na tržište vezano za označavanje proizvoda i ambalaže te zaštite potrošača iz članka 219. ovoga Zakona obavlja Državni inspektorat tržišni inspektor Ministarstva gospodarstva.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 31. vrijedio od 15. veljače 2018. do 31. prosinca 2018.

Obavljanje poslova inspekcijskog nadzora

(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provode državni službenici u Ministarstvu raspoređeni na radna mjesta s ovlastima obavljanja inspekcijskog nadzora zaštite okoliša, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(2) Inspekcijski nadzor u području okoliša provode i druge inspekcije nadležne prema posebnim propisima za nadzor pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od utjecaja opterećenja na okoliš.

(3) Zajednički inspekcijski nadzor inspekcije zaštite okoliša, te inspekcija nadležnih prema posebnim propisima za nadzor pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od utjecaja opterećenja na okoliš provodi se u koordiniranom inspekcijskom nadzoru na način kako je to određeno ovim Zakonom.

(4) Koordinirani inspekcijski nadzor obuhvaća sve aktivnosti, uključujući i posjete lokaciji, praćenje emisija i provjeravanje internih izvješća i prateće dokumentacije, ovjeru samopraćenja, provjeravanje tehnika koje se koriste i prikladnosti upravljanja okolišem postrojenja, koje poduzima nadležno tijelo ili se poduzimaju u njegovo ime, kako bi se provjerila i unaprijedila sukladnost postrojenja s uvjetima njihovih dozvola i kako bi se, prema potrebi, pratio njihov učinak na okoliš.

(5) Nadzor proizvođača, odnosno osobe koja stavlja proizvod na tržište vezano za označavanje proizvoda i ambalaže te zaštite potrošača iz članka 219. ovoga Zakona obavlja tržišni inspektor Ministarstva gospodarstva.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 57. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Obavljanje poslova inspekcijskog nadzora

(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provode državni službenici u Ministarstvu raspoređeni na radna mjesta s ovlastima obavljanja inspekcijskog nadzora zaštite okoliša, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno obavljaju inspektori zaštite okoliša.

(2) Inspekcijski nadzor u području okoliša provode i druge inspekcije nadležne prema posebnim propisima za nadzor pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od utjecaja opterećenja na okoliš.

(3) Zajednički inspekcijski nadzor inspekcije zaštite okoliša, te inspekcija nadležnih prema posebnim propisima za nadzor pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od utjecaja opterećenja na okoliš provodi se u koordiniranom inspekcijskom nadzoru na način kako je to određeno ovim Zakonom.

(4) Koordinirani inspekcijski nadzor obuhvaća sve aktivnosti, uključujući i posjete lokaciji, praćenje emisija i provjeravanje internih izvješća i prateće dokumentacije, ovjeru samopraćenja, provjeravanje tehnika koje se koriste i prikladnosti upravljanja okolišem postrojenja, koje poduzima nadležno tijelo ili se poduzimaju u njegovo ime, kako bi se provjerila i unaprijedila sukladnost postrojenja s uvjetima njihovih dozvola i kako bi se, prema potrebi, pratio njihov učinak na okoliš.

(5) Nadzor proizvođača, odnosno osobe koja stavlja proizvod na tržište vezano za označavanje proizvoda i ambalaže te zaštite potrošača iz članka 219. ovoga Zakona obavlja tržišni inspektor Ministarstva gospodarstva.

Članak 225. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Uvjeti za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora zaštite okoliša

(1) Na radno mjesto glavnog inspektora zaštite okoliša može se rasporediti osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili integrirani diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, smjer kemijskog inženjerstva i tehnologije ili prehrambeno-biotehnološki ili prirodoslovno-matematički ili agronomski ili geološki ili rudarski ili farmaceutsko-biokemijski ili veterinarski ili šumarski ili strojarski smjer s najmanje deset godina radnog iskustva u struci od čega tri godine na poslovima inspekcije zaštite okoliša, te položenim državnim stručnim ispitom.

(2) Na radno mjesto višeg inspektora zaštite okoliša može se rasporediti osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili integrirani diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, smjer kemijskog inženjerstva i tehnologije ili prehrambeno-biotehnološki ili prirodoslovno-matematički ili agronomski ili geološki ili rudarski ili farmaceutsko-biokemijski ili veterinarski ili šumarski ili strojarski smjer s najmanje sedam godina radnog iskustva u struci od čega dvije godine na poslovima vezanim za poslove zaštite okoliša, te položenim državnim stručnim ispitom.

(3) Na radno mjesto inspektora zaštite okoliša može se rasporediti osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili integrirani diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, smjer kemijskog inženjerstva i tehnologije ili prehrambeno-biotehnološki ili prirodoslovno-matematički ili agronomski ili geološki ili rudarski ili farmaceutsko-biokemijski ili veterinarski ili šumarski ili strojarski smjer s najmanje pet godina radnog iskustva u struci, te položenim državnim stručnim ispitom.

(4) Službenici zatečeni na poslovima inspekcije zaštite okoliša koji nemaju struku propisanu u stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka, a koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima inspekcije zaštite okoliša, smatra se da ispunjavaju uvjet propisane struke.

(5) Na rukovodeća radna mjesta u inspekciji zaštite okoliša mogu se rasporediti viši inspektori zaštite okoliša s najmanje tri godine rada na poslovima inspekcije zaštite okoliša.

(6) Ministar, odnosno osoba koju on ovlasti, može radi hitne potrebe ili ekonomičnijeg obavljanja inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, pisano narediti višem inspektoru, odnosno inspektoru zaštite okoliša iz jedne područne jedinice ili ispostave da privremeno provodi nadzor na području druge područne jedinice, odnosno ispostave.

(7) Radna mjesta s ovlastima inspekcijskog nadzora vezano za zaštitu okoliša te pobližim uvjetima i njihovim ovlastima koje moraju ispunjavati osobe na tim radnim mjestima utvrđuje ministar pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.

(8) Poslovi inspekcijskog nadzora zaštite okoliša smatraju se poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 52. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

Uvjeti za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora zaštite okoliša

(1) Na radno mjesto glavnog inspektora zaštite okoliša može se rasporediti osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili integrirani diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, smjer kemijskog inženjerstva i tehnologije ili prehrambeno-biotehnološki ili prirodoslovno-matematički ili agronomski ili geološki ili rudarski ili farmaceutsko-biokemijski ili veterinarski ili šumarski ili strojarski smjer ili elektrotehnički ili ekonomski ili geoinženjerski smjer ili smjer inženjerstvo okoliša s najmanje deset godina radnog iskustva u struci od čega tri godine na poslovima inspekcije zaštite okoliša, te položenim državnim stručnim ispitom.

(2) Na radno mjesto višeg inspektora zaštite okoliša može se rasporediti osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili integrirani diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, smjer kemijskog inženjerstva i tehnologije ili prehrambeno-biotehnološki ili prirodoslovno-matematički ili agronomski ili geološki ili rudarski ili farmaceutsko-biokemijski ili veterinarski ili šumarski ili strojarski smjer ili elektrotehnički ili ekonomski ili geoinženjerski smjer ili smjer inženjerstvo okoliša s najmanje sedam godina radnog iskustva u struci od čega dvije godine na poslovima vezanim za poslove zaštite okoliša, te položenim državnim stručnim ispitom.

(3) Na radno mjesto inspektora zaštite okoliša može se rasporediti osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili integrirani diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, smjer kemijskog inženjerstva i tehnologije ili prehrambeno-biotehnološki ili prirodoslovno-matematički ili agronomski ili geološki ili rudarski ili farmaceutsko-biokemijski ili veterinarski ili šumarski ili strojarski smjer ili elektrotehnički ili ekonomski ili geoinženjerski smjer ili smjer inženjerstvo okoliša s najmanje pet godina radnog iskustva u struci, te položenim državnim stručnim ispitom.

(4) Službenici zatečeni na poslovima inspekcije zaštite okoliša koji nemaju struku propisanu u stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka, a koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima inspekcije zaštite okoliša, smatra se da ispunjavaju uvjet propisane struke.

(5) Na rukovodeća radna mjesta u inspekciji zaštite okoliša mogu se rasporediti viši inspektori zaštite okoliša s najmanje tri godine rada na poslovima inspekcije zaštite okoliša.

(6) Ministar, odnosno osoba koju on ovlasti, može radi hitne potrebe ili ekonomičnijeg obavljanja inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, pisano narediti višem inspektoru, odnosno inspektoru zaštite okoliša iz jedne područne jedinice ili ispostave da privremeno provodi nadzor na području druge područne jedinice, odnosno ispostave.

(7) Radna mjesta s ovlastima inspekcijskog nadzora vezano za zaštitu okoliša te pobližim uvjetima i njihovim ovlastima koje moraju ispunjavati osobe na tim radnim mjestima utvrđuje ministar pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.

(8) Poslovi inspekcijskog nadzora zaštite okoliša smatraju se poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada.

NN 118/2018 brisan člankom 58. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Uvjeti za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora zaštite okoliša

(1) Na radno mjesto glavnog inspektora zaštite okoliša može se rasporediti osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili integrirani diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, smjer kemijskog inženjerstva i tehnologije ili prehrambeno-biotehnološki ili prirodoslovno-matematički ili agronomski ili geološki ili rudarski ili farmaceutsko-biokemijski ili veterinarski ili šumarski ili strojarski smjer ili elektrotehnički ili ekonomski ili geoinženjerski smjer ili smjer inženjerstvo okoliša s najmanje deset godina radnog iskustva u struci od čega tri godine na poslovima inspekcije zaštite okoliša, te položenim državnim stručnim ispitom.

(2) Na radno mjesto višeg inspektora zaštite okoliša može se rasporediti osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili integrirani diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, smjer kemijskog inženjerstva i tehnologije ili prehrambeno-biotehnološki ili prirodoslovno-matematički ili agronomski ili geološki ili rudarski ili farmaceutsko-biokemijski ili veterinarski ili šumarski ili strojarski smjer ili elektrotehnički ili ekonomski ili geoinženjerski smjer ili smjer inženjerstvo okoliša s najmanje sedam godina radnog iskustva u struci od čega dvije godine na poslovima vezanim za poslove zaštite okoliša, te položenim državnim stručnim ispitom.

(3) Na radno mjesto inspektora zaštite okoliša može se rasporediti osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili integrirani diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, smjer kemijskog inženjerstva i tehnologije ili prehrambeno-biotehnološki ili prirodoslovno-matematički ili agronomski ili geološki ili rudarski ili farmaceutsko-biokemijski ili veterinarski ili šumarski ili strojarski smjer ili elektrotehnički ili ekonomski ili geoinženjerski smjer ili smjer inženjerstvo okoliša s najmanje pet godina radnog iskustva u struci, te položenim državnim stručnim ispitom.

(4) Službenici zatečeni na poslovima inspekcije zaštite okoliša koji nemaju struku propisanu u stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka, a koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima inspekcije zaštite okoliša, smatra se da ispunjavaju uvjet propisane struke.

(5) Na rukovodeća radna mjesta u inspekciji zaštite okoliša mogu se rasporediti viši inspektori zaštite okoliša s najmanje tri godine rada na poslovima inspekcije zaštite okoliša.

(6) Ministar, odnosno osoba koju on ovlasti, može radi hitne potrebe ili ekonomičnijeg obavljanja inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, pisano narediti višem inspektoru, odnosno inspektoru zaštite okoliša iz jedne područne jedinice ili ispostave da privremeno provodi nadzor na području druge područne jedinice, odnosno ispostave.

(7) Radna mjesta s ovlastima inspekcijskog nadzora vezano za zaštitu okoliša te pobližim uvjetima i njihovim ovlastima koje moraju ispunjavati osobe na tim radnim mjestima utvrđuje ministar pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.

(8) Poslovi inspekcijskog nadzora zaštite okoliša smatraju se poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada.

Brisan.

Odredba članka 225. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 118/2018.

Članak 226. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Službena iskaznica i znak inspektora zaštite okoliša

(1) Glavni inspektor zaštite okoliša, viši inspektor zaštite okoliša i inspektor zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: inspektor) dokazuju službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom i znakom.

(2) O izdanim službenim iskaznicama i znakovima inspektorima u Ministarstvu se vodi upisnik.

(3) Oblik i sadržaj službene iskaznice i izgled znaka iz stavka 1. ovoga članka, način njihova izdavanja i uporabe te način vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama i znakovima, pobliže pravilnikom propisuje ministar.

NN 118/2018 brisan člankom 58. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Službena iskaznica i znak inspektora zaštite okoliša

(1) Glavni inspektor zaštite okoliša, viši inspektor zaštite okoliša i inspektor zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: inspektor) dokazuju službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom i znakom.

(2) O izdanim službenim iskaznicama i znakovima inspektorima u Ministarstvu se vodi upisnik.

(3) Oblik i sadržaj službene iskaznice i izgled znaka iz stavka 1. ovoga članka, način njihova izdavanja i uporabe te način vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama i znakovima, pobliže pravilnikom propisuje ministar.

Brisan.

Odredba članka 226. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 118/2018.

Članak 227. 4 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Planiranje inspekcijskog nadzora

(1) Inspektori provode nadzor u skladu s godišnjim planom rada i programom rada inspekcije zaštite okoliša, koji se usklađuju s godišnjim planovima i programima rada drugih inspekcija radi provođenja koordiniranih inspekcijskih nadzora.

(2) Plan rada inspekcije zaštite okoliša uključuje:

– opću procjenu značajnih pitanja zaštite okoliša,

– geografsko područje obuhvaćeno planom rada inspekcije,

– registar postrojenja obuhvaćenih planom rada,

– postupke za sastavljanje programa redovnih inspekcijskih nadzora,

– postupke za provedbu izvanrednih, nerutinskih inspekcijskih nadzora,

– odredbe o suradnji između različitih inspekcijskih tijela, gdje je potrebno.

(3) Plan rada inspekcije zaštite okoliša temelji se na učestalosti nadzora postrojenja na temelju procjene negativnog utjecaja postrojenja na okoliš, bilo da se radi o objektivnim razlozima temeljem određenih pokazatelja i/ili subjektivnim razlozima odnosno percepciji javnosti, općoj procjeni značajnih predmetnih pitanja zaštite okoliša, kontinuitetu sustavnih nadzora, mogućim akcidentnim utjecajem postrojenja na okoliš, primjeni i unapređivanju mjera za zaštitu okoliša od strane objekata nadzora te planu usavršavanja inspektora zaštite okoliša.

(4) Godišnji plan koordiniranih inspekcijskih nadzora temelji se na sustavnoj procjeni rizika koji predmetno postrojenje predstavlja na okoliš. Nadzor postrojenja koja predstavljaju najveći rizik za okoliš planira se jednom godišnje, a nadzor postrojenja koja predstavljaju najmanji rizik za okoliš planira se jednom u tri godine.

(5) Godišnji plan rada inspekcije zaštite okoliša se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva.

(6) Ministar će sporazumno s ministrom obrane odrediti sadržaj i način obavljanja poslova inspekcijskog nadzora zaštite okoliša objekata i prostora koji služe za potrebe Ministarstva obrane.

(7) Ministar će sporazumno s ministrima nadležnim za more, poljoprivredu, šumarstvo, vodno gospodarstvo, zaštitu od požara, zaštitu na radu, zdravstvo, prostorno uređenje i gradnju te glavnim inspektorom Državnog inspektorata odrediti sadržaj i način suradnje u provedbi koordiniranih inspekcijskih nadzora u okviru djelokruga tih inspekcijskih službi koji se odnose na područje okoliša.

(8) Izvanredni, nerutinski inspekcijski nadzori, odnosno koordinirani inspekcijski nadzor postrojenja obveznika ishođenja okolišne dozvole provode se u slučaju kako bi se prije izdavanja, ponovnog razmatranja ili izmjena i dopuna okolišne dozvole, ispitale ozbiljne pritužbe vezane uz okoliš, ozbiljne nesreće i nezgode vezane uz okoliš i nepoštivanje uvjeta određenih okolišnom dozvolom.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 53. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 14. veljače 2018.

Planiranje inspekcijskog nadzora

(1) Inspektori provode nadzor u skladu s godišnjim planom rada i programom rada inspekcije zaštite okoliša, koji se usklađuju s godišnjim planovima i programima rada drugih inspekcija radi provođenja koordiniranih inspekcijskih nadzora.

(2) Plan rada inspekcije zaštite okoliša uključuje:

– opću procjenu značajnih pitanja zaštite okoliša,

– geografsko područje obuhvaćeno planom rada inspekcije,

– registar postrojenja obuhvaćenih planom rada,

– postupke za sastavljanje programa redovnih inspekcijskih nadzora,

– postupke za provedbu izvanrednih, nerutinskih inspekcijskih nadzora,

– odredbe o suradnji između različitih inspekcijskih tijela, gdje je potrebno.

(3) Plan rada inspekcije zaštite okoliša temelji se na učestalosti nadzora postrojenja ili područja postrojenja na temelju procjene negativnog utjecaja postrojenja na okoliš, bilo da se radi o objektivnim razlozima temeljem određenih pokazatelja i/ili subjektivnim razlozima odnosno percepciji javnosti, općoj procjeni značajnih predmetnih pitanja zaštite okoliša, kontinuitetu sustavnih nadzora, mogućim akcidentnim utjecajem postrojenja na okoliš, primjeni i unapređivanju unaprjeđivanju mjera za zaštitu okoliša od strane objekata nadzora te planu usavršavanja inspektora zaštite okoliša.

(4) Godišnji plan koordiniranih inspekcijskih nadzora temelji se na sustavnoj procjeni rizika koji predmetno postrojenje ili područje postrojenja predstavlja na za zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš. Nadzor postrojenja ili područja postrojenja koja predstavljaju najveći rizik za zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš planira se jednom godišnje, a nadzor postrojenja ili područja postrojenja koja predstavljaju najmanji rizik za zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš planira se jednom u tri godine.

(5) Godišnji plan rada inspekcije zaštite okoliša se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva.

(6) Ministar će sporazumno s ministrom obrane odrediti sadržaj i način obavljanja poslova inspekcijskog nadzora zaštite okoliša objekata i prostora koji služe za potrebe Ministarstva obrane.

(7) Ministar će sporazumno s ministrima čelnicima središnjih tijela državne uprave nadležnim za more, poljoprivredu, stočarstvo, veterinarstvo, šumarstvo, vodno gospodarstvo, rudarstvo, zaštitu od požara, zaštitu na radu, zdravstvo, prostorno uređenje, gradnju, posude pod tlakom, elektroenergetsku opremu te zaštitu i gradnju te glavnim inspektorom Državnog inspektorata spašavanje odrediti sadržaj i način suradnje u provedbi koordiniranih inspekcijskih nadzora u okviru djelokruga tih inspekcijskih službi koji koje se odnose na područje okoliša.

(8) Izvanredni, nerutinski inspekcijski nadzori, odnosno koordinirani inspekcijski nadzor postrojenja obveznika ishođenja okolišne dozvole provode se u slučaju kako bi se prije izdavanja, ponovnog razmatranja ili izmjena i dopuna okolišne dozvole, ispitale ozbiljne pritužbe vezane uz okoliš, ozbiljne nesreće i nezgode vezane uz okoliš i nepoštivanje uvjeta određenih okolišnom dozvolom.

(9) Izvanredni, inspekcijski nadzori, odnosno koordinirani inspekcijski nadzor područja postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari u količinama koje mogu uzrokovati velike nesreće provode se kako bi se što prije ispitale ozbiljne pritužbe, velike nesreće, industrijske nesreće, izbjegnute nesreće, iznenadni i drugi događaji i nesukladnosti vezane uz to područje postrojenja.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 32. vrijedio od 15. veljače 2018. do 31. prosinca 2018.

Planiranje inspekcijskog nadzora

(1) Inspektori provode nadzor u skladu s godišnjim planom rada i programom rada inspekcije zaštite okoliša, koji se usklađuju s godišnjim planovima i programima rada drugih inspekcija radi provođenja koordiniranih inspekcijskih nadzora.

(2) Plan rada inspekcije zaštite okoliša uključuje:

– opću procjenu značajnih pitanja zaštite okoliša,

– geografsko područje obuhvaćeno planom rada inspekcije,

– registar postrojenja obuhvaćenih planom rada,

– postupke za sastavljanje programa redovnih inspekcijskih nadzora,

– postupke za provedbu izvanrednih, nerutinskih inspekcijskih nadzora,

– odredbe o suradnji između različitih inspekcijskih tijela, gdje je potrebno.

(3) Plan rada inspekcije zaštite okoliša temelji se na učestalosti nadzora postrojenja ili područja postrojenja na temelju procjene negativnog utjecaja postrojenja na okoliš, bilo da se radi o objektivnim razlozima temeljem određenih pokazatelja i/ili subjektivnim razlozima odnosno percepciji javnosti, općoj procjeni značajnih predmetnih pitanja zaštite okoliša, kontinuitetu sustavnih nadzora, mogućim akcidentnim utjecajem postrojenja na okoliš, primjeni i unaprjeđivanju mjera za zaštitu okoliša od strane objekata nadzora te planu usavršavanja inspektora zaštite okoliša.

(4) Godišnji plan koordiniranih inspekcijskih nadzora temelji se na sustavnoj procjeni rizika koji predmetno postrojenje ili područje postrojenja predstavlja za zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš. Nadzor postrojenja ili područja postrojenja koja predstavljaju najveći rizik za zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš planira se jednom godišnje, a nadzor postrojenja ili područja postrojenja koja predstavljaju najmanji rizik za zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš planira se jednom u tri godine.

(5) Godišnji plan rada inspekcije zaštite okoliša se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva.

(6) Ministar će sporazumno s ministrom obrane odrediti sadržaj i način obavljanja poslova inspekcijskog nadzora zaštite okoliša objekata i prostora koji služe za potrebe Ministarstva obrane.

(7) Ministar će sporazumno s čelnicima središnjih tijela državne uprave nadležnim za more, poljoprivredu, stočarstvo, veterinarstvo, šumarstvo, vodno gospodarstvo, rudarstvo, zaštitu od požara, zaštitu na radu, zdravstvo, prostorno uređenje, gradnju, posude pod tlakom, elektroenergetsku opremu te zaštitu i spašavanje odrediti sadržaj i način suradnje u provedbi koordiniranih inspekcijskih nadzora u okviru djelokruga inspekcijskih službi koje se odnose na područje okoliša.

(8) Izvanredni, nerutinski inspekcijski nadzori, odnosno koordinirani inspekcijski nadzor postrojenja obveznika ishođenja okolišne dozvole provode se u slučaju kako bi se prije izdavanja, ponovnog razmatranja ili izmjena i dopuna okolišne dozvole što prije, ispitale ozbiljne pritužbe vezane uz okoliš, ozbiljne nesreće i nezgode vezane uz okoliš i nepoštivanje uvjeta određenih okolišnom dozvolom.

(9) Izvanredni, inspekcijski nadzori, odnosno koordinirani inspekcijski nadzor područja postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari u količinama koje mogu uzrokovati velike nesreće provode se kako bi se što prije ispitale ozbiljne pritužbe, velike nesreće, industrijske nesreće, izbjegnute nesreće, iznenadni i drugi događaji i nesukladnosti vezane uz to područje postrojenja.

(10) Sustavno procjenjivanje rizika za okoliš iz stavka 4. ovoga članka, za postrojenja koja su obveznici okolišne dozvole, temelji se najmanje na sljedećim kriterijima:

– potencijalni i stvarni učinci koje predmetno postrojenje ima na zdravlje ljudi i okoliš, vodeći računa o razinama i vrstama emisija, osjetljivosti lokalnog okoliša i riziku od nesreća,

– podaci o poštovanju uvjeta dozvole,

– sudjelovanje operatera u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) Unije, u skladu s Uredbom 1221/2009.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 59. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Planiranje inspekcijskog nadzora

(1) Inspektori provode nadzor u skladu s godišnjim planom rada i programom rada inspekcije zaštite okoliša, koji se usklađuju s godišnjim planovima i programima rada drugih inspekcija radi provođenja koordiniranih inspekcijskih nadzora.

(2) Plan rada inspekcije zaštite okoliša uključuje:

– opću procjenu značajnih pitanja zaštite okoliša,

– geografsko područje obuhvaćeno planom rada inspekcije,

– registar postrojenja obuhvaćenih planom rada,

– postupke za sastavljanje programa redovnih inspekcijskih nadzora,

– postupke za provedbu izvanrednih, nerutinskih inspekcijskih nadzora,

– odredbe o suradnji između različitih inspekcijskih tijela, gdje je potrebno.

(3) Plan rada inspekcije zaštite okoliša temelji se na učestalosti nadzora postrojenja ili područja postrojenja na temelju procjene negativnog utjecaja postrojenja na okoliš, bilo da se radi o objektivnim razlozima temeljem određenih pokazatelja i/ili subjektivnim razlozima odnosno percepciji javnosti, općoj procjeni značajnih predmetnih pitanja zaštite okoliša, kontinuitetu sustavnih nadzora, mogućim akcidentnim utjecajem postrojenja na okoliš, primjeni i unaprjeđivanju mjera za zaštitu okoliša od strane objekata nadzora te planu usavršavanja inspektora zaštite okoliša.

(4) Godišnji plan koordiniranih inspekcijskih nadzora temelji se na sustavnoj procjeni rizika koji predmetno postrojenje ili područje postrojenja predstavlja za zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš. Nadzor postrojenja ili područja postrojenja koja predstavljaju najveći rizik za zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš planira se jednom godišnje, a nadzor postrojenja ili područja postrojenja koja predstavljaju najmanji rizik za zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš planira se jednom u tri godine.

(5) Godišnji plan rada inspekcije zaštite okoliša se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva Državnog inspektorata.

(6) Ministar Glavni državni inspektor će sporazumno s ministrom obrane odrediti sadržaj i način obavljanja poslova inspekcijskog nadzora zaštite okoliša objekata i prostora koji služe za potrebe Ministarstva obrane.

(7) Ministar će sporazumno s čelnicima središnjih tijela državne uprave nadležnim za more, poljoprivredu, stočarstvo, veterinarstvo, šumarstvo, vodno gospodarstvo, rudarstvo, zaštitu od požara, zaštitu na radu, zdravstvo, prostorno uređenje, gradnju, posude pod tlakom, elektroenergetsku opremu te zaštitu i spašavanje odrediti sadržaj i način suradnje u provedbi koordiniranih inspekcijskih nadzora u okviru djelokruga inspekcijskih službi koje se odnose na područje okoliša.

(7) Izvanredni, nerutinski inspekcijski nadzori, odnosno koordinirani inspekcijski nadzor postrojenja obveznika ishođenja okolišne dozvole provode se u slučaju kako bi se prije izdavanja, ponovnog razmatranja ili izmjena i dopuna okolišne dozvole što prije, ispitale ozbiljne pritužbe vezane uz okoliš, ozbiljne nesreće i nezgode vezane uz okoliš i nepoštivanje uvjeta određenih okolišnom dozvolom.

(8) Izvanredni, inspekcijski nadzori, odnosno koordinirani inspekcijski nadzor područja postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari u količinama koje mogu uzrokovati velike nesreće provode se kako bi se što prije ispitale ozbiljne pritužbe, velike nesreće, industrijske nesreće, izbjegnute nesreće, iznenadni i drugi događaji i nesukladnosti vezane uz to područje postrojenja.

(9) Sustavno procjenjivanje rizika za okoliš iz stavka 4. ovoga članka, za postrojenja koja su obveznici okolišne dozvole, temelji se najmanje na sljedećim kriterijima:

– potencijalni i stvarni učinci koje predmetno postrojenje ima na zdravlje ljudi i okoliš, vodeći računa o razinama i vrstama emisija, osjetljivosti lokalnog okoliša i riziku od nesreća,

– podaci o poštovanju uvjeta dozvole,

– sudjelovanje operatera u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) Unije, u skladu s Uredbom 1221/2009.

Članak 228. 4 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Predmet inspekcijskog nadzora

(1) U inspekcijskom nadzoru inspektor nadzire osobe koje su obvezne provoditi mjere i aktivnosti zaštite okoliša, ispunjavanje uvjeta i način rada nadziranih osoba, obavlja izravan uvid u opće i pojedinačne akte, te poduzima mjere određene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, kada to utvrdi potrebnim u cilju sprječavanja i smanjivanja onečišćenja te uklanjanja posljedica onečišćenja okoliša.

(2) U inspekcijskom nadzoru inspektor nadzire osobito:

– provedbu mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša utvrđenih rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš,

– usklađenost primijenjenih tehnika u radu postrojenja i rada postrojenja s uvjetima određenim okolišnom dozvolom,

– značajne promjene u radu ili rekonstrukcije postrojenja,

– provedbu obveza operatera u vezi izrade i provedbe mjera i aktivnosti iz Izvješća o sigurnosti,

– ispunjavanje propisanih uvjeta, aktivnosti i sigurnosnih mjera sukladno izdanim suglasnostima na Izvješće o sigurnosti,

– izradu i provođenje Izjave o postupanju u vezi sa sprječavanjem velikih nesreća,

– dostavljanje propisanih podataka i izvješća za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša,

– dostavljanje izvješća o provedenom praćenju stanja okoliša,

– vođenje očevidnika o stanju okoliša i dostavljanje podataka za registar onečišćivača,

– izradu, provedbu i praćenje učinaka mjera iz sanacijskog programa,

– ispunjavanje propisanih uvjeta ovlaštenika za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša,

– primjenu standarda kakvoće okoliša, odnosno tehničkih standarda zaštite okoliša za određene proizvode, postrojenja, pogone ili uređaje, opremu i proizvodne postupke koji mogu prouzročiti rizik ili opasnost za okoliš,

– propisno korištenje znaka zaštite okoliša za proizvode, procese ili usluge,

– provedbu ratificiranih međunarodnih ugovora iz područja zaštite okoliša.

(3) O obavljenom inspekcijskome nadzoru inspektor je obvezan sastaviti zapisnik.

(4) Nadzor postrojenja za koje je propisana obveza pribavljanja okolišne dozvole te postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari u količinama koje mogu uzrokovati nesreće većih razmjera, inspektori zaštite okoliša obavljaju i u koordiniranom inspekcijskom nadzoru prema godišnjem planu koordiniranih nadzora sukladno sporazumu iz članka 227. stavka 7. ovoga Zakona.

(5) Izvješće o obavljenom koordiniranom inspekcijskom nadzoru dostavlja se nadziranoj osobi u roku dva mjeseca od obavljenog nadzora, a sadrži podatke o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 54. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 14. veljače 2018.

Predmet inspekcijskog nadzora

(1) U inspekcijskom nadzoru inspektor nadzire osobe koje su obvezne provoditi mjere i aktivnosti zaštite okoliša, ispunjavanje uvjeta i način rada nadziranih osoba, obavlja izravan uvid u opće i pojedinačne akte, te poduzima mjere određene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, kada to utvrdi potrebnim u cilju sprječavanja i smanjivanja onečišćenja te uklanjanja posljedica onečišćenja okoliša.

(2) U inspekcijskom nadzoru inspektor nadzire osobito:

– provedbu mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša utvrđenih rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš,

– usklađenost primijenjenih tehnika u radu postrojenja i rada postrojenja s uvjetima određenim okolišnom dozvolom,

– značajne promjene u radu ili rekonstrukcije postrojenja,

– provedbu obveza operatera u vezi izrade i provedbe mjera i aktivnosti iz Izvješća o sigurnosti,

– ispunjavanje propisanih uvjeta, aktivnosti i sigurnosnih mjera sukladno izdanim suglasnostima na Izvješće o sigurnosti,

– izradu i provođenje Izjave o postupanju − provedbu obveza operatera u vezi sa sprječavanjem s izradom i provođenjem Politike sprječavanja velikih nesreća,

– dostavljanje propisanih podataka i izvješća za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša,

– dostavljanje izvješća o provedenom praćenju stanja okoliša,

– vođenje očevidnika o stanju okoliša i dostavljanje podataka za registar onečišćivača,

– izradu, provedbu i praćenje učinaka mjera iz sanacijskog programa,

– ispunjavanje propisanih uvjeta ovlaštenika za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša,

– primjenu standarda kakvoće okoliša, odnosno tehničkih standarda zaštite okoliša za određene proizvode, postrojenja, pogone ili uređaje, opremu i proizvodne postupke koji mogu prouzročiti rizik ili opasnost za okoliš,

– propisno korištenje znaka zaštite okoliša za proizvode, procese ili usluge,

– provedbu ratificiranih međunarodnih ugovora iz područja zaštite okoliša.

(3) O obavljenom inspekcijskome nadzoru inspektor je obvezan sastaviti zapisnik.

(4) Nadzor postrojenja za koje je propisana obveza pribavljanja okolišne dozvole te područja postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari u količinama koje mogu uzrokovati velike nesreće većih razmjera, inspektori zaštite okoliša obavljaju i u koordiniranom inspekcijskom nadzoru prema godišnjem planu koordiniranih nadzora sukladno sporazumu iz članka 227. stavka 7. ovoga Zakona.

(5) Izvješće o obavljenom koordiniranom inspekcijskom nadzoru dostavlja se nadziranoj osobi u roku dva mjeseca od obavljenog nadzora, a sadrži podatke o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 33. vrijedio od 15. veljače 2018. do 31. prosinca 2018.

Predmet inspekcijskog nadzora

(1) U inspekcijskom nadzoru inspektor nadzire osobe koje su obvezne provoditi mjere i aktivnosti zaštite okoliša, ispunjavanje uvjeta i način rada nadziranih osoba, obavlja izravan uvid u opće i pojedinačne akte, te poduzima mjere određene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, kada to utvrdi potrebnim u cilju sprječavanja i smanjivanja onečišćenja te uklanjanja posljedica onečišćenja okoliša.

(2) U inspekcijskom nadzoru inspektor nadzire osobito:

– provedbu mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša utvrđenih rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš,

– usklađenost primijenjenih tehnika u radu postrojenja i rada postrojenja s uvjetima određenim okolišnom dozvolom,

– značajne promjene u radu ili rekonstrukcije postrojenja,

– provedbu obveza operatera u vezi izrade i provedbe mjera i aktivnosti iz Izvješća o sigurnosti,

– ispunjavanje propisanih uvjeta, aktivnosti i sigurnosnih mjera sukladno izdanim suglasnostima na Izvješće o sigurnosti,

− provedbu obveza operatera u vezi s izradom i provođenjem Politike sprječavanja velikih nesreća,

– dostavljanje propisanih podataka i izvješća za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša,

– dostavljanje izvješća o provedenom praćenju stanja okoliša,

– vođenje očevidnika o stanju okoliša i dostavljanje podataka za registar onečišćivača,

– izradu, provedbu i praćenje učinaka mjera iz sanacijskog programa,

– ispunjavanje propisanih uvjeta ovlaštenika za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša,

– primjenu standarda kakvoće okoliša, odnosno tehničkih standarda zaštite okoliša za određene proizvode, postrojenja, pogone ili uređaje, opremu i proizvodne postupke koji mogu prouzročiti rizik ili opasnost za okoliš,

– propisno korištenje znaka zaštite okoliša za proizvode, procese ili usluge,

– provedbu ratificiranih međunarodnih ugovora iz područja zaštite okoliša.

(3) O obavljenom inspekcijskome nadzoru inspektor je obvezan sastaviti zapisnik.

(4) Nadzor postrojenja za koje je propisana obveza pribavljanja okolišne dozvole te područja postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari u količinama koje mogu uzrokovati velike nesreće inspektori zaštite okoliša obavljaju i u koordiniranom inspekcijskom nadzoru prema godišnjem planu koordiniranih nadzora sukladno sporazumu iz članka 227. stavka 7. ovoga Zakona.

(5) Izvješće o obavljenom koordiniranom inspekcijskom nadzoru dostavlja se nadziranoj osobi u roku dva mjeseca od obavljenog nadzora, a sadrži podatke o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama osobito odgovarajuća zapažanja vezana za sukladnost postrojenja s uvjetima okolišne dozvole i zaključke o tome je li potrebno poduzimati kakve daljnje radnje.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 60. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Predmet inspekcijskog nadzora

(1) U inspekcijskom nadzoru inspektor nadzire osobe koje su obvezne provoditi mjere i aktivnosti zaštite okoliša, ispunjavanje uvjeta i način rada nadziranih osoba, obavlja izravan uvid u opće i pojedinačne akte, te poduzima mjere određene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, kada to utvrdi potrebnim u cilju sprječavanja i smanjivanja onečišćenja te uklanjanja posljedica onečišćenja okoliša.

(2) U inspekcijskom nadzoru inspektor nadzire osobito:

– provedbu mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša utvrđenih rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš,

– usklađenost primijenjenih tehnika u radu postrojenja i rada postrojenja s uvjetima određenim okolišnom dozvolom,

– značajne promjene u radu ili rekonstrukcije postrojenja,

– provedbu obveza operatera u vezi izrade i provedbe mjera i aktivnosti iz Izvješća o sigurnosti,

– ispunjavanje propisanih uvjeta, aktivnosti i sigurnosnih mjera sukladno izdanim suglasnostima na Izvješće o sigurnosti,

− provedbu obveza operatera u vezi s izradom i provođenjem Politike sprječavanja velikih nesreća,

– dostavljanje propisanih podataka i izvješća za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša,

– dostavljanje izvješća o provedenom praćenju stanja okoliša,

– vođenje očevidnika o stanju okoliša i dostavljanje podataka za registar onečišćivača,

– izradu, provedbu i praćenje učinaka mjera iz sanacijskog programa,

– ispunjavanje propisanih uvjeta ovlaštenika za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša,

– primjenu standarda kakvoće okoliša, odnosno tehničkih standarda zaštite okoliša za određene proizvode, postrojenja, pogone ili uređaje, opremu i proizvodne postupke koji mogu prouzročiti rizik ili opasnost za okoliš,

– propisno korištenje znaka zaštite okoliša za proizvode, procese ili usluge,

– provedbu ratificiranih međunarodnih ugovora iz područja zaštite okoliša.

(3) O obavljenom inspekcijskome nadzoru inspektor je obvezan sastaviti zapisnik.

(4) Nadzor postrojenja za koje je propisana obveza pribavljanja okolišne dozvole te područja postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari u količinama koje mogu uzrokovati velike nesreće inspektori zaštite okoliša obavljaju i u koordiniranom inspekcijskom nadzoru prema godišnjem planu koordiniranih nadzora sukladno sporazumu iz članka 227. stavka 7. ovoga Zakona.

(5) Izvješće o obavljenom koordiniranom inspekcijskom nadzoru dostavlja se nadziranoj osobi u roku dva mjeseca od obavljenog nadzora, a sadrži podatke o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama osobito odgovarajuća zapažanja vezana za sukladnost postrojenja s uvjetima okolišne dozvole i zaključke o tome je li potrebno poduzimati kakve daljnje radnje.

Članak 231. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Inspekcijske mjere

(1) Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, pokrenut će po službenoj dužnosti upravni postupak i nadziranoj osobi rješenjem narediti mjere radi usklađivanja s odredbama propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona s primjerenim rokom izvršenja.

(2) Ako se u inspekcijskom nadzoru postrojenja za koje je propisana obveza pribavljanja okolišne dozvole utvrdi neusklađenost s uvjetima određenih dozvolom, inspektori zaštite okoliša i drugi inspektori nadležni za pojedinu sastavnicu i/ili opterećenje okoliša poduzimaju propisane mjere i u roku šest mjeseci od dana utvrđenja neusklađenosti s uvjetima iz dozvole provode ponovni inspekcijski nadzor takvog postrojenja.

(3) Ako inspektor utvrdi povredu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona može donijeti inspekcijsko rješenje i bez saslušanja stranke.

(4) Inspektor će rješenjem narediti:

– zabranu rada postrojenja, odnosno njegovog dijela i opreme i/ili obavljanja djelatnosti,

– zabranu obavljanja radnji u proizvodnom procesu,

– zabranu postupanja s opasnim tvarima,

– poduzimanje odgovarajućih preventivnih i drugih mjera zaštite okoliša od opasnih tvari,

– u slučaju velike nesreće poduzimanje mjera i postupaka u skladu s Izvješćem o sigurnosti te mjera za sanaciju i sprječavanja širenja onečišćenja okoliša,

– uklanjanje posljedica onečišćenja okoliša odnosno provedbu mjera sanacijskog programa,

– usklađenje postrojenja s uvjetima određenih okolišnom dozvolom, odnosno otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u radu,

– otklanjanje nepravilnosti i/ili nezakonitosti u postupanju,

– izradu plana usklađivanja postrojenja s tehničkim standardima zaštite okoliša, elaborata o zaštiti okoliša,

– izradu Izvješća o sigurnosti,

– provedbu mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša (monitoring),

– obustavu izvođenja radova i rada postrojenja,

– brisanje organizacije iz registra sustava EMAS,

– zabranu korištenja znaka zaštite okoliša,

– zabranu korištenja znaka EU Ecolabel.

(5) Inspektor će rješenje donijeti najkasnije u roku osam dana od utvrđenja činjenica presudnih za donošenje rješenja.

(6) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako se u provedbi inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci i nepravilnosti u radu inspektor može nadziranoj osobi zapisnički ukazati na nedostatke i nepravilnosti i odrediti rok njihovog otklanjanja.

(7) Nadzirana osoba nad kojom je proveden nadzor obvezna je pisano obavijestiti inspektora o poduzetim mjerama, u roku koji nije duži od sedam dana od dana njihova utvrđenja.

(8) Ukoliko osoba nad kojom je proveden nadzor ne otkloni nedostatke i nepravilnosti u zadanom roku rješenjem će se narediti otklanjanje nedostataka i/ili predložiti podnošenje optužnog prijedloga.

(9) U koordiniranim inspekcijskim nadzorima na temelju odredbi iz članaka 232., 233., 234., 235., 236. 237. i 238. ovoga Zakona, poduzimaju mjere propisane tim odredbama i druge inspekcije iz članka 224. stavka 3. ovoga Zakona.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 55. vrijedi od 25. srpnja 2015.

Inspekcijske mjere

(1) Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, pokrenut će po službenoj dužnosti upravni postupak i nadziranoj osobi rješenjem narediti mjere radi usklađivanja s odredbama propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona s primjerenim rokom izvršenja.

(2) Ako se u inspekcijskom nadzoru postrojenja za koje je propisana obveza pribavljanja okolišne dozvole utvrdi neusklađenost s uvjetima određenih dozvolom, inspektori zaštite okoliša i drugi inspektori nadležni za pojedinu sastavnicu i/ili opterećenje okoliša poduzimaju propisane mjere i u roku šest mjeseci od dana utvrđenja neusklađenosti s uvjetima iz dozvole provode ponovni inspekcijski nadzor takvog postrojenja.

(3) Ako inspektor utvrdi povredu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona može donijeti inspekcijsko rješenje i bez saslušanja stranke.

(4) Inspektor će rješenjem narediti:

– zabranu rada postrojenja, odnosno njegovog dijela i opreme i/ili obavljanja djelatnosti,

– zabranu obavljanja radnji u proizvodnom procesu,

– zabranu postupanja s opasnim tvarima,

– poduzimanje odgovarajućih preventivnih i drugih mjera zaštite okoliša od opasnih tvari,

− u slučaju velike nesreće poduzimanje mjera i postupaka u skladu s Izvješćem o sigurnosti i Politikom sprječavanja velikih nesreća te mjera za sanaciju i sprječavanja sprječavanje širenja onečišćenja okoliša,

– uklanjanje posljedica onečišćenja okoliša odnosno provedbu mjera sanacijskog programa,

– usklađenje postrojenja s uvjetima određenih okolišnom dozvolom, odnosno otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u radu,

– otklanjanje nepravilnosti i/ili nezakonitosti u postupanju,

– izradu plana usklađivanja postrojenja s tehničkim standardima zaštite okoliša, elaborata o zaštiti okoliša,

– izradu Izvješća o sigurnosti,

− izradu Politike sprječavanja velikih nesreća,

− dostavu propisanih informacija ili obavijesti,

– provedbu mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša (monitoring),

– obustavu izvođenja radova i rada postrojenja,

– brisanje organizacije iz registra sustava − zabranu korištenja znaka EMAS,

– zabranu korištenja znaka zaštite okoliša,

– zabranu korištenja znaka EU Ecolabel.

(5) Inspektor će rješenje donijeti najkasnije u roku osam dana od utvrđenja činjenica presudnih za donošenje rješenja.

(6) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako se u provedbi inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci i nepravilnosti u radu inspektor može nadziranoj osobi zapisnički ukazati na nedostatke i nepravilnosti i odrediti rok njihovog otklanjanja.

(7) Nadzirana osoba nad kojom je proveden nadzor obvezna je pisano obavijestiti inspektora o poduzetim mjerama, u roku koji nije duži od sedam dana od dana njihova utvrđenja.

(8) Ukoliko osoba nad kojom je proveden nadzor ne otkloni nedostatke i nepravilnosti u zadanom roku rješenjem će se narediti otklanjanje nedostataka i/ili predložiti podnošenje optužnog prijedloga.

(9) U koordiniranim inspekcijskim nadzorima na temelju odredbi iz članaka 232., 233., 234., 235., 236. 237. i 238. ovoga Zakona, poduzimaju mjere propisane tim odredbama i druge inspekcije iz članka 224. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 234. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Poduzimanje mjera u slučaju nesreće

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora, odnosno koordiniranog inspekcijskog nadzora u slučaju nesreće inspektor nadziranoj osobi rješenjem naređuje bez odgađanja primjenu mjera i postupaka u skladu s Izvješćem o sigurnosti, odnosno mjerama za sprječavanje širenja onečišćenja okoliša i sanacije te u slučaju potrebe poduzima i druge nužne mjere.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka inspektor naređuje nadziranoj osobi da informira javnost o mjerama poduzetim radi smanjenja štete u okolišu ili uklanjanja nastanka daljnjih rizika, opasnosti ili štete u okolišu.

(3) Ako nadzirana osoba ne postupi po rješenju iz stavka 1. ovoga članka, rješenje će se izvršiti putem treće osobe na trošak i odgovornost nadzirane osobe.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 56. vrijedi od 25. srpnja 2015.

Poduzimanje mjera u slučaju nesreće

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora, odnosno koordiniranog inspekcijskog nadzora u slučaju nesreće inspektor nadziranoj osobi rješenjem naređuje bez odgađanja primjenu mjera i postupaka u skladu s Izvješćem o sigurnosti ili Politikom sprječavanja velikih nesreća, odnosno mjerama za sprječavanje širenja onečišćenja okoliša i sanacije te u slučaju potrebe poduzima i druge nužne mjere.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka inspektor naređuje nadziranoj osobi da informira javnost o mjerama poduzetim radi smanjenja štete u okolišu ili uklanjanja nastanka daljnjih rizika, opasnosti ili štete u okolišu.

(3) Ako nadzirana osoba ne postupi po rješenju iz stavka 1. ovoga članka, rješenje će se izvršiti putem treće osobe na trošak i odgovornost nadzirane osobe.

Članak 243. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Zabrana upotrebe znaka zaštite okoliša i brisanje iz sustava EMAS

(1) Inspektor će nadziranoj osobi rješenjem zabraniti upotrebu znaka zaštite okoliša »Prijatelj okoliša« ako u nadzoru utvrdi da nadzirana osoba znak koristi suprotno odredbama ovoga Zakona.

(2) Inspektor će nadziranoj osobi rješenjem zabraniti upotrebu znaka zaštite okoliša EU Ecolabel ako u nadzoru utvrdi da nadzirana osoba znak koristi suprotno odredbama uredbe EZ br. 66/2010.

(3) Inspektor će Agenciji rješenjem narediti brisanje nadzirane osobe iz registra EMAS ako je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da organizacija postupa suprotno Uredbi EZ br. 1221/2009.

(4) Ako nadzirana osoba ne postupi po rješenju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, inspektor će je prisiliti na izvršenje novčanom kaznom.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 57. vrijedi od 25. srpnja 2015.

Zabrana upotrebe znaka zaštite okoliša i brisanje iz sustava EMAS

(1) Inspektor će nadziranoj osobi rješenjem zabraniti upotrebu korištenje znaka zaštite okoliša »Prijatelj okoliša« ako u nadzoru utvrdi da nadzirana osoba znak koristi suprotno odredbama ovoga Zakona.

(2) Inspektor će nadziranoj osobi rješenjem zabraniti upotrebu korištenje znaka zaštite okoliša EU Ecolabel ako u nadzoru utvrdi da nadzirana osoba znak koristi suprotno odredbama uredbe EZ br. 66/2010.

(3) Inspektor će Agenciji rješenjem narediti brisanje nadzirane osobe iz registra EMAS ako je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da organizacija postupa nadziranoj osobi rješenjem zabraniti korištenje znaka EMAS ako u nadzoru utvrdi da nadzirana osoba znak koristi suprotno Uredbi odredbama Uredbe EZ br. 1221/2009.

(4) Ako nadzirana osoba ne postupi po rješenju iz stavaka 1 1., 2. i 2 3. ovoga članka, inspektor će je prisiliti na izvršenje novčanom kaznom.

Članak 248. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Mjera pečaćenja

(1) U svrhu osiguranja provedbe mjera iz članka 232 . stavka 1., članka 233., članka 236. i članka 238. stavka 3. ovoga Zakona, inspektor može zapečatiti radne prostorije, prostore, uređaje i opremu ili na drugi način onemogućiti daljnje nezakonito obavljanje djelatnosti.

(2) U provedbi hitnih mjera na temelju ovoga Zakona inspektor može na licu mjesta zatvoriti prostorije, prostore, odnosno pristup u prostor, u kojima nadzirana osoba obavlja određenu djelatnost i onemogućiti joj korištenje postrojenja i opreme i drugih sredstava za rad pečaćenjem.

(3) Radi nesmetanog izvršenja inspekcijskog rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nadležna policijska uprava prethodno osigurava građevinu od ljudi i stvari za vrijeme izvršenja inspekcijskog rješenja.

(4) Ako nadzirana osoba nastavi obavljati djelatnost i poslije pečaćenja, inspektor provodi daljnje sprječavanje uz pomoć policije koja će udaljiti stranku iz radnih prostora.

(5) Inspektor će ukloniti pečat kada nadzirana osoba postupi prema inspekcijskom rješenju.

(6) Način pečaćenja prostora i sredstava za rad iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 61. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Mjera pečaćenja

(1) U svrhu osiguranja provedbe mjera iz članka 232 . stavka 1., članka 233., članka 236. i članka 238. stavka 3. ovoga Zakona, inspektor može zapečatiti radne prostorije, prostore, uređaje i opremu ili na drugi način onemogućiti daljnje nezakonito obavljanje djelatnosti.

(2) U provedbi hitnih mjera na temelju ovoga Zakona inspektor može na licu mjesta zatvoriti prostorije, prostore, odnosno pristup u prostor, u kojima nadzirana osoba obavlja određenu djelatnost i onemogućiti joj korištenje postrojenja i opreme i drugih sredstava za rad pečaćenjem.

(3) Radi nesmetanog izvršenja inspekcijskog rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nadležna policijska uprava prethodno osigurava građevinu od ljudi i stvari za vrijeme izvršenja inspekcijskog rješenja.

(4) Ako nadzirana osoba nastavi obavljati djelatnost i poslije pečaćenja, inspektor provodi daljnje sprječavanje uz pomoć policije koja će udaljiti stranku iz radnih prostora.

(5) Inspektor će ukloniti pečat kada nadzirana osoba postupi prema inspekcijskom rješenju.

(6) Način pečaćenja prostora i sredstava za rad iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Članak 250. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

Pravo na žalbu

(1) Protiv rješenja koje je donio inspektor može se u roku 15 dana od zaprimanja rješenja izjaviti žalba Povjerenstvu za žalbe.

(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka imenuje Vlada, a čine ga dva stalna člana od kojih je jedan predsjednik Povjerenstva i jedan promjenjivi član.

(3) Za stalnog člana Povjerenstva može se imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij pravne struke i najmanje četiri godine radnog iskustva u upravi, a za promjenjivog člana može se imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prirodnih ili tehničkih znanosti, odnosno struke i najmanje četiri godine radnog iskustva na inspekcijskim poslovima zaštite okoliša.

(4) Povjerenstvo donosi Poslovnik o radu.

(5) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 58. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

Pravo na žalbu

(1) Protiv rješenja koje je donio inspektor može se u roku 15 dana od zaprimanja rješenja izjaviti žalba Povjerenstvu za žalbe.

(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka imenuje Vlada, a čine ga dva stalna člana od kojih je jedan predsjednik Povjerenstva i jedan promjenjivi član.

(3) Za stalnog člana Povjerenstva može se imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij pravne struke i najmanje četiri godine radnog iskustva u upravi, a za promjenjivog člana može se imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prirodnih ili tehničkih znanosti, odnosno struke i najmanje četiri godine radnog iskustva na inspekcijskim poslovima zaštite okoliša.

(4) Povjerenstvo donosi Poslovnik o radu.

(5) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.

Protiv rješenja inspektora ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 62. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Pravo na žalbu

(1) Protiv rješenja inspektora ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. sukladno zakonu kojim se uređuje Državni inspektorat.

(2) Žalba protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 251. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Posebni slučajevi dostave inspekcijskog rješenja

(1) Ako je stranka nepoznatog boravišta, inspekcijsko rješenje dostavlja se stavljanjem na oglasnu ploču Ministarstva. Obavijest o tome ostavlja se i na mjestu onečišćenja ukoliko je to moguće.

(2) Nakon prve neuspješne dostave inspekcijskog rješenja poznatoj stranci prema posebnom zakonu, dostava se provodi stavljanjem rješenja na oglasnu ploču Ministarstva.

(3) U slučaju dostave iz stavaka 1. i 2. ovoga članka rješenje se smatra dostavljenim istekom osmog dana od dana stavljanja na oglasnu ploču.

(4) Obveza izvršenja inspekcijskog rješenja i rok za podnošenje žalbe počinju teći prvoga idućeg dana od dana dostave rješenja.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 63. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Posebni slučajevi dostave inspekcijskog rješenja

(1) Ako je stranka nepoznatog boravišta, inspekcijsko rješenje dostavlja se stavljanjem na oglasnu ploču Ministarstva Državnog inspektorata. Obavijest o tome ostavlja se i na mjestu onečišćenja ukoliko je to moguće.

(2) Nakon prve neuspješne dostave inspekcijskog rješenja poznatoj stranci prema posebnom zakonu, dostava se provodi stavljanjem rješenja na oglasnu ploču Ministarstva Državnog inspektorata.

(3) U slučaju dostave iz stavaka 1. i 2. ovoga članka rješenje se smatra dostavljenim istekom osmog dana od dana stavljanja na oglasnu ploču.

(4) Obveza izvršenja inspekcijskog rješenja i rok za podnošenje žalbe počinju teći prvoga idućeg dana od dana dostave rješenja.

Članak 255. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Ukidanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša

Inspektor će Ministarstvu predložiti ukidanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, ako u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da ovlaštenik ne ispunjava propisane uvjete ili stručne poslove zaštite okoliša obavlja protivno ovom Zakonu ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 64. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Ukidanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša

Inspektor će Ministarstvu predložiti ukidanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i prirode, ako u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da ovlaštenik ne ispunjava propisane uvjete ili stručne poslove zaštite okoliša i prirode obavlja protivno ovom Zakonu ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Članak 256. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Godišnje izvješće o radu

(1) Inspekcija zaštite okoliša izrađuje godišnje izvješće o radu.

(2) Sadržaj izvješća iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća:

– podatke i informacije o provedbi plana i programa rada,

– podatke i informacije o poduzetim mjerama radi primjene propisa iz nadležnosti Ministarstva,

– zajedničko izvješće o provedenim koordiniranim inspekcijskim nadzorima i o drugim aktivnostima u okviru međusobne suradnje s drugim inspekcijama u području okoliša,

– prijedloge za unapređenje inspekcijskog nadzora u području okoliša i stanja zaštite okoliša.

(3) Godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo dostavlja Vladi i objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 65. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Godišnje izvješće o radu

(1) Inspekcija zaštite okoliša izrađuje godišnje izvješće o radu.

(2) Sadržaj izvješća iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća:

– podatke i informacije o provedbi plana i programa rada,

– podatke i informacije o poduzetim mjerama radi primjene propisa iz nadležnosti Ministarstva,

– zajedničko izvješće o provedenim koordiniranim inspekcijskim nadzorima i o drugim aktivnostima u okviru međusobne suradnje s drugim inspekcijama u području okoliša,

– prijedloge za unapređenje inspekcijskog nadzora u području okoliša i stanja zaštite okoliša.

(3) Godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo Državni inspektorat dostavlja Vladi i objavljuje se na internetskoj stranici Ministarstva i Državnog inspektorata.

Članak 257. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Javnost u obavljanju inspekcijskog nadzora

(1) Ministarstvo obavještava javnost na internetskim stranicama Ministarstva:

– pojedinim inspekcijskim nadzorima i aktivnostima inspekcije zaštite okoliša,

– koordiniranim inspekcijskim nadzorima i drugim aktivnostima provedenim u okviru međusobne suradnje inspekcije zaštite okoliša i drugih inspekcija u području okoliša.

(2) O koordiniranim inspekcijskim nadzorima javnost se obavještava tromjesečno.

(3) Informacija o provedenim inspekcijskim nadzorima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sadrži:

– naziv nadziranog subjekta i lokaciju provedbe nadzora,

– datum provedbe nadzora,

– podatak o inspekcijskim službama koje su sudjelovale u provedbi nadzora,

– utvrđeno stanje o primjeni propisa,

– poduzete inspekcijske mjere, te

– stanje izvršenja naređenih mjera.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 66. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Javnost u obavljanju inspekcijskog nadzora

(1) Ministarstvo obavještava javnost na internetskim stranicama Ministarstva:

(1) Informacije o pojedinim inspekcijskim nadzorima i aktivnostima inspekcije zaštite okoliša, – i koordiniranim inspekcijskim nadzorima i drugim aktivnostima provedenim u okviru međusobne suradnje inspekcije zaštite okoliša i drugih inspekcija u području okoliša objavljuju se na internetskim stranicama Državnog inspektorata i Ministarstva.

(2) O koordiniranim inspekcijskim nadzorima javnost se obavještava tromjesečno.

(3) Informacija o provedenim inspekcijskim nadzorima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sadrži:

– naziv nadziranog subjekta i lokaciju provedbe nadzora,

– datum provedbe nadzora,

– podatak o inspekcijskim službama koje su sudjelovale u provedbi nadzora,

– utvrđeno stanje o primjeni propisa,

– poduzete inspekcijske mjere, te

– stanje izvršenja naređenih mjera.

Članak 258. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

Prekršajne i kaznene prijave

Ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon i/ili propis donesen na temelju ovoga Zakona, Ministarstvo će:

– podnijeti optužni prijedlog prema Prekršajnom zakonu,

– podnijeti kaznenu prijavu nadležnom tijelu zbog kaznenog dijela,

– poduzeti i druge mjere i izvršiti druge radnje koje je ovlašteno poduzeti i izvršiti na temelju ovoga Zakona i posebnog propisa.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 67. vrijedi od 1. siječnja 2019.

Prekršajne i kaznene prijave

Ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon i/ili propis donesen na temelju ovoga Zakona, Ministarstvo Državni inspektorat će:

– podnijeti optužni prijedlog prema Prekršajnom zakonu,

– podnijeti kaznenu prijavu nadležnom tijelu zbog kaznenog dijela,

– poduzeti i druge mjere i izvršiti druge radnje koje je ovlašteno poduzeti i izvršiti na temelju ovoga Zakona i posebnog propisa.

Članak 258.a 1 verzija

NN 78/2015 dodan člankom 59. vrijedi od 25. srpnja 2015.

Ako se u koordiniranom inspekcijskom nadzoru utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon i/ili propis donesen na temelju ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na pojedinu sastavnicu okoliša i zaštitu od utjecaja na okoliš, inspekcijske službe nadležne za obavljanje nadzora iz članka 224. ovoga Zakona će:

– podnijeti optužni prijedlog prema Prekršajnom zakonu,

– podnijeti kaznenu prijavu nadležnom tijelu zbog kaznenog dijela.

Članak 259. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. obavlja stručne poslove zaštite okoliša, a ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, odnosno posebnim propisom (članak 40. stavak 4.),

2. započne obavljati stručne poslove zaštite okoliša bez ishođene suglasnosti Ministarstva za obavljanje tih poslova (članak 40. stavak 5.),

3. obavlja poslove praćenja stanja okoliša, a sudjelovao je u izradi ili je izradio studiju o utjecaju zahvata na okoliš kojom je to praćenje stanja okoliša određeno (članak 40. stavak 8.),

4. obavlja stručne poslove zaštite okoliša u svojstvu ovlaštenika, u istom postupku u kojem je nositelj zahvata, odnosno operater (članak 40. stavak 13.),

5. se utvrdi da se radi o povezanim društvima iz članka 40. stavka 14. ovoga Zakona (članak 40. stavak 14.),

6. Agenciji za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša u propisanim rokovima ne dostavlja točne, potpune i vjerodostojne podatke i informacije kao i odgovarajuća izviješća i/ili ako ne osigura nesmetan pristup podacima i korištenje podataka za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša (članak 150. stavak 1.),

7. ne dostavi u registar onečišćavanja okoliša vjerodostojne, točne i ažurne podatke u propisanom roku (članak 151. stavak 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba ovlaštenika novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba – ovlaštenik novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 60. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. obavlja stručne poslove zaštite okoliša, a ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, odnosno posebnim propisom (članak 40. stavak 4.),

2. započne obavljati stručne poslove zaštite okoliša bez ishođene suglasnosti Ministarstva za obavljanje tih poslova (članak 40. stavak 5.),

3. obavlja poslove praćenja stanja okoliša, a sudjelovao je u izradi ili je izradio studiju o utjecaju zahvata na okoliš kojom je to praćenje stanja okoliša određeno (članak 40. stavak 8.),

4. obavlja stručne poslove zaštite okoliša u svojstvu ovlaštenika, u istom postupku u kojem je nositelj zahvata, odnosno operater (članak 40. stavak 13.),

5. se utvrdi da se radi o povezanim društvima iz članka 40. stavka 14. ovoga Zakona (članak 40. stavak 14.),

6. Agenciji za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša u propisanim rokovima ne dostavlja točne, potpune i vjerodostojne podatke i informacije kao i odgovarajuća izviješća i/ili ako ne osigura nesmetan pristup podacima i korištenje podataka za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša (članak 150. stavak 1.),

7. ne dostavi u registar onečišćavanja okoliša vjerodostojne, točne i ažurne podatke u propisanom roku (članak 151. stavak 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba ovlaštenika novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba – ovlaštenik novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 7. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba – obrtnik novčanom kaznom od 5000,00 do 10.000,00 kuna.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 68. vrijedi od 1. siječnja 2019.

(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. obavlja stručne poslove zaštite okoliša i prirode, a ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, odnosno posebnim propisom (članak 40. stavak 4.), 3.),

2. započne obavljati stručne poslove zaštite okoliša i prirode bez ishođene suglasnosti Ministarstva za obavljanje tih poslova (članak 40. stavak 5.), 4 4.),

3. obavlja poslove praćenja stanja okoliša, a sudjelovao je u izradi ili je izradio studiju o utjecaju zahvata na okoliš kojom je to praćenje stanja okoliša određeno (članak 40. stavak 8.),

3. obavlja stručne poslove zaštite okoliša i prirode u svojstvu ovlaštenika, u istom postupku u kojem je nositelj zahvata, odnosno operater ili izrađivač strategije, plana ili programa (članak 40. stavak 13.), 6. Agenciji 8.),

5. se utvrdi da se radi o povezanim društvima iz članka 40. stavka 14. ovoga Zakona (članak 40. stavak 14.),

4. ne dostavi u registar onečišćavanja okoliša vjerodostojne, točne i ažurne podatke u propisanom roku (članak 151. stavak 4.).

(2) Novčanom kaznom iz stavka 1. ovog članka kaznit će se za prekršaj pravna osoba ovlaštenik koja Ministarstvu za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša u propisanim rokovima ne dostavlja točne, potpune i vjerodostojne podatke i informacije kao i odgovarajuća izviješća i/ili izvješća ili ako ne osigura nesmetan pristup podacima i korištenje podataka za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša (članak 150. stavak 1.), (2) 1.).

7. ne dostavi u registar onečišćavanja okoliša vjerodostojne, točne i ažurne podatke u propisanom roku (članak 151. stavak 4.).

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba ovlaštenika novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba – ovlaštenik obrtnik novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 7. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba – obrtnik novčanom kaznom od 5000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 260. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) Novčanom kaznom od 100.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ne izradi Plan usklađivanja postrojenja s tehničkim standardima zaštite okoliša uređenim ovim Zakonom odnosno posebnim propisom te s propisanim mjerama iz potvrđenih međunarodnih ugovora (članak 60. stavak 1.),

2. kod izrade Plana iz članka 60. stavka 1. ovoga Zakona ne poštuje ovim Zakonom i posebnim propisima određene tehničke standarde i rokove prilagodbe postrojenja i/ili se ne pridržava utvrđenih tehničkih standarda i/ili rokova prilikom provedbe Plana (članak 60. stavak 2.),

3. ne izradi planove i programe sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona odnosno sukladno posebnom propisu kojim je propisana obveza izrade tih dokumenata vezano za djelatnost kojom se bavi (članak 60. stavak 3.),

4. ne dostavlja Agenciji podatke, odnosno ne prijavi svaki nepredviđeni događaj, vrstu događaja ili djelovanja u okoliš, sve sukladno propisanim obvezama o izvješćivanju (članak 109. stavak 1.),

5. ne dostavlja propisane podatke u propisanom roku iz članka 109. stavka 2. (članak 109. stavak 2.),

6. ne obavijesti Ministarstvo o svakoj planiranoj promjeni u radu postrojenja (članak 110. stavak 1.),

7. ne izradi i ne dostavi Ministarstvu Temeljno izvješće prije ishođenja okolišne dozvole, odnosno njezinih izmjena i dopuna (članak 111. stavak 2. i stavak 8.),

8. ne poduzme potrebne mjere za otklanjanje značajnog onečišćenja tla ili podzemnih voda opasnim tvarima koje je postrojenje uzrokovalo (članak 111. stavak 5.),

9. ne poduzme bez odgađanja potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja nađenih opasnih tvari (članak 111. stavak 6.),

10. ne poduzme potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja opasnih tvari na lokaciji postrojenja (članak 111. stavak 7.),

11. ne obavijesti Ministarstvo bez odgađanja ili ne poduzme mjere za ograničavanje posljedica za okoliš i sprječavanje mogućih nezgoda i nesreća, odnosno ne poduzme mjere za ograničavanje posljedica za okoliš i sprječavanje daljnjih nezgoda i nesreća koje je odredilo nadležno tijelo (članak 116.),

12. ne obavijesti Ministarstvo i ne poduzme sve potrebne i sve dodatne mjere kako bi postrojenje uskladilo svoj rad s okolišnom dozvolom bez odgađanja (članak 117. stavak 1.),

13. u postrojenju u kojem su prisutne ili će biti prisutne opasne tvari ne poduzme preventivne mjere nužne za smanjenje rizika nastanka i sprječavanje nastanka velikih nesreća te mjere za ograničavanje utjecaja velikih nesreća na ljude, materijalna dobra i okoliš (članak 121. stavak 1.),

14. svakodobno, ne pruži Ministarstvu dokaze da je poduzeo sve potrebne mjere za sprječavanje velike nesreće u skladu sa ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona (članak 121. stavak 2.),

15. utvrdi prisutnost opasnih tvari, a ne izradi Izvješće o sigurnosti (članak 122. stavak 1.),

16. ne sastavi Izjavu u kojoj utvrđuje svoje postupanje u vezi sa sprječavanjem velikih nesreća, odnosno ne postupa u skladu s tom Izjavom (članak 121. stavak 4.),

17. ne dostavlja podatke i ne informira Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje o aktivnostima i sigurnosnim mjerama koje provodi sukladno svom Izvješću o sigurnosti te ako ne informira pravne i fizičke osobe za koje je vjerojatno da bi mogle biti zahvaćene velikim nesrećama koje može uzrokovati njegovo postrojenje (članak 128. stavak 1.),

18. Izvješće o sigurnosti ne dostavi središnjem tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu i spašavanje radi izrade vanjskih planova (članak 131.),

19. ne obavlja praćenje stanja okoliša, odnosno podatke o mjerenjima emisija i imisija ne dostavlja Agenciji u pisanom i/ili elektroničkom obliku (članak 141. stavak 5.),

20. ne dostavlja Agenciji na propisanim obrascima i u propisanim razdobljima, odnosno rokovima podatke iz očevidnika iz čl. 142. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona (članak 142. stavak 2.),

21. ne osigura mjerenje emisija u i iz postrojenja, koje neposredno uzrokuju onečišćavanje okoliša, odnosno ne osigura nadziranje njihovih utjecaja na okoliš i o tome ne vodi očevidnik, te ne osigura mjerenje imisija, odnosno sudjelovanje u mjerenju imisija prema udjelu u onečišćivanju okoliša postrojenja kojim upravlja i o tome ne vodi očevidnik (članak 142. stavak 3.),

22. podatke iz očevidnika o praćenju emisija i imisija ne dostavlja nadležnom upravnom tijelu u županiji odnosno Gradu Zagrebu, na propisanim obrascima i u propisanim razdobljima odnosno rokovima (članak 142. stavak 4.),

23. ne dostavlja i/ili dostavlja netočne odnosno neistinite podatke nadležnom tijelu (članka 142. stavak 5.),

24. ne osigura financijska sredstva za praćenje stanja okoliša sukladno ovom Zakonu (članak 142. stavak 6.),

25. u roku koji je odredilo Ministarstvo ne izradi ili uopće ne izradi sanacijski program za uklanjanje oštećenja okoliša koja su nastala zbog prekoračenja graničnih vrijednosti emisija u skladu s posebnim propisom (članak 192. stavak 1.),

26. za sanacijski program iz članka 192. stavka 1. ovoga Zakona ne ishodi suglasnost Ministarstva (članak 194. stavak 1.),

27. je prema ovom Zakonu obvezan provesti sanacijski program, a nakon provedbe sanacijskih mjera ne osigura praćenje stanja okoliša, odnosno učinka sanacije na stanje okoliša i za to ne osigura financijska sredstva (članak 203. stavak 1.),

28. koristi logotip EMAS, protivno Uredbi EZ br. 1221/2009 (članak 212. stavak 1.),

29. označava znakom zaštite okoliša odnosno stavlja na tržište proizvod koji ne ispunjava mjerila za dodjelu znaka (članak 214. stavak 1.),

30. koristi znak EU Ecolabel protivno odredbama Uredbe EZ br. 66/2010 (članak 217. stavak 1).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba-obrtnik novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 61. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 31. prosinca 2018.

(1) Novčanom kaznom od 100.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ne izradi Plan usklađivanja postrojenja s tehničkim standardima zaštite okoliša uređenim ovim Zakonom odnosno posebnim propisom te s propisanim mjerama iz potvrđenih međunarodnih ugovora (članak 60. stavak 1.),

2. kod izrade Plana iz članka 60. stavka 1. ovoga Zakona ne poštuje ovim Zakonom i posebnim propisima određene tehničke standarde i rokove prilagodbe postrojenja i/ili se ne pridržava utvrđenih tehničkih standarda i/ili rokova prilikom provedbe Plana (članak 60. stavak 2.),

3. ne izradi planove i programe sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona odnosno sukladno posebnom propisu kojim je propisana obveza izrade tih dokumenata vezano za djelatnost kojom se bavi (članak 60. stavak 3.),

4. ne dostavlja Agenciji podatke, odnosno ne prijavi svaki nepredviđeni događaj, vrstu događaja ili djelovanja u okoliš, sve sukladno propisanim obvezama o izvješćivanju (članak 109. stavak 1.),

5. ne dostavlja propisane podatke u propisanom roku iz članka 109. stavka 2. (članak 109. stavak 2.),

6. ne obavijesti Ministarstvo o svakoj planiranoj promjeni u radu postrojenja (članak 110. stavak 1.),

7. ne izradi i ne dostavi Ministarstvu Temeljno izvješće prije ishođenja okolišne dozvole, odnosno njezinih izmjena i dopuna (članak 111. stavak 2. i stavak 8.),

8. ne poduzme potrebne mjere za otklanjanje značajnog onečišćenja tla ili podzemnih voda opasnim tvarima koje je postrojenje uzrokovalo (članak 111. stavak 5.),

9. ne poduzme bez odgađanja potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja nađenih opasnih tvari (članak 111. stavak 6.),

10. ne poduzme potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja opasnih tvari na lokaciji postrojenja (članak 111. stavak 7.),

11. ne obavijesti Ministarstvo bez odgađanja ili ne poduzme mjere za ograničavanje posljedica za okoliš i sprječavanje mogućih nezgoda i nesreća, odnosno ne poduzme mjere za ograničavanje posljedica za okoliš i sprječavanje daljnjih nezgoda i nesreća koje je odredilo nadležno tijelo (članak 116.),

12. ne obavijesti Ministarstvo i ne poduzme sve potrebne i sve dodatne mjere kako bi postrojenje uskladilo svoj rad s okolišnom dozvolom bez odgađanja (članak 117. stavak 1.),

13. u postrojenju u kojem su prisutne ili će biti prisutne opasne tvari ne poduzme preventivne mjere nužne za smanjenje rizika nastanka i sprječavanje nastanka velikih nesreća te mjere za ograničavanje utjecaja velikih nesreća na ljude, materijalna dobra i okoliš (članak 121. stavak 1.),

14. svakodobno, ne pruži Ministarstvu dokaze da je poduzeo sve potrebne mjere za sprječavanje velike nesreće u skladu sa ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona (članak 121. stavak 2.),

15. utvrdi prisutnost velikih količina opasnih tvari, a ne izradi Izvješće o sigurnosti (članak 122. stavak 1.),

16. ne sastavi Izjavu izradi Politiku sprječavanja velikih nesreća u kojoj utvrđuje svoje postupanje u vezi sa sprječavanjem velikih nesreća, odnosno ne postupa u skladu s tom Izjavom Politikom (članak 121. stavak 4.),

17. ne dostavlja podatke i ne informira Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje o aktivnostima i sigurnosnim mjerama koje provodi sukladno Politici sprječavanja velikih nesreća, odnosno svom Izvješću o sigurnosti te ako ne informira pravne i fizičke osobe za koje je vjerojatno da bi mogle biti zahvaćene velikim nesrećama koje može uzrokovati njegovo postrojenje područje postrojenja (članak 128. stavak 1.),

18. Izvješće o sigurnosti ne dostavi središnjem tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu i spašavanje radi izrade vanjskih planova (članak 131.),

19. ne obavlja praćenje stanja okoliša, odnosno podatke o mjerenjima emisija i imisija ne dostavlja Agenciji u pisanom i/ili elektroničkom obliku (članak 141. stavak 5.),

20. ne dostavlja Agenciji na propisanim obrascima i u propisanim razdobljima, odnosno rokovima podatke iz očevidnika iz čl. 142. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona (članak 142. stavak 2.),

21. ne osigura mjerenje emisija u i iz postrojenja, koje neposredno uzrokuju onečišćavanje okoliša, odnosno ne osigura nadziranje njihovih utjecaja na okoliš i o tome ne vodi očevidnik, te ne osigura mjerenje imisija, odnosno sudjelovanje u mjerenju imisija prema udjelu u onečišćivanju okoliša postrojenja kojim upravlja i o tome ne vodi očevidnik (članak 142. stavak 3.),

22. podatke iz očevidnika o praćenju emisija i imisija ne dostavlja nadležnom upravnom tijelu u županiji odnosno Gradu Zagrebu, na propisanim obrascima i u propisanim razdobljima odnosno rokovima (članak 142. stavak 4.),

23. ne dostavlja i/ili dostavlja netočne odnosno neistinite podatke nadležnom tijelu (članka 142. stavak 5.),

24. ne osigura financijska sredstva za praćenje stanja okoliša sukladno ovom Zakonu (članak 142. stavak 6.),

25. u roku koji je odredilo Ministarstvo ne izradi ili uopće ne izradi sanacijski program za uklanjanje oštećenja okoliša koja su nastala zbog prekoračenja graničnih vrijednosti emisija u skladu s posebnim propisom (članak 192. stavak 1.),

26. za sanacijski program iz članka 192. stavka 1. ovoga Zakona ne ishodi suglasnost Ministarstva (članak 194. stavak 1.),

27. je prema ovom Zakonu obvezan provesti sanacijski program, a nakon provedbe sanacijskih mjera ne osigura praćenje stanja okoliša, odnosno učinka sanacije na stanje okoliša i za to ne osigura financijska sredstva (članak 203. stavak 1.),

28. koristi logotip EMAS, protivno Uredbi EZ br. 1221/2009 (članak 212. stavak 1.),

29. označava znakom zaštite okoliša odnosno stavlja na tržište proizvod koji ne ispunjava mjerila za dodjelu znaka (članak 214. stavak 1.),

30. koristi znak EU Ecolabel protivno odredbama Uredbe EZ br. 66/2010 (članak 217. stavak 1).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba-obrtnik novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

NN 118/2018 izmijenjen člankom 69. vrijedi od 1. siječnja 2019.

(1) Novčanom kaznom od 100.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ne izradi Plan usklađivanja postrojenja s tehničkim standardima zaštite okoliša uređenim ovim Zakonom odnosno posebnim propisom te s propisanim mjerama iz potvrđenih međunarodnih ugovora (članak 60. stavak 1.),

2. kod izrade Plana iz članka 60. stavka 1. ovoga Zakona ne poštuje ovim Zakonom i posebnim propisima određene tehničke standarde i rokove prilagodbe postrojenja i/ili se ne pridržava utvrđenih tehničkih standarda i/ili rokova prilikom provedbe Plana (članak 60. stavak 2.),

3. ne izradi planove i programe sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona odnosno sukladno posebnom propisu kojim je propisana obveza izrade tih dokumenata vezano za djelatnost kojom se bavi (članak 60. stavak 3.),

4. ne dostavlja Agenciji Ministarstvu podatke, odnosno ne prijavi svaki nepredviđeni događaj, vrstu događaja ili djelovanja u okoliš, sve sukladno propisanim obvezama o izvješćivanju (članak 109. stavak 1.),

5. ne dostavlja propisane podatke u propisanom roku iz članka 109. stavka 2. (članak 109. stavak 2.),

6. ne obavijesti Ministarstvo o svakoj planiranoj promjeni u radu postrojenja (članak 110. stavak 1.),

7. ne izradi i ne dostavi Ministarstvu Temeljno izvješće prije ishođenja okolišne dozvole, odnosno njezinih izmjena i dopuna (članak 111. stavak 2. i stavak 8.),

8. ne poduzme potrebne mjere za otklanjanje značajnog onečišćenja tla ili podzemnih voda opasnim tvarima koje je postrojenje uzrokovalo (članak 111. stavak 5.),

9. ne poduzme bez odgađanja potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja nađenih opasnih tvari (članak 111. stavak 6.),

10. ne poduzme potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja opasnih tvari na lokaciji postrojenja (članak 111. stavak 7.),

11. ne obavijesti Ministarstvo bez odgađanja ili ne poduzme mjere za ograničavanje posljedica za okoliš i sprječavanje mogućih nezgoda i nesreća, odnosno ne poduzme mjere za ograničavanje posljedica za okoliš i sprječavanje daljnjih nezgoda i nesreća koje je odredilo nadležno tijelo (članak 116.),

12. ne obavijesti Ministarstvo i ne poduzme sve potrebne i sve dodatne mjere kako bi postrojenje uskladilo svoj rad s okolišnom dozvolom bez odgađanja (članak 117. stavak 1.),

13. u postrojenju u kojem su prisutne ili će biti prisutne opasne tvari ne poduzme preventivne mjere nužne za smanjenje rizika nastanka i sprječavanje nastanka velikih nesreća te mjere za ograničavanje utjecaja velikih nesreća na ljude, materijalna dobra i okoliš (članak 121. stavak 1.),

14. svakodobno, ne pruži Ministarstvu dokaze da je poduzeo sve potrebne mjere za sprječavanje velike nesreće u skladu sa ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona (članak 121. stavak 2.),

15. utvrdi prisutnost velikih količina opasnih tvari, a ne izradi Izvješće o sigurnosti (članak 122. stavak 1.),

16. ne izradi Politiku sprječavanja velikih nesreća u kojoj utvrđuje svoje postupanje u vezi sa sprječavanjem velikih nesreća, odnosno ne postupa u skladu s tom Politikom (članak 121. stavak 4.),

17. ne dostavlja podatke i ne informira Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje o aktivnostima i sigurnosnim mjerama koje provodi sukladno Politici sprječavanja velikih nesreća, odnosno svom Izvješću o sigurnosti te ako ne informira pravne i fizičke osobe za koje je vjerojatno da bi mogle biti zahvaćene velikim nesrećama koje može uzrokovati njegovo područje postrojenja (članak 128. stavak 1.),

18. Izvješće o sigurnosti ne dostavi središnjem tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu i spašavanje radi izrade vanjskih planova (članak 131.),

19. ne obavlja praćenje stanja okoliša, odnosno podatke o mjerenjima emisija i imisija ne dostavlja Agenciji u pisanom i/ili elektroničkom obliku (članak 141. stavak 5.),

20. ne dostavlja Agenciji Ministarstvu na propisanim obrascima i u propisanim razdobljima, odnosno rokovima podatke iz očevidnika iz čl. 142. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona (članak 142. stavak 2.),

21. ne osigura mjerenje emisija u i iz postrojenja, koje neposredno uzrokuju onečišćavanje okoliša, odnosno ne osigura nadziranje njihovih utjecaja na okoliš i o tome ne vodi očevidnik, te ne osigura mjerenje imisija, odnosno sudjelovanje u mjerenju imisija prema udjelu u onečišćivanju okoliša postrojenja kojim upravlja i o tome ne vodi očevidnik (članak 142. stavak 3.),

22. podatke iz očevidnika o praćenju emisija i imisija ne dostavlja nadležnom upravnom tijelu u županiji odnosno Gradu Zagrebu, na propisanim obrascima i u propisanim razdobljima odnosno rokovima (članak 142. stavak 4.),

23. ne dostavlja i/ili dostavlja netočne odnosno neistinite podatke nadležnom tijelu (članka 142. stavak 5.),

24. ne osigura financijska sredstva za praćenje stanja okoliša sukladno ovom Zakonu (članak 142. stavak 6.),

25. u roku koji je odredilo Ministarstvo ne izradi ili uopće ne izradi sanacijski program za uklanjanje oštećenja okoliša koja su nastala zbog prekoračenja graničnih vrijednosti emisija u skladu s posebnim propisom (članak 192. stavak 1.),

26. za sanacijski program iz članka 192. stavka 1. ovoga Zakona ne ishodi suglasnost Ministarstva (članak 194. stavak 1.),

27. je prema ovom Zakonu obvezan provesti sanacijski program, a nakon provedbe sanacijskih mjera ne osigura praćenje stanja okoliša, odnosno učinka sanacije na stanje okoliša i za to ne osigura financijska sredstva (članak 203. stavak 1.),

28. koristi logotip EMAS, protivno Uredbi EZ br. 1221/2009 (članak 212. stavak 1.),

29. označava znakom zaštite okoliša odnosno stavlja na tržište proizvod koji ne ispunjava mjerila za dodjelu znaka (članak 214. stavak 1.),

30. koristi znak EU Ecolabel protivno odredbama Uredbe EZ br. 66/2010 (članak 217. stavak 1).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba-obrtnik novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 262. 3 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) Novčanom kaznom od 300.000,00 do 900.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ne ishodi okolišnu dozvolu u skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona (članak 95. stavak 2.),

2. pri radu postrojenja ne poduzme sve, ili propusti poduzeti neku od mjera radi sprječavanja onečišćenja (članak 96.),

3. u svrhu izvršavanja obveza iz članka 121. stavka 3. ovoga Zakona ne utvrdi moguću prisutnost odnosno prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i količinama, odnosno količinama koje su veće od dopuštenih i o tome na propisani način ne obavijesti Ministarstvo (članak 121. stavak 3.),

4. u postrojenju obavlja djelatnosti koje uključuju prisutnost opasnih tvari, a nije ishodila suglasnost na Izvješće o sigurnosti (članak 124. stavak 1. i 2.),

5. ne postupi u skladu s odredbom članka 127. stavka 1. ovoga Zakona (članak 127. stavak 1.),

6. ne ishodi novu suglasnost na Izvješće o sigurnosti (članak 127. stavak 2.),

7. u slučaju velike nesreće ne postupi u skladu s odredbama članka 129. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona (članak 129.),

8. ne sanira štetu u okolišu i ne otkloni prijeteću opasnosti od štete iz članka 173. stavka 1. ovoga Zakona (članak 182. stavak 1.),

9. ne sanira prouzročenu štetu u okolišu i ne otkloni prijeteću opasnost od štete iz članka 173. stavka 4. ovoga Zakona (članak 182. stavak 2.),

10. svojim djelovanjem ili propustom djelovanja prouzroči opasnost za okoliš, odnosno onečišćivanje okoliša, a bez odgađanja ne poduzme mjere sprječavanja odnosno mjere otklanjanja u skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona (članak 183. stavak 1.),

11. u slučaju nastanka štete u okolišu :

– bez odgađanja ne obavijesti tijelo nadležno sukladno posebnom propisu o zaštiti i spašavanju,

– ne poduzme sve provedive aktivnosti i mjere za trenutačni nadzor, ograničavanje, otklanjanje i ostale potrebne radnje za stavljanje uzročnika štete pod kontrolu u cilju sprječavanja daljnjih šteta na okolišu i opasnosti za ljudsko zdravlje,

– ne poduzme nužne mjere otklanjanja štete sukladno uredbi iz članka 173. stavka 3. ovoga Zakona (članak 186. stavak 1.).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 kuna.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 62. vrijedio od 25. srpnja 2015. do 14. veljače 2018.

(1) Novčanom kaznom od 300.000,00 do 900.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ne ishodi okolišnu dozvolu u skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona (članak 95. stavak 2.),

2. pri radu postrojenja ne poduzme sve, ili propusti poduzeti neku od mjera radi sprječavanja onečišćenja (članak 96.),

3. u svrhu izvršavanja obveza iz članka 121. stavka 3. ovoga Zakona ne utvrdi moguću prisutnost odnosno prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i količinama, odnosno količinama koje su veće od dopuštenih i o tome na propisani način ne obavijesti Ministarstvo (članak 121. stavak 3.),

4. u postrojenju obavlja djelatnosti koje uključuju prisutnost opasnih tvari, a nije ishodila suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća, odnosno suglasnost na Izvješće o sigurnosti (članak 124. stavak 1 stavci 1., 2. i 2.), 3.),

5. ne postupi u skladu s odredbom članka 127. stavka 1. ovoga Zakona (članak 127. stavak 1.),

6. ne ishodi novu suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća, odnosno suglasnost na Izvješće o sigurnosti (članak 127. stavak 2.), 2.).

7. u slučaju velike nesreće ne postupi u skladu s odredbama članka 129. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona (članak 129.),

8. ne sanira štetu u okolišu i ne otkloni prijeteću opasnosti od štete iz članka 173. stavka 1. ovoga Zakona (članak 182. stavak 1.),

9. ne sanira prouzročenu štetu u okolišu i ne otkloni prijeteću opasnost od štete iz članka 173. stavka 4. ovoga Zakona (članak 182. stavak 2.),

10. svojim djelovanjem ili propustom djelovanja prouzroči opasnost za okoliš, odnosno onečišćivanje okoliša, a bez odgađanja ne poduzme mjere sprječavanja odnosno mjere otklanjanja u skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona (članak 183. stavak 1.),

11. u slučaju nastanka štete u okolišu :

– bez odgađanja ne obavijesti tijelo nadležno sukladno posebnom propisu o zaštiti i spašavanju,

– ne poduzme sve provedive aktivnosti i mjere za trenutačni nadzor, ograničavanje, otklanjanje i ostale potrebne radnje za stavljanje uzročnika štete pod kontrolu u cilju sprječavanja daljnjih šteta na okolišu i opasnosti za ljudsko zdravlje,

– ne poduzme nužne mjere otklanjanja štete sukladno uredbi iz članka 173. stavka 3. ovoga Zakona (članak 186. stavak 1.).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 kuna.

NN 12/2018 izmijenjen člankom 34. vrijedi od 15. veljače 2018.

(1) Novčanom kaznom od 300.000,00 do 900.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ne ishodi okolišnu dozvolu u skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona (članak 95. stavak 2.),

2. pri radu postrojenja ne poduzme sve, ili propusti poduzeti neku od mjera radi sprječavanja onečišćenja (članak 96.),

3. u svrhu izvršavanja obveza iz članka 121. stavka 3. ovoga Zakona ne utvrdi moguću prisutnost odnosno prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i količinama, odnosno količinama koje su veće od dopuštenih i o tome na propisani način ne obavijesti Ministarstvo (članak 121. stavak 3.),

4. u postrojenju obavlja djelatnosti koje uključuju prisutnost opasnih tvari, a nije ishodila suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća, odnosno suglasnost na Izvješće o sigurnosti (članak 124. stavci 1., 2. i 3.),

5. ne postupi u skladu s odredbom članka 127. stavka 1. ovoga Zakona (članak 127. stavak 1.),

6. ne ishodi novu suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća, odnosno suglasnost na Izvješće o sigurnosti (članak 127. stavak 2.).

7. u slučaju velike nesreće ne postupi u skladu s odredbama članka 129. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona (članak 129.),

8. ne sanira štetu u okolišu i ne otkloni prijeteću opasnosti od štete iz članka 173. stavka 1. ovoga Zakona (članak 182. stavak 1.),

9. ne sanira prouzročenu štetu u okolišu i ne otkloni prijeteću opasnost od štete iz članka 173. stavka 4. ovoga Zakona (članak 182. stavak 2.),

10. svojim djelovanjem ili propustom djelovanja prouzroči opasnost za okoliš, odnosno onečišćivanje okoliša, a bez odgađanja ne poduzme mjere sprječavanja odnosno mjere otklanjanja u skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona (članak 183. stavak 1.),

11. u slučaju nastanka štete u okolišu :

– bez odgađanja ne obavijesti tijelo nadležno sukladno posebnom propisu o zaštiti i spašavanju,

– ne poduzme sve provedive aktivnosti i mjere za trenutačni nadzor, ograničavanje, otklanjanje i ostale potrebne radnje za stavljanje uzročnika štete pod kontrolu u cilju sprječavanja daljnjih šteta na okolišu i opasnosti za ljudsko zdravlje,

– ne poduzme nužne mjere otklanjanja štete sukladno uredbi iz članka 173. stavka 3. ovoga Zakona (članak 186. stavak 1.).

12. ne provodi mjere i/ili program praćenja stanja okoliša propisane rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, odnosno rješenjem nakon provedene ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata za okoliš (članak 89.a i članak 93. stavak 3.).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 kuna.

Članak 263.a 1 verzija

NN 78/2015 dodan člankom 63. vrijedi od 25. srpnja 2015.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50. 000, 00 do 200. 000,00 kuna kaznit će se za prekršaj jedinica područne (regionalne) samouprave ako ne izvrši provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti podataka dostavljenih od strane obveznika, kao i poštivanje propisanog roka (članak 151. stavak 5.).

(2) Za prekršaj iz svaka 1.ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u jedinici područne (regionalne) samouprave, novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 15. 000,00 kuna.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 50. 000,00 do 200. 000,00 kuna kaznit će se za prekršaj jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave ako ne osigura sredstva za financiranje zaštite okoliša (članak 209. stavak 1.)

(4) Za prekršaj iz stavka 3.ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u jedinici područne (regionalne) samouprave i jedinici lokalne samouprave, novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 15. 000,00 kuna.

Članak 264. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako onemogući obavljanje pregleda inspektora, odnosno inspektora nadležnog prema posebnom zakonu ili ne dostavi u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provedbi nadzora (članak 229. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna i fizička osoba, nositelj zahvata.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.0000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 64. vrijedi od 25. srpnja 2015.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako onemogući obavljanje pregleda inspektora, odnosno inspektora nadležnog prema posebnom zakonu ili ne dostavi u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provedbi nadzora (članak 229. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 5000,00 do 15.000,00 15. 000,00 kuna fizička osoba – obrtnik i fizička osoba, nositelj zahvata.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.0000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 265. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 24. srpnja 2015.

(1) Svako neispunjenje obveza određenih provedbenim propisima ovoga Zakona iz članka 268. stavka 3. i članka 269. ovoga Zakona operateru, nositelju zahvata, ovlašteniku, i onečišćivaču, te neispunjenje tih obveza u utvrđenom roku i na propisani način smatra se prekršajem u smislu ovoga Zakona.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba nositelj zahvata, ovlaštenik, te pravna osoba onečišćivač, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 800.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 2. ovoga članka novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna.

NN 78/2015 izmijenjen člankom 65. vrijedi od 25. srpnja 2015.

(1) Svako neispunjenje obveza određenih provedbenim propisima ovoga Zakona iz članka 268. stavka 3. i članka 269. ovoga Zakona operateru, nositelju zahvata, ovlašteniku, i onečišćivaču, te neispunjenje tih obveza u utvrđenom roku i na propisani način smatra se prekršajem u smislu ovoga Zakona.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba nositelj zahvata, ovlaštenik, te pravna osoba onečišćivač, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 800.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 2. ovoga članka novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba – obrtnik novčanom kaznom od 3000,00 do 15. 000,00 kuna.

Članak 265.a 1 verzija

NN 12/2018 dodan člankom 35. vrijedi od 15. veljače 2018.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba u slučaju davanja lažnih izjava tijekom postupaka homologacije ili postupaka koji dovode do opoziva, zadržavanja podataka ili tehničkih specifikacija koji bi mogli dovesti do opoziva ili ukidanja homologacije tipa te uporabe poremećajnih uređaja ako se na tom iskazu ne temelji konačna odluka u tom postupku (članak 61. stavak 8.).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba – obrtnik novčanom kaznom u iznosu od 7.000,00 do 15.000,00 kuna.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna.

Članak 274. 2 verzije

NN 80/2013 temeljni tekst vrijedio od 6. srpnja 2013. do 31. prosinca 2018.

(1) Fizičke osobe koje su zaposlenici ovlaštenika i obavljaju stručne poslove iz područja zaštite okoliša a imaju najmanje 10 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, u zadnjih 15 godina, odnosno fizičke osobe koje su radile na stručnim i upravnim poslovima iz područja zaštite okoliša u središnjim tijelima državne uprave, do stupanja na snagu ovoga Zakona i imaju najmanje 10 godina radnog staža na odgovarajućim poslovima, smatraju se osobama s položenim stručnim ispitom sukladno ovom Zakonu. Rad na odgovarajućim poslovima dokazuje se potvrdom središnjeg tijela državne uprave.

(2) Fizičke osobe koje su zaposlenici ovlaštenika i obavljaju stručne poslove iz područja zaštite okoliša, a na koje se ne primjenjuju odredbe stavka 1. ovoga članka, dužne su položiti stručni ispit u skladu s odredbama ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 47. stavka 5. ovoga Zakona.

(3) Ako ne polože stručni ispit u propisanom roku, fizičkim osobama iz stavka 2. ovoga članka prestaje pravo na obavljanje poslova iz područja zaštite okoliša kod ovlaštenika.

(4) Inspektori s više od pet godina radnog iskustva na poslovima inspekcije zaštite okoliša smatrat će se osobama s položenim stručnim ispitom sukladno ovom Zakonu.

NN 118/2018 brisan člankom 70. vrijedi od 1. siječnja 2019.

(1) Fizičke osobe koje su zaposlenici ovlaštenika i obavljaju stručne poslove iz područja zaštite okoliša a imaju najmanje 10 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, u zadnjih 15 godina, odnosno fizičke osobe koje su radile na stručnim i upravnim poslovima iz područja zaštite okoliša u središnjim tijelima državne uprave, do stupanja na snagu ovoga Zakona i imaju najmanje 10 godina radnog staža na odgovarajućim poslovima, smatraju se osobama s položenim stručnim ispitom sukladno ovom Zakonu. Rad na odgovarajućim poslovima dokazuje se potvrdom središnjeg tijela državne uprave.

(2) Fizičke osobe koje su zaposlenici ovlaštenika i obavljaju stručne poslove iz područja zaštite okoliša, a na koje se ne primjenjuju odredbe stavka 1. ovoga članka, dužne su položiti stručni ispit u skladu s odredbama ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 47. stavka 5. ovoga Zakona.

(3) Ako ne polože stručni ispit u propisanom roku, fizičkim osobama iz stavka 2. ovoga članka prestaje pravo na obavljanje poslova iz područja zaštite okoliša kod ovlaštenika.

(4) Inspektori s više od pet godina radnog iskustva na poslovima inspekcije zaštite okoliša smatrat će se osobama s položenim stručnim ispitom sukladno ovom Zakonu.

Brisan.

Odredba članka 274. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 118/2018.