Izmjene: NN 78/2015

Članak 2. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Prijenos prava Europske unije

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:

1. Direktiva 2011/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 26, 28.1.2012);

2. Direktiva 2003/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o osiguravanju sudjelovanja javnosti u izradi određenih planova i programa koji se odnose na okoliš i o izmjeni direktiva Vijeća 85/337/EEZ i 96/61/EZ s obzirom na sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu (SL L 156, 25.6.2003);

3. Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka pojedinih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7. 2001.);

4. Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (preinačena) (tekst značajan za EGP) (SL L 334, 17.12.2010.);

6. Direktiva 2003/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2003. koja mijenja Direktivu Vijeća 96/82/EZ od 9. prosinca 1996. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (SL L 345, 31.12.2003.);

5. Direktiva Vijeća 96/82/EZ od 9. prosinca 1996. o kontroli opasnosti od teških nesreća koje uključuju opasne tvari (SL L 10, 14.1.1997.); 7. Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2. 2003.);

8 6. Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprječavanja i otklanjanja štete na okolišu (SL L 143, 30.4.2004.);

9 7. Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji) (Tekst značajan za EGP) (SL L 164, 25.6.2008.);

10. Direktiva Komisije 2001/116/EZ od 20. prosinca 2001. o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 70/156/EEZ o približavanju zakona zemalja članica koji se odnose na homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica (Tekst značajan za EGP) (SL L 18, 21.01.2002.);

11 8. Direktiva 1999/94/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 1999. o dostupnosti podataka za potrošače o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisijama CO2 u vezi s prodajom novih osobnih automobila (SL L 12, 18.1.2000);

9. Direktiva 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 178, 28. 6. 2013.);

10. Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 24. 7. 2012.),

11. Direktiva 2009/126/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o fazi II. rekuperacije benzinskih para tijekom punjenja motornih vozila gorivom na benzinskim postajama (SL L 285, 31. 10. 2009.);

12. Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida i o izmjeni Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2000/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (Tekst značajan za EGP) (SL L 140, 5. 6. 2009.);

13. Direktiva 2009/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o izmjeni Direktive 98/70/EZ u pogledu specifikacije benzina, dizelskoga goriva i plinskog ulja i uvođenju mehanizma praćenja i smanjivanja emisija stakleničkih plinova, o izmjeni Direktive Vijeća 1999/32/EZ u pogledu specifikacije goriva koje se koristi na plovilima na unutarnjim plovnim putovima i stavljanju izvan snage Direktive 93/12/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 140, 5. 6. 2009.);

14. Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (Tekst značajan za EGP) (SL L 312, 22. 11. 2008.);

15. Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te stavljanju izvan snage Direktive 91/157/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 266, 26. 9. 2006.);

16. Direktiva 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kvalitetom vode za kupanje i stavljanju izvan snage Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4. 3. 2006.);

17. Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 275, 25. 10. 2003.);

18. Direktiva vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16. 7. 1999.);

19. Direktiva 94/63/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o kontroli emisija hlapivih organskih spojeva (HOS-a) koje proizlaze iz skladištenja benzina i njegove distribucije od terminala do benzinskih postaja (SL L 365, 31. 12. 1994.),

20. Direktiva Vijeća 91/692/EEZ od 23. prosinca 1991. kojom se standardiziraju i racionaliziraju izvješća o provedbi određenih direktiva koje se odnose na okoliš (SL L 377, 31. 12. 1991.).

(2) Ovim se Zakonom utvrđuje okvir za provedbu sljedećih akata Europske unije:

1. Uredbe Uredba (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku zaštite okoliša EU za okoliš EU-a (Tekst značajan za EGP) (SL L 108, 29.4.2010.); 29. 4. 2010., u daljem tekstu: Uredba br. 66/2010).

2. Uredbe (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ (SL L 342, 22.12.2009.);

3. Uredbe (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Europskoga registra ispuštanja i prijenosa zagađivala i koja izmjenjuje i dopunjuje Direktive Vijeća 91/689/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 33, 4.2.2006.);

4. Uredbe (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o Europskoj agenciji za okoliš i Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš (kodifikacija) (SL L 126, 21.5.2009.).

(3) Ovaj Zakon sadržava odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktom Programa Ujedinjenih naroda za okoliš:

– Protokolom Barcelonske konvencije o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja, koji je Republika Hrvatska ratificirala Zakonom o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 8/12., u daljnjem tekstu: Protokol).

Članak 4. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Pojašnjenje pojmova

(1) Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu i u provedbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. Cjelovito upravljanje zaštitom okoliša je skup povezanih i usklađenih odluka i mjera kojima je svrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša, izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoliš te poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša,

2. Domino efekt Domino-efekt je niz povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine područja postrojenja, postrojenja, odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim postrojenjima područjima postrojenja povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastale nesreće,

3. Dozvole prema posebnim propisima su dozvole za rad, u pisanom obliku, čitavog postrojenja ili jednog njegovog dijela ili postrojenja uređaja za izgaranje loženje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada prema posebnim propisima, a koje se izdaju temeljem nadležnosti za posebnu sastavnicu okoliša ili za posebnu djelatnost u vezi s okolišem,

4. Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom biogeografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i bioraznolikosti; utvrđuje se prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode,

5. Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari, uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane organizme, u tekućem, plinovitom ili čvrstom agregatnom stanju, i/ili ispuštanje topline, buke, vibracije iz stacionarnih nepokretnih ili difuznih izvora u zrak, more, vodu i tlo, te ispuštanje svjetlosti i organizama, iz pojedinog izvora u okoliš, nastalo kao rezultat čovjekovih djelatnosti, kao i mikrobiološko onečišćivanje okoliša,

6. Granična vrijednost emisije je propisana ili određena vrijednost, koncentracija i/ili razina emisije u posebnim pokazateljima, izražena kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim referentnim uvjetima koja u jednom ili tijekom više vremenskih razdoblja ne smije biti prekoračena,

7. Imisija je koncentracija tvari na određenom mjestu i u određenom vremenu u okolišu,

8. Industrijska nesreća je događaj koji je posljedica nekontroliranog slijeda događanja u tijeku neke radnje ili aktivnosti u postrojenju, tijekom proizvodnje i/ili uporabe proizvoda, skladištenja i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada,

9. Industrijska emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari, ispuštanje energije (toplina, buka, vibracije) iz stacionarnih ili difuznih izvora u postrojenju u zrak, vodu i tlo,

10. Informacija o okolišu je svaka informacija u pisanom, vizualnom, slušnom, elektroničkom ili drugom materijalnom obliku, koja se odnosi na okoliš, njegove sastavnice i opterećenja, a posebice o opterećivanju okoliša: emisijama, imisijama, otpadu, bioraznolikosti i krajobraznoj raznolikosti, prostoru, kulturnoj baštini, prirodnim pojavama, stanju sastavnica okoliša, postupcima tijela javne vlasti koji se odnose na donošenje propisa, općih i pojedinačnih akata u vezi sa zaštitom okoliša, i/ili koji se odnose na donošenje strategija, planova, programa i izvješća o okolišu, sastavnicama okoliša i opterećenjima, te informacija o učinkovitosti provedbe strategija, planova, programa i mjera, stanju i mjerama i načinima održavanja projektiranog stanja postrojenja i drugih objekata, koji bi mogli utjecati na onečišćivanje okoliša i sastavnica okoliša, odnosno koji bi mogli utjecati na s okolišem povezana opterećenja i/ili postupke,

11. Informacije pohranjene kod tijela javne vlasti su informacije o okolišu koje su u posjedu tijela javne vlasti i koje su ta tijela sama proizvela ili zaprimila,

12. Informacije tijela javne vlasti pohranjene kod drugih su informacije o okolišu koje čuvaju osobe – ovlaštenici u ime tijela javne vlasti,

13. Integralno upravljanje obalnim područjem je dinamički proces održivog upravljanja i korištenja obalnih područja, uzimajući istodobno u obzir krhkost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost aktivnosti i korištenja, njihovo međusobno djelovanje, pomorsku usmjerenost pojedinih aktivnosti i korištenja i njihov utjecaj na morske i kopnene dijelove,

14. Izbjegnuta nesreća je neplanirani događaj koji je unutar područja postrojenja i/ili izvan njega imao potencijal za ozljedu i/ili bolest uzrokovanje štetnih posljedica za zdravlje ljudi, oštećenje materijalnih dobara ili ugrožavanje prirode i okoliša, ali je isto ono izbjegnuto,

15. Izvancestovni pokretni stroj je svaki pokretni stroj, industrijska oprema ili vozilo s karoserijom ili bez nje, koji nije namijenjen cestovnom prijevozu putnika i roba i u kojemu je ugrađen motor s unutarnjim izgaranjem,

16. Javni interes je interes u pitanjima zaštite okoliša koji iskazuje Država, ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu,

17. Javnost je jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba, njihove skupine, udruge i organizacije sukladno posebnim propisima i praksi,

17.a Kapacitet postrojenja je najveća vrijednost pokazatelja obavljanja djelatnosti postrojenja, koja je određena tehničkim razlozima u postrojenju (tehnička mogućnost obavljanja djelatnosti),

18. Kakvoća okoliša je stanje okoliša i/ili sastavnica okoliša, koje je posljedica djelovanja prirodnih pojava i/ili ljudskog djelovanja, izraženo morfološkim, fizikalnim, kemijskim, biološkim, estetskim i drugim pokazateljima,

19. Kompenzacijski uvjeti su mjere koje se određuju radi osiguranja opće povezanosti (koherentnosti) ekološke mreže, a utvrđuju se prema posebnom propisu.

20. Krajobraz je određeno područje viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika, a predstavlja bitnu sastavnicu čovjekovog okruženja, izraz raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine te temelj identiteta područja,

21. Tehnike zaštite okoliša (kraće: tehnike) su mjere zaštite okoliša koje se propisuju u postupku utvrđivanja okolišne dozvole kroz utvrđivanje najboljih raspoloživih tehnika za postrojenje, a uključuju i tehnologiju te način na koji se tehnologija planira, gradi, održava, koristi i uklanja,

22. Morski ekosustavi su područja oceanskog prostora koja uključuju obalna područja od riječnih ušća (estuarija) i granica morskih struja uz obalu do granica epikontinentalnog pojasa prema moru, a ta područja obilježava osebujna produktivnost i trofičke, batimetrijske i hidrografske karakteristike područja,

23. Morski okoliš je životni prostor organizama i njihovih zajednica koji je određen karakterističnim fizičkim, kemijskim i biološkim značajkama, a obuhvaća: područja otvorenog mora, riječna ušća (estuarije) te morska obalna područja uključujući unutarnje morske vode, teritorijalno more, morsko dno, morsko podzemlje, odnosno morske vode pod suverenitetom Republike Hrvatske, te u kojima Republike Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju,

24. Nacionalna lista pokazatelja (NLP) jest skup podatkovnih tablica za izradu pokazatelja stanja okoliša kojima se za pojedino tematsko područje na temelju nacionalnih, te propisa Europske unije i međunarodnih propisa navodi izvor, set i tijek te vremenska razdoblja prikupljanja podataka, definira metoda izračuna i način prikaza podataka, obveze izvješćivanja i dostupnost podataka,

25. Najbolje raspoložive tehnike (u daljnjem tekstu: NRT) su: najnaprednija faza u razvoju aktivnosti i njihovih načina rada, što pokazuje kolika je praktična primjenjivost pojedinih tehnika kao osnova za granične vrijednosti emisije i ostale uvjete dozvole koji su osmišljeni kako bi spriječili i, gdje to nije izvedivo, smanjili emisije i utjecaj na okoliš u cijelosti:

– tehnike označavaju i tehnologiju koja se koristi i način na koji se postrojenje projektira, gradi, održava, koristi i stavlja izvan upotrebe;

– raspoložive tehnike označavaju tehnike koje su razvijene u opsegu koji dozvoljava primjenu u odgovarajućem industrijskom sektoru, pod ekonomski i tehnički održivim uvjetima, vodeći računa o troškovima i prednostima, bez obzira jesu li tehnike korištene ili proizvedene u Republici Hrvatskoj, sve dok su operateru raspoložive po prihvatljivim uvjetima;

– najbolje podrazumijeva najučinkovitije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša u cijelosti;

26. Nositelj zahvata je podnositelj zahtjeva: za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, za utvrđivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš ili za procjenu utjecaja na okoliš,

27. Obalno područje mora je geomorfološko područje s obje strane obalne crte (crta plimnog vala), uključujući uži obalni pojas akvatorija, zaobalje i otoke, u kojem se međusobno djelovanje između morskih i kopnenih dijelova odvija u obliku složenih ekoloških sustava koji čine biotske i abiotske komponente, životni prostor za ljudske zajednice i njihove društvenogospodarske aktivnosti. Zemljopisni obuhvat obalnog područja uključuje područje određeno vanjskom granicom teritorijalnog mora Republike Hrvatske dok granicu obalnog područja u smjeru kopna čini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorija zahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m,

28. Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana, programa ili zahvata, samog ili s drugim planovima, programima i zahvatima na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,

29. Održivi razvitak je razvitak društva, koji kao temeljne kriterije uključuje ekološku, gospodarsku i socio-kulturnu održivost, i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i zadovoljavanja potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, georaznolikosti, bioraznolikosti te krajobraza,

30. Okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, more, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja koje je stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja,

31. Okolišna dozvola je dozvola za rad postrojenja u pisanom obliku koja se izdaje temeljem jedinstvenog postupka utvrđivanja mjera zaštite okoliša kako je propisano odredbama ovoga Zakona,

32. Onečišćavanje morskog okoliša znači čovjekovo izravno ili neizravno unošenje tvari ili energije u morski okoliš, koje uzrokuje ili može prouzročiti pogubne posljedice na uvjete života biljnog i životinjskog svijeta u moru i morskom podzemlju, odnosno općenito ugroziti uvjete života u moru i ugroziti ljudsko zdravlje, te može ometati pomorske djelatnosti, uključujući ribolov i druge zakonite uporabe mora i podmorja, izazvati pogoršanje uporabne kakvoće morske vode i umanjenje privlačnosti morskog okoliša,

33. Onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem, ili propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša,

34. Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije i/ili drugog štetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja zahvata koji može promijeniti kakvoću okoliša,

35. Onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje, kao posljedica ljudske aktivnosti, tvari, vibracija, topline ili buke u zrak, vodu ili zemlju, što može biti štetno za zdravlje ljudi ili kvalitetu okoliša, može dovesti do oštećenja materijalne imovine ili narušiti ili umanjiti vrijednost i ostale legitimne načine korištenja okoliša

36. Onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih svojstava, količine i unošenja u okoliš, odnosno u pojedine sastavnice okoliša, mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni i/ili životinjski svijet, odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost,

37. Opasna tvar je posebnim propisom određena tvar, mješavina ili pripravak, koji je u postrojenju području postrojenja prisutan kao sirovina, proizvod, nusproizvod ostatak ili među proizvod, uključujući i one tvari za koje se može pretpostaviti da mogu nastati u slučaju nesreće, a koje mogu imati štetne posljedice za zdravlje ljudi, materijalna dobra te prirodu i okoliš,

38. Opasnost je bitno unutarnje svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar može zateći, a kojima se može ugroziti ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i okoliš,

39. Opća obvezujuća pravila su pravila koja sadrže granične vrijednosti emisije ili druge mjere i tehnike na razini djelatnosti, i koja su donesena kako bi se pomoću njih izravno utvrdili uvjeti (mjere i tehnike) okolišne dozvole ili dozvole prema posebnim propisima,

40. Operater je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadzire gospodarsku djelatnost na temelju dozvole, drugog odobrenja, upisa u registar ili u drugu javnu evidenciju, uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja, postrojenja uređaja za izgaranje loženje, postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenja, ili na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju postrojenja,

41. Opterećenja su emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i biološki činitelji (energija, buka, toplina, svjetlost i dr.) te djelatnosti koje ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša,

42. Opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš, ili utjecaj na okoliš određene aktivnosti, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima, može izazvati ili je mogla izazvati onečišćavanje okoliša, smanjenje kakvoće okoliša, štetu u okolišu, rizik po okoliš ili korištenje okoliša,

43. Ovlaštenik je pravna ili fizička osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša,

44. Područje postrojenja označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja, uključujući zajedničku ili s njima povezanu infrastrukturu ili djelatnosti,

45. Pogon u smislu ovoga zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona,

46. Postrojenje u smislu ovoga zakona je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se odvija jedna ili više djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona, kao i bilo koja druga izravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehnički povezana s aktivnostima iz tih priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog onečišćenja, ili kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona,

47. Postrojenje Uređaj za izgaranje loženje je svaki tehnički uređaj u kojem goriva oksidiraju kako bi se iskoristila na taj način dobivena toplina,

48. Postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica, te oprema namijenjena toplinskoj obradi otpada, sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem, putem spaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju,

49. Postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj je osnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatno gorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju,

50. Postojeće postrojenje je postrojenje koje je u radu, uključujući i probni rad, ili je bilo u radu te ima mogućnost ponovnog pokretanja rada, neovisno od toga o tome ima li ili ne nema okolišnu dozvolu, ili kako se drugačije određuje prema provedbenim propisima, a koje je izgrađeno na temelju akta kojim se odobrava gradnja prema barem jednom dobilo dozvolu za početak rada sukladno posebnom propisu,

51. Područje utjecaja je područje na kojem se prostire značajan utjecaj zahvata u okoliš, bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoliš ili sinergijom s postojećim ili planiranim zahvatima u okoliš,

52. Praćenje stanja okoliša (monitoring) je niz aktivnosti koje uključuju uzorkovanje, ispitivanje i sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava u okolišu u svrhu zaštite okoliša,

53. Pravo na pristup pravosuđu je pravo na izjavljivanje žalbe nadležnom tijelu, odnosno pravo na podnošenje tužbe nadležnom sudu, koje se ovim Zakonom, uz propisane uvjete, utvrđuje osobama – građanima, drugim fizičkim te pravnim osobama, njihovim skupinama, udrugama i organizacijama radi ostvarivanja prava na zdrav život i održiv okoliš i u svrhu zaštite okoliša i pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od štetnog utjecaja opterećenja,

54. Prijeteća opasnost od štete je dovoljna vjerojatnost da se u bliskoj budućnosti može dogoditi šteta u okolišu,

55. Prirodna pojava je fizikalno – kemijski proces, zračenje, geološka pojava, hidrografski i biološki uvjeti, uvjeti podneblja kao i druge prirodne pojave, koje uzrokuju i/ili utječu na promjene okoliša,

56. Prirodno dobro je dio prirode koje je isključivo ili istodobno prirodno javno dobro, prirodni izvor ili prirodna vrijednost,

57. Promjena u radu postrojenja jest promjena u naravi i/ili funkcioniranju, odnosno organizacijskom ustrojstvu postrojenja i/ili zaposlenika tvrtke ili proširenje postrojenja, koji mogu biti od utjecaja na okoliš,

58. Razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama su razine industrijskih emisija koje su postignute u normalnim uvjetima rada koristeći najbolju raspoloživu tehniku ili kombinaciju najboljih raspoloživih tehnika, kako je opisano u zaključcima o NRT-u, izraženo kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim (referentnim) uvjetima,

59. Referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama (u daljnjem tekstu: RDNRT) je dokument nastao kao rezultat razmjene podataka koju organizira Europska komisija između država članica, predmetnih industrija, nevladinih organizacija koje promoviraju zaštitu okoliša i Komisije, sastavljen za utvrđene djelatnosti. Ovaj dokument posebno opisuje primijenjene tehnike, sadašnje razine emisija i potrošnje, tehnike koje su razmatrane kod određivanja najboljih raspoloživih tehnika, kao i zaključke o referentnom dokumentu o NRT-u i bilo koje tehnike u nastajanju, vodeći posebno računa o kriterijima propisanim posebnim propisom,

60. Rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i potencijalom štete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati,

61. Sanacija je skup propisanih mjera i/ili aktivnosti kojima se uspostavlja ili nadomješta stanje okoliša koje je bilo prije nastanka štete, odnosno onečišćenja okoliša,

62. Sastavnice okoliša su: zrak, vode, more, tlo, krajobraz, biljni i životinjski svijet te zemljina kamena kora,

63. Standard kakvoće okoliša je skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegov pojedini dio moraju ispuniti u određenom roku, kako je utvrđeno aktima Europske unije,

64. Stanje morskog okoliša je sveukupno stanje okoliša u morskim vodama uzimajući u obzir strukturu, funkcije i procese sastavnica morskog okoliša zajedno s prirodnim fiziografskim, geografskim i klimatskim faktorima, kao i fizičkim, kemijskim i biološkim uvjetima uključujući one koji su rezultat ljudske aktivnosti,

65. Strategija, plan i program je dokument koji je podložan pripremi i/ili usvajanju na državnoj, područnoj (regionalnoj), ili lokalnoj razini ili koji je pripremljen za donošenje kroz zakonodavnu proceduru Hrvatskoga sabora ili procedure Vlade Republike Hrvatske te koji je uređen zakonom ili provedbenim propisom zakona, uključujući i strategije, planove i programe o izmjenama i dopunama tih strategija, planova i programa, te one koji se financiraju sredstvima Europske unije,

66. Stručna osoba ovlaštenika je fizička osoba u svojstvu radnika ovlaštenika koja obavlja stručne poslove zaštite okoliša u ulozi voditelja poslova ili stručnog suradnika,

67. Šteta u okolišu je svaka šteta nanesena:

– zaštićenim biljnim i/ili životinjskim vrstama i njihovim staništima te krajobraznim strukturama prema posebnom propisu, a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili održavanje povoljnog stanja vrste ili stanišnog tipa i kakvoće krajobraza. Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje, uzimajući u obzir mjerila propisana posebnom propisom,

– vodama, a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda: ekološko, kemijsko i/ili količinsko, u skladu s posebnim propisima,

– moru, a koja ima bitan negativan utjecaj na očuvanje i postizanje dobrog ekološkog stanja mora sukladno posebnim propisima,

– tlu, čije onečišćenje, odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njegove ekološke funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima,

– zemljinoj kamenoj kori čije onečišćenje, odnosno oštećenje je dovelo do rizika za njene ekološke funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima,

68. Šteta u smislu odgovornosti za štetu uzrokovanu u okolišu znači mjerljiv štetni učinak, odnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poremećaj u funkcioniranju prirodnih dobara,

69. Štetna tvar je tvar štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj dozi i/ili koncentraciji ima takva svojstva,

70. Tlo je gornji sloj Zemljine kore, smješten između kamene podloge i površine. Tlo se sastoji od čestica minerala, organske tvari, vode, zraka i živih organizama,

71. Tvari su kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom, uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka uključujući radioaktivne tvari i genetski modificirane mikroorganizme i genetski modificirane organizme. U odredbama ovoga Zakona koje se odnose na okolišnu dozvolu, tvar su kemijski elementi i njihovi spojevi, osim:

– radioaktivnih tvari određenih posebnim propisom kojim se utvrđuju osnovne sigurnosne norme za zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja;

– genetski modificiranih mikroorganizama koji su određeni posebnim propisom o kontroliranoj upotrebi genetski modificiranih mikroorganizama;

– genetski modificiranih organizama koji su određeni posebnim propisom kojim se uređuje namjerno ispuštanje genetski modificiranih organizama u okoliš,

72. Tehnika u nastajanju je nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi, ako se komercijalno razvije, mogla pružiti višu opću razinu zaštite okoliša ili barem jednaku razinu zaštite okoliša, uz veće uštede troškova od postojećih najboljih raspoloživih tehnika,

73. Temeljno izvješće je izvješće o stanju tla i podzemnih voda koje su onečišćene opasnim tvarima povezanim s djelatnošću operatera,

74. Tijelo javne vlasti je tijelo državne vlasti, tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem,

75. Učinci industrijske i velike nesreće su sve neposredne ili posredne, trenutačne ili odgođene nepovoljne posljedice izazvane tim nesrećama na zdravlje i život ljudi, materijalna dobra i okoliš,

76. Uređaj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva: strojeve, oruđa/alate, električne provodnike, cjevovode, željezničke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenja, uključujući i skladišta te brane i sl. što je nužno za obavljanje djelatnosti operatera,

77. Velika nesreća je događaj, odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, požarom ili eksplozijom i sl., sl. koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom događanja tijekom djelovanja u postrojenju području postrojenja u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili više tih opasnih tvari i/ili njihovih spojeva nastalih uslijed zbog događaja, odnosno nekontrolirane pojave koje koji dovode u ozbiljnu trenutačnu ili odgođenu – naknadnu opasnost za ljudsko zdravlje i život, materijalna dobra i/ili okoliš, unutar područja postrojenja i/ili izvan područja postrojenja,

78. Veliki grad je jedinica lokalne samouprave sukladno zakonu kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava,

79. Verifikacija je standardizirani postupak kojim se osigurava pouzdanost, točnost i vjerodostojnost izvješća o emisijama u okoliš te njegova usklađenost s propisanim uputama o praćenju i izvješćivanju,

80. Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na okoliš, za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju,

81. Zaključci o NRT-u su dokumenti koji sadrže dijelove referentnog dokumenta o NRT-u kojima se propisuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama, opis najboljih raspoloživih tehnika, podatke za procjenu primjenjivosti NRT-a tehnika, razine emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama, povezano praćenje procesnih pokazatelja i emisija, povezane razine potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije,

82. Zainteresirana javnost je javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu, ili ima interes u odlučivanju o okolišu; udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša i ispunjavaju sve uvjete sukladno ovom Zakonu smatrat će zainteresiranima,

83. Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnosti za okoliš, sprječavanje nastanka šteta i/ili onečišćivanja okoliša, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete,

84. Zdravstvena ekologija je znanstveno stručna disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani čimbenicima okoliša; to je i teorija i praksa praćenja, držanja pod kontrolom te sprječavanja negativnog djelovanja na zdravlje štetnih čimbenika okoliša,

85. Značajna promjena je svaki zahvat i/ili njegova izmjena, uključujući promjenu prirode rada i/ili funkcioniranja i/ili opsega rada, postrojenja, postrojenja uređaja za izgaranje loženje, postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja prema mišljenju nadležnih tijela može imati značajan negativan utjecaj na zdravlje ljudi ili na okoliš.

(2) Ministarstvo je u ovom Zakonu ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša i prirode, a ministar je ministar nadležan za zaštitu okoliša i prirode.

(3) Nadležno upravno tijelo je tijelo županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada, koje, prema nadležnostima uređenim ovim Zakonom, obavlja poslove u području zaštite okoliša.

(4) Tijelo i/ili osoba određena posebnim propisom je tijelo državne uprave i/ili pravna osoba s javnim ovlastima, određeni posebnim propisima, koji na temelju tih propisa svojim aktima te posebnim uvjetima i potvrdama sudjeluju u postupcima: strateške procjene i ocjene o potrebi strateške procjene; procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš, te okolišne dozvole.

(5) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe, uporabljeni su neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.

Članak 5. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Primjena drugih propisa i ovoga Zakona u odnosu na posebne propise

(1) Na pitanja prava na pristup informacijama u postupcima prema ovom Zakonu koja nisu uređena ovim Zakonom i njegovim provedbenim propisima primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

(2) Na pitanja vezana za Agenciju Hrvatsku agenciju za zaštitu okoliša okoliš i prirodu koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe posebnog propisa kojim je uređeno se uređuje osnivanje Agencije i ustrojstvo Hrvatske agencije za zaštitu okoliša okoliš i prirodu i odredbe propisa o ustanovama.

(3) Na pitanja vezana za Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe posebnog propisa kojim je uređeno osnivanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

(4) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na pitanja odgovornosti onečišćivača za imovinske i druge štete nanesene fizičkim i pravnim osobama.

(5) Na pitanja odgovornosti za štetu u okolišu koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju obvezni odnosi.

(6) Na pitanja zaštite okoliša koja nisu uređena ovim Zakonom, a odnose se na pojedine sastavnice okoliša ili opterećenja primjenjuju se posebni propisi kojima se uređuje zaštita pojedine sastavnice okoliša, odnosno kojima se uređuje zaštita okoliša od pojedinog opterećenja.

(7) U slučaju da posebnim propisom iz stavka 6. ovoga članka nije uređena zaštita pojedine sastavnice okoliša, odnosno zaštita okoliša od opterećenja sukladno ovom Zakonu, na tu sastavnicu, odnosno opterećenje odgovarajuće se primjenjuje ovaj Zakon.

(8) U slučaju da za zaštitu pojedine sastavnice okoliša, odnosno zaštitu okoliša od opterećenja nije donesen poseban propis, odgovarajuće se primjenjuje ovaj Zakon.

Članak 34. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Održivi razvitak i zaštitu okoliša unutar svoga Ustavom utvrđenoga djelokruga osiguravaju:

– Hrvatski sabor,

– Vlada,

– ministarstva i druga nadležna tijela državne uprave,

– županije i Grad Zagreb,

– veliki gradovi, gradovi i općine,

– Agencija zaštite okoliša − Hrvatska agencija za okoliš i prirodu i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,

– pravne osobe s javnim ovlastima,

– osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša,

– pravne i fizičke osobe odgovorne za onečišćavanje okoliša sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima, te druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost,

– udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša, te

– građani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije.

Članak 38. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Agencija za zaštitu okoliša

(1) Poslove prikupljanja i objedinjavanja prikupljenih podataka i informacija o okolišu i prirodi, radi osiguravanja i praćenja provedbe politike zaštite okoliša i održivog razvitka, obavlja Agencija Hrvatska agencija za zaštitu okoliša okoliš i prirodu (u daljnjem tekstu: Agencija) osnovana posebnim propisom. Agencija).

(2) Djelatnost Agencije obuhvaća osobito:

– uspostavu, razvoj, vođenje i koordinaciju jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša u Državi,

– prikupljanje i objedinjavanje podataka i /ili informacija o okolišu,

– vođenje odgovarajućih baza podataka o okolišu te upis u registar sustava za ekološko upravljanje i neovisno ocjenjivanje EMAS, te ostale poslove u skladu s člankom 211. ovoga Zakona,

– praćenje i izvješćivanje o stanju okoliša,

– praćenje i izvješćivanje o utjecaju okoliša na zdravlje, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo,

– obavljanje stručno-savjetodavnih poslova pri određivanju sadržaja, metodologije i načina praćenja stanja okoliša i vođenja jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša,

– pripremu podataka za izradu dokumenata i izvješća u vezi sa zaštitom okoliša i održivim razvitkom,

– izradu stručnih podloga za izradu, odnosno suradnju na izradi, dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša te izvješća koja se daju u vezi s provedbom tih dokumenata,

– izradu Izvješća o stanju okoliša iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona,

– izradu Nacionalne liste pokazatelja,

– suradnju s tijelima državne uprave, upravnim odjelima županije, upravnim odjelima Grada Zagreba, upravnim odjelima velikog grada, grada i općine, pravnim osobama s javnim ovlastima i drugim osobama, međunarodnim tijelima, institucijama i udrugama na izradi i realizaciji projekata i programa zaštite okoliša,

– provođenje, odnosno sudjelovanje u provedbi međunarodnih ugovora i sporazuma iz područja zaštite okoliša kojih je Država stranka, u dijelu koji se odnosi na izvješćivanje prema preuzetima obvezama,

– sudjelovanje u projektima i programima iz područja zaštite okoliša koji se provode na temelju međunarodnih ugovora, po ovlasti Ministarstva,

– osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o okolišu, kojima raspolaže i koje nadzire.

(3) Agencija obavlja i stručne poslove zaštite prirode sukladno posebnom Zakonu kojim se uređuje zaštita prirode.

(4) Agencija je središnje informacijsko tijelo Države za koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje Europske komisije o provedbi pojedinih propisa zaštite okoliša te provodi koordinaciju izvješćivanja i izvješćivanje.

(5) Agencija surađuje s Europskom agencijom za okoliš i izvješćuje u skladu sa zahtjevima Europske okolišne informacijske i promatračke mreže (EIONET).

(6) Agencija obavlja i druge poslove u skladu s ovim Zakonom, Uredbom o osnivanju Agencije, Statutom Agencije i posebnim propisima, koji služe za ostvarivanje djelatnosti Agencije utvrđene stavcima 1., 2., 3. i 4. ovoga članka.

(7) Nacionalna lista pokazatelja iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se na temelju posebnih propisa i međunarodnih ugovora, vodeći računa o specifičnim zahtjevima za zaštitu okoliša. Nacionalna lista pokazatelja redovito se ažurira i objavljuje na internetskim stranicama Agencije.

Članak 40. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša

(1) Stručne poslove zaštite okoliša, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavlja pravna osoba ovlaštena za stručne poslove zaštite okoliša, (u daljnjem tekstu: ovlaštenik).

(2) Ovlaštenik pod uvjetima određenim ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 12. ovoga članka može obavljati poslove koji se odnose na sljedeće grupe poslova:

1. izradu studija o značajnom utjecaju strategije, plana ili programa na okoliš (u daljnjem tekstu: strateška studija) uključujući i dokumentaciju potrebnu za ocjenu o potrebi strateške procjene te dokumentaciju za određivanje sadržaja strateške studije,

2. izradu studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš,

3. izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti strategija, plana, programa ili zahvata za ekološku mrežu,

4. pripremu i izradu dokumentacije za postupak utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa s prijedlogom kompenzacijskih uvjeta,

5. izradu studija procjene rizika uvođenja i ponovnog uvođenja i uzgoja divljih vrsta,

6. izradu procjene rizika i osjetljivosti za sastavnice okoliša,

7. izradu operativnog programa praćenja stanja okoliša,

8. izradu dokumentacije vezano za postupak izdavanja okolišne dozvole uključujući izradu Temeljnog izvješća,

9. izradu programa zaštite okoliša,

10. izradu izviješća o stanju okoliša,

11. izradu izvješća o sigurnosti,

12. izradu elaborata o zaštiti okoliša koji se odnose na zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš,

13. izradu posebnih elaborata i izvješća za potrebe ocjene stanja sastavnica okoliša,

14. izradu sanacijskih elaborata, programa i sanacijskih izvješća,

15. izradu projekcija emisija, izvješća o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvješća o promjeni klime,

16. izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliš,

17. izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova,

18. izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova,

19. izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva,

20. izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborata, proračuna, i projekcija za potrebe sastavnica okoliša;

21. procjenu šteta nastalih u okolišu uključujući i prijeteće opasnosti,

22. određivanje vrsta otpada, opasnih svojstava otpada te uzorkovanje i ispitivanje fizikalnih i kemijskih svojstava otpada, 23. praćenje stanja okoliša,

24 23. obavljanje stručnih poslova za potrebe Registra onečišćavanja okoliša,

25 24. obavljanje stručnih poslova za potrebe sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja,

26 25. izradu podloga za ishođenje elaborata o usklađenosti proizvoda s mjerilima u postupku ishođenja znaka zaštite okoliša »Prijatelj okoliša«. okoliša« i znaka EU Ecolabel,

26. izradu elaborata o utvrđivanju mjerila za određenu skupinu proizvoda za dodjelu znaka zaštite okoliša Prijatelj okoliša,

(3) Pojedine poslove u okviru grupe poslova iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz stavka 12. ovoga članka ako ti poslovi nisu propisani posebnim propisima.

(4) Ovlaštenik za obavljanje poslova iz stavka 2. ovoga članka mora ispunjavati uvjete sukladno ovom Zakonu i pravilniku iz stavka 12. ovoga članka.

(5) Ovlaštenik može započeti obavljati neki od poslova iz stavka 2. ovoga članka nakon što ishodi suglasnost Ministarstva za obavljanje tih poslova.

(6) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ovlaštenik za stručne poslove verifikacije izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova te verifikacije izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva uključujući izvješća o emisijama stakleničkih plinova, te za verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva mora biti akreditiran sukladno posebnom propisu.

(7) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, uvjeti za obavljanje stručnih poslova vezanih uz sustav upravljanja okolišem i neovisno ocjenjivanje određuju se propisom iz članka 212. stavka 2. ovoga Zakona.

(7) Ovlaštenik koji je izradio ili sudjelovao u izradi studije o utjecaju zahvata na okoliš ne može obavljati poslove praćenja stanja okoliša koji su određeni rješenjem o prihvatljivosti toga zahvata za okoliš.

(8) O izdanim suglasnostima iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo vodi očevidnik.

(9) Ministarstvo redovito ažurira i objavljuje na internetskim stranicama popis izdanih suglasnosti iz stavka 5. ovoga članka.

(10) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za obavljanje manje složenih stručnih poslova zaštite okoliša, iz stavka 2. podstavaka 12., 24., 25. i 26. ovoga članka ovlaštenik može biti i fizička osoba.

(11) Uvjete koje mora ispunjavati ovlaštenik za obavljanje pojedinih poslova iz stavka 2. ovoga članka, poslovi koje može obavljati ovlaštenik fizička osoba, način izdavanja, rok na koji se izdaje, sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 9. ovoga članka, te druga pitanja s tim u vezi pobliže propisuje ministar pravilnikom.

(12) Nositelj zahvata, odnosno operater, ne može obavljati stručne poslove zaštite okoliša u svojstvu ovlaštenika, u istom postupku koji se vodi sukladno odredbama ovoga Zakona.

(14) Pravne osobe iz stavka 13. ovoga članka ne smiju biti povezana društva sukladno odredbama posebnog propisa.

Članak 51. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske

(1) Strategijom održivog razvitka Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) se dugoročno usmjerava gospodarski i socijalni razvitak te zaštita okoliša prema održivom razvitku Države. Strategijom se utvrđuju smjernice dugoročnog djelovanja definiranjem ciljeva i utvrđivanjem mjera za njihovo ostvarenje, uvažavajući postojeće stanje i preuzete međunarodne obveze.

(2) Strategija sadrži osobito:

– analizu postojećeg gospodarskog, socijalnog i okolišnog stanja,

– načela i mjerila za određivanje ciljeva i prioriteta održivog razvitka Države,

– osnovne ciljeve i mjere održivog razvitka gospodarstva, održivog socijalnog razvitka, te zaštite okoliša po pojedinim područjima,

– institucije koje će biti uključene u provedbu Strategije,

– način provedbe i odgovornost za provedbu Strategije,

– praćenje provedbe Strategije skupom pokazatelja.

(3) Strategiju izrađuje Ministarstvo u suradnji s drugim središnjim tijelima državne uprave. Izradu Strategije koordinira Ministarstvo.

(4) Strategiju, na prijedlog Vlade, donosi Hrvatski sabor.

(5) Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske se prije donošenja objavljuje na internetskim stranicama Ministarstva. Nakon donošenja Strategija se objavljuje u »Narodnim novinama«.

(6) Strategija se donosi svakih deset godina, a iznimno njezina izmjena i ranije dopuna po potrebi, na prijedlog Ministarstva.

(7) Razvojni dokumenti pojedinih područja i djelatnosti moraju biti usklađeni s načelima, osnovnim ciljevima, prioritetima i mjerama održivog razvitka po pojedinim područjima utvrđenim u Strategiji.

Članak 52. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske

(1) Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan) određuje prioritetne ciljeve zaštite okoliša u Državi. Plan mora biti usuglašen sa Strategijom.

(2) Plan sadrži osobito: mjere i aktivnosti u području zaštite okoliša u Državi, način provedbe mjera, redoslijed ostvarivanja mjera, rok izvršavanja, nositelje provedbe, projekte, procjenu sredstava za provedbu Plana te analizu troškova i koristi.

(3) Plan se donosi za razdoblje od osam godina. Izvršavanje Plana provjerava se za četverogodišnje razdoblje provedbe.

(4) Plan izrađuje Ministarstvo, a donosi ga Vlada.

(5) Plan se objavljuje u »Narodnim novinama«.

(6) Nadzor nad provedbom Plana provodi Ministarstvo.

(7) Plan, odnosno njegove izmjene i dopune se donosi donose na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša za to razdoblje, a prema potrebi i ranije, kada to predloži Ministarstvo.

(8) Pri izradi Plana iz stavka 1. ovoga članka moraju se uzeti u obzir i planovi upravljanja po pojedinim sastavnicama okoliša.

Članak 53. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Program zaštite okoliša

(1) Programom zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: Program) se u skladu s područnim (regionalnim), odnosno lokalnim posebnostima i obilježjima područja za koje se Program donosi, pobliže razrađuju mjere iz Plana koje se odnose na to područje.

(2) Program sadrži osobito:

– uvjete i mjere zaštite okoliša, prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnicama okoliša i pojedinim prostornim cjelinama područja za koji se Program donosi,

– subjekte koji su dužni provoditi mjere utvrđene Programom i ovlaštenja u svezi s provedbom utvrđenih mjera zaštite okoliša,

– praćenje stanja okoliša i ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno praćenje stanja okoliša u području za koji se Program donosi,

– način provedbe interventnih mjera u iznenadnim slučajevima onečišćivanja okoliša u području za koji se Program donosi,

– rokove za poduzimanje pojedinih utvrđenih mjera,

– izvore financiranja za provedbu utvrđenih mjera i procjenu potrebnih sredstava.

(3) Program donose predstavnička tijela županije, Grada Zagreba i velikih gradova, uz prethodnu suglasnost Ministarstva koju ono daje temeljem prethodno pribavljenih mišljenja ministarstava i drugih državnih tijela o pojedinim pitanjima koja podliježu njihovoj nadležnosti.

(4) Program se donosi u roku od šest mjeseci nakon donošenja Plana.

(5) Program se donosi za razdoblje od četiri godine.

(6) Prilikom izrade i donošenja Programa županija i veliki gradovi na njezinom području dužni su odgovarajuće međusobno surađivati.

(7) Programi županije, Grada Zagreba i velikog grada moraju biti usuglašeni s Planom.

(8) Usuglašenost Programa iz stavka 7. ovoga članka utvrđuje Ministarstvo prilikom izdavanja prethodne suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka.

(9) Program se objavljuje u službenom glasilu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

(10) Županija, Grad Zagreb i veliki grad dužni su Program dostaviti Agenciji u roku od mjesec dana od dana njegova donošenja.

(11) Program, odnosno njegove izmjene i dopune se donosi donose na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša u županiji, odnosno Gradu Zagrebu te velikom gradu, a prema potrebi može se donijeti i ranije.

Članak 56. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

(1) Strategijom upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem dugoročno se određuju i usmjeravaju ciljevi upravljanja morskim okolišem i morskim obalnim područjem na načelima održivog razvitka i integralnog upravljanja morskim obalnim područjem, primjenjujući ekosustavni pristup u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim, socijalnim i kulturnim razvitkom na području Države.

(2) Strategiju upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem izrađuje Ministarstvo u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za poslove: prostornoga uređenja, pomorstva, turizma, prometa, infrastrukture, regionalnog razvoja, gospodarstva, poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, vodnoga gospodarstva, prirode, znanosti, zdravstva, vanjskih i europskih poslova, obrane, kulture i upravljanja državnom imovinom. Izradu Strategije zaštite morskog okoliša upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem koordinira Ministarstvo.

(3) Strategiju upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, na prijedlog Vlade, donosi Hrvatski sabor.

(4) Akcijske programe Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, te njihove izmjene i dopune, na prijedlog Ministarstva, donosi Vlada.

(5) Ciljeve zaštite morskog okoliša, područje primjene i određivanje pripadnosti, plan djelovanja u pripremi dokumenata (Početne procjene za morski okoliš i obalno područje (Početna procjena ukupnog stanja okoliša morskih voda, Skupa Skup značajki dobrog stanja okoliša za morske vode, Skupa ciljeva u zaštiti morskog okoliša i pokazatelje, Sustava praćenja i promatranja stanja morskog okoliša) i program mjera (Program mjera za postizanje i/ili održavanje dobroga stanja okoliša),, Skup ciljeva, Sustav praćenja i promatranja morskog okoliša i obalnog područja) i Program zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, potrebu djelovanja, način suradnje, tijela nadležna za provedbu, način provedbe i iznimke, način izvještavanja, informiranja i sudjelovanja javnosti te druga pitanja s tim u vezi pobliže uređuje Vlada uredbom.

Članak 57. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

(1) Planom intervencija utvrđuju se postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i na iznenadne prirodne događaje u moru radi zaštite morskog okoliša i obalnog područja.

(2) Plan intervencija sadrži osobito:

– vrste rizika i prijetnji od onečišćenja mora,

– područje djelovanja po Planu intervencija,

– subjekte koji su dužni provoditi mjere, ovlaštenja u svezi s provedbom mjera zaštite morskog okoliša te odgovornost i ovlaštenja za postupanje i način rukovođenja, koordiniranja i zapovijedanja,

– postupke i mjere za predviđanje, sprječavanje i ograničavanje onečišćenja mora i morskoga podzemlja,

– postupke i mjere za smanjenje šteta u morskom okolišu te otklanjanja posljedica šteta u okolišu kod iznenadnog onečišćenja mora većih razmjera,

– plan ljudskih resursa i materijalno – tehničkih sredstava koje je moguće angažirati za dopunu redovitih snaga,

– način provedbe pripravnosti i način aktiviranja operativnih snaga,

– način djelovanja operativnih snaga i drugih sudionika,

– način održavanja reda i sigurnosti pri intervencijama u zaštiti morskog okoliša,

– način osiguravanja financijskih sredstava za provedbu plana,

– način praćenja stanja morskog okoliša i ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno praćenje stanja okoliša,

– način provedbe interventnih mjera u iznenadnim slučajevima onečišćavanja morskog okoliša,

– rokove za poduzimanje pojedinih mjera,

– izvore financiranja za provedbu pojedinih mjera i procjenu potrebnih sredstava,

− način korištenja kemijskih sredstava (disperzanata) kod iznenadnih onečišćenja mora.

(3) Plan intervencija te njegove izmjene i dopune izrađuje Ministarstvo u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za poslove: pomorstva, gospodarstva, unutarnjih poslova, vodnoga gospodarstva, vanjskih poslova, financija, obrane, ribarstva te zaštite i spašavanja.

(4) Plan intervencija sukladno ovom Zakonu i posebnom propisu donosi Vlada.

(5) Plan intervencija se objavljuje u »Narodnim novinama«.

(6) Plan intervencija daje se na raspolaganje Europskoj komisiji, drugim državama članicama, odnosno susjednim trećim zemljama koje bi mogle biti pogođene i javnosti.

(7) Republika Hrvatska sukladno ovom Zakonu i Subregionalnom planu intervencija za sprječavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, br. 7/08.), kojim je uspostavljen mehanizam međusobne suradnje s državama članicama, odnosno trećim zemljama, redovito ispituje svoju pripravnost za učinkovito djelovanje u suradnji s državama članicama koje bi mogle biti pogođene, relevantnim agencijama Europske unije te na osnovi uzajamnosti s trećim zemljama koje bi mogle biti pogođene.

(8) Način uspostave sustava za davanje prethodnog odobrenja za korištenje kemijskih sredstava (disperzanata) kod iznenadnih onečišćenja mora te druga pitanja s tim u svezi pobliže određuje Vlada uredbom.

Članak 61. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

(1) Standardi kakvoće okoliša koji sadrže granične vrijednosti pokazatelja za pojedine sastavnice okoliša i za osobito vrijedne, osjetljive ili ugrožene područne cjeline određuju se zakonom, a ako nisu određeni zakonom propisuje ih uredbom Vlada, odnosno ministar nadležan za pojedinu sastavnicu okoliša pravilnikom. Standardi kakvoće okoliša za pojedinu lokaciju, mogu se odrediti u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš, odnosno u postupku izdavanja okolišne dozvole za postojeće postrojenje.

(2) Propisom iz stavka 1. ovoga članka mogu se propisati postupak i rokovi za postizanje standarda zaštite okoliša i moguća odstupanja standarda kakvoće okoliša.

(3) Za određene proizvode, postrojenja, pogone ili uređaje, opremu i proizvodne postupke koji mogu prouzročiti rizik ili opasnost za okoliš, posebnim propisima određuju se tehnički standardi zaštite okoliša.

(4) Tehničkim standardima iz stavka 3. ovoga članka određuju se granične vrijednosti emisija u vezi s proizvodnim postupkom i korištenjem postrojenja, pogona, uređaja, opreme, te granične vrijednosti pokazatelja sastavnica proizvoda.

(5) Tehničkim standardima iz stavka 3. ovoga članka propisuju se: način izrade, proizvodnje, označavanja, postupanja i korištenja proizvoda; način korištenja pogona, uređaja, opreme i proizvodnih postupaka, način utvrđivanja i praćenja kakvoće proizvoda, pogona, uređaja, opreme i proizvodnih postupaka, postupak homologacije, način obračuna troškova utvrđivanja i praćenja kakvoće proizvoda, pogona, uređaja, opreme i proizvodnih postupaka te postupanje s proizvodima, postrojenjima, pogonima, uređajima i opremom nakon prestanka korištenja.

(6) Tehničke standarde iz stavka 3. ovoga članka propisuje uredbom Vlada, odnosno ministar nadležan za pojedinu sastavnicu okoliša pravilnikom.

(7) Propisima iz stavaka 1. i 6. ovoga članka određuju se postupak i rokovi za postizanje standarda kakvoće okoliša i tehničkih standarda zaštite okoliša te postupak i rokovi za njihovu primjenu na postojeće proizvode, postrojenja, pogone, uređaje i opremu.

(8) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, tehničke standarde emisije onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne necestovne pokretne strojeve, zahtjevi zahtjeve o homologaciji koje moraju zadovoljavati, metode i postupci postupke ispitivanja, način priznavanja dokumenata o homologaciji izdanih u drugim državama, sadržaj potvrde (certifikata) o sukladnosti, naknade za provođenje postupka homologacije, način obračuna troškova praćenja propisanih tehničkih standarda kao i, uvjete koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje postupka homologacije i, praćenja kakvoće proizvoda stavljenih na tržište, i praćenja emisija u zrak propisuje pravilnikom čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za mjeriteljstvo u suradnji s ministrom.

Članak 63. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

Obveza provedbe strateške procjene

(1) Strateška procjena obvezno se provodi za:

– strategije, planove i programe, uključujući njihove značajne izmjene i dopune koji se donose na državnoj, područnoj (regionalnoj) te na lokalnoj razini za velike gradove, iz područja: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, elektroničkih komunikacija, turizma, prostornog planiranja, regionalnog razvoja, gospodarenja otpadom i vodnoga vodnog gospodarstva kada daju okvir za zahvate koji podliježu ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš, odnosno procjeni utjecaja na okoliš;

– strategije, planove i programe, uključujući njihove značajne izmjene i dopune čija se provedba financira iz sredstava Europske unije, (2) Za;

– za prostorni plan županije, prostorni plan Grada Zagreba i velikoga grada, uključujući njihove značajne izmjene i dopune;

– za prostorne planove nacionalnih parkova, parkova prirode i planova posebnih obilježja uključujući njihove značajne izmjene i dopune.

– strategije, planove i programe koji imaju za koje se prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode utvrdi da mogu imati značajan negativan utjecaj na ekološku mrežu obvezno se provodi strateška procjena.

(2) Za strategije, planove i programe za koje se obvezno provodi strateška procjena obvezna je i provedba odgovarajuće ocjene prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode.

(4) Za strategije, planove i programe koji se donose na lokalnoj razini može se provest strateška procjena utjecaja na okoliš.

(5) Ukoliko (3) Ako se strategija i/ili plan i/ili program donose u objedinjenom postupku provest će se jedinstveni postupak strateške procjene.

Članak 64. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

Postupak ocjene o potrebi strateške procjene

(1) Za strategije, planove i programe kojima se određuje uporaba malih površina na lokalnoj razini te za manje izmjene i/ili i dopune strategija, planova i programa iz članka 63. ovoga Zakona te za strategije, planove i programe jedinica lokalne samouprave, uključujući njihove izmjene i dopune, osim velikih gradova, obvezno se provodi postupak u kojem se odlučuje o potrebi provedbe strateške procjene (u daljnjem tekstu: postupak ocjene). Postupak ocjene provodi se na način uređen ovim Zakonom i uredbom iz stavka 6. ovoga članka.

(2) Postupak ocjene provodi se za sve strategije, planove i programe koji daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš.

(3) U postupku ocjene donosi se odluka koja se temelji na pojedinačnim ispitivanjima i/ili kriterijima utvrđenim uredbom iz stavka 6. ovoga članka uključujući mišljenja drugih nadležnih tijela.

(4) Kada se u postupku ocjene donese odluka o obvezi provedbe strateške procjene, strateška procjena se provodi primjenom odredbi ovoga Zakona o strateškoj procjeni strategije, plana i programa.

(5) Potreba provedbe ocjene o potrebi procjene utjecaja strategije, plana i programa na ekološku mrežu utvrđuju se prema posebnom propisu.

(6) Zahtjev i kriterije za provedbu ocjene o potrebi strateške procjene i strateške procjene; određivanje okvira za zahvate u strategijama, planovima i programima koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš; način pojedinačnih ispitivanja, kriterije za utvrđivanje vjerojatno značajnog utjecaja izmjena i/ili dopuna strategija, planova ili programa na okoliš u postupku ocjene i način provedbe postupka ocjene; način provedbe postupka strateške procjene, obvezni sadržaj i način izrade strateške studije te postupak u svezi s tim, obvezni sadržaj mišljenja i drugih akata u tom postupku, rokovi u tom postupku; obvezni sadržaj izvješća o načinu na koji su u strategiju, plan ili program integrirani uvjeti zaštite okoliša utvrđeni strateškom procjenom, način praćenja stanja okoliša glede značajnih utjecaja strategije, plana i programa prilikom njihove provedbe, način provjere provedbe mjera zaštite okoliša koje su postale sadržajem strategije, plana ili programa, postupak imenovanja i opoziva povjerenstva za stratešku procjenu, obvezni sastav, način rada, obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje povjerenstvo za stratešku procjenu, te druga pitanja s tim u vezi, pobliže uređuje Vlada uredbom.

Članak 67. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Način provedbe strateške procjene

(1) Strateška procjena se provodi tijekom izrade nacrta prijedloga strategije, plana ili programa prije utvrđivanja konačnog prijedloga i upućivanja u postupak donošenja, na način propisan ovim Zakonom i uredbom iz članka 64. stavka 6. ovoga Zakona.

(2) U postupku strateške procjene osigurava se informiranje i sudjelovanje javnosti na način propisan ovim Zakonom i uredbom iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, postupak provedbe strateške procjene i informiranja te sudjelovanja javnosti u tom postupku, koji se provodi tijekom izrade dokumenata prostornog uređenja uključujući prostorne planove na državnoj, područnoj (regionalnoj) i lokalnoj razini provodi se u ranoj fazi izrade toga plana sukladno posebnom zakonu, u dijelu u kojem nije u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Članak 76. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Definicija i svrha procjene utjecaja zahvata na okoliš

(1) Procjena utjecaja zahvata na okoliš je procjena mogućih značajnih utjecaja zahvata na okoliš zahvata temeljem njihove prirode, veličine ili lokacije, određenih ovim Zakonom i uredbom iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Procjenom utjecaja zahvata na okoliš prepoznaje se, opisuje i ocjenjuje, na prikladan način, utjecaj svakog pojedinačnog zahvata iz stavka 1. ovoga članka na okoliš, tako da se utvrđuje mogući izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, more, zrak, šumu, klimu, ljude, biljni i životinjski svijet, prirodne vrijednosti, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu baštinu, uzimajući u obzir njihove međuodnose.

(3) Procjena utjecaja zahvata na okoliš mora osigurati ostvarenje načela predostrožnosti u ranoj fazi planiranja zahvata kako bi se utjecaji zahvata sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća očuvanost kakvoće okoliša, što se postiže usklađivanjem i prilagođavanjem namjeravanog zahvata s prihvatnim mogućnostima okoliša na određenom području.

(4) Procjena utjecaja zahvata na okoliš provodi se u okviru pripreme namjeravanog zahvata, prije izdavanja lokacijske dozvole za provedbu zahvata ili drugog odobrenja za zahvat za koji izdavanje lokacijske dozvole nije obvezno.

Članak 79. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

Izuzeća

(1) Kada zahvat u okoliš, za koji je uredbom iz članka 78. stavka 3. ovoga Zakona utvrđena obveza procjene utjecaja na okoliš, služi za potrebe obrane, na zahtjev nositelja zahvata, može se razmotriti i provesti odgovarajući oblik procjene utjecaja zahvata na okoliš ili ovisno o zahtjevu, provesti ocjena o potrebi procjene.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka zahtjev se podnosi Ministarstvu. Ministarstvo provodi procjenu utjecaja zahvata na okoliš, odnosno ocjenu o potrebi procjene na odgovarajući način, te predlaže Vladi donošenje odluke s tim u svezi.

(3) Odluka Vlade o potrebi procjene u smislu stavka 2. ovoga članka obvezno sadrži:

– način provedbe odgovarajućeg oblika procjene ako je utvrđeno da se procjena treba provesti (obvezni sadržaj zahtjeva nositelja zahvata, minimalni sadržaj stručne podloge na temelju koje se provodi procjena te druga pitanja s tim u vezi),

– način informiranja javnosti i sudjelovanja zainteresirane javnosti u postupku iz podstavka 1. ovoga stavka,

– način obavještavanja druge države ukoliko se radi o zahvatu u okoliš s prekograničnim utjecajem i u slučaju kada je ocijenjeno da se procjena neće provoditi,

– način obavještavanja javnosti o donošenju rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš i obvezni sadržaj izvješća o provedenom postupku, uključujući i obavještavanje zainteresirane javnosti o razlozima neprihvaćanja primjedbi i prijedloga koji su dostavljeni u tom postupku,

– druge uvjete u vezi s postupkom iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Procjenu utjecaja na okoliš zahvata iz stavka 1. ovoga članka provodi Ministarstvo. Na ovaj postupak odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, u onom dijelu koji nije određen odlukom iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Za zahvat u okoliš, za koji je propisom donesenim na temelju ovoga Zakona propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, ta procjena ne mora se provoditi u slučaju iznimne važnosti zahvata kod žurnog sprječavanja nastanka ili otklanjanja posljedica nastale štete uzrokovane djelovanjem više sile, ili zbog drugih opasnosti za ljude, materijalna dobra i okoliš. Odluku da se procjena utjecaja na okoliš ne provede donosi Vlada, odnosno predsjednik Vlade.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka.

(7) O slučaju iz stavka 1. ovoga članka kada se u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš donese odluka da nije potrebno provesti procjenu i u slučaju iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo je obvezno, prije davanja odobrenja za provedbu zahvata, o tome obavijestiti nadležno tijelo Europske unije.

Članak 89.a dodančlankom 18. ovoga akta

Mjere i/ili program praćenja stanja okoliša utvrđeni rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš obvezni su sadržaj dozvola za provedbu zahvata koje se izdaju prema posebnom zakonu.

Članak 92. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

Važenje rješenja i postupci nakon ishođenja rješenja

(1) Rješenje iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona ukida se prestaje važiti ako se u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja ne podnese zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno drugog akta sukladno posebnom zakonu.

(2) Rješenje iz članka 90. ovoga Zakona kojim se utvrđuje obveza provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš ukida se prestaje važiti ako se u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja ne podnese zahtjev za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš.

(3) Rješenje iz članka 90. ovoga Zakona kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš ukida se prestaje važiti ako se u roku od dvije godine od dana izvršnosti rješenja ne podnese zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, odnosno drugog akta sukladno posebnom zakonu.

(4) Važenje rješenja iz članka 89. stavka 1. i članka 90. ovoga Zakona može se, na zahtjev nositelja zahvata, jednom produžiti na još dvije godine uz uvjet da se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s ovim Zakonom i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdano to rješenje. O zahtjevu za produženje važenja rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš odlučuje se rješenjem.

Članak 95. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

Cilj i svrha izdavanja okolišne dozvole

(1) Okolišna dozvola izdaje se s ciljem cjelovite zaštite okoliša putem integriranog sprječavanja i kontrole onečišćenja, osiguravajući visoku razinu zaštite okoliša i uvjete za sprječavanje značajnog onečišćenja okoliša zbog industrijskih aktivnosti.

(2) Prije puštanja u rad postrojenja, uključujući probni rad, za rad postojećih postrojenja, te prije značajne promjene u radu postrojenja namijenjenog obavljanju djelatnosti kojom se mogu prouzročiti industrijske emisije, uključujući postrojenja uređaje za izgaranje loženje, postrojenja za spaljivanje otpada, te postrojenja za suspaljivanje otpada, operater je dužan ishoditi okolišnu dozvolu u skladu s ovim Zakonom i uredbom iz stavka 5. ovoga članka.

(3) Značajna promjena je svaka promjena u prirodi, ili funkcioniranju ili opsegu postrojenja koja dostiže granične vrijednosti utvrđene uredbom iz stavka 5. ovoga članka.

(4) Djelatnosti kojima se mogu prouzročiti industrijske emisije utvrđuju se uredbom iz stavka 5. ovoga članka.

(5) Zahtjev i kriterije za izdavanje okolišne dozvole, način dostavljanja podataka o praćenju emisija u sastavnice okoliša, uvjete kada se za postrojenje moraju utvrditi nove ili izmijeniti i dopuniti tehnike zaštite okoliša navedene u dozvoli, izuzeća od primjene referentnih dokumenata za NRT, način utvrđivanja graničnih vrijednosti emisija, način primjene jednakovrijednih parametara i ostalih tehničkih mjera te izuzeća od primjene istih, određivanje praćenja procesa i industrijskih emisija prema zahtjevima NRT-a, način primjene općih obvezujućih pravila za djelatnosti za koje se ishodi okolišna dozvola, obrasce koji su dio zahtjeva za okolišnu dozvolu, sadržaj Temeljnog izvješća, popis onečišćujućih tvari, kriterije na temelju kojih se utvrđuju NRT, način određivanja NRT-a, te rokove za primjenu NRT-a, i druga pitanja s tim u svezi pobliže uređuje Vlada uredbom.

Članak 97. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

Nadležnost za rješavanje o zahtjevu za ishođenje okolišne dozvole za postrojenje

(1) O zahtjevu za ishođenje okolišne dozvole za postrojenje rješava Ministarstvo.

(2) Okolišna dozvola se izdaje nakon izdavanja rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš.

(3) Okolišnom dozvolom utvrđuju se mjere zaštite tla, zraka, voda, mora, te ako to lokacija postrojenja uvjetuje, ostalih sastavnica okoliša, u okviru propisanih najboljih raspoloživih tehnika. Sve navedene mjere moraju proizlaziti iz karakteristika tehnoloških procesa opisanih u zahtjevu za izdavanje okolišne dozvole.

(4) Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš predstavlja okvir za donošenje okolišne dozvole.

(5) U postupku ishođenja okolišne dozvole, razmatraju se primjedbe, prijedlozi i mišljenja javnosti i zainteresirane javnosti i rezultati prekograničnih konzultacija ako su bile obvezne sukladno ovom Zakonu.

(6) Za postrojenje se može izdati rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, nakon što Ministarstvo izda za to postrojenje okolišnu dozvolu.

(7) Provjeru rada postrojenja provodi inspekcija zaštite okoliša koordiniranim inspekcijskim nadzorom.

(8) Nadležna tijela i/ili osobe koje sudjeluju u postupku ishođenja okolišne dozvole mogu zahtijevati utvrđivanje zahtijevane kakvoće okoliša i prihvatljivosti za sastavnicu okoliša za koju su nadležna ako postupak procjene utjecaja na okoliš nije obvezan prema Zakonu.

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka zahtijevana kakvoća okoliša i prihvatljivost za okoliš utvrđuje se provođenjem odgovarajuće procjene u okviru postupka ishođenja okolišne dozvole sukladno odredbama Zakona i uredbe iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.

Članak 112. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

(1) Zaključci o NRT-u predstavljaju temeljni dokument za utvrđivanje uvjeta okolišne dozvole.

(2) Granične vrijednosti industrijskih emisija, jednakovrijedni parametri i tehničke mjere temelje se na NRT-u, bez nametanja operateru uporabe bilo koje pojedine tehnike ili posebne tehnologije.

(3) Ako se utvrđivanje uvjeta okolišne dozvole provodi s NRT-om koje nisu opisane propisane niti u jednom od postojećih zaključaka o NRT-u ili se ti zaključci ne odnose na sve potencijalne učinke koje djelatnost ili proces imaju na okoliš, utvrđivanje NRT-a provodi se sukladno: – kriterijima propisanim ovim Zakonom i uredbom iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona uz obvezno saslušanje operatera.

– kriterijima iz posebnog propisa,

(4) Ako su NRT-e određene sukladno stavku 3. podstavku 1. ovoga članka, a ne sadrže razine industrijskih emisija koje su povezane s NRT-om, primjenjuju se tehnike koje osiguravaju razinu zaštite koju bi osiguravale tehnike opisane u zaključcima o NRT-u.

(5) Ministarstvo, iznimno može odrediti više granične vrijednosti industrijskih emisija u slučaju kada postizanje razina industrijskih emisija koje su povezane s NRT–om iz zaključaka o NRT-u uzrokuje nerazmjerno visoke troškove u usporedbi s koristima za okoliš, zbog:

– geografskog položaja ili uvjeta okoliša na predmetnoj lokaciji, te

– tehničkih karakteristika postrojenja.

(6) U okolišnoj dozvoli moraju se obrazložiti razlozi za primjenu stavka 5. ovoga članka, koji uključuju rezultate odgovarajuće procjene, koja se provodi radi utvrđivanja prihvatljivosti za okoliš odstupanja razine emisije.

(7) Granične vrijednosti industrijskih emisija koje su utvrđene u skladu sa stavkom 5. podstavkom 1. ovoga članka ne smiju prelaziti granične vrijednosti utvrđene posebnim propisima, uključujući propisane iznimke.

Članak 114. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

(1) Ministarstvo svakih pet godina, po službenoj dužnosti, razmatra, te ukoliko je potrebno, posebnim rješenjem mijenja i/ili dopunjava, okolišnu dozvolu, a osobito kada:

– je onečišćenje koje uzrokuje postrojenje takvog značaja da je potrebno razmotriti granične vrijednosti industrijskih emisija utvrđene izdanom okolišnom dozvolom i u svrhu učinkovite zaštite okoliša utvrditi nove granične vrijednosti emisija,

– bitne promjene u NRT-u omogućuju značajno smanjenje emisija, bez nametanja većih troškova,

– sigurnosni uvjeti rada u postrojenju nalažu uporabu drugih raspoloživih i dostupnih tehnika,

– to nalaže usklađivanje sa zakonom, odnosno s europskim i/ili međunarodnim propisima,

– je potrebno usklađenje s novonastalim standardom kakvoće okoliša.

(2) Na zahtjev Ministarstva, operater je dužan dostaviti sve podatke potrebne za ponovno razmatranje uvjeta okolišne dozvole u smislu stavka 1. ovoga članka, uključujući rezultate praćenja industrijskih emisija i ostale podatke koji omogućuju usporedbu rada postrojenja s NRT-om opisanim u primjenjivim zaključcima o NRT-u i s razinama industrijskih emisija koje su povezane s NRT-om.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo mora koristiti podatke nastale praćenjem i/ili utvrđene inspekcijskim nadzorom.

(4) Ministarstvo, po službenoj dužnosti razmatra, te ukoliko je potrebno, posebnim rješenjem mijenja i/ili dopunjuje okolišnu dozvolu u slučaju kada postrojenje nije obuhvaćeno nijednim od zaključaka o NRT-u, ukoliko razvoj NRT-a omogućava značajno smanjenje industrijskih emisija, odnosno u slučaju iz članka 107. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Na postupak izmjene i dopune okolišne dozvole iz stavka 4. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na podnošenje zahtjeva i postupak izdavanja okolišne dozvole.

(6) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i na rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša koja su izdana prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 110/07.).

Članak 115. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

(1) U roku od četiri godine od dana objavljivanja odluke o zaključcima o NRT-u na službenim stranicama Europske unije, a koji se odnosi na glavnu djelatnost postrojenja, Ministarstvo po službenoj dužnosti razmatra, i po potrebi posebnim rješenjem mijenja i/ili dopunjava okolišnu dozvolu kojom usklađuje uvjete za rad postrojenja, postrojenja uređaja za izgaranje loženje, odnosno postrojenja za spaljivanje i suspaljivanje otpada s tom odlukom.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo primjenjuje nove, odnosno izmijenjene zaključke o NRT-u koji se odnose na postrojenje, objavljene od izvršnosti dozvole, posljednjih izmjena i/ili dopuna, odnosno razmatranja.

(3) Na postupak izmjene i dopune okolišne dozvole iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na podnošenje zahtjeva i postupak izdavanja okolišne dozvole.

Članak 117. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

Postupanje operatera u slučaju nesukladnosti rada postrojenja s okolišnom dozvolom

(1) U slučaju nesukladnosti rada postrojenja s uvjetima okolišne dozvole operater mora:

– bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo, odnosno tijelo nadležno za pojedinu sastavnicu okoliša,

– bez odgađanja poduzeti mjere potrebne kako bi postrojenje svoj rad uskladilo s okolišnom dozvolom u najkraćem mogućem roku,

– poduzeti sve odgovarajuće dopunske mjere koje Ministarstvo smatra potrebnima kako bi se uskladio rad postrojenja s okolišnom dozvolom.

(2) Ako povreda uvjeta dozvole predstavlja neposrednu opasnost za zdravlje ljudi ili ako prijeti uzrokovanjem neposrednog značajnog štetnog učinka na okoliš postrojenje, postrojenje za izgaranje, postrojenje za spaljivanje otpada, postrojenje za suspaljivanje otpada ili njihovog odgovarajućeg dijela mora prestati s radom do ponovnog postizanja sukladnosti rada prema uvjetima okolišne dozvole.

(3) Uvjeti dozvole, kod čije povrede je potrebno prekinuti rad postrojenja do postizanja ponovne sukladnosti s njima, mogu se utvrditi okolišnom dozvolom.

Članak 118. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

Ukidanje okolišne dozvole

(1) Ministarstvo će na prijedlog inspektora zaštite okoliša, odnosno inspektora nadležnog za pojedine sastavnice i opterećenja okoliša prema posebnom zakonu, rješenjem ukinuti okolišnu dozvolu kada utvrdi da:

– je operater izveo značajnu promjenu u postrojenju, a da prethodno o tome nije obavijestio Ministarstvo, odnosno tijelo nadležno za pojedinu sastavnicu okoliša,

– operater, po nalogu inspektora zaštite okoliša ili drugog inspektora nadležnog za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja okoliša, u propisanom roku nije poduzeo odgovarajuće mjere,

– – operater nije postupio po nalogu inspektora zaštite okoliša ili drugog inspektora nadležnog za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja okoliša operater postupa protivno odredbi članka 114. stavka 2. i članka 115. stavka 2. ovoga Zakona,

– je operater trajno prestao obavljati djelatnost za koju je okolišna dozvola izdana.

(2) O nalazu i nalogu iz stavka 1. ovoga članka inspektor koji je nadležan prema posebnom zakonu za pojedinu sastavnicu zaštite okoliša, odnosno opterećenje obvezan dužan je bez odgađanja izvijestiti Ministarstvo.

(3) O ukidanju okolišne dozvole iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo donosi rješenje.

(3) Protiv rješenja iz stavka 3 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 120. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

(1) Odredbe ovoga Zakona o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari odnose se na područja postrojenja u kojima ili putem kojih se, obavljanjem djelatnosti operatera, opasne tvari: proizvode; prerađuju; skladište; nastaju kao nusprodukt nusproizvod u proizvodnji proizvoda; koriste kao sirovine u proizvodnji, odnosno tehnološkom procesu; transportiraju unutar područja postrojenja i/ili odlažu u svrhu proizvodnog procesa; odnosno mogu nastati prilikom velike nesreće (u daljnjem tekstu: prisutne su).

(2) Popis vrsta opasnih tvari u smislu stavka 1. ovoga članka, način utvrđivanja količina, dopuštene granične količine i kriterije prema kojima se te tvari klasificiraju kao opasne; način podnošenja i obvezni sadržaj obavijesti o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju; obvezni sadržaj Izjave o postupanju u vezi sa sprječavanjem Politike sprječavanja velikih nesreća; obvezni sadržaj Izvješća o sigurnosti, način podnošenja zahtjeva uvjeti za davanje izdavanje suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća, uvjeti za izdavanje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti; obvezni sadržaj i način davanja suglasnosti na Izvješće o sigurnosti i Politiku sprječavanja velikih nesreća; način podnošenja zahtjeva uvjeti za produženje izdane suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća i Izvješće o sigurnosti i rokove s tim u vezi; tajnost podataka; način i uvjete za nadzor nad provedbom aktivnosti i mjera sukladno izdanoj suglasnosti na Izvješće o sigurnosti i Politiku sprječavanja velikih nesreća; posebne obveze operatera: u poduzimanju mjera za sprječavanje velikih nesreća, u slučaju značajne promjene u postrojenju području postrojenja operatera, u slučaju velike nesreće, postupak i obveze u slučaju velike nesreće s prekograničnim učincima, druge uvjete i mjere za sprječavanje velikih nesreća u skladu s međunarodno priznatim standardima i propisima; te sadržaj i način vođenja očevidnika o operaterima i njihovim postrojenjima područjima postrojenja koja mogu uzrokovati nesreće s domino efektom, domino-efektom te druga pitanja s tim u vezi pobliže propisuje Vlada uredbom.

Članak 121. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

Obveze operatera u vezi sprječavanja velikih nesreća

(1) Operater u čijem su postrojenju prisutne opasne tvari obvezan je poduzeti preventivne mjere nužne za smanjenje rizika nastanka i sprječavanje nastanka velikih nesreća te mjere za ograničavanje utjecaja velikih nesreća na ljude, materijalna dobra i okoliš.

(2) Operater iz stavka 1. ovoga članka obvezan je, u bilo koje vrijeme, pružiti Ministarstvu dokaze da je poduzeo sve potrebne mjere u skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona.

(3) U svrhu izvršavanja obveza iz stavaka 1. i 2. ovoga članka operater je dužan sukladno odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona u postrojenju području postrojenja utvrditi moguću prisutnost, odnosno prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i količinama, i o tome na propisani način obavijestiti Ministarstvo:

1. za novo postrojenje, odnosno rekonstrukciju prije ishođenja građevinske dozvole, odnosno drugog akta kojim se odobrava građenje ili prije promjene koja uzrokuje promjenu popisa opasnih tvari,

2. za postojeća postrojenja: – u slučaju prije planirane promjene, sukladno odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona u slučaju:

– značajne promjene u proizvodnji i radu,

– u slučaju značajnijeg povećanja ili smanjenja količine ili značajnijih promjena prirode ili fizikalnog oblika prisutne opasne tvari u odnosu na podatke navedene u obavijesti koju je operater dostavio ranije,

– u slučaju bilo kakve promjene postupaka u kojima se opasna tvar koristi s obzirom na promjenu naravi ili količine opasnih tvari, koje izmjene bi mogle znatno utjecati na opasnost od velikih nesreća,

– u slučaju rekonstrukcije područja postrojenja ili postrojenja koja bi mogla uzrokovati značajne posljedice u smislu opasnosti od velike nesreće,

– promjene u dostavljenim informacijama kao što su promjena tvrtke operatera, adrese sjedišta operatera, adrese područja postrojenja ili odgovorne osobe,

– trajnog prestanka rada postrojenja ili područja postrojenja, odnosno stavljanja izvan pogona.

(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka operater je dužan sastaviti Izjavu dokument u kojoj pisanom obliku kojim će utvrditi svoje postupanje u vezi sa sprječavanjem svoju Politiku sprječavanja velikih nesreća te osigurati primjerenu provedbu toga postupanja te politike. Izjava o postupanju u vezi sa sprječavanjem Politika sprječavanja velikih nesreća koju donese donosi operater mora biti sastavljena tako da jamči visok stupanj zaštite čovjeka i okoliša odgovarajućim sredstvima, strukturama i sustavima upravljanja. Politika sprječavanja velikih nesreća mora biti razmjerna opasnostima od velikih nesreća i sadržavati sveukupne ciljeve i načela djelovanja operatera, ulogu i odgovornost uprave te predanost stalnom unaprjeđivanju kontrole opasnosti od velikih nesreća te osiguravanju visoke razine zaštite čovjeka i okoliša.

(5) Kada operater u području postrojenja utvrdi prisutnost malih količina opasnih tvari sukladno Zakonu i odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, dužan je dostaviti Ministarstvu Politiku sprječavanja velikih nesreća.

Članak 122. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

(1) Kada operater u postrojenju području postrojenja utvrdi prisutnost većih velikih količina opasnih tvari sukladno ovom Zakonu i odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, obvezan je izraditi Izvješće o sigurnosti.

(2) Sadržaj Izvješća iz stavka 1. ovoga članka propisat će se uredbom iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 123. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

Izuzeća

(1) Odredbe ovoga Zakona o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, koje se primjenjuju na područja postrojenja, ne primjenjuju se na posebnim propisima uređene sustave izvan područja postrojenja koji su uređeni prema posebnim propisima, kao što su:

– nekretnine koje imaju vojnu namjenu − vojna područja postrojenja, – postrojenja i skladišta,

− opasnosti od ionizirajućeg zračenja koje potječu iz tvari,

− cestovni, željeznički, zračni prijevoz opasnih tvari te prijevoz opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima i morem,

− izravno povezano privremeno skladištenje opasnih tvari izvan područja postrojenja na koje se odnose odredbe o sprječavanju velikih nesreća, uključujući utovarne i istovarne stanice i prijevoz do, odnosno putem drugih prijevoznih sredstava u ukrcavanje i iskrcavanje te prijevoz iz jednog u drugo prijevozno sredstvo na dokovima, pristaništima ili ranžirnim kolodvorima, – te prijevoz opasnih tvari cjevovodima, uključujući pumpne stanice, izuzev unutar izvan područja postrojenja na koje se odnose odredbe o sprječavanju velikih nesreća,

– iskorištavanje odnosno eksploataciju (istraživanje, vađenje i obradu) mineralnih sirovina u rudnicima, kamenolomima i bušotinama, izuzev kemijskih i termičkih procesa obrade i skladištenja opasnih tvari u okviru obavljanja navedenih djelatnosti,

– istraživanje i vađenje mineralnih sirovina na platformama, uključujući ugljikovodike,

– – odlagališta istraživanje i eksploatacija (vađenje/pridobivanje i oplemenjivanje) mineralnih sirovina u/na istražnim prostorima / eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina,

– skladištenje i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama,

– odlagališta otpada, uključujući podzemno skladištenje otpada.

(2) Iznimno od stavka 1. podstavka 8 podstavaka 5. i 7. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, koje se primjenjuju na područja postrojenja operatera, primjenjuju se i na podzemno skladištenje i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama – vodonosnicima i slancima, na jalovišta koja uključuju akumulacije, pregrade i/ili brane, kao i objekte napravljene za odlaganje i zadržavanje procesne jalovine sa svojstvima opasnih tvari sukladno uredbi iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, te kada se opasne tvari koriste u vezi s kemijskom i termičkom obradom minerala te kada su opasne tvari sukladno uredbi iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona vezane uz postupke kemijske i termičke prerade i skladištenja.

Članak 124. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

Suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća i Izvješće o sigurnosti

(1) Operater koji obavlja djelatnost u postrojenju iz članka 120 122. stavka 1. ovoga Zakona dužan je dužan ishoditi suglasnost na Izvješće o sigurnosti.

(2) Suglasnost iz stavka 1 Operater iz članka 121. stavka 5. ovoga Zakona dužan je ishoditi suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća.

(3) Suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora moraju se ishoditi i za izmjene i/ili dopune Politike sprječavanja velikih nesreća, odnosno Izvješća o sigurnosti.

(4) Suglasnost na Izvješće o sigurnosti izdaje se na temelju ocjene jesu li tim Izvješćem utvrđene sve mjere i aktivnosti te uvjeti i način njihove provedbe u skladu s uredbom iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća izdaje se na temelju ocjene jesu li Politika sprječavanja velikih nesreća i pripadajući sustav upravljanja sigurnošću u skladu s odredbama Zakona i uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Za ishođenje suglasnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odgovoran je operater.

Članak 125. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

(1) Suglasnost Suglasnosti iz članka 124. stavka stavaka 1. i 2. ovoga Zakona daje Ministarstvo. Ova suglasnost nije Ove suglasnosti nisu upravni akt akti.

(2) Zahtjev za davanje suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća i za davanje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti odnosno na izmjene i/ili dopune Politike sprječavanja velikih nesreća, odnosno Izvješća o sigurnosti operater podnosi na način određen uredbom iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Suglasnost Suglasnosti iz članka 124. stavka stavaka 1. i 2. ovoga Zakona daje daju se na rok od pet godina.

(4) Važenje suglasnosti može se na zahtjev operatera produžiti novom suglasnošću na još pet godina, uz uvjet da operater dokaže da se u postrojenju području postrojenja nisu promijenili uvjeti na temelju kojih je dana prvobitna suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća, odnosno na Izvješće o sigurnosti dana te da su ispunjeni uvjeti u skladu s ovim Zakonom i uredbom iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Ako Ministarstvo na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa utvrdi da zahtjev iz stavka 2. ovoga članka nije na zakonu osnovan, posebnim će rješenjem odbiti zahtjev odbiti.

(6) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(7) Postupak ishođenja suglasnosti iz članka 124. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona mora se provesti u roku od šest mjeseci od dana primitka urednog zahtjeva operatera.

(8) Zahtjevi iz stavka 2. ovoga članka smatrat će se urednima kada ih je predala ovlaštena osoba i kada sadrže sve propisane dokumente i podatke na temelju kojih se, prema ocjeni Ministarstva, može dati suglasnost.

Članak 126. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

(1) U postupku ocjenjivanja Izvješća o sigurnosti i ocjenjivanja provedbe postupaka Politike sprječavanja velikih nesreća sudjeluje Stručno vijeće.

(2) Stručno vijeće imenuje ministar.

(3) Stručno vijeće ima pravo na naknadu za svoj rad. Troškove rada stručnog vijeća snosi operater.

(4) Postupak imenovanja i opoziva, obvezni sastav, način rada, obvezni sadržaj mišljenja koje izdaje Stručno vijeće, te visinu i način isplate naknade za rad toga vijeća, pobliže propisuje ministar pravilnikom.

Članak 127. izmijenjenčlankom 34. ovoga akta

Promjene u radu postrojenja

(1) Ako operater uvede promjene u sustavu upravljanja sigurnošću koje mogu povećati rizik od nastanka velike nesreće, radu postrojenja, procesu proizvodnje i/ili vrsti i/ili količini opasnih tvari koje mogu uzrokovati velike nesreće ili ako trajno prestane obavljati djelatnosti u postrojenju, operater je obvezan provesti analizu i reviziju aktivnosti i sigurnosnih mjera za sprječavanje velikih nesreća prema Politici sprječavanja velikih nesreća i Izvješću o sigurnosti za to postrojenje, te po potrebi, na primjeren način, izmijeniti i dopuniti Politiku sprječavanja velikih nesreća i Izvješće o sigurnosti i o tome obavijestiti Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje.

(2) Ako su promjene iz stavka 1. ovoga članka takve prirode da zahtijevaju izradu nove Politike sprječavanja velikih nesreća, odnosno novoga Izvješća o sigurnosti, odnosno ishođenje suglasnosti na sadržaj izmjena i/ili dopuna Politike sprječavanja velikih nesreća, odnosno Izvješća o sigurnosti, operater je dužan ishoditi novu suglasnost i prije proteka razdoblja od pet godina iz članka 125. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 128. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

Obavještavanje o provođenju sigurnosnih mjera

(1) Operater je obvezan o aktivnostima i sigurnosnim mjerama koje provodi sukladno Politici sprječavanja velikih nesreća, odnosno Izvješću o sigurnosti, na propisani način, dostavljati podatke i informirati Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje, te pravne i fizičke osobe za koje je vjerojatno da bi mogle biti zahvaćene velikim nesrećama koje može uzrokovati djelatnost operatera u postrojenju, odnosno postrojenje.

(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka moraju biti dostupne javnosti u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 130. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

Razmjena podataka radi sprječavanja i ublažavanja domino efekta

(1) Na temelju podataka iz registra Agencije iz članka 132. stavka 1. ovoga Zakona koje je dostavio operater ili inspekcija ili dodatnih informacija koje su dostavila nadležna tijela, Ministarstvo će putem Agencije, u skladu s odredbama uredbe iz članka 120. stavka 2. ovoga Zakona, ustrojiti očevidnik u kojem će evidentirati operatere koji obavljaju djelatnost u postrojenjima području postrojenja i područja postrojenja u kojima je odnosno gdje je povećana vjerojatnost povećan rizik od velikih nesreća i njihovih posljedica zbog lokacija, zemljopisnog položaja i blizine takvih područja postrojenja i količina te vrsta prisutnih opasnih tvari u njima.

(2) Nakon utvrđivanja operatera i područja postrojenja u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka Ministarstvo će osigurati odgovarajuću razmjenu podataka sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za zaštitu i spašavanje i za prostorno uređenje, a u svrhu omogućavanja operaterima da uzmu u obzir prirodu i razmjer sveukupne opasnosti od velike nesreće pri izradi politike Politike sprječavanja velikih nesreća i mjera za sprječavanje velikih nesreća, sustava upravljanja sigurnošću, te Izvješća o sigurnosti.

(3) Ministarstvo će odgovarajućim informiranjem i suradnjom s operaterima upisanim u očevidnik iz stavka 1. ovoga članka osigurati uvjete za međusobnu suradnju operatera vezano za propisane obveze o informiranju javnosti i dostavljanja podataka u svrhu izrade vanjskih planova.

(4) Ako nadležna tijela posjeduju dodatne informacije u odnosu na one koje je dostavio operater područja postrojenja o blizini susjednih postrojenja, građevina ili objekata koji bi mogli biti uzrok ili povećati rizik od velikih nesreća i domino-efekt, dužna su te informacije staviti na raspolaganje operaterima tih područja postrojenja.

Članak 132. izmijenjenčlankom 37. ovoga akta

Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari

(1) Agencija ustrojava i vodi registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari te vodi očevidnik prijavljenih velikih nesreća.

(2) Sadržaj i način vođenja registra i očevidnika iz stavka 1. ovoga članka, te način na koji Ministarstvo dostavlja podatke se dostavljaju podaci za registar, odnosno način na koji se dostavljaju podaci za očevidnik, kao i rokove s tim u vezi, propisuje ministar pravilnikom.

Članak 133. izmijenjenčlankom 38. ovoga akta

(1) Ciljevi sprječavanja onečišćavanja okoliša i ograničavanja posljedica onečišćenja uzimaju se u obzir pri izradi prostornih planova i pri donošenju odluka u skladu s propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, posebno prilikom određivanja lokacija za nova postrojenja, odnosno područja postrojenja utvrđivanja promjena nastalih na postojećim postrojenjima i planiranja novih građevina kao što su prometnice, javne površine i stambena područja.

(2) Prilikom izrade prostornih planova, osim drugih obveza propisanih ovim Zakonom, mora se uzimati u obzir i udaljenost između postrojenja, odnosno područja postrojenja i stambenih zona, javnih mjesta i ekološki značajnih područja te korištenje dodatnih mjera od strane postojećih postrojenja, a sve radi izbjegavanja povećane opasnosti za ljudsko zdravlje, materijalna dobra i okoliš.

Članak 148. izmijenjenčlankom 39. ovoga akta

Svrha uspostave i način vođenja Informacijskog sustava

(1) Informacijski sustav zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: informacijski sustav) uspostavlja se sa svrhom cjelovitog upravljanja zaštitom okoliša i/ili pojedinim sastavnicama okoliša, odnosno opterećenjima te u svrhu izrade i praćenja provedbe dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša kao i drugih dokumenata koji se takvima podrazumijevaju u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Informacijski sustav sadrži podatke i informacije o stanju okoliša, opterećenjima i utjecajima na okoliš te odgovorima društva, a osobito:

– podatke o stanju okoliša i njegovim sastavnicama prikupljene i obrađene u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima, te Nacionalnom listom pokazatelja,

– podatke o emisijama onečišćujućih tvari u okoliš iz Registra onečišćavanja,

– podatke o prirodnim i prostornim obilježjima,

– podatke o prirodnim pojavama,

– podatke o prirodnim dobrima i korištenju prirodnih dobara,

– podatke o područjima koja su posebnim propisima određena kao zaštićena ili ugrožena,

– podatke o bioraznolikosti,

– podatke o utjecajima onečišćavanja okoliša na zdravlje ljudi,

– podatke o otpadu i gospodarenju otpadom,

– podatke o opasnim tvarima,

− podatke o izbjegnutim nesrećama, iznenadnim događajima, industrijskim i velikim industrijskim nesrećama,

– podatke o onečišćivačima okoliša,

– podatke o organizacijama u sustavu EMAS,

– podatke koji su značajni za vrednovanje održivog razvitka,

– socioekonomske podatke,

– faktografske, metodološke, dokumentacijske podatke,

– prostorne podatke,

– stručne i znanstvene podatke domaćih, stranih i međunarodnih institucija, te ovlaštenika koji obavljaju stručne poslove zaštite prirode i okoliša,

– mjere, politike, strategije, planove i programe zaštite okoliša, te

– ostale podatke potrebne za praćenje, analiziranje, i prognoziranje (modeliranje) o okolišu.

Članak 152. izmijenjenčlankom 40. ovoga akta

Izvješćivanje tijela Europske unije, međunarodnih tijela i organizacija

(1) Dostava podataka, informacija i izvješća te njihova razmjena s tijelima Europske unije, odnosno međunarodnim tijelima i/ili organizacijama, s obzirom na preuzete obveze Države vezano za područje zaštite okoliša, provode se na način i u rokovima utvrđenim svakim pojedinim dokumentom o preuzimanju obveza.

(2) Obveznici dostave podataka, informacija i izvješća iz stavka 1. ovoga članka Agenciji dostavljaju primjerak dokumentacije istodobno s izvješćem koje dostavljaju međunarodnom tijelu i organizaciji.

(3) Tijela državne uprave i druga tijela javne vlasti, nadležno upravno tijelo u županiji, odnosno Gradu Zagrebu, javni znanstveni instituti i ovlaštenici koji obavljaju poslove praćenja stanja okoliša u skladu s ovim Zakonom dužni su Agenciji dostavljati informacije i podatke kojima raspolažu u svrhu suradnje s Europskom agencijom za okoliš i izvješćivanje u skladu sa zahtjevima EIONET mreže, te prema međunarodnim tijelima i organizacijama u rokovima koji su određeni pravnom stečevinom Europske unije.

(4) Nadležna tijela dužna su dostaviti informacije i podatke iz stavka 3. ovoga članka Agenciji bez naknade, te ih na zahtjev Agencije dopuniti u fazama izvješća i reviziji koju provode nadležna tijela Europske unije, te međuradna međunarodna tijela i organizacije. Ukoliko nadležna tijela ne dostave podatke, dužna su obavijestiti Agenciju o razlozima njihovog nedostavljanja s prijedlogom mjera koje će se poduzeti u svrhu njihove dostave.

(5) Ukoliko Agencija iz bilo kojeg razloga ne dostavi podatke nadležnom tijelu Europske unije, dužna je obavijestiti Ministarstvo o razlozima njihovog nedostavljanja s prijedlogom mjera koje će se poduzeti u svrhu njihove dostave.

(6) U svrhu izvršavanja obveza u smislu stavka 1. ovoga članka ministar može pobliže pravilnikom urediti administrativne postupke prikupljanja potrebnih podataka i informacija, praćenja provedbe dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša, te provedbe pojedinih mjera zaštite okoliša i sastavnica okoliša.

Članak 153. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

(1) Ministarstvo je dužno putem Agencije dostaviti Europskoj komisiji sve podatke vezane za okolišne dozvole sukladno odredbama pravilnika iz članka 152. stavka 6. ovoga Zakona. Dostupnost ovih podataka mora se osigurati u elektroničkom obliku.

(2) Ministarstvo je dužno putem Agencije dostaviti Europskoj komisiji podatke vezane uz područja postrojenja koja mogu uzrokovati veliku nesreću i o nastalim velikim nesrećama sukladno odredbama pravilnika iz članka 152. stavka 6. ovoga Zakona. Dostupnost ovih podataka mora se osigurati u elektroničkom obliku.

(3) Vrsta, oblik i učestalost podataka koji moraju biti dostupni u skladu sa stavkom stavcima 1. i 2. ovoga članka, te ostala pitanja s tim u vezi utvrđuju se pravilnikom iz članka 152. stavka 6. ovoga Zakona.

Članak 160. izmijenjenčlankom 42. ovoga akta

Informiranje javnosti u posebnim postupcima uređenim ovim Zakonom

(1) Tijela koja su prema ovom Zakonu nadležna za provedbu: strateške procjene, procjene utjecaja zahvata na okoliš, ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, davanja upute o sadržaju studije o utjecaju zahvata na okoliš, okolišne dozvole i davanja suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća i suglasnost na Izvješće o sigurnosti, te davanja suglasnosti na Sanacijski program, obvezna su na način određen ovim Zakonom i u skladu s uredbom iz stavka 2. ovoga članka informirati javnost o tim postupcima.

(2) Način informiranja javnosti u postupku: izrade strateške studije, ocjene o potrebi strateške procjene; ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, utvrđivanja sadržaja studije o utjecaju zahvata na okoliš prije njezine izrade; davanja suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća, davanja suglasnosti na Izvješće o sigurnosti te utvrđivanja odgovornosti od štete u okolišu i prijeteće opasnosti od štete; davanja suglasnosti na Sanacijski program, način informiranja i sudjelovanja javnosti, odnosno zainteresirane javnosti – ako je propisano sudjelovanje te javnosti, u postupku: strateške procjene, donošenja strategija, planova i programa za koje se ne provodi strateška procjena, izrade provedbenih propisa i ostalih općeprimjenjivih pravno obvezujućih pravila; kao i način informiranja i sudjelovanja javnosti i zainteresirane javnosti u postupku: procjene utjecaja zahvata na okoliš i izdavanja okolišne dozvole, za postrojenje operatera, te način provođenja javne rasprave, odnosno javnog uvida i javnog izlaganja, kao i pojedinačne rokove s tim u svezi glede postupaka iz ovoga Zakona na koje se to odnosi, te ostala pitanja s tim u vezi, pobliže propisuje Vlada uredbom.

Članak 161. izmijenjenčlankom 43. ovoga akta

(1) U postupcima uređenim ovim Zakonom koji se odnose na procjenu utjecaja zahvata na okoliš, ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, utvrđivanje sadržaja studije o utjecaju zahvata na okoliš prije njezine izrade, okolišnu dozvolu za postrojenje te davanje suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća i davanje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti, mora se osigurati informiranje javnosti o podnesenom zahtjevu i izdanom aktu kojim je riješeno o zahtjevu odnosno dano mišljenje ili suglasnost povodom zahtjeva, u skladu s uredbom iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Rok koji se određuje za informiranje javnosti u slučajevima iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona i o podnesenim zahtjevima u postupcima iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od 30 dana.

Članak 168. izmijenjenčlankom 44. ovoga akta

(1) Osobe iz članka 167. stavaka stavka 1. i 2. ovoga Zakona koje su u svojstvu zainteresirane javnosti sudjelovale u postupcima uređenim ovim Zakonom imaju pravo osporavati odgovarajući upravni akt tijela javne vlasti, za koji je ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom predviđena mogućnost podnošenja žalbe odnosno tužbe, te izjaviti žalbu Ministarstvu, odnosno podnijeti tužbu nadležnom sudu u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonom, a radi osporavanja zakonitosti akata, radnji ili propusta.

(2) Udruga civilnog društva iz članka 167. stavka 2. ovoga Zakona ima pravo osporavati odgovarajući upravni akt tijela javne vlasti, za koji je ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom predviđena mogućnost podnošenja žalbe odnosno tužbe, te izjaviti žalbu Ministarstvu, odnosno podnijeti tužbu nadležnom sudu u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonom, a radi osporavanja zakonitosti akata, radnji ili propusta.

(3) O odgovarajućem upravnom aktu tijela javne vlasti i pravu na izjavljivanje žalbe Ministarstvu, odnosno podnošenje tužbe nadležnom sudu osobe iz članka 167. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona u svojstvu zainteresirane javnosti bit će obaviještene dostavom toga akta ukoliko su podaci o osobi poznati tijelu javne vlasti, odnosno putem javne obavijesti ili na drugi primjeren način sukladno uredbi iz članka 160. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 184. izmijenjenčlankom 45. ovoga akta

(1) U slučaju prijeteće opasnosti od štete nadležna tijela mogu svakodobno:

– od operatera zatražiti podatke o prijetećoj opasnosti od štete ili o slučajevima u kojima se sumnja na prijeteću opasnost od štete,

– od operatera zatražiti poduzimanje nužnih mjera sprječavanja nastanka štete u okolišu,

– izdati upute operateru u pogledu nužnih mjera sprječavanja koje treba poduzeti,

– u suradnji s drugim tijelima nadležnim za poduzimanje intervencija poduzeti nužne mjere sprječavanja štetnih posljedica.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka može usmeno narediti nadležno tijelo, odnosno inspekcija zaštite okoliša ili inspekcija nadležna za druge sastavnice okoliša, odnosno rješenjem Ministarstvo ili drugo nadležno tijelo.

(3) Obveza izvršenja usmenog rješenja počinje teći danom priopćenja usmenog rješenja stranci.

(4) Pisani otpravak usmenog rješenja iz stavka 2. ovoga članka mora se otpremiti stranci, odnosno operateru, u roku od osam dana od dana donošenja usmenog rješenja.

(5) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 213. izmijenjenčlankom 47. ovoga akta

Znak zaštite okoliša »Prijatelj okoliša«

(1) Pravnim i fizičkim osobama koje proizvode, trguju ili distribuiraju proizvode, odnosno pružaju usluge, u svrhu promicanja proizvoda ili obavljanja usluga koji se u usporedbi sa sličnim proizvodima i uslugama odlikuju manje negativnim utjecajem na okoliš u cjelokupnom životnom ciklusu, te time pridonose učinkovitom korištenju sastavnica okoliša i visokom stupnju zaštite okoliša, Ministarstvo može dodijeliti znak zaštite okoliša Prijatelj okoliša (u daljnjem tekstu: Znak).

(2) Znak se ne dodjeljuje za prehrambene i farmaceutske proizvode te profesionalnu medicinsku opremu.

(3) Ocjena u vezi Procjena proizvoda s manje negativnim utjecajima iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na racionalno korištenje prirodnih dobara i energije, smanjenje emisija u okoliš, iskorištavanje vrijednih svojstava otpada ili druge načine omogućavanja korisne obrade otpada prije njegove oporabe, odnosno zbrinjavanja, te poduzimanje drugih mjera u smislu zaštite okoliša tijekom životnog ciklusa proizvoda.

(4) Zahtjev za dodjelu Znaka mora sadržavati dokumente i dokaze o tome da proizvod ispunjava propisane uvjete, sukladno mjerilima razvijenima za odgovarajuću skupinu proizvoda.

(5) Ministarstvo može oduzeti dodijeljeni Znak ukoliko osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postupa po uvjetima pod kojima je Znak bio dodijeljen ili više ne ispunjava propisane uvjete za dodjelu toga Znaka.

(6) Ministarstvo će promicati uporabu proizvoda i usluga koji imaju Znak podizanjem svijesti i informiranjem potrošača, proizvođača, trgovaca i javnosti, radi poticanja zaštite okoliša i održivog razvoja.

Članak 214. izmijenjenčlankom 48. ovoga akta

(1) Pravne i fizičke osobe moraju koristiti znak zaštite okoliša »Prijatelj okoliša« u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnika iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Postupak, način dodjele te uvjete za dodjeljivanje Uvjete dodjele Znaka, sadržaj mjerila te opis i postupak razvoja te revizije mjerila za Znak, naknade za dodjelu Znaka, uvjete za uporabu i oduzimanje Znaka, izgled Znaka, način uporabe i rok važnosti dodijeljenog Znaka, sastav i način rada savjetodavnog stručnog povjerenstva, sudjelovanje pojedinaca, udruga i organizacija u postupku dodjele Znaka te ostala pitanja s tim u vezi pobliže propisuje ministar pobliže propisuje Ministar pravilnikom.

Članak 215. izmijenjenčlankom 49. ovoga akta

Znak zaštite okoliša Europske unije – EU Ecolabel

(1) Pravnim i fizičkim osobama koje stavljaju na tržište određene proizvode ili pružaju usluge (proizvođač, distributer, uvoznik, pružatelj usluga, trgovac na veliko ili malo), u svrhu promicanja proizvoda ili obavljanja usluga koje imaju manje negativan utjecaj na okoliš tijekom cijelog životnog ciklusa i pružanja informacija potrošačima o utjecaju proizvoda na okoliš, može se sukladno odredbama ovoga Zakona dodijeliti znak zaštite okoliša Europske unije – EU Ecolabel (u daljnjem tekstu: EU Ecolabel)

(2) EU Ecolabel ne dodjeljuje se za:

− medicinske proizvode za ljudsku uporabu,

− medicinske proizvode u veterinarstvu te

− za medicinsku opremu.

(3) Ovim Zakonom utvrđuje se nadležno tijelo i zadaće nadležnoga tijela za provedbu Uredbe (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku zaštite okoliša EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 108, 29. 4. 2010.) (u daljem tekstu Uredba br. 66/2010). (3) br. 66/2010.

(4) Pojmovi u smislu ove Glave Zakona imaju jednako značenje kao pojmovi uporabljeni u Uredbi br. 66/2010.

Članak 216. izmijenjenčlankom 50. ovoga akta

(1) U svrhu provedbe Uredbe br. 66/2010 Ministarstvo je nadležno za:

– dodjelu znaka EU Ecolabel,

– provođenje nadzora nad upotrebom znaka,

– provjeru sukladnosti proizvoda s mjerilima za dodjelu znaka EU Ecolabel.

(2) Agencija je nadležna za vođenje baze podataka nositelja znaka EU Ecolabel.

Članak 224. izmijenjenčlankom 51. ovoga akta

Obavljanje poslova inspekcijskog nadzora

(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provode državni službenici u Ministarstvu raspoređeni na radna mjesta s ovlastima obavljanja inspekcijskog nadzora zaštite okoliša, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(2) Inspekcijski nadzor u području okoliša provode i druge inspekcije nadležne prema posebnim propisima za nadzor pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od utjecaja opterećenja na okoliš.

(3) Zajednički inspekcijski nadzor inspekcije zaštite okoliša, te inspekcija nadležnih prema posebnim propisima za nadzor pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od utjecaja opterećenja na okoliš provodi se u koordiniranom inspekcijskom nadzoru na način kako je to određeno ovim Zakonom.

(4) Nadzor proizvođača, odnosno osobe koja stavlja proizvod na tržište vezano za označavanje proizvoda i ambalaže te zaštite potrošača iz članka 219. ovoga Zakona obavlja Državni inspektorat tržišni inspektor Ministarstva gospodarstva.

Članak 225. izmijenjenčlankom 52. ovoga akta

Uvjeti za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora zaštite okoliša

(1) Na radno mjesto glavnog inspektora zaštite okoliša može se rasporediti osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili integrirani diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, smjer kemijskog inženjerstva i tehnologije ili prehrambeno-biotehnološki ili prirodoslovno-matematički ili agronomski ili geološki ili rudarski ili farmaceutsko-biokemijski ili veterinarski ili šumarski ili strojarski smjer ili elektrotehnički ili ekonomski ili geoinženjerski smjer ili smjer inženjerstvo okoliša s najmanje deset godina radnog iskustva u struci od čega tri godine na poslovima inspekcije zaštite okoliša, te položenim državnim stručnim ispitom.

(2) Na radno mjesto višeg inspektora zaštite okoliša može se rasporediti osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili integrirani diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, smjer kemijskog inženjerstva i tehnologije ili prehrambeno-biotehnološki ili prirodoslovno-matematički ili agronomski ili geološki ili rudarski ili farmaceutsko-biokemijski ili veterinarski ili šumarski ili strojarski smjer ili elektrotehnički ili ekonomski ili geoinženjerski smjer ili smjer inženjerstvo okoliša s najmanje sedam godina radnog iskustva u struci od čega dvije godine na poslovima vezanim za poslove zaštite okoliša, te položenim državnim stručnim ispitom.

(3) Na radno mjesto inspektora zaštite okoliša može se rasporediti osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili integrirani diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, smjer kemijskog inženjerstva i tehnologije ili prehrambeno-biotehnološki ili prirodoslovno-matematički ili agronomski ili geološki ili rudarski ili farmaceutsko-biokemijski ili veterinarski ili šumarski ili strojarski smjer ili elektrotehnički ili ekonomski ili geoinženjerski smjer ili smjer inženjerstvo okoliša s najmanje pet godina radnog iskustva u struci, te položenim državnim stručnim ispitom.

(4) Službenici zatečeni na poslovima inspekcije zaštite okoliša koji nemaju struku propisanu u stavcima 1., 2. i 3. ovoga članka, a koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima inspekcije zaštite okoliša, smatra se da ispunjavaju uvjet propisane struke.

(5) Na rukovodeća radna mjesta u inspekciji zaštite okoliša mogu se rasporediti viši inspektori zaštite okoliša s najmanje tri godine rada na poslovima inspekcije zaštite okoliša.

(6) Ministar, odnosno osoba koju on ovlasti, može radi hitne potrebe ili ekonomičnijeg obavljanja inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, pisano narediti višem inspektoru, odnosno inspektoru zaštite okoliša iz jedne područne jedinice ili ispostave da privremeno provodi nadzor na području druge područne jedinice, odnosno ispostave.

(7) Radna mjesta s ovlastima inspekcijskog nadzora vezano za zaštitu okoliša te pobližim uvjetima i njihovim ovlastima koje moraju ispunjavati osobe na tim radnim mjestima utvrđuje ministar pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.

(8) Poslovi inspekcijskog nadzora zaštite okoliša smatraju se poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada.

Članak 227. izmijenjenčlankom 53. ovoga akta

Planiranje inspekcijskog nadzora

(1) Inspektori provode nadzor u skladu s godišnjim planom rada i programom rada inspekcije zaštite okoliša, koji se usklađuju s godišnjim planovima i programima rada drugih inspekcija radi provođenja koordiniranih inspekcijskih nadzora.

(2) Plan rada inspekcije zaštite okoliša uključuje:

– opću procjenu značajnih pitanja zaštite okoliša,

– geografsko područje obuhvaćeno planom rada inspekcije,

– registar postrojenja obuhvaćenih planom rada,

– postupke za sastavljanje programa redovnih inspekcijskih nadzora,

– postupke za provedbu izvanrednih, nerutinskih inspekcijskih nadzora,

– odredbe o suradnji između različitih inspekcijskih tijela, gdje je potrebno.

(3) Plan rada inspekcije zaštite okoliša temelji se na učestalosti nadzora postrojenja ili područja postrojenja na temelju procjene negativnog utjecaja postrojenja na okoliš, bilo da se radi o objektivnim razlozima temeljem određenih pokazatelja i/ili subjektivnim razlozima odnosno percepciji javnosti, općoj procjeni značajnih predmetnih pitanja zaštite okoliša, kontinuitetu sustavnih nadzora, mogućim akcidentnim utjecajem postrojenja na okoliš, primjeni i unapređivanju unaprjeđivanju mjera za zaštitu okoliša od strane objekata nadzora te planu usavršavanja inspektora zaštite okoliša.

(4) Godišnji plan koordiniranih inspekcijskih nadzora temelji se na sustavnoj procjeni rizika koji predmetno postrojenje ili područje postrojenja predstavlja na za zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš. Nadzor postrojenja ili područja postrojenja koja predstavljaju najveći rizik za zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš planira se jednom godišnje, a nadzor postrojenja ili područja postrojenja koja predstavljaju najmanji rizik za zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš planira se jednom u tri godine.

(5) Godišnji plan rada inspekcije zaštite okoliša se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva.

(6) Ministar će sporazumno s ministrom obrane odrediti sadržaj i način obavljanja poslova inspekcijskog nadzora zaštite okoliša objekata i prostora koji služe za potrebe Ministarstva obrane.

(7) Ministar će sporazumno s ministrima čelnicima središnjih tijela državne uprave nadležnim za more, poljoprivredu, stočarstvo, veterinarstvo, šumarstvo, vodno gospodarstvo, rudarstvo, zaštitu od požara, zaštitu na radu, zdravstvo, prostorno uređenje, gradnju, posude pod tlakom, elektroenergetsku opremu te zaštitu i gradnju te glavnim inspektorom Državnog inspektorata spašavanje odrediti sadržaj i način suradnje u provedbi koordiniranih inspekcijskih nadzora u okviru djelokruga tih inspekcijskih službi koji koje se odnose na područje okoliša.

(8) Izvanredni, nerutinski inspekcijski nadzori, odnosno koordinirani inspekcijski nadzor postrojenja obveznika ishođenja okolišne dozvole provode se u slučaju kako bi se prije izdavanja, ponovnog razmatranja ili izmjena i dopuna okolišne dozvole, ispitale ozbiljne pritužbe vezane uz okoliš, ozbiljne nesreće i nezgode vezane uz okoliš i nepoštivanje uvjeta određenih okolišnom dozvolom.

(9) Izvanredni, inspekcijski nadzori, odnosno koordinirani inspekcijski nadzor područja postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari u količinama koje mogu uzrokovati velike nesreće provode se kako bi se što prije ispitale ozbiljne pritužbe, velike nesreće, industrijske nesreće, izbjegnute nesreće, iznenadni i drugi događaji i nesukladnosti vezane uz to područje postrojenja.

Članak 228. izmijenjenčlankom 54. ovoga akta

Predmet inspekcijskog nadzora

(1) U inspekcijskom nadzoru inspektor nadzire osobe koje su obvezne provoditi mjere i aktivnosti zaštite okoliša, ispunjavanje uvjeta i način rada nadziranih osoba, obavlja izravan uvid u opće i pojedinačne akte, te poduzima mjere određene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, kada to utvrdi potrebnim u cilju sprječavanja i smanjivanja onečišćenja te uklanjanja posljedica onečišćenja okoliša.

(2) U inspekcijskom nadzoru inspektor nadzire osobito:

– provedbu mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša utvrđenih rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš,

– usklađenost primijenjenih tehnika u radu postrojenja i rada postrojenja s uvjetima određenim okolišnom dozvolom,

– značajne promjene u radu ili rekonstrukcije postrojenja,

– provedbu obveza operatera u vezi izrade i provedbe mjera i aktivnosti iz Izvješća o sigurnosti,

– ispunjavanje propisanih uvjeta, aktivnosti i sigurnosnih mjera sukladno izdanim suglasnostima na Izvješće o sigurnosti,

– izradu i provođenje Izjave o postupanju − provedbu obveza operatera u vezi sa sprječavanjem s izradom i provođenjem Politike sprječavanja velikih nesreća,

– dostavljanje propisanih podataka i izvješća za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša,

– dostavljanje izvješća o provedenom praćenju stanja okoliša,

– vođenje očevidnika o stanju okoliša i dostavljanje podataka za registar onečišćivača,

– izradu, provedbu i praćenje učinaka mjera iz sanacijskog programa,

– ispunjavanje propisanih uvjeta ovlaštenika za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša,

– primjenu standarda kakvoće okoliša, odnosno tehničkih standarda zaštite okoliša za određene proizvode, postrojenja, pogone ili uređaje, opremu i proizvodne postupke koji mogu prouzročiti rizik ili opasnost za okoliš,

– propisno korištenje znaka zaštite okoliša za proizvode, procese ili usluge,

– provedbu ratificiranih međunarodnih ugovora iz područja zaštite okoliša.

(3) O obavljenom inspekcijskome nadzoru inspektor je obvezan sastaviti zapisnik.

(4) Nadzor postrojenja za koje je propisana obveza pribavljanja okolišne dozvole te područja postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari u količinama koje mogu uzrokovati velike nesreće većih razmjera, inspektori zaštite okoliša obavljaju i u koordiniranom inspekcijskom nadzoru prema godišnjem planu koordiniranih nadzora sukladno sporazumu iz članka 227. stavka 7. ovoga Zakona.

(5) Izvješće o obavljenom koordiniranom inspekcijskom nadzoru dostavlja se nadziranoj osobi u roku dva mjeseca od obavljenog nadzora, a sadrži podatke o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama.

Članak 231. izmijenjenčlankom 55. ovoga akta

Inspekcijske mjere

(1) Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, pokrenut će po službenoj dužnosti upravni postupak i nadziranoj osobi rješenjem narediti mjere radi usklađivanja s odredbama propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona s primjerenim rokom izvršenja.

(2) Ako se u inspekcijskom nadzoru postrojenja za koje je propisana obveza pribavljanja okolišne dozvole utvrdi neusklađenost s uvjetima određenih dozvolom, inspektori zaštite okoliša i drugi inspektori nadležni za pojedinu sastavnicu i/ili opterećenje okoliša poduzimaju propisane mjere i u roku šest mjeseci od dana utvrđenja neusklađenosti s uvjetima iz dozvole provode ponovni inspekcijski nadzor takvog postrojenja.

(3) Ako inspektor utvrdi povredu odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona može donijeti inspekcijsko rješenje i bez saslušanja stranke.

(4) Inspektor će rješenjem narediti:

– zabranu rada postrojenja, odnosno njegovog dijela i opreme i/ili obavljanja djelatnosti,

– zabranu obavljanja radnji u proizvodnom procesu,

– zabranu postupanja s opasnim tvarima,

– poduzimanje odgovarajućih preventivnih i drugih mjera zaštite okoliša od opasnih tvari,

− u slučaju velike nesreće poduzimanje mjera i postupaka u skladu s Izvješćem o sigurnosti i Politikom sprječavanja velikih nesreća te mjera za sanaciju i sprječavanja sprječavanje širenja onečišćenja okoliša,

– uklanjanje posljedica onečišćenja okoliša odnosno provedbu mjera sanacijskog programa,

– usklađenje postrojenja s uvjetima određenih okolišnom dozvolom, odnosno otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u radu,

– otklanjanje nepravilnosti i/ili nezakonitosti u postupanju,

– izradu plana usklađivanja postrojenja s tehničkim standardima zaštite okoliša, elaborata o zaštiti okoliša,

– izradu Izvješća o sigurnosti,

− izradu Politike sprječavanja velikih nesreća,

− dostavu propisanih informacija ili obavijesti,

– provedbu mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša (monitoring),

– obustavu izvođenja radova i rada postrojenja,

– brisanje organizacije iz registra sustava − zabranu korištenja znaka EMAS,

– zabranu korištenja znaka zaštite okoliša,

– zabranu korištenja znaka EU Ecolabel.

(5) Inspektor će rješenje donijeti najkasnije u roku osam dana od utvrđenja činjenica presudnih za donošenje rješenja.

(6) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako se u provedbi inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci i nepravilnosti u radu inspektor može nadziranoj osobi zapisnički ukazati na nedostatke i nepravilnosti i odrediti rok njihovog otklanjanja.

(7) Nadzirana osoba nad kojom je proveden nadzor obvezna je pisano obavijestiti inspektora o poduzetim mjerama, u roku koji nije duži od sedam dana od dana njihova utvrđenja.

(8) Ukoliko osoba nad kojom je proveden nadzor ne otkloni nedostatke i nepravilnosti u zadanom roku rješenjem će se narediti otklanjanje nedostataka i/ili predložiti podnošenje optužnog prijedloga.

(9) U koordiniranim inspekcijskim nadzorima na temelju odredbi iz članaka 232., 233., 234., 235., 236. 237. i 238. ovoga Zakona, poduzimaju mjere propisane tim odredbama i druge inspekcije iz članka 224. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 234. izmijenjenčlankom 56. ovoga akta

Poduzimanje mjera u slučaju nesreće

(1) U provedbi inspekcijskog nadzora, odnosno koordiniranog inspekcijskog nadzora u slučaju nesreće inspektor nadziranoj osobi rješenjem naređuje bez odgađanja primjenu mjera i postupaka u skladu s Izvješćem o sigurnosti ili Politikom sprječavanja velikih nesreća, odnosno mjerama za sprječavanje širenja onečišćenja okoliša i sanacije te u slučaju potrebe poduzima i druge nužne mjere.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka inspektor naređuje nadziranoj osobi da informira javnost o mjerama poduzetim radi smanjenja štete u okolišu ili uklanjanja nastanka daljnjih rizika, opasnosti ili štete u okolišu.

(3) Ako nadzirana osoba ne postupi po rješenju iz stavka 1. ovoga članka, rješenje će se izvršiti putem treće osobe na trošak i odgovornost nadzirane osobe.

Članak 243. izmijenjenčlankom 57. ovoga akta

Zabrana upotrebe znaka zaštite okoliša i brisanje iz sustava EMAS

(1) Inspektor će nadziranoj osobi rješenjem zabraniti upotrebu korištenje znaka zaštite okoliša »Prijatelj okoliša« ako u nadzoru utvrdi da nadzirana osoba znak koristi suprotno odredbama ovoga Zakona.

(2) Inspektor će nadziranoj osobi rješenjem zabraniti upotrebu korištenje znaka zaštite okoliša EU Ecolabel ako u nadzoru utvrdi da nadzirana osoba znak koristi suprotno odredbama uredbe EZ br. 66/2010.

(3) Inspektor će Agenciji rješenjem narediti brisanje nadzirane osobe iz registra EMAS ako je inspekcijskim nadzorom utvrđeno da organizacija postupa nadziranoj osobi rješenjem zabraniti korištenje znaka EMAS ako u nadzoru utvrdi da nadzirana osoba znak koristi suprotno Uredbi odredbama Uredbe EZ br. 1221/2009.

(4) Ako nadzirana osoba ne postupi po rješenju iz stavaka 1 1., 2. i 2 3. ovoga članka, inspektor će je prisiliti na izvršenje novčanom kaznom.

Članak 250. izmijenjenčlankom 58. ovoga akta

Pravo na žalbu

(1) Protiv rješenja koje je donio inspektor može se u roku 15 dana od zaprimanja rješenja izjaviti žalba Povjerenstvu za žalbe.

(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka imenuje Vlada, a čine ga dva stalna člana od kojih je jedan predsjednik Povjerenstva i jedan promjenjivi član.

(3) Za stalnog člana Povjerenstva može se imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij pravne struke i najmanje četiri godine radnog iskustva u upravi, a za promjenjivog člana može se imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prirodnih ili tehničkih znanosti, odnosno struke i najmanje četiri godine radnog iskustva na inspekcijskim poslovima zaštite okoliša.

(4) Povjerenstvo donosi Poslovnik o radu.

(5) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.

Protiv rješenja inspektora ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 258.a dodančlankom 59. ovoga akta

Ako se u koordiniranom inspekcijskom nadzoru utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon i/ili propis donesen na temelju ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na pojedinu sastavnicu okoliša i zaštitu od utjecaja na okoliš, inspekcijske službe nadležne za obavljanje nadzora iz članka 224. ovoga Zakona će:

– podnijeti optužni prijedlog prema Prekršajnom zakonu,

– podnijeti kaznenu prijavu nadležnom tijelu zbog kaznenog dijela.

Članak 259. izmijenjenčlankom 60. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. obavlja stručne poslove zaštite okoliša, a ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, odnosno posebnim propisom (članak 40. stavak 4.),

2. započne obavljati stručne poslove zaštite okoliša bez ishođene suglasnosti Ministarstva za obavljanje tih poslova (članak 40. stavak 5.),

3. obavlja poslove praćenja stanja okoliša, a sudjelovao je u izradi ili je izradio studiju o utjecaju zahvata na okoliš kojom je to praćenje stanja okoliša određeno (članak 40. stavak 8.),

4. obavlja stručne poslove zaštite okoliša u svojstvu ovlaštenika, u istom postupku u kojem je nositelj zahvata, odnosno operater (članak 40. stavak 13.),

5. se utvrdi da se radi o povezanim društvima iz članka 40. stavka 14. ovoga Zakona (članak 40. stavak 14.),

6. Agenciji za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša u propisanim rokovima ne dostavlja točne, potpune i vjerodostojne podatke i informacije kao i odgovarajuća izviješća i/ili ako ne osigura nesmetan pristup podacima i korištenje podataka za potrebe informacijskog sustava zaštite okoliša (članak 150. stavak 1.),

7. ne dostavi u registar onečišćavanja okoliša vjerodostojne, točne i ažurne podatke u propisanom roku (članak 151. stavak 4.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba ovlaštenika novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba – ovlaštenik novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. podstavka 7. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba – obrtnik novčanom kaznom od 5000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 260. izmijenjenčlankom 61. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 100.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ne izradi Plan usklađivanja postrojenja s tehničkim standardima zaštite okoliša uređenim ovim Zakonom odnosno posebnim propisom te s propisanim mjerama iz potvrđenih međunarodnih ugovora (članak 60. stavak 1.),

2. kod izrade Plana iz članka 60. stavka 1. ovoga Zakona ne poštuje ovim Zakonom i posebnim propisima određene tehničke standarde i rokove prilagodbe postrojenja i/ili se ne pridržava utvrđenih tehničkih standarda i/ili rokova prilikom provedbe Plana (članak 60. stavak 2.),

3. ne izradi planove i programe sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona odnosno sukladno posebnom propisu kojim je propisana obveza izrade tih dokumenata vezano za djelatnost kojom se bavi (članak 60. stavak 3.),

4. ne dostavlja Agenciji podatke, odnosno ne prijavi svaki nepredviđeni događaj, vrstu događaja ili djelovanja u okoliš, sve sukladno propisanim obvezama o izvješćivanju (članak 109. stavak 1.),

5. ne dostavlja propisane podatke u propisanom roku iz članka 109. stavka 2. (članak 109. stavak 2.),

6. ne obavijesti Ministarstvo o svakoj planiranoj promjeni u radu postrojenja (članak 110. stavak 1.),

7. ne izradi i ne dostavi Ministarstvu Temeljno izvješće prije ishođenja okolišne dozvole, odnosno njezinih izmjena i dopuna (članak 111. stavak 2. i stavak 8.),

8. ne poduzme potrebne mjere za otklanjanje značajnog onečišćenja tla ili podzemnih voda opasnim tvarima koje je postrojenje uzrokovalo (članak 111. stavak 5.),

9. ne poduzme bez odgađanja potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja nađenih opasnih tvari (članak 111. stavak 6.),

10. ne poduzme potrebne radnje s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja opasnih tvari na lokaciji postrojenja (članak 111. stavak 7.),

11. ne obavijesti Ministarstvo bez odgađanja ili ne poduzme mjere za ograničavanje posljedica za okoliš i sprječavanje mogućih nezgoda i nesreća, odnosno ne poduzme mjere za ograničavanje posljedica za okoliš i sprječavanje daljnjih nezgoda i nesreća koje je odredilo nadležno tijelo (članak 116.),

12. ne obavijesti Ministarstvo i ne poduzme sve potrebne i sve dodatne mjere kako bi postrojenje uskladilo svoj rad s okolišnom dozvolom bez odgađanja (članak 117. stavak 1.),

13. u postrojenju u kojem su prisutne ili će biti prisutne opasne tvari ne poduzme preventivne mjere nužne za smanjenje rizika nastanka i sprječavanje nastanka velikih nesreća te mjere za ograničavanje utjecaja velikih nesreća na ljude, materijalna dobra i okoliš (članak 121. stavak 1.),

14. svakodobno, ne pruži Ministarstvu dokaze da je poduzeo sve potrebne mjere za sprječavanje velike nesreće u skladu sa ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona (članak 121. stavak 2.),

15. utvrdi prisutnost velikih količina opasnih tvari, a ne izradi Izvješće o sigurnosti (članak 122. stavak 1.),

16. ne sastavi Izjavu izradi Politiku sprječavanja velikih nesreća u kojoj utvrđuje svoje postupanje u vezi sa sprječavanjem velikih nesreća, odnosno ne postupa u skladu s tom Izjavom Politikom (članak 121. stavak 4.),

17. ne dostavlja podatke i ne informira Ministarstvo i središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje o aktivnostima i sigurnosnim mjerama koje provodi sukladno Politici sprječavanja velikih nesreća, odnosno svom Izvješću o sigurnosti te ako ne informira pravne i fizičke osobe za koje je vjerojatno da bi mogle biti zahvaćene velikim nesrećama koje može uzrokovati njegovo postrojenje područje postrojenja (članak 128. stavak 1.),

18. Izvješće o sigurnosti ne dostavi središnjem tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu i spašavanje radi izrade vanjskih planova (članak 131.),

19. ne obavlja praćenje stanja okoliša, odnosno podatke o mjerenjima emisija i imisija ne dostavlja Agenciji u pisanom i/ili elektroničkom obliku (članak 141. stavak 5.),

20. ne dostavlja Agenciji na propisanim obrascima i u propisanim razdobljima, odnosno rokovima podatke iz očevidnika iz čl. 142. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona (članak 142. stavak 2.),

21. ne osigura mjerenje emisija u i iz postrojenja, koje neposredno uzrokuju onečišćavanje okoliša, odnosno ne osigura nadziranje njihovih utjecaja na okoliš i o tome ne vodi očevidnik, te ne osigura mjerenje imisija, odnosno sudjelovanje u mjerenju imisija prema udjelu u onečišćivanju okoliša postrojenja kojim upravlja i o tome ne vodi očevidnik (članak 142. stavak 3.),

22. podatke iz očevidnika o praćenju emisija i imisija ne dostavlja nadležnom upravnom tijelu u županiji odnosno Gradu Zagrebu, na propisanim obrascima i u propisanim razdobljima odnosno rokovima (članak 142. stavak 4.),

23. ne dostavlja i/ili dostavlja netočne odnosno neistinite podatke nadležnom tijelu (članka 142. stavak 5.),

24. ne osigura financijska sredstva za praćenje stanja okoliša sukladno ovom Zakonu (članak 142. stavak 6.),

25. u roku koji je odredilo Ministarstvo ne izradi ili uopće ne izradi sanacijski program za uklanjanje oštećenja okoliša koja su nastala zbog prekoračenja graničnih vrijednosti emisija u skladu s posebnim propisom (članak 192. stavak 1.),

26. za sanacijski program iz članka 192. stavka 1. ovoga Zakona ne ishodi suglasnost Ministarstva (članak 194. stavak 1.),

27. je prema ovom Zakonu obvezan provesti sanacijski program, a nakon provedbe sanacijskih mjera ne osigura praćenje stanja okoliša, odnosno učinka sanacije na stanje okoliša i za to ne osigura financijska sredstva (članak 203. stavak 1.),

28. koristi logotip EMAS, protivno Uredbi EZ br. 1221/2009 (članak 212. stavak 1.),

29. označava znakom zaštite okoliša odnosno stavlja na tržište proizvod koji ne ispunjava mjerila za dodjelu znaka (članak 214. stavak 1.),

30. koristi znak EU Ecolabel protivno odredbama Uredbe EZ br. 66/2010 (članak 217. stavak 1).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba-obrtnik novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 262. izmijenjenčlankom 62. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 300.000,00 do 900.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ne ishodi okolišnu dozvolu u skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona (članak 95. stavak 2.),

2. pri radu postrojenja ne poduzme sve, ili propusti poduzeti neku od mjera radi sprječavanja onečišćenja (članak 96.),

3. u svrhu izvršavanja obveza iz članka 121. stavka 3. ovoga Zakona ne utvrdi moguću prisutnost odnosno prisutnost opasnih tvari, prema vrstama i količinama, odnosno količinama koje su veće od dopuštenih i o tome na propisani način ne obavijesti Ministarstvo (članak 121. stavak 3.),

4. u postrojenju obavlja djelatnosti koje uključuju prisutnost opasnih tvari, a nije ishodila suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća, odnosno suglasnost na Izvješće o sigurnosti (članak 124. stavak 1 stavci 1., 2. i 2.), 3.),

5. ne postupi u skladu s odredbom članka 127. stavka 1. ovoga Zakona (članak 127. stavak 1.),

6. ne ishodi novu suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća, odnosno suglasnost na Izvješće o sigurnosti (članak 127. stavak 2.), 2.).

7. u slučaju velike nesreće ne postupi u skladu s odredbama članka 129. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona (članak 129.),

8. ne sanira štetu u okolišu i ne otkloni prijeteću opasnosti od štete iz članka 173. stavka 1. ovoga Zakona (članak 182. stavak 1.),

9. ne sanira prouzročenu štetu u okolišu i ne otkloni prijeteću opasnost od štete iz članka 173. stavka 4. ovoga Zakona (članak 182. stavak 2.),

10. svojim djelovanjem ili propustom djelovanja prouzroči opasnost za okoliš, odnosno onečišćivanje okoliša, a bez odgađanja ne poduzme mjere sprječavanja odnosno mjere otklanjanja u skladu s ovim Zakonom i provedbenim propisima ovoga Zakona (članak 183. stavak 1.),

11. u slučaju nastanka štete u okolišu :

– bez odgađanja ne obavijesti tijelo nadležno sukladno posebnom propisu o zaštiti i spašavanju,

– ne poduzme sve provedive aktivnosti i mjere za trenutačni nadzor, ograničavanje, otklanjanje i ostale potrebne radnje za stavljanje uzročnika štete pod kontrolu u cilju sprječavanja daljnjih šteta na okolišu i opasnosti za ljudsko zdravlje,

– ne poduzme nužne mjere otklanjanja štete sukladno uredbi iz članka 173. stavka 3. ovoga Zakona (članak 186. stavak 1.).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 kuna.

Članak 263.a dodančlankom 63. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50. 000, 00 do 200. 000,00 kuna kaznit će se za prekršaj jedinica područne (regionalne) samouprave ako ne izvrši provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti podataka dostavljenih od strane obveznika, kao i poštivanje propisanog roka (članak 151. stavak 5.).

(2) Za prekršaj iz svaka 1.ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u jedinici područne (regionalne) samouprave, novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 15. 000,00 kuna.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 50. 000,00 do 200. 000,00 kuna kaznit će se za prekršaj jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave ako ne osigura sredstva za financiranje zaštite okoliša (članak 209. stavak 1.)

(4) Za prekršaj iz stavka 3.ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u jedinici područne (regionalne) samouprave i jedinici lokalne samouprave, novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 15. 000,00 kuna.

Članak 264. izmijenjenčlankom 64. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako onemogući obavljanje pregleda inspektora, odnosno inspektora nadležnog prema posebnom zakonu ili ne dostavi u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu u provedbi nadzora (članak 229. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 5000,00 do 15.000,00 15. 000,00 kuna fizička osoba – obrtnik i fizička osoba, nositelj zahvata.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.0000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 265. izmijenjenčlankom 65. ovoga akta

(1) Svako neispunjenje obveza određenih provedbenim propisima ovoga Zakona iz članka 268. stavka 3. i članka 269. ovoga Zakona operateru, nositelju zahvata, ovlašteniku, i onečišćivaču, te neispunjenje tih obveza u utvrđenom roku i na propisani način smatra se prekršajem u smislu ovoga Zakona.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka pravna osoba nositelj zahvata, ovlaštenik, te pravna osoba onečišćivač, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 800.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 2. ovoga članka novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba – obrtnik novčanom kaznom od 3000,00 do 15. 000,00 kuna.