Izmjene: NN 118/2018

Članak 4. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Pojašnjenje pojmova

(1) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu i u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. cjelovito upravljanje zaštitom okoliša je skup povezanih i usklađenih odluka i mjera kojima je svrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša, izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoliš te poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša,

2. domino-efekt je niz povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine područja postrojenja, postrojenja, odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim područjima postrojenja povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastale nesreće,

3. dozvole prema posebnim propisima su dozvole za rad, u pisanom obliku, čitavog postrojenja ili jednog njegovog dijela ili uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada prema posebnim propisima, a koje se izdaju temeljem nadležnosti za posebnu sastavnicu okoliša ili za posebnu djelatnost u vezi s okolišem,

4. ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti; utvrđuje se prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode Natura 2000 (u daljnjem tekstu: ekološka mreža) je koherentna europska ekološka mreža sastavljena od područja u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi i staništa divljih vrsta od interesa za Europsku uniju, a omogućuje očuvanje ili, kad je to potrebno, povrat u povoljno stanje očuvanja određenih prirodnih stanišnih tipova i staništa vrsta u njihovu prirodnom području rasprostranjenosti,

5. emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari i smjesa, uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane organizme, u tekućem, plinovitom ili čvrstom agregatnom stanju, i/ili ispuštanje topline, buke, vibracije iz nepokretnih ili difuznih izvora u zrak, more, vodu i tlo, te ispuštanje svjetlosti i organizama, iz pojedinog izvora u okoliš, nastalo kao rezultat čovjekovih djelatnosti, kao i mikrobiološko onečišćivanje okoliša,

6. granična vrijednost emisije je propisana ili određena vrijednost, koncentracija i/ili razina emisije u posebnim pokazateljima, izražena kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim referentnim uvjetima koja u jednom ili tijekom više vremenskih razdoblja ne smije biti prekoračena,

7. imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu,

8. industrijska nesreća je događaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda događanja u tijeku neke radnje ili aktivnosti u postrojenju, tijekom proizvodnje i/ili uporabe proizvoda, skladištenja i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada,

9. industrijska emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari, ispuštanje energije (toplina, buka, vibracije) iz stacionarnih ili difuznih izvora u postrojenju u zrak, vodu i tlo,

10. informacija o okolišu je svaka informacija u pisanom, vizualnom, slušnom, elektroničkom ili drugom materijalnom obliku, koja se odnosi na okoliš, njegove sastavnice i opterećenja, a posebice o opterećivanju okoliša: emisijama, imisijama, otpadu, bioraznolikosti i krajobraznoj raznolikosti, prostoru, kulturnoj baštini, prirodnim pojavama, stanju sastavnica okoliša, postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na donošenje propisa, općih i pojedinačnih akata u vezi sa zaštitom okoliša, i/ili koji se odnose na donošenje strategija, planova, programa i izvješća o okolišu, sastavnicama okoliša i opterećenjima, te informacija o učinkovitosti provedbe strategija, planova, programa i mjera, stanju i mjerama i načinima održavanja projektiranog stanja postrojenja i drugih objekata, koji bi mogli utjecati na onečišćivanje okoliša i sastavnica okoliša, odnosno koji bi mogli utjecati na s okolišem povezana opterećenja i/ili postupke,

11. informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okolišu koje su u posjedu tijela javne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili zaprimila,

12. informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okolišu koje čuvaju osobe – ovlaštenici u ime tijela javne vlasti,

13. integralno upravljanje obalnim područjem je dinamički proces održivog upravljanja i korištenja obalnih područja, uzimajući istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost aktivnosti i korištenja, njihovo međusobno djelovanje, pomorsku usmjerenost pojedinih aktivnosti i korištenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove,

14. izbjegnuta nesreća je neplanirani događaj koji je unutar područja postrojenja i/ili izvan njega imao potencijal za uzrokovanje štetnih posljedica za zdravlje ljudi, oštećenje materijalnih dobara ili ugrožavanje prirode i okoliša, ali je ono izbjegnuto,

15. iznenadni događaj na postojećem ili planiranom odobalnom objektu ili povezanoj infrastrukturi znači događaj ili slijed takvih događaja prema propisu kojim se uređuje sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika,

16. izvancestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj, industrijska oprema ili vozilo s karoserijom ili bez nje, koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu je ugrađen motor s unutarnjim izgaranjem,

17. javni interes je interes u pitanjima zaštite okoliša koji iskazuje Država ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu,

18. javnost je jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba, njihove skupine, udruge i organizacije sukladno posebnim propisima i praksi,

19. kapacitet postrojenja je najveća vrijednost pokazatelja obavljanja djelatnosti postrojenja, koja je određena tehničkim razlozima u postrojenju (tehnička mogućnost obavljanja djelatnosti),

20. kakvoća okoliša je stanje okoliša i/ili sastavnica okoliša, koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava i/ili ljudskog djelovanja, izraženo morfološkim, fizikalnim, kemijskim, biološkim, estetskim i drugim pokazateljima,

21. kompenzacijski uvjeti su mjere koje se određuju radi osiguranja opće povezanosti (koherentnosti) ekološke mreže, a utvrđuju se prema posebnom propisu,

22. krajobraz je određeno područje viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika, a predstavlja bitnu sastavnicu čovjekovog okruženja, izraz raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta područja,

23. tehnike zaštite okoliša (kraće: tehnike) su mjere zaštite okoliša koje se propisuju u postupku utvrđivanja okolišne dozvole kroz utvrđivanje najboljih raspoloživih tehnika za postrojenje, a uključuju i tehnologiju te način na koji se tehnologija planira, gradi, održava, koristi i uklanja,

24. morski ekosustavi su područja oceanskog prostora koja uključuju obalna područja od riječnih ušća (estuarija) i granica morskih struja uz obalu do granica epikontinentalnog pojasa prema moru, a ta područja obilježava osebujna produktivnost i trofičke, batimetrijske i hidrografske karakteristike područja,

25. morski okoliš je životni prostor organizama i njihovih zajednica koji je određen karakterističnim fizičkim, kemijskim i biološkim značajkama, a obuhvaća: područja otvorenog mora, riječna ušća (estuarije) te morska obalna područja, uključujući unutarnje morske vode, teritorijalno more, morsko dno, morsko podzemlje, odnosno morske vode pod suverenitetom Republike Hrvatske, te u kojima Republike Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju,

26. nacionalna lista pokazatelja (NLP) jest skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanja okoliša kojima se za pojedino tematsko područje na temelju nacionalnih te propisa Europske unije i međunarodnih propisa navodi izvor, set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja podataka, definira metoda izračuna i način prikaza podataka, obveze izvješćivanja i dostupnost podataka,

27. najbolje raspoložive tehnike (u daljnjem tekstu: NRT) su: najnaprednija faza u razvoju aktivnosti i njihovih načina rada, što pokazuje kolika je praktična primjenjivost pojedinih tehnika kao osnova za granične vrijednosti emisije i ostale uvjete dozvole koji su osmišljeni kako bi spriječili i, gdje to nije izvedivo, smanjili emisije i utjecaj na okoliš u cijelosti:

– tehnike označavaju i tehnologiju koja se koristi i način na koji se postrojenje projektira, gradi, održava, koristi i stavlja izvan upotrebe,

– raspoložive tehnike označavaju tehnike koje su razvijene u opsegu koji dozvoljava primjenu u odgovarajućem industrijskom sektoru, pod ekonomski i tehnički održivim uvjetima, vodeći računa o troškovima i prednostima, bez obzira jesu li tehnike korištene ili proizvedene u Republici Hrvatskoj, sve dok su operateru raspoložive po prihvatljivim uvjetima,

– najbolje podrazumijeva najučinkovitije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša u cijelosti,

28. nositelj odobrenja odobalnih objekata je ovlaštenik dozvole prema propisu koji uređuje sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika,

29. nositelj zahvata je podnositelj zahtjeva: za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, za utvrđivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš ili za procjenu utjecaja na okoliš,

30. obalno područje mora je geomorfološko područje s obje strane obalne crte (crta plimnog vala), uključujući uži obalni pojas akvatorija, zaobalje i otoke, u kojem se međusobno djelovanje između morskih i kopnenih dijelova odvija u obliku složenih ekoloških sustava koji čine biotske i abiotske komponente, životni prostor za ljudske zajednice i njihove društvenogospodarske aktivnosti. Zemljopisni obuhvat obalnog područja uključuje područje određeno vanjskom granicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske dok granicu obalnog područja u smjeru kopna čini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorija zahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m,

31. ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj strategije, plana, programa ili zahvata, samog ili s drugim strategijama, planovima, programima i zahvatima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,

32. odobalni objekt znači objekt prema propisu kojim se uređuje sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika,

33. održivi razvitak je razvitak društva, koji kao temeljne kriterije uključuje ekološku, gospodarsku i socio-kulturnu održivost, i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i zadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, georaznolikosti, bioraznolikosti te krajobraza,

34. okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica, uključivo i čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, more, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja,

35. okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovoga Zakona,

36. onečišćavanje morskog okoliša znači čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ili energije u morski okoliš, koje uzrokuje ili može prouzročiti pogubne posljedice na uvjete života biljnog i životinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju, odnosno općenito ugroziti uvjete života u moru i ugroziti ljudsko zdravlje, te može ometati pomorske djelatnosti, uključujući ribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja, izazvati pogoršanje uporabne kakvoće morske vode i umanjenje privlačnosti morskog okoliša,

37. onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem, ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša,

38. onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije i/ili drugog štetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja zahvata koji može promijeniti kakvoću okoliša,

39. onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje, kao posljedica ljudske aktivnosti, tvari, vibracija, topline ili buke u zrak, vodu ili zemlju, što može biti štetno za zdravlje ljudi ili kvalitetu okoliša, može dovesti do oštećenja materijalne imovine ili narušiti ili umanjiti vrijednost i ostale legitimne načine korištenja okoliša,

40. onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih svojstava, količine i unošenja u okoliš, odnosno u pojedine sastavnice okoliša, mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni i/ili životinjski svijet, odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost,

41. opasna tvar je posebnim propisom određena tvar, mješavina ili pripravak, koji je u području postrojenja prisutan kao sirovina, proizvod, nusproizvod ostatak ili među proizvod, uključujući i one tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće, a koje mogu imati štetne posljedice za zdravlje ljudi, materijalna dobra te prirodu i okoliš,

42. opasnost je unutarnje svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zateći, a kojima se može ugroziti ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i okoliš,

43. opća obvezujuća pravila su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere i tehnike na razini djelatnosti i koja su donesena kako bi se pomoću njih izravno utvrdili uvjeti (mjere i tehnike) okolišne dozvole ili dozvole prema posebnim propisima,

44. operater je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadzire gospodarsku djelatnost na temelju dozvole, drugog odobrenja, upisa u registar ili u drugu javnu evidenciju, uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja, uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenja, ili na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju postrojenja ili kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga Zakona,

45. operator ili vlasnik odobalnog objekta znači operator prema propisu kojim se uređuje sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika,

46. opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i biološki činitelji (energija, buka, toplina, svjetlost i dr.) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša,

47. opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš ili utjecaj na okoliš određene aktivnosti, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima može izazvati ili je mogla izazvati onečišćavanje okoliša, smanjenje kakvoće okoliša, štetu u okolišu, rizik po okoliš ili korištenje okoliša,

48. ovlaštenik je pravna ili fizička osoba – obrtnik koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša i prirode,

49. područje postrojenja označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja, uključujući zajedničku ili s njima povezanu infrastrukturu ili djelatnosti,

50. pogon u smislu ovoga Zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga Zakona,

51. postrojenje u smislu ovoga Zakona je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se odvija jedna ili više djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona, kao i bilo koja druga izravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehnički povezana s aktivnostima iz tih priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog onečišćenja, ili kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga Zakona,

52. uređaj za loženje je svaki tehnički uređaj u kojem goriva oksidiraju kako bi se iskoristila na taj način dobivena toplina,

53. postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica te oprema namijenjena toplinskoj obradi otpada, sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem, putem spaljivanja oksidacijom otpada, kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju,

54. postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj je osnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatno gorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanja oksidacijom otpada, kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju,

55. postojeće postrojenje je postrojenje koje je u radu, uključujući i probni rad, ili je bilo u radu te ima mogućnost ponovnog pokretanja rada, neovisno o tome ima li ili nema okolišnu dozvolu, a koje je barem jednom dobilo dozvolu za početak rada sukladno posebnom propisu,

56. područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš, bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima u okoliš,

57. praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje, ispitivanje i sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštite okoliša,

58. pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu, odnosno pravo na podnošenje tužbe nadležnom sudu, koje se ovim Zakonom, uz propisane uvjete, utvrđuje osobama – građanima, drugim fizičkim te pravnim osobama, njihovim skupinama, udrugama i organizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja,

59. prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditi šteta u okolišu,

60. prirodna pojava je fizikalno – kemijski proces, zračenje, geološka pojava, hidrografski i biološki uvjeti, uvjeti podneblja, kao i druge prirodne pojave koje uzrokuju i/ili utječu na promjene okoliša,

61. prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro, prirodni izvor ili prirodna vrijednost ili kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga Zakona,

62. promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi i/ili funkcioniranju, odnosno organizacijskom ustrojstvu postrojenja i/ili zaposlenika tvrtke ili proširenje postrojenja, koji mogu biti od utjecaja na okoliš,

63. razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su razine industrijskih emisija koje su postignute u normalnim uvjetima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika, kako je opisano u zaključcima o NRT-u, izraženo kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim (referentnim) uvjetima,

64. referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu: RDNRT) je dokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija između država članica, predmetnih industrija, nevladinih organizacija koje promoviraju zaštitu okoliša i Komisije, sastavljen za utvrđene djelatnosti. Ovaj dokument posebno opisuje primijenjene tehnike, sadašnje razine emisija i potrošnje, tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika, kao i zaključke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike u nastajanju, vodeći posebno računa o kriterijima propisanim posebnim propisom,

65. rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalom štete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati,

66. sanacija je skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanje okoliša koje je bilo prije nastanka štete, odnosno onečišćenja okoliša,

67. sastavnice okoliša su: zrak, vode, more, tlo, krajobraz, biljni i životinjski svijet te zemljina kamena kora,

68. standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio moraju ispuniti u određenom roku, kako je utvrđeno aktima Europske unije,

69. stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzir strukturu, funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno s prirodnim fiziografskim, geografskim i klimatskim faktorima, kao i fizičkim, kemijskim i biološkim uvjetima, uključujući one koji su rezultat ljudske aktivnosti,

70. strategija, plan i program je dokument koji je podložan pripremi i/ili usvajanju na državnoj, područnoj (regionalnoj) ili lokalnoj razini, ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonom ili provedbenim propisom zakona, uključujući i strategije, planove i programe o izmjenama i dopunama tih strategija, planova i programa, te one koji se financiraju sredstvima Europske unije,

71. stručna osoba ovlaštenika je fizička osoba u svojstvu radnika ovlaštenika koja obavlja stručne poslove zaštite okoliša i prirode u ulozi voditelja stručnih poslova ili stručnog suradnika,

72. šteta u okolišu je svaka šteta nanesena:

a) zaštićenim vrstama i prirodnim staništima prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode, a koja ima značajan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja očuvanosti tih staništa i vrsta i ne uključuje prethodno utvrđene nepovoljne posljedice proizašle iz operaterove radnje koju je nadležno tijelo izričito odobrilo u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite prirode,

b) vodama, a koja ima značajan negativan utjecaj na ekološko, kemijsko i/ili količinsko stanje ili ekološki potencijal voda, uključujući štetu nastalu u skladu s posebnim propisima iz područja vodnoga gospodarstva uz iznimku onoga što se po tim propisima smatra neodstupanjem od postizanja ciljeva zaštite voda,

c) morskim vodama koja ima značajan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog stanja okoliša morskih voda, u skladu s provedbenim propisima iz područja upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem,

d) zemljištu, čije onečišćenje uzrokuje značajan rizik od štetnog utjecaja na zdravlje ljudi zbog izravnog ili neizravnog unošenja tvari, smjesa, organizama ili mikroorganizama u, na ili pod zemljište,

73. šteta u smislu odgovornosti za štetu u okolišu je mjerljiv štetni učinak, odnosno nepovoljna ili negativna promjena na prirodnim dobrima ili uslugama prirodnih dobara, koji može nastati na izravan ili neizravan način,

74. štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj dozi i/ili koncentraciji ima takva svojstva,

75. tlo je gornji sloj Zemljine kore, smješten između kamene podloge i površine. Tlo se sastoji od čestica minerala, organske tvari, vode, zraka i živih organizama,

76. tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom, uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka, uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme. U odredbama ovoga Zakona koje se odnose na okolišnu dozvolu tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi, osim:

– radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne norme za zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja,

– genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranoj upotrebi genetski modificiranih mikroorganizama,

– genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš,

77. tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi, ako se komercijalno razvije, mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili barem jednaku razinu zaštite okoliša, uz veće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika,

78. temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnim tvarima povezanim s djelatnošću operatera,

79. tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti, tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem,

80. učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne, trenutačne ili odgođene nepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi, materijalna dobra i okoliš,

81. uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva: strojeve, oruđa/alate, električne provodnike, cjevovode, željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenja, uključujući i skladišta te brane i sl. što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera,

82. velika nesreća je događaj, odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, požarom ili eksplozijom i sl. koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekom djelovanja u području postrojenja u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari i/ili njihovih spojeva nastalih zbog događaja, odnosno nekontrolirane pojave koji dovode u ozbiljnu trenutačnu ili odgođenu – naknadnu opasnost za ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i/ili okoliš unutar područja postrojenja i/ili izvan područja postrojenja,

83. veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava,

84. verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost, točnost i vjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o praćenju i izvješćivanju,

85. zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš, za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju,

86. zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojima se propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama, opis najboljih raspoloživih tehnika, podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika, razine emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama, povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija, povezane razine potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije,

87. zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu, ili ima interes u odlučivanju o okolišu; udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima,

88. zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnosti za okoliš, sprječavanje nastanka šteta i/ili onečišćivanja okoliša, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete,

89. zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša; to je i teorija i praksa praćenja, držanja pod kontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša,

90. značajna promjena je svaki zahvat i/ili njegova izmjena, uključujući promjenu prirode rada i/ili funkcioniranja i/ili opsega rada, postrojenja, uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš.

(2) Ministarstvo je u ovom Zakonu ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i prirode, a ministar je ministar nadležan za zaštitu okoliša i prirode.

(3) Nadležno upravno tijelo je tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada, koje, prema nadležnostima uređenim ovim Zakonom, obavlja poslove u području zaštite okoliša.

(4) Tijelo i/ili osoba određena posebnim propisom je tijelo državne uprave i/ili pravna osoba s javnim ovlastima, određeni posebnim propisima, koji na temelju tih propisa svojim aktima te posebnim uvjetima i potvrdama sudjeluju u postupcima: strateške procjene i ocjene o potrebi strateške procjene; procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš, te okolišne dozvole.

(5) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe, uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Članak 5. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Primjena drugih propisa i ovoga Zakona u odnosu na posebne propise

(1) Na pitanja prava na pristup informacijama u postupcima prema ovom Zakonu koja nisu uređena ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisima primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

(2) Na pitanja vezana za Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe posebnog propisa kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo Hrvatske agencije za okoliš i prirodu i odredbe propisa o ustanovama.

(2) Na pitanja vezana za Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe posebnog propisa kojim je uređeno osnivanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

(3) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na pitanja odgovornosti onečišćivača za imovinske i druge štete nanesene fizičkim i pravnim osobama.

(4) Na pitanja odgovornosti za štetu u okolišu koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju obvezni odnosi.

(5) Na pitanja zaštite okoliša koja nisu uređena ovim Zakonom, a odnose se na pojedine sastavnice okoliša ili opterećenja primjenjuju se posebni propisi kojima se uređuje zaštita pojedine sastavnice okoliša, odnosno kojima se uređuje zaštita okoliša od pojedinog opterećenja.

(6) U slučaju da posebnim propisom iz stavka 6. ovoga članka nije uređena zaštita pojedine sastavnice okoliša, odnosno zaštita okoliša od opterećenja sukladno ovom Zakonu, na tu sastavnicu, odnosno opterećenje odgovarajuće se primjenjuje ovaj Zakon.

(7) U slučaju da za zaštitu pojedine sastavnice okoliša, odnosno zaštitu okoliša od opterećenja nije donesen poseban propis, odgovarajuće se primjenjuje ovaj Zakon.

Članak 34. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Održivi razvitak i zaštitu okoliša unutar svoga Ustavom utvrđenoga djelokruga osiguravaju:

– Hrvatski sabor,

– Vlada,

– ministarstva i druga nadležna tijela državne uprave,

– županije i Grad Zagreb,

– veliki gradovi, gradovi i općine,

− Hrvatska agencija za okoliš i prirodu i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,

– pravne osobe s javnim ovlastima,

– osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša,

– pravne i fizičke osobe odgovorne za onečišćavanje okoliša sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima, te druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost,

– udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša, te

– građani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije.

Članak 36.a dodančlankom 4. ovoga akta

(1) Poslove prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka i informacija o okolišu i prirodi, radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i održivog razvitka, obavlja Ministarstvo.

(2) Djelatnost Ministarstva, među ostalim, obuhvaća i:

– uspostavu, razvoj, vođenje i koordinaciju jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša u Državi,

– prikupljanje i objedinjavanje podataka i /ili informacija o okolišu,

– vođenje odgovarajućih baza podataka o okolišu te upis u registar sustava za ekološko upravljanje i neovisno ocjenjivanje EMAS te ostale poslove u skladu s člankom 211. ovoga Zakona,

– praćenje i izvješćivanje o stanju okoliša,

– praćenje i izvješćivanje o utjecaju okoliša na zdravlje, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo,

– obavljanje stručno-savjetodavnih poslova pri određivanju sadržaja, metodologije i načina praćenja stanja okoliša i vođenja jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša,

– pripremu podataka za izradu dokumenata i izvješća u vezi sa zaštitom okoliša i održivim razvitkom,

– izradu stručnih podloga za izradu, odnosno suradnju na izradi, dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša te izvješća koja se daju u vezi s provedbom tih dokumenata,

– izradu Izvješća o stanju okoliša iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona,

– izradu Nacionalne liste pokazatelja,

– suradnju s tijelima državne uprave, upravnim odjelima županije, upravnim odjelima Grada Zagreba, upravnim odjelima velikog grada, grada i općine, pravnim osobama s javnim ovlastima i drugim osobama, međunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na izradi i realizaciji projekata i programa zaštite okoliša,

– provođenje, odnosno sudjelovanje u provedbi međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja zaštite okoliša kojih je Država stranka, u dijelu koji se odnosi na izvješćivanje prema preuzetima obvezama,

– sudjelovanje u projektima i programima iz područja zaštite okoliša koji se provode na temelju međunarodnih ugovora,

– osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o okolišu, kojima raspolaže i koje nadzire.

(3) Ministarstvo obavlja i stručne poslove zaštite prirode sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje zaštita prirode.

(4) Ministarstvo je središnje informacijsko tijelo države za koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje Europske komisije o provedbi pojedinih propisa zaštite okoliša te provodi koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje.

(5) Ministarstvo surađuje s Europskom agencijom za okoliš i izvješćuje u skladu sa zahtjevima Europske okolišne informacijske i promatračke mreže (EIONET).

(6) Nacionalna lista pokazatelja iz stavka 2. podstavka 10. ovoga članka izrađuje se na temelju posebnih propisa i međunarodnih ugovora, vodeći računa o specifičnim zahtjevima za zaštitu okoliša.

(7) Nacionalna lista pokazatelja redovito se ažurira i objavljuje na internetskim stranicama Ministarstva.

Članak 38. brisančlankom 5. ovoga akta

Agencija za zaštitu okoliša

(1) Poslove prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka i informacija o okolišu i prirodi, radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i održivog razvitka, obavlja Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (u daljnjem tekstu: Agencija).

(2) Djelatnost Agencije obuhvaća osobito:

– uspostavu, razvoj, vođenje i koordinaciju jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša u Državi,

– prikupljanje i objedinjavanje podataka i /ili informacija o okolišu,

– vođenje odgovarajućih baza podataka o okolišu te upis u registar sustava za ekološko upravljanje i neovisno ocjenjivanje EMAS, te ostale poslove u skladu s člankom 211. ovoga Zakona,

– praćenje i izvješćivanje o stanju okoliša,

– praćenje i izvješćivanje o utjecaju okoliša na zdravlje, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo,

– obavljanje stručno-savjetodavnih poslova pri određivanju sadržaja, metodologije i načina praćenja stanja okoliša i vođenja jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša,

– pripremu podataka za izradu dokumenata i izvješća u vezi sa zaštitom okoliša i održivim razvitkom,

– izradu stručnih podloga za izradu, odnosno suradnju na izradi, dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša te izvješća koja se daju u vezi s provedbom tih dokumenata,

– izradu Izvješća o stanju okoliša iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona,

– izradu Nacionalne liste pokazatelja,

– suradnju s tijelima državne uprave, upravnim odjelima županije, upravnim odjelima Grada Zagreba, upravnim odjelima velikog grada, grada i općine, pravnim osobama s javnim ovlastima i drugim osobama, međunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na izradi i realizaciji projekata i programa zaštite okoliša,

– provođenje, odnosno sudjelovanje u provedbi međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja zaštite okoliša kojih je Država stranka, u dijelu koji se odnosi na izvješćivanje prema preuzetima obvezama,

– sudjelovanje u projektima i programima iz područja zaštite okoliša koji se provode na temelju međunarodnih ugovora, po ovlasti Ministarstva,

– osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o okolišu, kojima raspolaže i koje nadzire.

(3) Agencija obavlja i stručne poslove zaštite prirode sukladno posebnom Zakonu kojim se uređuje zaštita prirode.

(4) Agencija je središnje informacijsko tijelo Države za koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje Europske komisije o provedbi pojedinih propisa zaštite okoliša te provodi koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje.

(5) Agencija surađuje s Europskom agencijom za okoliš i izvješćuje u skladu sa zahtjevima Europske okolišne informacijske i promatračke mreže (EIONET).

(6) Agencija obavlja i druge poslove u skladu s ovim Zakonom, Uredbom o osnivanju Agencije, Statutom Agencije i posebnim propisima, koji služe za ostvarivanje djelatnosti Agencije utvrđene stavcima 1., 2., 3. i 4. ovoga članka.

(7) Nacionalna lista pokazatelja iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se na temelju posebnih propisa i međunarodnih ugovora, vodeći računa o specifičnim zahtjevima za zaštitu okoliša. Nacionalna lista pokazatelja redovito se ažurira i objavljuje na internetskim stranicama Agencije.

Članak 40. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša

(1) Stručne poslove zaštite okoliša i prirode, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavlja pravna osoba ovlaštena za stručne poslove zaštite okoliša, (u daljnjem tekstu: ovlaštenik). ovlaštenik.

(2) Ovlaštenik pod uvjetima određenim ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 12 9. ovoga članka može obavljati stručne poslove koji se odnose na sljedeće grupe stručnih poslova:

1. GRUPA:

– izradu studija o značajnom utjecaju strategije, plana ili programa na okoliš (u daljnjem tekstu: strateška studija) uključujući i dokumentaciju potrebnu za ocjenu o potrebi strateške procjene te dokumentaciju za određivanje sadržaja strateške studije, 2.),

2. GRUPA:

– izradu studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te, dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš i dokumentaciju o usklađenosti glavnog projekta s mjerama zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša,

3. GRUPA:

– izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti strategija strategije, plana ili programa za ekološku mrežu, programa ili

– izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu,

– pripremu i izradu dokumentacije za postupak utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa s prijedlogom kompenzacijskih uvjeta,

5. izradu studija procjene rizika uvođenja i ponovnog uvođenja i uzgoja divljih vrsta,

4. GRUPA:

– izradu procjene rizika i osjetljivosti za sastavnice okoliša,

7. izradu operativnog programa praćenja stanja okoliša,

8 – izradu programa zaštite okoliša,

– izradu izvješća o stanju okoliša,

5. GRUPA:

– praćenje stanja okoliša,

6. GRUPA:

– izradu dokumentacije vezano za postupak izdavanja okolišne dozvole, uključujući izradu Temeljnog izvješća,

9. izradu programa zaštite okoliša,

10. izradu izviješća o stanju okoliša,

– izradu izvješća o sigurnosti,

– izradu sanacijskih elaborata, programa i sanacijskih izvješća,

– procjenu šteta nastalih u okolišu, uključujući i prijeteće opasnosti,

7. GRUPA:

– izradu projekcija emisija izvješća o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvješća o promjeni klime,

– izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliš,

– izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova,

– izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova,

– izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva,

– izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborata, proračuna i projekcija za potrebe sastavnica okoliša,

8. GRUPA:

– obavljanje stručnih poslova za potrebe sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja,

– izradu elaborata o usklađenosti proizvoda s mjerilima u postupku ishođenja znaka zaštite okoliša »Prijatelj okoliša« i znaka EU Ecolabel,

– izradu elaborata o utvrđivanju mjerila za određenu skupinu proizvoda za dodjelu znaka zaštite okoliša »Prijatelj okoliša«,

– izradu elaborata o zaštiti okoliša koji se odnose na zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, 23. niti ocjene o potrebi procjene,

13. izradu posebnih elaborata i izvješća za potrebe ocjene stanja sastavnica okoliša,

14. izradu sanacijskih elaborata, programa i sanacijskih izvješća,

15. izradu projekcija emisija, izvješća o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvješća o promjeni klime,

16. izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliš,

17. izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova,

18. izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova,

19. izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva,

20. izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborata, proračuna, i projekcija za potrebe sastavnica okoliša;

21. procjenu šteta nastalih u okolišu uključujući i prijeteće opasnosti,

22. praćenje stanja okoliša,

– obavljanje stručnih poslova za potrebe Registra onečišćavanja okoliša, (4) Ovlaštenik za obavljanje.

24. obavljanje stručnih poslova za potrebe sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja,

25. izradu elaborata o usklađenosti proizvoda s mjerilima u postupku ishođenja znaka zaštite okoliša »Prijatelj okoliša« i znaka EU Ecolabel,

26. izradu elaborata o utvrđivanju mjerila za određenu skupinu proizvoda za dodjelu znaka zaštite okoliša Prijatelj okoliša,

(3) Pojedine poslove u okviru grupe poslova iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz stavka 12. ovoga članka ako ti poslovi nisu propisani posebnim propisima.

(3) Ovlaštenik za obavljanje stručnih poslova iz stavka 2. ovoga članka mora ispunjavati uvjete sukladno ovom Zakonu i pravilniku iz stavka 12 9. ovoga članka.

(4) Ovlaštenik može započeti obavljati neki od stručnih poslova iz stavka 2. ovoga članka nakon što ishodi suglasnost Ministarstva za obavljanje tih stručnih poslova.

(5) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ovlaštenik za stručne poslove izrade i/ili verifikacije izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova te verifikacije izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva, uključujući izvješća o emisijama stakleničkih plinova, te za verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva mora biti akreditiran sukladno posebnom propisu. (8) kojim se uređuje zaštita zraka.

(7) Ovlaštenik koji je izradio ili sudjelovao u izradi studije o utjecaju zahvata na okoliš ne može obavljati poslove praćenja stanja okoliša koji su određeni rješenjem o prihvatljivosti toga zahvata za okoliš.

(6) O izdanim suglasnostima iz stavka 5 4. ovoga članka Ministarstvo vodi očevidnik.

(7) Ministarstvo redovito ažurira i objavljuje na internetskim stranicama popis izdanih suglasnosti iz stavka 5 4. ovoga članka.

(10) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za obavljanje manje složenih stručnih poslova zaštite okoliša, iz stavka 2. podstavaka 12., 24., 25. i 26. ovoga članka ovlaštenik može biti i fizička osoba.

(11) Uvjete koje mora ispunjavati ovlaštenik za obavljanje pojedinih poslova iz stavka 2. ovoga članka, poslovi koje može obavljati ovlaštenik fizička osoba, način izdavanja, rok na koji se izdaje, sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 9. ovoga članka, te druga pitanja s tim u vezi pobliže propisuje ministar pravilnikom.

(12) Nositelj zahvata, odnosno operater, ne može (8) Nositelj zahvata, operater i izrađivač strategije, plana ili programa ne mogu obavljati stručne poslove zaštite okoliša i prirode u svojstvu ovlaštenika, u istom postupku koji se vodi sukladno odredbama ovoga Zakona.

(9) Način izdavanja suglasnosti za obavljanje stručnih poslova, sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 6. ovoga članka te druga pitanja s tim u vezi pobliže propisuje ministar pravilnikom.

Članak 41. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Zahtjev za izdavanje suglasnosti

(1) Zahtjev za izdavanje suglasnosti iz članka 40. stavka 4. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: zahtjev) podnosi se podnosi u pisanom obliku Ministarstvu.

(2) U zahtjevu pravna osoba, odnosno fizička osoba ovlaštenik – obrtnik mora navesti nazive stručnih poslova odnosno grupu/grupe poslova za koje traži suglasnost.

(3) Uz zahtjev pravna osoba odnosno fizička osoba – obrtnik dužna je priložiti dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta, i to:

1. izvadak iz sudskog registra ne stariji od tri mjeseca, koji Ministarstvo pribavlja po službenoj dužnosti, 2. za voditelja stručnih poslova:

– presliku diplome,

– presliku radne knjižice dokaz o radnom stažu,

– presliku uvjerenja o položenom stručnom ispitu,

– i druge dokaze sukladno pravilniku iz članka 40. stavka 12 9. ovoga Zakona,

3 2. za svakog stručnjaka stručnog suradnika:

– presliku diplome,

– presliku radne knjižice,

4. da raspolaže odgovarajućim radnim prostorom.

5 – dokaz o radnom stažu,

– presliku uvjerenja o položenom stručnom ispitu,

– i druge dokaze sukladno pravilniku iz članka 40. stavka 9. ovoga Zakona,

3. presliku odgovarajuće potvrde Hrvatske akreditacijske agencije ukoliko ako je obveza pribavljanja takve potvrde propisana ovim Zakonom, odnosno posebnim propisom.

6 4. ostale dokaze sukladno posebnom propisu. – za grupe poslova pravilniku iz članka 40. stavka 2. podstavaka 12., 24., 25. i 26. ovoga Zakona fizička osoba ovlaštenik dužna je priložiti potvrdu o položenom stručnom ispitu 9. ovoga Zakona.

(3) Uz zahtjev fizička osoba ovlaštenik dužna je priložiti:

– presliku diplome,

– presliku radne knjižice,

Članak 42. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Suglasnost

(1) Ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje pojedinog stručnog posla, grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih poslova.

(2) Postupak izdavanja suglasnosti mora se provesti u roku od 60 dana od dana primitka urednog zahtjeva.

(3) Suglasnost za obavljanje stručnih poslova daje se za razdoblje od tri godine kada se suglasnost ovlašteniku daje prvi puta za odgovarajuće poslove, odnosno grupu poslova. Svaka sljedeća suglasnost, koja se izdaje za iste poslove, odnosno iste grupe stručnih poslova koji su bili obuhvaćeni ranijom suglasnošću, izdaje se za razdoblje od pet godina.

(4) Suglasnost iz stavka 3. ovoga članka je upravni akt.

(5) Protiv suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 43. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Kada ovlaštenik u tijeku obavljanja registrirane djelatnosti odluči da neće obavljati stručne poslove za koje je pribavio suglasnost prema ovom Zakonu dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti Ministarstvo pisanom obaviješću radi brisanja iz Očevidnika o izdanim suglasnostima.

(1) (2) U slučaju prestanka U slučaju prestanka ispunjavanja propisanih uvjeta, odnosno promjene u popisanim propisanim uvjetima za obavljanje registrirane djelatnosti ovlaštenik je dužan u roku od 30 dana od dana prestanka ispunjavanja propisanih uvjeta, odnosno promjene obavijestiti Ministarstvo o novonastalim okolnostima.

(2) Ministarstvo će rješenjem ukinuti suglasnost nakon obavijesti iz stavka 1. ovog članka ako nisu ispunjeni uvjeti iz članka 41. ovoga Zakona.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 44. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Ukidanje suglasnosti

(1) Ministarstvo će, po službenoj dužnosti, rješenjem, ovlašteniku ukinuti suglasnost za obavljanje stručnih poslova i prije isteka roka iz članka 42. stavka 3. ovoga Zakona u sljedećim slučajevima:

1. kada – na zahtjev ovlaštenika,

– ako prestane ispunjavati uvjete za davanje suglasnosti,

– ako stručne poslove obavlja protivno ovom Zakonu, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ili posebnim propisima,

– ako se u dva postupka koji se vode temeljem ovoga Zakona utvrdi stručna neutemeljenost i necjelovitost dokumenata koje izrađuje sukladno izdanoj suglasnosti,

– ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je ovlaštenik prestao ispunjavati neki od Zakonom, odnosno posebnim propisom propisanih posebnih uvjeta,

2. kada – ako Ministarstvo uvidom u odgovarajuću dokumentaciju u spisima, uključujući i ocjenu cjelovitosti i stručne utemeljenosti studije koju daje Savjetodavno stručno povjerenstvo, odnosno nadležno tijelo u postupku prema posebnom propisu, utvrdi da ovlaštenik stručne poslove ne obavlja na propisani način:.

– tako da pri obavljanju poslova ne postupa sukladno Zakonu, posebnom propisu i/ili ne sudjeluje u propisanim postupcima na propisani način,

– prilikom izrade naručenih dokumenta (studija, elaborata, izvješća, programa, planova, verifikacija, proračuna i sl.,) ne postupa sukladno posebnim propisima kojima su propisani zahtjevi glede njihova obuhvata i sadržaja, odnosno ne postupa sukladno propisanom i/ili odgovarajućim aktom nadležnog tijela određenom načinu prikupljanja podataka, praćenja stanja okoliša, uzorkovanja, mjerenja, ispitivanja i sl.,

– u izvršenju naručenih poslova ne primjenjuje odredbe posebnih propisa, odnosno drugih materijalnih propisa čije je zahtjeve, s obzirom na propisani obuhvat dokumenta koji izrađuje, dužan na odgovarajući način stručno obraditi i primijeniti u dokumentu,

– jer je u razdoblju od 24 mjeseca u dva predmeta dvije studije nadležno tijelo i/ili savjetodavno stručno povjerenstvo ocijenilo necjelovitima i neutemeljenima. Ova odredba se na odgovarajući način primjenjuje i na elaborate, izvješća, verifikacije i druge dokumente koje ovlaštenik izrađuje po narudžbi,

3. kada Ministarstvo utvrdi da ovlaštenik ne poštuje propisane obveze glede čuvanja i zaštite poslovne tajne.

(2) Iznimno, Ministarstvo može postupiti u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka i kada o nepravilnostima u radu ovlaštenika sazna na druge načine, od naručitelja usluga, nositelja zahvata, investitora, operatera i sl, odnosno kada ovlaštenik obavijesti Ministarstvo o prestanku bavljenja stručnim poslovima za koje mu je izdana suglasnost Ministarstva u kojem slučaju se suglasnost ukida danom koji ovlaštenik navodi u obavijesti.

(3) Za donošenje rješenja o ukidanju suglasnosti dovoljno je da se utvrdi jedan od slučajeva iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Kada se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je pravna osoba koja posjeduje potvrdu o stručnoj i tehničkoj osposobljenosti za obavljanje poslova sukladno odredbama ovoga Zakona prestala ispunjavati bilo koji od uvjeta na temelju kojih je takva potvrda pribavljena, nadležna inspekcija će o tome obavijestiti tijelo koje je izdalo potvrdu radi provedbe mjera prema posebnom zakonu, odnosno postupit će prema odredbama ovoga Zakona.

Članak 45. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

Podnošenje novog zahtjeva nakon ukidanja suglasnosti

(1) Pravna, odnosno fizička osoba – obrtnik kojoj je ukinuta suglasnost zbog prestanka ispunjavanja propisanih uvjeta može podnijeti zahtjev za izdavanje nove suglasnosti kada ispuni propisane uvjete.

(2) Pravna, odnosno fizička osoba – obrtnik kojoj je suglasnost ukinuta zbog obavljanja poslova na način protivan propisima na temelju kojih je suglasnost pribavljena ne može podnijeti zahtjev za izdavanje nove suglasnosti prije isteka roka od pet godina od dana pravomoćnosti rješenja o ukidanju suglasnosti.

Članak 47. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

Obveza polaganja stručnog ispita za osobe zaposlene kod ovlaštenika

(1) Fizičke osobe koje u svojstvu voditelja kod ovlaštenika, odnosno ovlaštenik fizička osoba obavljaju poslove iz područja zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: stručne osobe) dužne su položiti stručni ispit za obavljanje poslova iz područja zaštite okoliša, te upotpunjavati svoje znanje prema programu za polaganje stručnih ispita propisanim pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka Za poslove voditelja stručnih poslova polaže se stručni ispit.

(2) Stručnim ispitom provjerava se poznavanje važećih propisa iz područja koja uređuje ovaj Zakon se uređuju ovim Zakonom i drugih propisa značajnih drugim propisima važnim za primjenu ovoga Zakona.

(3) Stručni ispit Stručne ispite iz stavka 1. ovoga članka polaže se u Ministarstvu. Stručni ispit provodi povjerenstvo koje osniva ministar odlukom. Po potrebi ministar će odlukom imenovati više povjerenstava. (4) Članovi povjerenstva imenuju se s popisa osoba koje određuje ministar iz redova znanstvenih i stručnih djelatnika, stručnih djelatnika Ministarstva i predstavnika tijela ili osoba predloženih od strane ministara nadležnih za pojedine sastavnice okoliša provodi Ministarstvo.

(4) Troškove polaganja stručnog ispita iz stavka 1. ovoga članka snosi osoba koja polaže stručni ispit.

(5) Program, uvjete i način polaganja stručnog ispita, kao i upotpunjavanje i usavršavanje znanja osoba koje su položile ispit iz stavka 1. ovoga članka, te njegove provjere, propisuje ministar pravilnikom.

(6) Povjerenstvo koje provodi stručni ispit iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu.

(7) Iznos i način isplate naknade iz stavka 6. ovoga članka propisuje ministar odlukom.

Članak 53. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

Program zaštite okoliša

(1) Programom zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: Program) se u skladu s područnim (regionalnim), odnosno lokalnim posebnostima i obilježjima područja za koje se Program donosi, pobliže razrađuju mjere iz Plana koje se odnose na to područje.

(2) Program sadrži osobito:

– uvjete i mjere zaštite okoliša, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnicama okoliša i pojedinim prostornim cjelinama područja za koji se Program donosi,

– subjekte koji su dužni provoditi mjere utvrđene Programom i ovlaštenja u svezi s provedbom utvrđenih mjera zaštite okoliša,

– praćenje stanja okoliša i ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno praćenje stanja okoliša u području za koji se Program donosi,

– način provedbe interventnih mjera u iznenadnim slučajevima onečišćivanja okoliša u području za koji se Program donosi,

– rokove za poduzimanje pojedinih utvrđenih mjera,

– izvore financiranja za provedbu utvrđenih mjera i procjenu potrebnih sredstava.

(3) Program donose predstavnička tijela županije, Grada Zagreba i velikih gradova, uz prethodnu suglasnost Ministarstva koju ono daje temeljem prethodno pribavljenih mišljenja ministarstava i drugih državnih tijela o pojedinim pitanjima koja podliježu njihovoj nadležnosti.

(4) Program se donosi u roku od šest mjeseci nakon donošenja Plana.

(5) Program se donosi za razdoblje od četiri godine.

(6) Prilikom izrade i donošenja Programa županija i veliki gradovi na njezinom području dužni su odgovarajuće međusobno surađivati.

(7) Programi županije, Grada Zagreba i velikog grada moraju biti usuglašeni s Planom.

(8) Usuglašenost Programa iz stavka 7. ovoga članka utvrđuje Ministarstvo prilikom izdavanja prethodne suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka.

(9) Program se objavljuje u službenom glasilu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

(10) Županija, Grad Zagreb i veliki grad dužni su Program dostaviti Agenciji Ministarstvu u roku od mjesec dana od dana njegova donošenja.

(11) Program, odnosno njegove izmjene i dopune se donose na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša u županiji, odnosno Gradu Zagrebu te velikom gradu, a prema potrebi može se donijeti i ranije.

Članak 54. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

(1) Ukoliko je to predviđeno Programom županije, Program za svoje područje, mogu donijeti i grad i općina. Prilikom izrade i donošenja Programa grad i općina obvezni su surađivati sa županijom čijem području pripadaju i odgovarajućim gradovima i općinama na čije područje, vezano za zaštitu okoliša, može utjecati Program.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Program donosi predstavničko tijelo grada, odnosno općine.

(3) Program grada i općine se objavljuje u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave.

(4) Grad i općina su obvezni Program dostaviti Agenciji Ministarstvu u roku od mjesec dana od dana njegova donošenja.

(5) Program grad i općina mogu donijeti, za četverogodišnje razdoblje ukoliko je došlo do izmjena i/ili dopuna Programa županije kojima je to određeno. Izmjene i/ili dopune tih Programa, za isto razdoblje, mogu se donijeti na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša u gradu, odnosno općini u četverogodišnjem razdoblju, a prema potrebi i ranije.

Članak 57. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

(1) Planom intervencija utvrđuju se postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i na iznenadne prirodne događaje u moru radi zaštite morskog okoliša i obalnog područja.

(2) Plan intervencija sadrži osobito: – vrste temelji se na procjeni rizika i prijetnji od onečišćenja mora, − način korištenja kemijskih sredstava (disperzanata) kod iznenadnih onečišćenja mora koja se izrađuje za razdoblje od deset godina.

– područje djelovanja po Planu intervencija,

– subjekte koji su dužni provoditi mjere, ovlaštenja u vezi s provedbom mjera zaštite morskog okoliša te odgovornost i ovlaštenja za postupanje i način rukovođenja, koordiniranja i zapovijedanja,

– postupke i mjere za predviđanje, sprječavanje i ograničavanje onečišćenja mora i morskoga podzemlja,

– postupke i mjere za smanjenje šteta u morskom okolišu te otklanjanja posljedica šteta u okolišu kod iznenadnog onečišćenja mora većih razmjera,

– postupke i mjere za smanjenje šteta u morskom okolišu te otklanjanje posljedica šteta u okolišu uzrokovanih iznenadnim događajem na postojećem ili planiranom odobalnom objektu ili povezanoj infrastrukturi,

– plan ljudskih resursa i materijalno – tehničkih sredstava koje je moguće angažirati za dopunu redovitih snaga,

– način provedbe pripravnosti i način aktiviranja operativnih snaga,

– način djelovanja operativnih snaga i drugih sudionika,

– način održavanja reda i sigurnosti pri intervencijama u zaštiti morskog okoliša,

– način osiguravanja financijskih sredstava za provedbu plana,

– način praćenja stanja morskog okoliša i ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno praćenje stanja okoliša,

– način provedbe interventnih mjera u iznenadnim slučajevima onečišćavanja morskog okoliša,

– rokove za poduzimanje pojedinih mjera,

– izvore financiranja za provedbu pojedinih mjera i procjenu potrebnih sredstava,

(3) Plan intervencija te njegove izmjene i dopune izrađuje Ministarstvo u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za poslove pomorstva, gospodarstva, unutarnjih poslova, vodnoga gospodarstva, vanjskih poslova, financija, obrane, ribarstva i akvakulture, zaštite i spašavanja te relevantnim operatorima ili vlasnicima i nositeljima odobrenja odobalnih objekata. (4) Plan intervencija sukladno ovom Zakonu, Pomorskom zakoniku zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje prirodnih morskih bogatstava i morskog okoliša te posebnom propisu o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika predlaže Ministarstvo uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove pomorstva ministarstvo nadležno za pomorstvo u suradnji sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za zaštitu okoliša, a donosi ga Vlada.

(4) Plan intervencija objavljuje se objavljuje u »Narodnim novinama«.

(5) Plan intervencija daje se na raspolaganje Europskoj komisiji, drugim državama članicama, odnosno susjednim trećim zemljama koje bi mogle biti pogođene i javnosti.

(7) Republika Hrvatska (6) Država sukladno ovom Zakonu i Zakonu o potvrđivanju Sporazuma o Subregionalnom planu intervencija za sprječavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, br. 7/08.), kojim je uspostavljen mehanizam suradnje država članica, odnosno trećim zemljama trećih zemalja, redovito ispituje svoju pripravnost za učinkovito djelovanje u suradnji s državama članicama koje bi mogle biti pogođene, relevantnim agencijama Europske unije te na osnovi uzajamnosti s trećim zemljama koje bi mogle biti pogođene.

Članak 58. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Izvješće o stanju okoliša

(1) Za potrebe praćenja ostvarivanja ciljeva iz dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša iz članaka 51. i 52. ovoga Zakona, strateških, planskih i programskih dokumenata vezanih za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja, kao i drugih dokumenata vezanih za zaštitu okoliša te zbog cjelovitog uvida u stanje okoliša, Hrvatski sabor za razdoblje od četiri godine razmatra izvješće o stanju okoliša na državnoj razini.

(2) Izvješće o stanju okoliša sadrži osobito: pregled ostvarivanja ciljeva Strategije i Plana, podatke o stanju okoliša u području sastavnica okoliša, i opterećenja na okoliš, integriranih tema okoliša te druge podatke od značaja za zaštitu okoliša, podatke o utjecaju pojedinih zahvata na okoliš, ocjenu stanja u području te integralnu procjenu stanja okoliša, ocjenu učinkovitosti provedenih mjera, podatke o praćenju stanja okoliša i institucionalnom sustavu upravljanja okolišem te korištenju financijskih sredstava za zaštitu okoliša, procjenu potrebe izrade novih ili izmjena i dopuna postojećih dokumenata te tema opće politike zaštite okoliša te druge podatke od značenja za zaštitu okoliša.

(3) Izvješće o stanju okoliša koje se odnosi na državnu razinu izrađuje se temeljem zahtjeva strateških, planskih i programskih dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša, te temeljem pokazatelja određenih Nacionalnom listom pokazatelja, izvješćima iz članka 59. ovoga Zakona i drugih izvješća i podataka u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(4) Izvješće o stanju okoliša na državnoj razini Vladi predlaže Ministarstvo, a Vlada ga podnosi Hrvatskom saboru.

Članak 59. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

(1) Za potrebe praćenja ostvarivanja ciljeva iz Programa i programskih dokumenata vezanih za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja kao i drugih dokumenata vezanih za zaštitu okoliša te zbog cjelovitog uvida u stanje okoliša na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predstavničko tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada za razdoblje od četiri godine razmatra izvješće o stanju okoliša u županiji, Gradu Zagrebu, odnosno velikom gradu.

(2) Izvješće o stanju okoliša koje se odnosi na provedbu Programa županije, Grada Zagreba, velikog grada, izrađuje nadležno upravno tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada.

(3) Izvješće o stanju okoliša iz stavka 1. ovoga članka sadrži odgovarajuće podatke sukladno članku 58. stavku 2. ovoga Zakona i druge podatke potrebne za izradu toga Izvješća, ovisno o posebnim značajkama područja za koje se Izvješće podnosi.

(4) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka predstavničkom tijelu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave podnosi izvršno tijelo te jedinice.

(5) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se Agenciji Ministarstvu u roku od mjesec dana nakon razmatranja i prihvaćanja na sjednici predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Članak 60. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

Planovi operatera i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnosti vezano za područje zaštite okoliša

(1) Operater je obvezan izraditi Plan usklađivanja postrojenja s tehničkim standardima zaštite okoliša uređenim ovim Zakonom, odnosno posebnim propisom te s propisanim mjerama iz potvrđenih međunarodnih ugovora.

(2) Pri izradi Plana iz stavka 1. ovoga članka operater je obvezan poštivati ovim Zakonom i posebnim propisima određene tehničke standarde i rokove prilagodbe postrojenja te se pridržavati utvrđenih tehničkih standarda i rokova prilikom provedbe toga Plana.

(3) Pravne i fizičke osobe – obrtnici koje obavljaju djelatnosti vezano za područje zaštite okoliša, odnosno djelatnosti vezane za pojedinu sastavnicu okoliša i/ili opterećenje sukladno posebnim propisima kada su prema tim propisima obvezne u svrhu zaštite okoliša izrađivati odgovarajuće planske dokumente u svezi djelatnosti koju obavljaju, obvezne su pri izradi tih planskih dokumenta odgovarajuće primijeniti i odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona o izvještavanju i dostavljanju podataka Agenciji Ministarstvu.

(4) Kada obveza iz stavka 3. ovoga članka nije propisana, pravna i fizička osoba – obrtnik može sama za svoje potrebe izraditi planski dokument glede zaštite okoliša vezano za obavljanje svoje djelatnosti.

Članak 63. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

Obveza provedbe strateške procjene

(1) Strateška procjena obvezno se provodi za:

– strategije, planove i programe, uključujući njihove izmjene i dopune, uključujući i one čija se provedba financira iz sredstava Europske unije, a koji se donose na državnoj, područnoj (regionalnoj) te na lokalnoj razini, iz područja: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, elektroničkih komunikacija, turizma, prostornog planiranja, regionalnog razvoja, gospodarenja otpadom i vodnog gospodarstva kada daju okvir za zahvate koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš, odnosno procjeni utjecaja na okoliš

– strategije, planove i programe uključujući njihove izmjene i dopune čija se provedba financira iz sredstava Europske unije;

– strategije, planove i programe za koje se prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode utvrdi da mogu imati značajan negativan utjecaj na ekološku mrežu.

(2) Za strategije, planove i programe za koje se obvezno provodi strateška procjena obvezna je i provedba odgovarajuće ocjene prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode.

(3) Ako se strategija i/ili plan i/ili program donose u objedinjenom postupku provest će se jedinstveni postupak strateške procjene.

Članak 64. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

Postupak ocjene o potrebi strateške procjene

(1) Za strategije, planove i programe kojima se određuje uporaba malih površina na lokalnoj razini te za manje izmjene i dopune strategija, planova i programa iz članka 63. ovoga Zakona obvezno se provodi postupak u kojem se odlučuje o potrebi provedbe strateške procjene (u daljnjem tekstu: postupak ocjene). Postupak ocjene provodi se na način uređen ovim Zakonom i uredbom iz stavka 6. ovoga članka.

(2) Postupak ocjene provodi se za sve strategije, planove i programe koji daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš odnosno ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

(3) U postupku ocjene donosi se odluka koja se temelji na pojedinačnim ispitivanjima i/ili kriterijima utvrđenim uredbom iz stavka 6. ovoga članka uključujući mišljenja drugih nadležnih tijela.

(4) Kada se u postupku ocjene donese odluka o obvezi provedbe strateške procjene, strateška procjena se provodi primjenom odredbi ovoga Zakona o strateškoj procjeni strategije, plana i programa.

(5) Potreba provedbe ocjene o potrebi procjene utjecaja strategije, plana i programa na ekološku mrežu utvrđuju se prema posebnom propisu.

(6) Zahtjev i kriterije za provedbu ocjene o potrebi strateške procjene i strateške procjene; određivanje okvira za zahvate u strategijama, planovima i programima koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš; način pojedinačnih ispitivanja, kriterije za utvrđivanje vjerojatno značajnog utjecaja izmjena i/ili dopuna strategija, planova ili programa na okoliš u postupku ocjene i način provedbe postupka ocjene; način provedbe postupka strateške procjene, obvezni sadržaj i način izrade strateške studije te postupak u svezi s tim, obvezni sadržaj mišljenja i drugih akata u tom postupku, rokovi u tom postupku; obvezni sadržaj izvješća o načinu na koji su u strategiju, plan ili program integrirani uvjeti zaštite okoliša utvrđeni strateškom procjenom, način praćenja stanja okoliša glede značajnih utjecaja strategije, plana i programa prilikom njihove provedbe, način provjere provedbe mjera zaštite okoliša koje su postale sadržajem strategije, plana ili programa, postupak imenovanja i opoziva povjerenstva za stratešku procjenu, obvezni sastav, način rada, obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje povjerenstvo za stratešku procjenu, te druga pitanja s tim u vezi, pobliže uređuje Vlada uredbom.

Članak 66. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

Nadležnost za provedbu strateške procjene i ocjene o potrebi strateške procjene

(1) Tijelo zaduženo za izradu strategije, plana ili programa dužno je prije započinjanja postupka izrade strategije, plana ili programa ishoditi mišljenje Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u županiji o potrebi provedbe postupka ocjene, odnosno strateške procjene.

(2) Postupak ocjene o potrebi strateške procjene za strategiju, plan i program, te za izmjene i/ili dopune strategije plana i programa iz članka 64. ovoga Zakona, provodi nadležno tijelo za područje za koje se strategija, plan ili program donosi, u suradnji s Ministarstvom, odnosno nadležnim upravnim tijelom za zaštitu okoliša u županiji.

(3) Stratešku procjenu za strategiju, plan i program iz članka 63. i članka 64. stavka 4. ovoga Zakona provodi nadležno tijelo za područje za koje se strategija, plan ili program donosi, u suradnji s Ministarstvom, odnosno nadležnim upravnim tijelom za zaštitu okoliša u županiji.

Članak 71. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

(1) Tijelo nadležno prema odredbi članka 66. stavka 3. ovoga Zakona, za provedbu strateške procjene prije upućivanja prijedloga strategije, plana ili programa u proceduru donošenja, obvezno je o strateškoj procjeni ishoditi mišljenje Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u županiji.

(2) Kada je za postupak ocjene prema ovom Zakonu nadležno tijelo iz članka 66. stavka 2. ovoga Zakona, ono je dužno Tijelo nadležno za provedbu postupka ocjene o potrebi strateške procjene dužno je, prije upućivanja prijedloga strategije, plana ili programa u proceduru donošenja, o postupku ocjene ishoditi mišljenje Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u županiji.

(3) U slučaju kada se radi o postupku ocjene i strateškoj procjeni za donošenje dokumenata prostornog uređenja, odnosno izmjene i dopune dokumenata prostornog uređenja na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, mišljenje iz stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga članka ishodit će se u okviru suglasnosti na taj plan prema posebnom zakonu.

(4) Mišljenja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka daju se u skladu s odredbama uredbe iz članka 64. stavka 6. ovoga Zakona

Članak 72. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

(1) Prije nego što je utvrđen nacrt prijedloga strategije, plana ili programa koji se daje na javnu raspravu uključujući javni uvid i javno izlaganje, nacrt prijedloga strategije, plana i programa razmatra, a rezultate strateške studije ocjenjuje savjetodavno stručno povjerenstvo (u daljnjem tekstu: povjerenstvo za stratešku procjenu) i o tome daje svoje mišljenje.

(2) Povjerenstvo za stratešku procjenu strategije, plana ili programa imenuje čelnik tijela nadležan za provedbu strateške procjene.

(3) Sastav i broj članova povjerenstva za stratešku procjenu određuje se ovisno o obuhvatu i drugim značajkama strategije, plana ili programa za koji se provodi strateška procjena.

(4) Članovi povjerenstva za stratešku procjenu imenuju se s popisa osoba koje odredi ministar iz redova znanstvenih i stručnih djelatnika, predstavnika područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave, predstavnika tijela državne uprave i predstavnika pravnih osoba s javnim ovlastima te predstavnika Ministarstva. Jedan od članova povjerenstva obvezno je predstavnik ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u županiji.

(5) Popis osoba iz stavka 4. ovoga članka objavljuje se na internetskim stranicama ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša.

(6) Povjerenstvo za stratešku procjenu ima pravo na naknadu za svoj rad.

(7) Visinu i način isplate naknade za rad povjerenstva određuje ministar, odnosno čelnik tijela nadležnog za provedbu strateške procjene odlukom.

Članak 73. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

(1) Prije stavljanja u proceduru donošenja pri utvrđivanju konačnog prijedloga strategije, plana ili programa tijelo nadležno za provedbu strateške procjene obvezno se uzimaju je uzeti u obzir rezultati rezultate strateške procjene, mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisom te se razmatraju, razmotriti primjedbe, prijedlozi prijedloge i mišljenja javnosti i rezultati rezultate prekograničnih konzultacija ako su bile obvezne sukladno ovom Zakonu, koji su dani na nacrt prijedloga strategije, plana i programa, mišljenje savjetodavnog stručnog povjerenstva i mišljenje Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u županiji.

(2) Postupak strateške procjene završava izvješćem tijela nadležnog za provedbu strateške procjene.

(3) Izvješće sadrži informaciju o: načinu na koji su pitanja zaštite okoliša integrirana u strategiju, plan ili program, rezultate rezultatima toga postupka te mjere mjerama zaštite okoliša i način načinu praćenja primjene mjera koje su postale sadržajem strategije plana ili programa kao i način načinu praćenja značajnih utjecaja na okoliš donesenog donesene strategije plana ili programa, te ostale podatke sukladno uredbi iz članka 64. stavka 6. ovoga Zakona.

(4) O Izvješću iz stavka 2. ovoga članka i donesenoj strategiji, planu i programu tijelo nadležno za provedbu strateške procjene u skladu s ovim Zakonom i uredbom iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona informira javnost, tijela i/ili osobe određene posebnim propisom i države koje su sudjelovale u prekograničnim konzultacijama kada su one bile obvezne sukladno ovom Zakonu.

(5) Nakon donošenja strategije, plana ili programa tijelo nadležno za njegovo donošenje obvezno je prilikom provedbe strategije, plana i programa osigurati praćenje mjera zaštite okoliša koje su postale njegovim sadržajem.

Članak 74. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

(1) Kada strateška procjena uključuje i ocjenu prihvatljivosti strategije, plana ili programa za ekološku mrežu prema posebnom propisu, postupak ocjene prihvatljivosti strategije, plana i programa za ekološku mrežu provodi se u okviru postupka strateške procjene.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka izviješće izvješće tijela nadležnog za provedbu postupka strateške procjene sadrži i informaciju o provedenom postupku ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, rezultatima tog postupka, te mjere ublažavanja utjecaja na ekološku mrežu, način praćenja provedbe mjera ublažavanja i sprječavanja značajnog utjecaja na ekološku mrežu negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

(3) Rezultati ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, mjere ublažavanja negativnih utjecaja, te praćenje provedbe mjera ublažavanja na ciljeve očuvanja i sprječavanja štetnog utjecaja cjelovitost područja ekološke mreže obvezujući su za tijelo koje donosi i tijelo koje provodi strategiju, plan ili program.

Članak 78. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

Zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i zahvati koji podliježu ocjeni o potrebi procjene

(1) Zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš utvrđuju se uredbom iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš temelji se na pojedinačnim ispitivanjima i/ili kriterijima propisanim uredbom iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Zahtjev Obvezni sadržaj zahtjeva i kriterije za procjenu utjecaja zahvata na okoliš, sadržaj studije o procjeni utjecaja utjecaju zahvata na okoliš u slučaju kada sadržaj studije nije određen uputom, način sudjelovanja ovlaštenika koji je izradio studiju o procjeni utjecaja utjecaju zahvata na okoliš, način pojedinačnih ispitivanja i kriteriji na temelju kojih se odlučuje o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, način davanja ocjene; zahtjev obvezni sadržaj zahtjeva za izdavanje upute o sadržaju studije o procjeni utjecaja utjecaju zahvata na okoliš i način izdavanja te upute; obvezni sadržaj pismena koja se izdaju vezano za informiranje javnosti i sudjelovanje zainteresirane javnosti u postupcima: procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja upute o sadržaju studije o procjeni utjecaja utjecaju zahvata na okoliš, te način rada i obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje povjerenstvo koje sudjeluje u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, izradu način izrade smjernica za izradu studija utjecaja studije o utjecaju zahvata na okoliš, sadržaj elaborata iz članka 82. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona, te druga pitanja s tim u vezi pobliže uređuje Vlada uredbom.

Članak 80. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

Zahtjev nositelja zahvata

(1) Postupak kojim se provodi procjena utjecaja zahvata na okoliš i postupak kojim se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, provode se na pisani zahtjev nositelja zahvata.

(2) Zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoliš obvezno sadrži:

1. podatke o nositelju zahvata i ovlašteniku:

– za pravnu i fizičku osobu obrtnika naziv i sjedište tvrtke, OIB, ime odgovorne osobe, broj telefona i adresu elektroničke pošte,

– za fizičku osobu: ime i prezime, adresu; broj telefona i adresu elektroničke pošte,

2. podatke o lokaciji i zahvatu:

– za lokaciju naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi lokacija zahvata, uključujući podatke o katastarskoj općini,

– za zahvat točan naziv zahvata s obzirom na popise zahvata iz uredbe iz članka 78. stavka 3.,

3. podatke o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom dokumentacijom što dokazuje odgovarajućom potvrdom, uvjerenjem i sl. tijela nadležnog prema zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje,

4. odgovarajući akt nadležnog tijela o potrebi provedbe ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu sukladno posebnom propisu,

5. podatke o ovlašteniku, što dokazuje preslikom suglasnosti, koju je ovlaštenik pribavio od Ministarstva, za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša – za izradu studija o utjecaju zahvata na okoliš uključujući po potrebi i studiju o prihvatljivosti planiranog zahvata za prirodu, 6. studiju o utjecaju zahvata na okoliš u pisanom, te u obliku optičkog ili elektromagnetskog medija. Ukoliko je odgovarajućim aktom nadležnog tijela određena provedba ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu sukladno posebnom propisu, studija mora sadržavati odgovarajuću stručnu podlogu.

(3) O zahtjevu nositelja zahvata za procjenu utjecaja zahvata na okoliš nadležno tijelo informira javnost i zainteresiranu javnost nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze sukladno odredbama ovoga Zakona i uredbe iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona.

(4) Ako nositelj zahvata zahtjev iz stavka 2. ovoga članka ne podnese na propisani način i sa propisanim sadržajem niti nakon što je posebnim zaključkom Ministarstva ili nadležnog upravnog tijela u županiji, odnosno Gradu Zagrebu pozvan da zahtjev u određenom roku dopuni sukladno propisanom sadržaju, zahtjev će posebnim rješenjem odbaciti.

(5) Rok za dopunu zahtjeva u smislu odredbe stavka 4. ovoga članka može se utvrditi najduže na tri mjeseca od dana dostave zaključka kojim se dopuna zahtijeva.

(6) Ako Ministarstvo ili nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz stavka 2. ovoga Zakona nije na zakonu osnovan, posebnim rješenjem će zahtjev odbiti.

Članak 90. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

(1) O zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš odlučuje se rješenjem.

(2) Ako u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš nadležno tijelo isključi mogućnost značajnijeg utjecaja na okoliš, donijet će rješenje kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš.

(3) Kada se u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš odlučivalo o utjecaju zahvata na ekološku mrežu, i ukoliko nadležno tijelo isključi mogućnost značajnijeg utjecaja na ekološku mrežu, rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će se da za zahvat nije potrebno provesti odgovarajuću ocjenu prema posebnom propisu.

(4) Ako se rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, te ako se ne isključi mogućnost utjecaja na ekološku mrežu, odgovarajuća ocjena iz stavka 3. ovoga članka mora se provesti zasebno prema posebnom propisu.

(5) Ako se rješenjem iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da je za zahvat potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš, te ako se ne isključi mogućnost utjecaja na ekološku mrežu, postupak odgovarajuće ocjene sukladno posebnom propisu provodi se u okviru postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš.

(6) Na zahtjev nositelja zahvata rješenje Rješenje iz stavka 2. ovoga članka može sadržavati mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša.

Članak 93. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

(1) Za značajnu izmjenu ili dopunu namjeravanog zahvata, odnosno za izmjenu propisanih mjera zaštite okoliša i/ili programa praćenja stanja okoliša za koji je izdano rješenje iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno članka 90. ovoga Zakona nositelj zahvata obvezan je prije podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole ili drugog akta prema posebnom propisu, ishoditi rješenje iz članka 90. ovoga Zakona s obzirom na nastale promjene.

(2) Značajnost izmjena zahvata u odnosu na značaj utjecaja te izmjene na okoliš utvrđuje nadležno tijelo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš.

(3) Ako u postupku iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo isključi mogućnost značajnijeg utjecaja na okoliš, donijet će rješenje iz članka 90. ovoga Zakona.

(4) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev nositelja zahvata rješenjem iz članka 90. ovoga Zakona mogu se izmijeniti i/ili dopuniti mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša utvrđeni rješenjem iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona i članka 90. ovoga Zakona.

(5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi isto tijelo koje je donijelo rješenje iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona i članka 90. ovoga Zakona.

Članak 103. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

Sadržaj okolišne dozvole i obaveze prema prijelaznim rokovima

(1) Okolišna dozvola (u daljnjem tekstu: dozvola), pored ostalog, sadrži:

1. popis djelatnosti u postrojenju koje potpadaju pod obveze iz dozvole,

2. odredbu kojom se utvrđuje da su mjere i uvjeti kojima se postiže zaštita okoliša utvrđene u obliku knjige koja prileži dozvoli i dio su dozvole,

3. odredbu o tajnosti podataka u kojoj se navodi koji podaci iz dozvole uključujući izreku (podrazumijeva se i priložena knjiga) i obrazloženje podliježu propisima o tajnosti podataka,

4. odredbu da propisane mjere i uvjeti za postrojenje priležu unutar knjige iz točke 2. ovoga stavka,

5. rok za razmatranje mjera i uvjeta iz dozvole kako je propisano člankom 115. stavkom 1. ovoga Zakona,

6. odredbu da se dozvola upisuje u Očevidnik okolišnih dozvola.

(2) U dozvoli se određuju obvezno sljedeće mjere i uvjeti:

1. mjere i uvjeti vezani za proces u postrojenju:

– procesne tehnike s definiranjem normalnih i neredovitih uvjeta rada, uključujući tehnike kod pokretanja i zaustavljanja postrojenja, kvarova, ispuštanja, trenutačnih zaustavljanja postrojenja te konačnog prestanka rada,

– uvjeti kontrole i prevencije onečišćenja, s odgovarajućim uvjetima kojima se osigurava zaštita tla i podzemnih voda, uvjeti redovnog održavanja i kontrole mjera za prevenciju emisija u tlo i podzemne vode, kao i uvjeti periodičnog praćenja emisija u podzemne vode i tlo uslijed korištenja opasnih tvari u postrojenju, uzimajući u obzir mogućnost takvog onečišćenja,

– uvjeti praćenja i gospodarenja otpadom iz postrojenja,

– opis mjera predviđenih za praćenje emisija u okoliš (monitoring), s metodologijom mjerenja, učestalosti mjerenja i vrednovanjem rezultata mjerenja, te uvjeti za ocjenu poštivanja graničnih vrijednosti emisija, ili upućivanje na primjenjive zahtjeve koji su drugdje navedeni,

– način uklanjanja postrojenja u skladu s budućom namjenom postrojenja,

2. granične vrijednosti emisija za onečišćujuće tvari određene uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona i ostale onečišćujuće tvari (uključujući i odredbe za smanjenje dalekosežnog ili prekograničnog onečišćenja) za:

– industrijske emisije u zrak,

– industrijske emisije u vode, odnosno more,

– industrijske emisije u sustav javne odvodnje,

– industrijske emisije u tlo,

– industrijske emisije buke,

3. mjere koje se primjenjuju izvan postrojenja (ako je potrebno, primjerice: zaštita prirode),

4. obveze izvještavanja javnosti i nadležnih tijela o rezultatima praćenja industrijskih emisija i drugim podacima s kojima se može provjeriti usklađenost s utvrđenim mjerama i uvjetima iz dozvole sukladno ovom Zakonu.

(3) Granične vrijednosti iz stavka 2. podstavka 2. ovoga članka mogu se dopuniti ili zamijeniti jednakovrijednim parametrima ili tehničkim mjerama, koje osiguravaju jednaku razinu zaštite okoliša.

(4) U slučaju kada se utvrde različite granične vrijednosti emisija od onih koje ne prelaze razine emisije koje su povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, vremenska razdoblja i referentni uvjeti, te rezultati praćenja tih emisija, moraju biti istovjetni vremenskim razdobljima i referentnim uvjetima, te rezultatima praćenja emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama.

(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, operater je dužan dostaviti Agenciji Ministarstvu sažetak rezultata praćenja emisije koji omogućava usporedbu s razinama emisije koje su povezane s NRT-om, do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

(6) Ako standardi kakvoće okoliša zahtijevaju strože uvjete kakvoće okoliša od onih koji se mogu postići primjenom NRT-a, odnosno uvjeta propisanih posebnim propisima, u okolišnu dozvolu se moraju uključiti dodatne mjere. Te mjere ne smiju dovesti u pitanje ostale mjere koje se mogu poduzimati s ciljem poštivanja zahtijevanih standarda kakvoće okoliša.

(7) Za postrojenja koja su prema Zakonu o potvrđivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji dobila prijelazne rokove, uz mjere i uvjete propisane u dozvoli navode se i rokovi primjene navedenih mjera i uvjeta.

Članak 109. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

Obveze operatera nakon pribavljene okolišne dozvole

(1) Operater za čije postrojenje je u skladu s ovim Zakonom izdana okolišna dozvola, obvezan je Agenciji Ministarstvu dostavljati podatke o rezultatima praćenja emisija u tlo, zrak, vode, more te druge sastavnice okoliša sukladno propisanim obvezama o izvješćivanju, te dodatnim zahtjevima za dostavu i praćenje podataka koji su određeni okolišnom dozvolom, te bez odgađanja prijaviti inspekciji zaštite okoliša svaki nepredviđeni događaj u postrojenju ili djelovanje u okolišu, koji bitno utječu na okoliš.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se do 1. ožujka tekuće godine za proteklu godinu, osim podataka za koje je u stavku 1. ovoga članka propisana dostava informacije bez odgađanja.

Članak 111. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

Temeljno izvješće i zatvaranje postrojenja na određenoj lokaciji

(1) Ministarstvo okolišnom dozvolom utvrđuje uvjete u svezi zatvaranja postrojenja kako bi se osigurala sukladnost vezano za obveze operatera prema odredbama ovoga članka u vezi s konačnim prestankom aktivnosti u postrojenju na odgovarajućoj lokaciji.

(2) Kada djelatnost koja se obavlja u postrojenju uključuje uporabu, proizvodnju ili ispuštanje opasnih tvari u smislu ovoga Zakona, te može prouzročiti onečišćenja tla i podzemnih voda, operater je dužan izraditi i dostaviti Ministarstvu Temeljno izvješće prije ishođenja okolišne dozvole, odnosno njezinih izmjena i dopuna.

(3) Temeljno izvješće sadrži podatke potrebne za utvrđivanje stanja tla i podzemnih voda, kako bi se mogla izraditi količinska usporedba sa stanjem tijekom i nakon konačnog prestanka djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Obvezni dio sadržaja temeljnog izvješća određuje Vlada uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.

(5) Nakon konačnog prestanka aktivnosti, operater je dužan procijeniti stanje onečišćenja tla i podzemnih voda uzrokovano opasnim tvarima koje je postrojenje koristilo, proizvelo ili ispustilo. Ako je postrojenje uzrokovalo značajno onečišćenje tla ili podzemnih voda opasnim tvarima u usporedbi sa stanjem koje je utvrđeno u Temeljnom izvješću, operater je dužan poduzeti potrebne mjere za otklanjanje tog onečišćenja kako bi se lokacija vratila u stanje utvrđeno tim izvješćem vodeći računa o tehničkoj izvodivosti takvih mjera.

(6) Ukoliko u slučaju iz stavka 5. ovoga članka onečišćenje tla i podzemnih voda predstavlja značajan rizik za zdravlje ljudi ili za okoliš kao rezultat dozvoljenih aktivnosti koje je operater provodio prije nego što je okolišna dozvola za postrojenje prvi put izmijenjena i/ili dopunjena, odnosno izdana nova okolišna dozvola, operater je dužan poduzeti bez odgađanja, potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja nađenih opasnih tvari, uzimajući u obzir stanje lokacije iz članka 99. stavka 3. podstavka 5. ovoga Zakona.

(7) Kada operater nema obvezu izrade Temeljnog izvješća iz stavka 2. ovoga članka, dužan je, nakon konačnog prestanka aktivnosti u postrojenju, poduzeti potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja opasnih tvari na lokaciji postrojenja, kako bi lokacija, uzimajući u obzir sadašnju ili odobrenu buduću namjenu prestala predstavljati rizik za zdravlje ljudi ili okoliš, zbog onečišćenja tla i podzemnih voda nastalih kao rezultat dozvoljenih aktivnosti, te vodeći računa o stanju lokacije utvrđenoj u skladu sa člankom 99. stavkom 3. podstavkom 4. ovoga Zakona.

(8) Operater je u obvezi dostaviti Ministarstvu relevantne podatke o mjerama koje je poduzeo nakon konačnog prestanka aktivnosti u skladu sa stavcima 5., 6. i 7. ovoga članka, a koje Ministarstvo objavljuje na svojim internetskim stranicama.

(9) Uz uvjete propisane stavkom 2. ovoga članka Temeljno izvješće za postrojenja dužni su izraditi operateri postrojenja koja uključuju opasne tvari prema obvezi izrade Izvješća o sigurnosti iz članka 122. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno obvezi sukladno posebnim propisima kojima se dopušta uporaba, proizvodnja ili ispuštanje opasnih tvari.

(9) Operater je dužan ishoditi suglasnost Ministarstva na Temeljno izvješće iz stavka 2. ovoga članka.

(10) Suglasnost iz stavka 9. ovoga članka nije upravni akt. Sadržaj i način podnošenja zahtjeva za ishođenje suglasnosti propisat će se uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.

(11) Ako Ministarstvo na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz stavka 10. ovoga članka nije na zakonu osnovan, posebnim će rješenjem zahtjev odbiti.

(12) Protiv rješenja iz stavka 11. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 118. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

Ukidanje okolišne dozvole

(1) Ministarstvo će rješenjem ukinuti okolišnu dozvolu kada utvrdi da:

– operater postupa protivno odredbi članka 114. stavka 2 3. i članka 115. stavka 2 3. ovoga Zakona,

– je operater trajno prestao obavljati djelatnost za koju je okolišna dozvola izdana.

(2) O nalazu iz stavka 1. ovoga članka inspektor zaštite okoliša dužan je bez odgađanja izvijestiti Ministarstvo.

(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 119. izmijenjenčlankom 34. ovoga akta

Očevidnik izdanih okolišnih dozvola

(1) Agencija Ministarstvo ustrojava i vodi očevidnik izdanih okolišnih dozvola za postrojenja.

(2) Sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka, te način na koji Ministarstvo dostavlja podatke za očevidnik i s time povezane rokove propisuje ministar pravilnikom.

Članak 121. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Obveze operatera u vezi sprječavanja velikih nesreća

(1) Operater u čijem su postrojenju prisutne opasne tvari obvezan je poduzeti preventivne mjere nužne za smanjenje rizika nastanka i sprječavanje nastanka velikih nesreća te mjere za ograničavanje utjecaja velikih nesreća na ljude, materijalna dobra i okoliš.

(2) Operater iz stavka 1. ovoga članka obvezan je, u bilo koje vrijeme, pružiti Ministarstvu dokaze da je poduzeo sve potrebne mjere u skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona.

(3) U svrhu izvršavanja obveza iz stavaka 1. i 2. ovoga članka operater je dužan sukladno odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona u području postrojenja utvrditi moguću prisutnost, odnosno prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i količinama, i o tome na propisani način obavijestiti Ministarstvo:

1. za novo postrojenje, odnosno rekonstrukciju prije ishođenja građevinske dozvole, odnosno drugog akta kojim se odobrava građenje ili prije promjene koja uzrokuje promjenu popisa opasnih tvari,

2. za postojeća postrojenja prije planirane promjene, sukladno odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona u slučaju:

– značajne promjene u proizvodnji i radu,

– značajnijeg povećanja ili smanjenja količine ili značajnijih promjena prirode ili fizikalnog oblika prisutne opasne tvari u odnosu na podatke navedene u obavijesti koju je operater dostavio ranije,

– bilo kakve promjene postupaka u kojima se opasna tvar koristi s obzirom na promjenu naravi ili količine opasnih tvari, koje izmjene bi mogle znatno utjecati na opasnost od velikih nesreća,

– rekonstrukcije područja postrojenja ili postrojenja koja bi mogla uzrokovati značajne posljedice u smislu opasnosti od velike nesreće,

– promjene u dostavljenim informacijama kao što su promjena tvrtke operatera, adrese sjedišta operatera, adrese područja postrojenja ili odgovorne osobe,

– trajnog prestanka rada postrojenja ili područja postrojenja, odnosno stavljanja izvan pogona.

(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka operater je dužan Operater koji je utvrdio moguću prisutnost, odnosno prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i količinama, sukladno odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. dužan je sastaviti dokument u pisanom obliku kojim će utvrditi svoju Politiku sprječavanja velikih nesreća te osigurati primjerenu provedbu te politike. Politika sprječavanja velikih nesreća koju donosi operater mora biti sastavljena tako da jamči visok stupanj zaštite čovjeka i okoliša odgovarajućim sredstvima, strukturama i sustavima upravljanja. Politika sprječavanja velikih nesreća mora biti razmjerna opasnostima od velikih nesreća i sadržavati sveukupne ciljeve i načela djelovanja operatera, ulogu i odgovornost uprave te predanost stalnom unaprjeđivanju kontrole opasnosti od velikih nesreća te osiguravanju visoke razine zaštite čovjeka i okoliša.

(5) Kada operater u području postrojenja utvrdi prisutnost malih količina opasnih tvari sukladno Zakonu i odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, dužan je dostaviti Ministarstvu Politiku sprječavanja velikih nesreća.

Članak 123. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

Izuzeća

(1) Odredbe ovoga Zakona o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, koje se primjenjuju na područja postrojenja, ne primjenjuju se na posebnim propisima uređene sustave izvan područja postrojenja kao što su:

1. vojna područja postrojenja, postrojenja i skladišta,

2. opasnosti od ionizirajućeg zračenja koje potječu iz tvari,

3. cestovni, željeznički, zračni prijevoz opasnih tvari te i prijevoz opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima i morem, − te izravno povezano privremeno skladištenje opasnih tvari izvan područja postrojenja na koje se odnose odredbe o sprječavanju velikih nesreća, uključujući ukrcavanje i iskrcavanje te prijevoz iz jednog u drugo prijevozno sredstvo na dokovima u morskim lukama, pristaništima i lukama unutarnje plovidbe ili ranžirnim kolodvorima te,

4. prijevoz opasnih tvari cjevovodima, uključujući pumpne stanice, izvan područja postrojenja na koje se odnose odredbe o sprječavanju velikih nesreća,

5. istraživanje i eksploatacija (vađenje/pridobivanje i oplemenjivanje) mineralnih sirovina u/na istražnim prostorima / eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina, – uključujući u obliku bušotina,

6. istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina na moru, uključujući ugljikovodike,

7. skladištenje i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama, – na moru, uključujući lokacije namijenjene skladištenju i lokacije u kojima se također provodi istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina, uključujući ugljikovodike,

8. odlagališta otpada, uključujući podzemno skladištenje otpada.

(2) Iznimno od stavka 1. podstavaka 5. i 7 8. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, koje se primjenjuju na područja postrojenja operatera, primjenjuju se i na podzemno skladištenje i trajno zbrinjavanje plinova na kopnu, u geološkim strukturama – vodonosnicima i slancima, na jalovišta koja uključuju akumulacije, pregrade i/ili brane, kao i objekte napravljene za odlaganje i zadržavanje procesne jalovine sa svojstvima vodonosnicima, slanicima i iscrpljenim rudnicima te na vezane kemijske i termičke postupke prerade i skladištenja opasnih tvari sukladno uredbi iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona te kada su, kao i na jalovišta koja uključuju akumulacije, pregrade i/ili brane te građevine za odlaganje i zadržavanje procesne jalovine koji sadrže opasne tvari sukladno uredbi iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona vezane uz postupke kemijske i termičke prerade i skladištenja.

Članak 124. izmijenjenčlankom 37. ovoga akta

Suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća i Izvješće o sigurnosti

(1) Operater iz članka 122. stavka 1. ovoga Zakona dužan je ishoditi suglasnost na Izvješće o sigurnosti.

(2) Operater iz članka 121. stavka 5. ovoga Zakona dužan je ishoditi suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća.

(3) Suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju se ishoditi i za izmjene i/ili dopune Politike sprječavanja velikih nesreća, odnosno Izvješća o sigurnosti.

(4) Suglasnost na Izvješće o sigurnosti izdaje se na temelju ocjene jesu li tim Izvješćem utvrđene sve mjere i aktivnosti te uvjeti i način njihove provedbe u skladu s uredbom iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća izdaje se na temelju ocjene jesu je li Politika sprječavanja velikih nesreća i pripadajući sustav upravljanja sigurnošću u skladu s odredbama Zakona i uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Za ishođenje suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odgovoran je operater.

Članak 126. izmijenjenčlankom 38. ovoga akta

(1) U postupku ocjenjivanja Izvješća o sigurnosti i ocjenjivanja provedbe Politike sprječavanja velikih nesreća sudjeluje Stručno vijeće.

(2) Stručno vijeće imenuje ministar.

(3) Stručno vijeće ima pravo na naknadu za svoj rad. Troškove rada stručnog vijeća snosi operater.

(4) Postupak imenovanja i opoziva, obvezni sastav, način rada, obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje Stručno vijeće, te visinu i način isplate naknade za rad toga vijeća, pobliže propisuje ministar pravilnikom.

Članak 127. izmijenjenčlankom 39. ovoga akta

Promjene u radu postrojenja

(1) Ako operater uvede planira promjene u sustavu upravljanja sigurnošću koje mogu povećati rizik od nastanka velike nesreće, radu postrojenja, procesu proizvodnje i/ili vrsti i/ili količini opasnih tvari koje mogu uzrokovati velike nesreće ili ako trajno prestane obavljati djelatnosti u postrojenju, operater je obvezan provesti analizu i reviziju aktivnosti i sigurnosnih mjera za sprječavanje velikih nesreća prema Politici sprječavanja velikih nesreća i Izvješću o sigurnosti za to postrojenje te po potrebi, na primjeren način prije promjene, izmijeniti i dopuniti Politiku sprječavanja velikih nesreća i Izvješće o sigurnosti i o tome obavijestiti Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje.

(2) Ako su promjene iz stavka 1. ovoga članka takve prirode da zahtijevaju izradu nove Politike sprječavanja velikih nesreća, odnosno novoga Izvješća o sigurnosti, odnosno ishođenje suglasnosti na sadržaj izmjena i/ili dopuna Politike sprječavanja velikih nesreća, odnosno Izvješća o sigurnosti, operater je dužan ishoditi novu suglasnost i prije proteka razdoblja od pet godina iz članka 125. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 129. izmijenjenčlankom 40. ovoga akta

Informiranje u slučaju velike nesreće

(1) Operater je dužan bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje o trenutku pojave velike nesreće te dostaviti sve dostupne informacije o:

– uzrocima odnosno uvjetima zbog kojih je nastala velika nesreća,

– opasnim tvarima prisutnim za vrijeme i nakon velike nesreće,

– procjeni posljedica uzrokovanih velikom nesrećom za ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i okoliš,

– poduzetim interventnim mjerama, odnosno dodatnim aktivnostima.

(2) Operater je dužan obavijestiti Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje i o aktivnostima i mjerama poduzetim za ublažavanje srednjoročnih i dugoročnih posljedica velike nesreće te o aktivnostima i mjerama za sprječavanje mogućeg ponavljanja nesreće. Ukoliko naknadna istraga utvrdi dodatne okolnosti koje mogu utjecati na primjenu drugih mjera i aktivnosti na mjestu događaja, operater je dužan naknadno obavijestiti i o tim mjerama i aktivnostima.

(3) Radi obavještavanja javnosti, operater je dužan podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka bez odgađanja dostaviti nadležnim upravnim tijelima, te gradu, općini i na čijem području se dogodila velika nesreća. Ovi podaci se obvezno dostavljaju Agenciji Ministarstvu na način i u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 132. stavka 2. ovoga Zakona te tijelima nadležnim za sustav zaštite i spašavanja.

Članak 130. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

Razmjena podataka radi sprječavanja i ublažavanja domino efekta

(1) Na temelju podataka iz registra Agencije Ministarstva iz članka 132. stavka 1. ovoga Zakona koje je dostavio operater ili inspekcija ili dodatnih informacija koje su dostavila nadležna tijela, Ministarstvo će putem Agencije, u skladu s odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, ustrojiti očevidnik u kojem će evidentirati operatere koji obavljaju djelatnost u području postrojenja i područja postrojenja u kojima je povećan rizik od velikih nesreća i njihovih posljedica zbog zemljopisnog položaja i blizine takvih područja postrojenja i količina te vrsta prisutnih opasnih tvari u njima.

(2) Nakon utvrđivanja operatera i područja postrojenja u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka Ministarstvo će osigurati odgovarajuću razmjenu podataka sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za zaštitu i spašavanje i za prostorno uređenje, a u svrhu omogućavanja operaterima da uzmu u obzir prirodu i razmjer sveukupne opasnosti od velike nesreće pri izradi Politike sprječavanja velikih nesreća i mjera za sprječavanje velikih nesreća, sustava upravljanja sigurnošću te Izvješća o sigurnosti.

(3) Ministarstvo će odgovarajućim informiranjem i suradnjom s operaterima upisanim u očevidnik iz stavka 1. ovoga članka osigurati uvjete za međusobnu suradnju operatera vezano za propisane obveze o informiranju javnosti i dostavljanja podataka u svrhu izrade vanjskih planova.

(4) Ako nadležna tijela posjeduju dodatne informacije u odnosu na one koje je dostavio operater područja postrojenja o blizini susjednih postrojenja, građevina ili objekata koji bi mogli biti uzrok ili povećati rizik od velikih nesreća i domino-efekt, dužna su te informacije staviti na raspolaganje operaterima tih područja postrojenja.

Članak 132. izmijenjenčlankom 42. ovoga akta

Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari

(1) Agencija Ministarstvo ustrojava i vodi registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari te vodi očevidnik prijavljenih velikih nesreća.

(2) Sadržaj i način vođenja registra i očevidnika iz stavka 1. ovoga članka te način na koji se dostavljaju podaci za registar, odnosno način na koji se dostavljaju podaci za očevidnik, kao i rokove s tim u vezi propisuje ministar pravilnikom.

Članak 134. izmijenjenčlankom 43. ovoga akta

Obavještavanje druge države o strategiji, planu i programu

(1) Kada Ministarstvo, u postupku strateške procjene, procijeni da bi provedba strategije, plana i programa mogla značajno utjecati na okoliš i/ili zdravlje ljudi druge države ili ako država koja bi mogla biti izložena značajnom utjecaju to zatraži, obvezno je obavijestiti nadležno tijelo druge države o nacrtu prijedloga strategije, plana i programa prije stavljanja u proceduru donošenja.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka sadrži nacrt prijedloga strategije, plana i programa i stratešku studiju, rok u kojem druga država treba obavijestiti Ministarstvo o namjeri sudjelovanja u postupku strateške procjene.

(3) Kada nadležno ministarstvo, nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno te u Gradu Zagrebu, odnosno izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u postupku strateške procjene procijeni da bi provedba strategije, plana ili programa mogla znatnije utjecati na okoliš i/ili zdravlje ljudi druge države, o tome će radi provedbe postupka iz stavka 1. ovoga članka bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo.

(4) Ako druga država obavijesti Ministarstvo ili ako Ministarstvo obavijesti drugu državu o namjeri sudjelovanja u postupku strateške procjene, Ministarstvo provodi postupak odgovarajućom primjenom odredbi ovoga Zakona o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, odnosno prema posebnom propisu.

Članak 141. izmijenjenčlankom 44. ovoga akta

Obuhvat praćenja stanja okoliša

(1) Praćenje stanja okoliša je sustavno praćenje kakvoće okoliša, odnosno promjena stanja okoliša i njegovih sastavnica.

(2) Praćenje stanja okoliša obuhvaća:

– praćenje imisija odnosno kakvoće zraka, voda, mora, tla, biljnog i životinjskog svijeta, te iskorištavanja mineralnih sirovina,

– praćenje onečišćenja okoliša odnosno emisija u okoliš,

– praćenje utjecaja onečišćavanja okoliša na zdravlje ljudi,

– praćenje proizvodnje otpada i gospodarenja otpadom,

– praćenje utjecaja važnih gospodarskih sektora na sastavnice okoliša,

– praćenje prirodnih pojava odnosno praćenje i nadziranje meteoroloških, hidroloških, erozijskih seizmoloških, radioloških i drugih geofizikalnih pojava, koje se provodi sukladno posebnom propisu,

– praćenje stanja očuvanosti prirode, koje se provodi sukladno posebnom Propisu,

– praćenje drugih pojava koje utječu na stanje okoliša.

(3) Praćenje stanja okoliša provodi se za područja utvrđena dokumentom u skladu sa strateškom procjenom, za zahvate za koje je to određeno procjenom utjecaja zahvata na okoliš, za sva postrojenja za koja je to određeno okolišnom dozvolom, te za područja na kojima je došlo do onečišćavanja okoliša ako onečišćivač nije poznat.

(4) Vrstu emisija, imisija, prirodnih i drugih pojava koje su predmet praćenja, metodologiju uzorkovanja i mjerenja, rokove za dostavljanje podataka nadležnim upravnim tijelima u županiji, odnosno Gradu Zagrebu i Agenciji Ministarstvu, način vođenja očevidnika iz članka 142. stavaka 1. i 3. i iz članka 144. stavka 3. ovoga Zakona, sadržaj obrazaca za dostavu podataka za vođenje tih očevidnika, način redovitog obavješćivanja javnosti, uvjete glede stručne osposobljenosti i tehničke opremljenosti ovlaštenika koji obavlja praćenje stanja okoliša, odnosno onečišćavanja okoliša, pobliže propisuje ministar pravilnikom ako nije uređeno posebnim propisom.

(5) Nositelj zahvata, operater, nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, koji sukladno ovom Zakonu obavljaju praćenje stanja okoliša obvezni su podatke o mjerenjima emisija i imisija dostavljati Agenciji Ministarstvu u pisanom i/ili elektroničkom obliku.

(6) Nadležna tijela javne vlasti i druge osobe ovlaštene za poslove praćenja stanja okoliša u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga članka dužni su podatke redovito dostavljati u informacijski sustav zaštite okoliša u elektroničkom obliku bez naknade.

Članak 142. izmijenjenčlankom 45. ovoga akta

Obveze nositelja zahvata i operatera glede praćenja stanja okoliša

(1) Za zahvate za koje je u postupku procjene utjecaja na okoliš utvrđena obveza praćenja stanja okoliša nositelj zahvata obvezan je pratiti stanje okoliša na način da:

– putem stručnih i za to osposobljenih osoba provodi mjerenja emisija i vodi o tome propisane očevidnike,

– putem stručnih i za to osposobljenih osoba provodi mjerenja imisija, odnosno sudjeluje u mjerenju imisija, prema udjelu svoga zahvata u onečišćavanju okoliša,

– sudjeluje u praćenju prirodnih i drugih pojava koje su posljedica onečišćavanja okoliša.

(2) Podatke iz očevidnika iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka nositelj zahvata obvezan je dostavljati Agenciji Ministarstvu na propisanim obrascima i u propisanim razdobljima odnosno rokovima.

(3) Operater je, za postrojenje za koje je to određeno okolišnom dozvolom obvezan pratiti stanje okoliša na način da:

– osigura mjerenje emisija iz postrojenja,

– osigura nadziranje utjecaja emisija na okoliš i o tome vodi propisani očevidnik,

– osigura mjerenje imisija, odnosno sudjelovanje u mjerenju imisija prema udjelu u onečišćivanju okoliša postrojenja kojim obavlja djelatnost i o tome vodi propisani očevidnik.

(4) Podatke iz očevidnika iz stavka 3. podstavaka 2. i 3. ovoga članka operater je obvezan dostavljati na propisanim obrascima i u propisanim razdobljima odnosno rokovima nadležnom upravnom tijelu u županiji odnosno Gradu Zagrebu.

(5) Operater je odgovoran za točnost podataka koje dostavlja nadležnom tijelu.

(6) Nositelj zahvata i operater obvezni su osigurati financijska sredstva za praćenje stanja okoliša koje su obvezni provoditi sukladno ovom Zakonu.

Članak 144. izmijenjenčlankom 46. ovoga akta

(1) Županija, odnosno Grad Zagreb osigurat će mjerenje imisija u slučaju onečišćenja okoliša na svom području kada je onečišćivač okoliša nepoznat te će osigurati praćenje stanja okoliša i učinaka sanacijskih mjera kada im je posebnim aktom odnosno propisom utvrđena obveza provedbe sanacijskog programa.

(2) Županija, odnosno Grad Zagreb osigurava sredstva za praćenje stanja okoliša sukladno stavku 1. ovoga članka na svom području.

(3) Nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu vodi propisani očevidnik o praćenju stanja okoliša u smislu stavka 1. ovoga članka i očevidnik o dostavljenim podacima iz članka 142. stavka 4. ovoga Zakona, te podatke iz tih očevidnika dostavlja Agenciji Ministarstvu u propisanim rokovima.

Članak 145. izmijenjenčlankom 47. ovoga akta

Osnivanje referentnih centara Agencije

(1) U svrhu praćenja stanja okoliša te za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša i izvješćivanja, te razmjene podataka i informacija u sklopu EIONET mreže i sudjelovanje u radu tematskih skupina Europske agencije za okoliš, na prijedlog ministra, Vlada posebnom odlukom određuje referentne centre Agencije.

(2) Referentni centri iz stavka 1. ovoga članka prikupljaju i analiziraju podatke o praćenju stanja okoliša uključujući i pokazatelje s Nacionalne liste pokazatelja, za koje su zaduženi.

(3) Referentni centri podatke praćenja stanja, pokazatelje i rezultate analiza ažurno dostavljaju Agenciji Ministarstvu.

(4) Sredstva za rad referentnih centara iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu. (4) Uvjete koje mora ispunjavati pojedini referentni centar, opseg uz izuzeće referentnih centara koji za obavljanje svoje djelatnosti imaju osigurano financiranje iz drugog izvora prema posebnom zakonu.

(5) Opseg poslova, način obavljanja poslova koji su mu određeni u nadležnost, postupak određivanja referentnih centara, način njihovog njihova financiranja te rok na koji se određuju, te druga pitanja s tim u svezi pravilnikom propisuje ministar.

(5) Agencija predlaže ministru nacrt prijedloga odluke iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 146. izmijenjenčlankom 48. ovoga akta

Analize podataka o praćenju stanja okoliša

(1) Analizu podataka o emisijama i imisijama te analizu izvješća o provedbi praćenja stanja okoliša, odnosno onečišćavanja okoliša provodi Agencija u suradnji s Ministarstvom, odnosno Ministarstvo s drugim središnjim tijelima državne uprave i tijelima javne vlasti, nadležnim za pojedinu sastavnicu okoliša odnosno opterećenje.

(2) Sredstva za provjeru analize podataka o emisijama i imisijama te analizu izvješća o provedbi praćenja stanja okoliša iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu.

(3) Ministarstvo može radi provjere i uspoređivanja dostavljenih podataka o izmjerenim emisijama i imisijama, odnosno o izvršenim mjerenjima u tu svrhu osigurati praćenje onečišćavanja okoliša, odnosno mjerenje emisija i/ili imisija, a također može obvezati stručnu osobu koja za ovlaštenika obavlja poslove praćenja stanja okoliša na provjeru stručne osposobljenosti.

(4) U svrhu praćenja postignuća politike i pojedinih mjera zaštite okoliša i sastavnica okoliša (vode, tlo i zemljina kamena kora, šumsko područje, zrak, vode, more i obalno područje i priroda), te opterećenja na okoliš, ministar je ovlašten donositi pravilnike u suradnji s ministrom nadležnim za pojedinu sastavnicu okoliša.

Članak 149. izmijenjenčlankom 49. ovoga akta

(1) Informacijski sustav vodi se kao distributivni informacijski sustav, sastavljen od većeg broja dislociranih, neovisno izrađenih, usklađenih i međusobno povezanih informacijskih sustava, tematskih područja i/ili potpodručja.

(2) Referentni centri iz članka 145. ovoga Zakona čine dio distributivnog informacijskog sustava iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Strukturu, sadržaj, oblik i način rada, način vođenja i održavanja informacijskog sustava za okoliš, metodologije koje se koriste, obveze, način i rokove dostavljanja Agenciji Ministarstvu podataka i informacija o okolišu te odgovarajućih izvješća, način upravljanja podacima i informacijama, te ostala pitanja s tim u vezi, pobliže uređuje Vlada uredbom.

Članak 150. izmijenjenčlankom 50. ovoga akta

Obveze dostavljanja podataka za informacijski sustav

(1) Tijela državne uprave, nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno u Gradu Zagrebu, pravne osobe s javnim ovlastima i ovlaštenici, koji obavljaju poslove praćenja stanja okoliša u skladu s ovim Zakonom, dužni su sukladno uredbi iz članka 149. stavka 3. ovoga Zakona, Agenciji Ministarstvu za potrebe informacijskog sustava u propisanim rokovima dostavljati propisane podatke i informacije kao i odgovarajuća izvješća, te su obvezni Agenciji Ministarstvu osigurati nesmetan pristup podacima i korištenje podataka za potrebe informacijskog sustava. Podaci koji se dostavljaju moraju biti točni, potpuni i vjerodostojni.

(2) Podaci, informacije i izvješća iz stavka 1. ovoga članka podložni su provjeri njihove kakvoće radi osiguranja vjerodostojnosti, potpunosti i dosljednosti.

(3) Provjeru iz stavka 2. ovoga članka obavlja po službenoj dužnosti Ministarstvo. Za obavljanje ovih poslova Ministarstvo može koristiti usluge odgovarajućih akreditiranih pravnih i fizičkih osoba.

(4) Podaci, informacije i izvješća iz stavka 1. ovoga članka moraju biti dostupni tijelima državne uprave, nadležnim upravnim tijelima u županiji i Gradu Zagrebu, pravnim osobama s javnim ovlastima i ovlaštenicima, operaterima i javnosti.

Članak 151. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

Registar onečišćavanja okoliša

(1) Registar onečišćavanja okoliša je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu ispuštanja, prijenosa i odlaganja onečišćujućih tvari i otpada u okoliš.

(2) Registar onečišćavanja okoliša uspostavlja, vodi i održava Agencija Ministarstvo.

(3) Obvezni sadržaj i način vođenja registra iz stavka 1. ovoga članka, obveznike dostave podataka u registar, način, metodologiju i rokove prikupljanja i dostavljanja podataka o emisijama odnosno ispuštanju, prijenosu i odlaganju onečišćujućih tvari u okoliš i otpadu, podatke o onečišćivaču, operateru postrojenju, organizacijskoj jedinici u sastavu onečišćivača, rok i način obavještavanja javnosti, način provjere i osiguranja kvalitete podataka koji se dostavljaju i vode u registru, rok čuvanja očevidnika iz kojih su dostavljeni podaci, način davanja ovlaštenja ovlaštenicima za obavljanje stručnih poslova u svezi s vođenjem registra, program i način provjere stručne osposobljenosti zaposlenika ovlaštenika, te druga pitanja s tim u vezi pobliže propisuje ministar pravilnikom.

(4) Obveznik dostave podataka u Registar onečišćavanja okoliša dužan je dostavljati u propisanom roku vjerodostojne, točne i ažurne podatke.

(5) Provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti podataka dostavljenih od strane obveznika, kao i poštivanje propisanog roka osigurava nadležno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, u suradnji s nadležnom inspekcijom, te ih verificirane dostavlja Agenciji Ministarstvu do 15. lipnja tekuće godine, za proteklu godinu, ukoliko pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka nije propisano drukčije.

Članak 152. izmijenjenčlankom 52. ovoga akta

Izvješćivanje tijela Europske unije, međunarodnih tijela i organizacija

(1) Dostava podataka, informacija i izvješća te njihova razmjena s tijelima Europske unije, odnosno međunarodnim tijelima i/ili organizacijama, s obzirom na preuzete obveze Države vezano za područje zaštite okoliša, provode se na način i u rokovima utvrđenim svakim pojedinim dokumentom o preuzimanju obveza.

(2) Obveznici dostave podataka, informacija i izvješća iz stavka 1. ovoga članka Agenciji Ministarstvu dostavljaju primjerak dokumentacije istodobno s izvješćem koje dostavljaju međunarodnom tijelu i organizaciji.

(3) Tijela državne uprave i druga tijela javne vlasti, nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, javni znanstveni instituti i ovlaštenici koji obavljaju poslove praćenja stanja okoliša u skladu s ovim Zakonom dužni su Agenciji Ministarstvu dostavljati informacije i podatke kojima raspolažu u svrhu suradnje s Europskom agencijom za okoliš i izvješćivanje u skladu sa zahtjevima EIONET mreže, te prema međunarodnim tijelima i organizacijama u rokovima koji su određeni pravnom stečevinom Europske unije.

(4) Nadležna tijela dužna su dostaviti informacije i podatke iz stavka 3. ovoga članka Agenciji Ministarstvu bez naknade, te ih na zahtjev Agencije Ministarstva dopuniti u fazama izvješća i reviziji koju provode nadležna tijela Europske unije, te međunarodna tijela i organizacije. Ukoliko

(5) Ako nadležna tijela ne dostave podatke, dužna su obavijestiti Agenciju Ministarstvo o razlozima njihovog njihova nedostavljanja s prijedlogom mjera koje će se poduzeti u svrhu njihove dostave.

(5) Ukoliko Agencija iz bilo kojeg razloga ne dostavi podatke nadležnom tijelu Europske unije, dužna je obavijestiti Ministarstvo o razlozima njihovog nedostavljanja s prijedlogom mjera koje će se poduzeti u svrhu njihove dostave.

(6) U svrhu izvršavanja obveza u smislu stavka 1. ovoga članka ministar može pobliže pravilnikom urediti administrativne postupke prikupljanja potrebnih podataka i informacija, praćenja provedbe dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša, te provedbe pojedinih mjera zaštite okoliša i sastavnica okoliša.

Članak 153. izmijenjenčlankom 53. ovoga akta

(1) Ministarstvo je dužno putem Agencije dostaviti Europskoj komisiji sve podatke vezane za okolišne dozvole sukladno odredbama pravilnika iz članka 152. stavka 6. ovoga Zakona. Dostupnost ovih podataka mora se osigurati u elektroničkom obliku.

(2) Ministarstvo je dužno putem Agencije dostaviti Europskoj komisiji podatke vezane uz područja postrojenja koja mogu uzrokovati veliku nesreću i o nastalim velikim nesrećama sukladno odredbama pravilnika iz članka 152. stavka 6. ovoga Zakona. Dostupnost ovih podataka mora se osigurati u elektroničkom obliku.

(3) Vrsta, oblik i učestalost podataka koji moraju biti dostupni u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, te ostala pitanja s tim u vezi utvrđuju se pravilnikom iz članka 152. stavka 6. ovoga Zakona.

Članak 211. izmijenjenčlankom 54. ovoga akta

Nadležna tijela za provedbu i njihove nadležnosti

(1) U svrhu provedbe Uredbe br. 1221/2009 inspekcija zaštite okoliša je nadležna za provedbu inspekcijskog nadzora.

(2) U svrhu provedbe Uredbe br. 1221/2009 Ministarstvo je nadležno za:

– provedbu inspekcijskog i upravnog nadzora.,

(2) U svrhu provedbe Uredbe br. 1221/2009 Agencija je nadležna za:

– vođenje registra EMAS,

– zaprimanje prijava za registraciju u EMAS i vođenje postupka provjere zaprimljenih prijava,

– upis organizacija u registar EMAS i izdavanje potvrda o upisu u registar EMAS,

– suspenziju i brisanje organizacija iz registra EMAS.

(3) U svrhu provedbe Uredbe br. 1221/2009 Hrvatska akreditacijska agencija nadležna je za:

– akreditiranje verifikatora,

– stručni nadzor nad radom verifikatora.

Članak 216. izmijenjenčlankom 55. ovoga akta

U svrhu provedbe Uredbe br. 66/2010 Ministarstvo je nadležno za:

– dodjelu znaka EU Ecolabel,

– provođenje nadzora nad upotrebom znaka,

– provjeru sukladnosti proizvoda s mjerilima za dodjelu znaka EU Ecolabel. (2) Agencija je nadležna,

– za vođenje baze podataka nositelja znaka EU Ecolabel.

Članak 223. izmijenjenčlankom 56. ovoga akta

Upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata Agencije i referentnih centara u dijelu poslova za koje su ovlašteni odlukom Vlade obavlja Ministarstvo.

Članak 224. izmijenjenčlankom 57. ovoga akta

Obavljanje poslova inspekcijskog nadzora

(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provode državni službenici u Ministarstvu raspoređeni na radna mjesta s ovlastima obavljanja inspekcijskog nadzora zaštite okoliša, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno obavljaju inspektori zaštite okoliša.

(2) Inspekcijski nadzor u području okoliša provode i druge inspekcije nadležne prema posebnim propisima za nadzor pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od utjecaja opterećenja na okoliš.

(3) Zajednički inspekcijski nadzor inspekcije zaštite okoliša, te inspekcija nadležnih prema posebnim propisima za nadzor pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od utjecaja opterećenja na okoliš provodi se u koordiniranom inspekcijskom nadzoru na način kako je to određeno ovim Zakonom.

(4) Koordinirani inspekcijski nadzor obuhvaća sve aktivnosti, uključujući i posjete lokaciji, praćenje emisija i provjeravanje internih izvješća i prateće dokumentacije, ovjeru samopraćenja, provjeravanje tehnika koje se koriste i prikladnosti upravljanja okolišem postrojenja, koje poduzima nadležno tijelo ili se poduzimaju u njegovo ime, kako bi se provjerila i unaprijedila sukladnost postrojenja s uvjetima njihovih dozvola i kako bi se, prema potrebi, pratio njihov učinak na okoliš.

(5) Nadzor proizvođača, odnosno osobe koja stavlja proizvod na tržište vezano za označavanje proizvoda i ambalaže te zaštite potrošača iz članka 219. ovoga Zakona obavlja tržišni inspektor Ministarstva gospodarstva.

Članak 225. brisančlankom 58. ovoga akta

Uvjeti za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora zaštite okoliša

(1) Na radno mjesto glavnog inspektora zaštite okoliša može se rasporediti osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili integrirani diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, smjer kemijskog inženjerstva i tehnologije ili prehrambeno-biotehnološki ili prirodoslovno-matematički ili agronomski ili geološki ili rudarski ili farmaceutsko-biokemijski ili veterinarski ili šumarski ili strojarski smjer ili elektrotehnički ili ekonomski ili geoinženjerski smjer ili smjer inženjerstvo okoliša s najmanje deset godina radnog iskustva u struci od čega tri godine na poslovima inspekcije zaštite okoliša, te položenim državnim stručnim ispitom.

(2) Na radno mjesto višeg inspektora zaštite okoliša može se rasporediti osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili integrirani diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, smjer kemijskog inženjerstva i tehnologije ili prehrambeno-biotehnološki ili prirodoslovno-matematički ili agronomski ili geološki ili rudarski ili farmaceutsko-biokemijski ili veterinarski ili šumarski ili strojarski smjer ili elektrotehnički ili ekonomski ili geoinženjerski smjer ili smjer inženjerstvo okoliša s najmanje sedam godina radnog iskustva u struci od čega dvije godine na poslovima vezanim za poslove zaštite okoliša, te položenim državnim stručnim ispitom.

(3) Na radno mjesto inspektora zaštite okoliša može se rasporediti osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili integrirani diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, smjer kemijskog inženjerstva i tehnologije ili prehrambeno-biotehnološki ili prirodoslovno-matematički ili agronomski ili geološki ili rudarski ili farmaceutsko-biokemijski ili veterinarski ili šumarski ili strojarski smjer ili elektrotehnički ili ekonomski ili geoinženjerski smjer ili smjer inženjerstvo okoliša s najmanje pet godina radnog iskustva u struci, te položenim državnim stručnim ispitom.

(4) Službenici zatečeni na poslovima inspekcije zaštite okoliša koji nemaju struku propisanu u stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka, a koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima inspekcije zaštite okoliša, smatra se da ispunjavaju uvjet propisane struke.

(5) Na rukovodeća radna mjesta u inspekciji zaštite okoliša mogu se rasporediti viši inspektori zaštite okoliša s najmanje tri godine rada na poslovima inspekcije zaštite okoliša.

(6) Ministar, odnosno osoba koju on ovlasti, može radi hitne potrebe ili ekonomičnijeg obavljanja inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, pisano narediti višem inspektoru, odnosno inspektoru zaštite okoliša iz jedne područne jedinice ili ispostave da privremeno provodi nadzor na području druge područne jedinice, odnosno ispostave.

(7) Radna mjesta s ovlastima inspekcijskog nadzora vezano za zaštitu okoliša te pobližim uvjetima i njihovim ovlastima koje moraju ispunjavati osobe na tim radnim mjestima utvrđuje ministar pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.

(8) Poslovi inspekcijskog nadzora zaštite okoliša smatraju se poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada.

Članak 226. brisančlankom 58. ovoga akta

Službena iskaznica i znak inspektora zaštite okoliša

(1) Glavni inspektor zaštite okoliša, viši inspektor zaštite okoliša i inspektor zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: inspektor) dokazuju službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom i znakom.

(2) O izdanim službenim iskaznicama i znakovima inspektorima u Ministarstvu se vodi upisnik.

(3) Oblik i sadržaj službene iskaznice i izgled znaka iz stavka 1. ovoga članka, način njihova izdavanja i uporabe te način vođenja upisnika o izdanim službenim iskaznicama i znakovima, pobliže pravilnikom propisuje ministar.

Članak 227. izmijenjenčlankom 59. ovoga akta

Planiranje inspekcijskog nadzora

(1) Inspektori provode nadzor u skladu s godišnjim planom rada i programom rada inspekcije zaštite okoliša, koji se usklađuju s godišnjim planovima i programima rada drugih inspekcija radi provođenja koordiniranih inspekcijskih nadzora.

(2) Plan rada inspekcije zaštite okoliša uključuje:

– opću procjenu značajnih pitanja zaštite okoliša,

– geografsko područje obuhvaćeno planom rada inspekcije,

– registar postrojenja obuhvaćenih planom rada,

– postupke za sastavljanje programa redovnih inspekcijskih nadzora,

– postupke za provedbu izvanrednih, nerutinskih inspekcijskih nadzora,

– odredbe o suradnji između različitih inspekcijskih tijela, gdje je potrebno.

(3) Plan rada inspekcije zaštite okoliša temelji se na učestalosti nadzora postrojenja ili područja postrojenja na temelju procjene negativnog utjecaja postrojenja na okoliš, bilo da se radi o objektivnim razlozima temeljem određenih pokazatelja i/ili subjektivnim razlozima odnosno percepciji javnosti, općoj procjeni značajnih predmetnih pitanja zaštite okoliša, kontinuitetu sustavnih nadzora, mogućim akcidentnim utjecajem postrojenja na okoliš, primjeni i unaprjeđivanju mjera za zaštitu okoliša od strane objekata nadzora te planu usavršavanja inspektora zaštite okoliša.

(4) Godišnji plan koordiniranih inspekcijskih nadzora temelji se na sustavnoj procjeni rizika koji predmetno postrojenje ili područje postrojenja predstavlja za zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš. Nadzor postrojenja ili područja postrojenja koja predstavljaju najveći rizik za zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš planira se jednom godišnje, a nadzor postrojenja ili područja postrojenja koja predstavljaju najmanji rizik za zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš planira se jednom u tri godine.

(5) Godišnji plan rada inspekcije zaštite okoliša se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva Državnog inspektorata.

(6) Ministar Glavni državni inspektor će sporazumno s ministrom obrane odrediti sadržaj i način obavljanja poslova inspekcijskog nadzora zaštite okoliša objekata i prostora koji služe za potrebe Ministarstva obrane.

(7) Ministar će sporazumno s čelnicima središnjih tijela državne uprave nadležnim za more, poljoprivredu, stočarstvo, veterinarstvo, šumarstvo, vodno gospodarstvo, rudarstvo, zaštitu od požara, zaštitu na radu, zdravstvo, prostorno uređenje, gradnju, posude pod tlakom, elektroenergetsku opremu te zaštitu i spašavanje odrediti sadržaj i način suradnje u provedbi koordiniranih inspekcijskih nadzora u okviru djelokruga inspekcijskih službi koje se odnose na područje okoliša.

(7) Izvanredni, nerutinski inspekcijski nadzori, odnosno koordinirani inspekcijski nadzor postrojenja obveznika ishođenja okolišne dozvole provode se u slučaju kako bi se prije izdavanja, ponovnog razmatranja ili izmjena i dopuna okolišne dozvole što prije, ispitale ozbiljne pritužbe vezane uz okoliš, ozbiljne nesreće i nezgode vezane uz okoliš i nepoštivanje uvjeta određenih okolišnom dozvolom.

(8) Izvanredni, inspekcijski nadzori, odnosno koordinirani inspekcijski nadzor područja postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari u količinama koje mogu uzrokovati velike nesreće provode se kako bi se što prije ispitale ozbiljne pritužbe, velike nesreće, industrijske nesreće, izbjegnute nesreće, iznenadni i drugi događaji i nesukladnosti vezane uz to područje postrojenja.

(9) Sustavno procjenjivanje rizika za okoliš iz stavka 4. ovoga članka, za postrojenja koja su obveznici okolišne dozvole, temelji se najmanje na sljedećim kriterijima:

– potencijalni i stvarni učinci koje predmetno postrojenje ima na zdravlje ljudi i okoliš, vodeći računa o razinama i vrstama emisija, osjetljivosti lokalnog okoliša i riziku od nesreća,

– podaci o poštovanju uvjeta dozvole,

– sudjelovanje operatera u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) Unije, u skladu s Uredbom 1221/2009.

Članak 228. izmijenjenčlankom 60. ovoga akta

Predmet inspekcijskog nadzora

(1) U inspekcijskom nadzoru inspektor nadzire osobe koje su obvezne provoditi mjere i aktivnosti zaštite okoliša, ispunjavanje uvjeta i način rada nadziranih osoba, obavlja izravan uvid u opće i pojedinačne akte, te poduzima mjere određene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, kada to utvrdi potrebnim u cilju sprječavanja i smanjivanja onečišćenja te uklanjanja posljedica onečišćenja okoliša.

(2) U inspekcijskom nadzoru inspektor nadzire osobito:

– provedbu mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša utvrđenih rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš,

– usklađenost primijenjenih tehnika u radu postrojenja i rada postrojenja s uvjetima određenim okolišnom dozvolom,

– značajne promjene u radu ili rekonstrukcije postrojenja,

– provedbu obveza operatera u vezi izrade i provedbe mjera i aktivnosti iz Izvješća o sigurnosti,

– ispunjavanje propisanih uvjeta, aktivnosti i sigurnosnih mjera sukladno izdanim suglasnostima na Izvješće o sigurnosti,

− provedbu obveza operatera u vezi s izradom i provođenjem Politike sprječavanja velikih nesreća,

– dostavljanje propisanih podataka i izvješća za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša,

– dostavljanje izvješća o provedenom praćenju stanja okoliša,

– vođenje očevidnika o stanju okoliša i dostavljanje podataka za registar onečišćivača,

– izradu, provedbu i praćenje učinaka mjera iz sanacijskog programa,

– ispunjavanje propisanih uvjeta ovlaštenika za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša,

– primjenu standarda kakvoće okoliša, odnosno tehničkih standarda zaštite okoliša za određene proizvode, postrojenja, pogone ili uređaje, opremu i proizvodne postupke koji mogu prouzročiti rizik ili opasnost za okoliš,

– propisno korištenje znaka zaštite okoliša za proizvode, procese ili usluge,

– provedbu ratificiranih međunarodnih ugovora iz područja zaštite okoliša.

(3) O obavljenom inspekcijskome nadzoru inspektor je obvezan sastaviti zapisnik.

(4) Nadzor postrojenja za koje je propisana obveza pribavljanja okolišne dozvole te područja postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari u količinama koje mogu uzrokovati velike nesreće inspektori zaštite okoliša obavljaju i u koordiniranom inspekcijskom nadzoru prema godišnjem planu koordiniranih nadzora sukladno sporazumu iz članka 227. stavka 7. ovoga Zakona.

(5) Izvješće o obavljenom koordiniranom inspekcijskom nadzoru dostavlja se nadziranoj osobi u roku dva mjeseca od obavljenog nadzora, a sadrži podatke o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama osobito odgovarajuća zapažanja vezana za sukladnost postrojenja s uvjetima okolišne dozvole i zaključke o tome je li potrebno poduzimati kakve daljnje radnje.

Članak 248. izmijenjenčlankom 61. ovoga akta

Mjera pečaćenja

(1) U svrhu osiguranja provedbe mjera iz članka 232 . stavka 1., članka 233., članka 236. i članka 238. stavka 3. ovoga Zakona, inspektor može zapečatiti radne prostorije, prostore, uređaje i opremu ili na drugi način onemogućiti daljnje nezakonito obavljanje djelatnosti.

(2) U provedbi hitnih mjera na temelju ovoga Zakona inspektor može na licu mjesta zatvoriti prostorije, prostore, odnosno pristup u prostor, u kojima nadzirana osoba obavlja određenu djelatnost i onemogućiti joj korištenje postrojenja i opreme i drugih sredstava za rad pečaćenjem.

(3) Radi nesmetanog izvršenja inspekcijskog rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nadležna policijska uprava prethodno osigurava građevinu od ljudi i stvari za vrijeme izvršenja inspekcijskog rješenja.

(4) Ako nadzirana osoba nastavi obavljati djelatnost i poslije pečaćenja, inspektor provodi daljnje sprječavanje uz pomoć policije koja će udaljiti stranku iz radnih prostora.

(5) Inspektor će ukloniti pečat kada nadzirana osoba postupi prema inspekcijskom rješenju.

(6) Način pečaćenja prostora i sredstava za rad iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Članak 250. izmijenjenčlankom 62. ovoga akta

Pravo na žalbu

(1) Protiv rješenja inspektora ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. sukladno zakonu kojim se uređuje Državni inspektorat.

(2) Žalba protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 251. izmijenjenčlankom 63. ovoga akta

Posebni slučajevi dostave inspekcijskog rješenja

(1) Ako je stranka nepoznatog boravišta, inspekcijsko rješenje dostavlja se stavljanjem na oglasnu ploču Ministarstva Državnog inspektorata. Obavijest o tome ostavlja se i na mjestu onečišćenja ukoliko je to moguće.

(2) Nakon prve neuspješne dostave inspekcijskog rješenja poznatoj stranci prema posebnom zakonu, dostava se provodi stavljanjem rješenja na oglasnu ploču Ministarstva Državnog inspektorata.

(3) U slučaju dostave iz stavaka 1. i 2. ovoga članka rješenje se smatra dostavljenim istekom osmog dana od dana stavljanja na oglasnu ploču.

(4) Obveza izvršenja inspekcijskog rješenja i rok za podnošenje žalbe počinju teći prvoga idućeg dana od dana dostave rješenja.

Članak 255. izmijenjenčlankom 64. ovoga akta

Ukidanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša

Inspektor će Ministarstvu predložiti ukidanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i prirode, ako u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da ovlaštenik ne ispunjava propisane uvjete ili stručne poslove zaštite okoliša i prirode obavlja protivno ovom Zakonu ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Članak 256. izmijenjenčlankom 65. ovoga akta

Godišnje izvješće o radu

(1) Inspekcija zaštite okoliša izrađuje godišnje izvješće o radu.

(2) Sadržaj izvješća iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća:

– podatke i informacije o provedbi plana i programa rada,

– podatke i informacije o poduzetim mjerama radi primjene propisa iz nadležnosti Ministarstva,

– zajedničko izvješće o provedenim koordiniranim inspekcijskim nadzorima i o drugim aktivnostima u okviru međusobne suradnje s drugim inspekcijama u području okoliša,

– prijedloge za unapređenje inspekcijskog nadzora u području okoliša i stanja zaštite okoliša.

(3) Godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo Državni inspektorat dostavlja Vladi i objavljuje se na internetskoj stranici Ministarstva i Državnog inspektorata.

Članak 257. izmijenjenčlankom 66. ovoga akta

Javnost u obavljanju inspekcijskog nadzora

(1) Ministarstvo obavještava javnost na internetskim stranicama Ministarstva:

(1) Informacije o pojedinim inspekcijskim nadzorima i aktivnostima inspekcije zaštite okoliša, – i koordiniranim inspekcijskim nadzorima i drugim aktivnostima provedenim u okviru međusobne suradnje inspekcije zaštite okoliša i drugih inspekcija u području okoliša objavljuju se na internetskim stranicama Državnog inspektorata i Ministarstva.

(2) O koordiniranim inspekcijskim nadzorima javnost se obavještava tromjesečno.

(3) Informacija o provedenim inspekcijskim nadzorima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sadrži:

– naziv nadziranog subjekta i lokaciju provedbe nadzora,

– datum provedbe nadzora,

– podatak o inspekcijskim službama koje su sudjelovale u provedbi nadzora,

– utvrđeno stanje o primjeni propisa,

– poduzete inspekcijske mjere, te

– stanje izvršenja naređenih mjera.

Članak 258. izmijenjenčlankom 67. ovoga akta

Prekršajne i kaznene prijave

Ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon i/ili propis donesen na temelju ovoga Zakona, Ministarstvo Državni inspektorat će:

– podnijeti optužni prijedlog prema Prekršajnom zakonu,

– podnijeti kaznenu prijavu nadležnom tijelu zbog kaznenog dijela,

– poduzeti i druge mjere i izvršiti druge radnje koje je ovlašteno poduzeti i izvršiti na temelju ovoga Zakona i posebnog propisa.

Članak 259. izmijenjenčlankom 68. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. obavlja stručne poslove zaštite okoliša i prirode, a ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, odnosno posebnim propisom (članak 40. stavak 4.), 3.),

2. započne obavljati stručne poslove zaštite okoliša i prirode bez ishođene suglasnosti Ministarstva za obavljanje tih poslova (članak 40. stavak 5.), 4 4.),

3. obavlja poslove praćenja stanja okoliša, a sudjelovao je u izradi ili je izradio studiju o utjecaju zahvata na okoliš kojom je to praćenje stanja okoliša određeno (članak 40. stavak 8.),

3. obavlja stručne poslove zaštite okoliša i prirode u svojstvu ovlaštenika, u istom postupku u kojem je nositelj zahvata, odnosno operater ili izrađivač strategije, plana ili programa (članak 40. stavak 13.), 6. Agenciji 8.),

5. se utvrdi da se radi o povezanim društvima iz članka 40. stavka 14. ovoga Zakona (članak 40. stavak 14.),

4. ne dostavi u registar onečišćavanja okoliša vjerodostojne, točne i ažurne podatke u propisanom roku (članak 151. stavak 4.).

(2) Novčanom kaznom iz stavka 1. ovog članka kaznit će se za prekršaj pravna osoba ovlaštenik koja Ministarstvu za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša u propisanim rokovima ne dostavlja točne, potpune i vjerodostojne podatke i informacije kao i odgovarajuća izviješća i/ili izvješća ili ako ne osigura nesmetan pristup podacima i korištenje podataka za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša (članak 150. stavak 1.), (2) 1.).

7. ne dostavi u registar onečišćavanja okoliša vjerodostojne, točne i ažurne podatke u propisanom roku (članak 151. stavak 4.).

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba ovlaštenika novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba – ovlaštenik obrtnik novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 7. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba – obrtnik novčanom kaznom od 5000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 260. izmijenjenčlankom 69. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 100.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ne izradi Plan usklađivanja postrojenja s tehničkim standardima zaštite okoliša uređenim ovim Zakonom odnosno posebnim propisom te s propisanim mjerama iz potvrđenih međunarodnih ugovora (članak 60. stavak 1.),

2. kod izrade Plana iz članka 60. stavka 1. ovoga Zakona ne poštuje ovim Zakonom i posebnim propisima određene tehničke standarde i rokove prilagodbe postrojenja i/ili se ne pridržava utvrđenih tehničkih standarda i/ili rokova prilikom provedbe Plana (članak 60. stavak 2.),

3. ne izradi planove i programe sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona odnosno sukladno posebnom propisu kojim je propisana obveza izrade tih dokumenata vezano za djelatnost kojom se bavi (članak 60. stavak 3.),

4. ne dostavlja Agenciji Ministarstvu podatke, odnosno ne prijavi svaki nepredviđeni događaj, vrstu događaja ili djelovanja u okoliš, sve sukladno propisanim obvezama o izvješćivanju (članak 109. stavak 1.),

5. ne dostavlja propisane podatke u propisanom roku iz članka 109. stavka 2. (članak 109. stavak 2.),

6. ne obavijesti Ministarstvo o svakoj planiranoj promjeni u radu postrojenja (članak 110. stavak 1.),

7. ne izradi i ne dostavi Ministarstvu Temeljno izvješće prije ishođenja okolišne dozvole, odnosno njezinih izmjena i dopuna (članak 111. stavak 2. i stavak 8.),

8. ne poduzme potrebne mjere za otklanjanje značajnog onečišćenja tla ili podzemnih voda opasnim tvarima koje je postrojenje uzrokovalo (članak 111. stavak 5.),

9. ne poduzme bez odgađanja potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja nađenih opasnih tvari (članak 111. stavak 6.),

10. ne poduzme potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja opasnih tvari na lokaciji postrojenja (članak 111. stavak 7.),

11. ne obavijesti Ministarstvo bez odgađanja ili ne poduzme mjere za ograničavanje posljedica za okoliš i sprječavanje mogućih nezgoda i nesreća, odnosno ne poduzme mjere za ograničavanje posljedica za okoliš i sprječavanje daljnjih nezgoda i nesreća koje je odredilo nadležno tijelo (članak 116.),

12. ne obavijesti Ministarstvo i ne poduzme sve potrebne i sve dodatne mjere kako bi postrojenje uskladilo svoj rad s okolišnom dozvolom bez odgađanja (članak 117. stavak 1.),

13. u postrojenju u kojem su prisutne ili će biti prisutne opasne tvari ne poduzme preventivne mjere nužne za smanjenje rizika nastanka i sprječavanje nastanka velikih nesreća te mjere za ograničavanje utjecaja velikih nesreća na ljude, materijalna dobra i okoliš (članak 121. stavak 1.),

14. svakodobno, ne pruži Ministarstvu dokaze da je poduzeo sve potrebne mjere za sprječavanje velike nesreće u skladu sa ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona (članak 121. stavak 2.),

15. utvrdi prisutnost velikih količina opasnih tvari, a ne izradi Izvješće o sigurnosti (članak 122. stavak 1.),

16. ne izradi Politiku sprječavanja velikih nesreća u kojoj utvrđuje svoje postupanje u vezi sa sprječavanjem velikih nesreća, odnosno ne postupa u skladu s tom Politikom (članak 121. stavak 4.),

17. ne dostavlja podatke i ne informira Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje o aktivnostima i sigurnosnim mjerama koje provodi sukladno Politici sprječavanja velikih nesreća, odnosno svom Izvješću o sigurnosti te ako ne informira pravne i fizičke osobe za koje je vjerojatno da bi mogle biti zahvaćene velikim nesrećama koje može uzrokovati njegovo područje postrojenja (članak 128. stavak 1.),

18. Izvješće o sigurnosti ne dostavi središnjem tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu i spašavanje radi izrade vanjskih planova (članak 131.),

19. ne obavlja praćenje stanja okoliša, odnosno podatke o mjerenjima emisija i imisija ne dostavlja Agenciji u pisanom i/ili elektroničkom obliku (članak 141. stavak 5.),

20. ne dostavlja Agenciji Ministarstvu na propisanim obrascima i u propisanim razdobljima, odnosno rokovima podatke iz očevidnika iz čl. 142. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona (članak 142. stavak 2.),

21. ne osigura mjerenje emisija u i iz postrojenja, koje neposredno uzrokuju onečišćavanje okoliša, odnosno ne osigura nadziranje njihovih utjecaja na okoliš i o tome ne vodi očevidnik, te ne osigura mjerenje imisija, odnosno sudjelovanje u mjerenju imisija prema udjelu u onečišćivanju okoliša postrojenja kojim upravlja i o tome ne vodi očevidnik (članak 142. stavak 3.),

22. podatke iz očevidnika o praćenju emisija i imisija ne dostavlja nadležnom upravnom tijelu u županiji odnosno Gradu Zagrebu, na propisanim obrascima i u propisanim razdobljima odnosno rokovima (članak 142. stavak 4.),

23. ne dostavlja i/ili dostavlja netočne odnosno neistinite podatke nadležnom tijelu (članka 142. stavak 5.),

24. ne osigura financijska sredstva za praćenje stanja okoliša sukladno ovom Zakonu (članak 142. stavak 6.),

25. u roku koji je odredilo Ministarstvo ne izradi ili uopće ne izradi sanacijski program za uklanjanje oštećenja okoliša koja su nastala zbog prekoračenja graničnih vrijednosti emisija u skladu s posebnim propisom (članak 192. stavak 1.),

26. za sanacijski program iz članka 192. stavka 1. ovoga Zakona ne ishodi suglasnost Ministarstva (članak 194. stavak 1.),

27. je prema ovom Zakonu obvezan provesti sanacijski program, a nakon provedbe sanacijskih mjera ne osigura praćenje stanja okoliša, odnosno učinka sanacije na stanje okoliša i za to ne osigura financijska sredstva (članak 203. stavak 1.),

28. koristi logotip EMAS, protivno Uredbi EZ br. 1221/2009 (članak 212. stavak 1.),

29. označava znakom zaštite okoliša odnosno stavlja na tržište proizvod koji ne ispunjava mjerila za dodjelu znaka (članak 214. stavak 1.),

30. koristi znak EU Ecolabel protivno odredbama Uredbe EZ br. 66/2010 (članak 217. stavak 1).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba-obrtnik novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 274. brisančlankom 70. ovoga akta

(1) Fizičke osobe koje su zaposlenici ovlaštenika i obavljaju stručne poslove iz područja zaštite okoliša a imaju najmanje 10 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, u zadnjih 15 godina, odnosno fizičke osobe koje su radile na stručnim i upravnim poslovima iz područja zaštite okoliša u središnjim tijelima državne uprave, do stupanja na snagu ovoga Zakona i imaju najmanje 10 godina radnog staža na odgovarajućim poslovima, smatraju se osobama s položenim stručnim ispitom sukladno ovom Zakonu. Rad na odgovarajućim poslovima dokazuje se potvrdom središnjeg tijela državne uprave.

(2) Fizičke osobe koje su zaposlenici ovlaštenika i obavljaju stručne poslove iz područja zaštite okoliša, a na koje se ne primjenjuju odredbe stavka 1. ovoga članka, dužne su položiti stručni ispit u skladu s odredbama ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu pravilnika iz članka 47. stavka 5. ovoga Zakona.

(3) Ako ne polože stručni ispit u propisanom roku, fizičkim osobama iz stavka 2. ovoga članka prestaje pravo na obavljanje poslova iz područja zaštite okoliša kod ovlaštenika.

(4) Inspektori s više od pet godina radnog iskustva na poslovima inspekcije zaštite okoliša smatrat će se osobama s položenim stručnim ispitom sukladno ovom Zakonu.