Što se promijenilo od NN 70/1997

Članak 1. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 1.; NN 132/2006: izmijenjen člankom 25.

(1) Ovim se Zakonom uređuju uzgoj i proizvodnja uzgojno valjanih životinja, oplođivanje domaćih životinja, trgovina uzgojno valjanim životinjama, zoohigijenski uvjeti držanja domaćih životinja, zaštita okoliša u uzgoju i iskorištavanju domaćih životinja, kakvoća stočne hrane za životinje i proizvoda životinjskog podrijetla, ustroj i provedba uzgoja uzgojno valjanih životinja i druga pitanja važna za učinkovitost i promicanje stočarstva.

(2) Odredbe ovoga Zakona odnose se na uzgoj goveda, svinja, koza, ovaca, konja, magaraca, kunića, peradi, pčela i drugih vrsta životinja koje imaju gospodarsku namjenu (u daljnjem tekstu: domaće životinje).

(3) Uzgojem iz stavka 1. ovoga članka potiče se:

1. povećanje učinkovitosti proizvodnje domaćih životinja uz očuvanje ili poboljšanje njihove vitalnosti,

2. povećanje ekonomičnosti stočarske proizvodnje,

3. poboljšanje kakvoće stočarskih proizvoda,

4. očuvanje genetske raznolikosti domaćih životinja.

Članak 2. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 2.; NN 132/2006: izmijenjen člankom 1.

U ovom Zakonu u uporabi su nazivi s ovim značenjima:

1. Stočarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem i držanjem domaćih životinja za gospodarsko iskorištavanje.

2. Uzgojno valjana životinja umatičena matična je ili upisana domaća životinja te matično jato peradi i to:

- umatičena životinja domaća je – matična životinja čiste pasmine, poznatog podrijetla, uvedena upisana u matičnu knjigu, - čiji su roditelji, djedovi i bake upisani u matičnu knjigu iste pasmine,

– upisana životinja domaća je životinja čiste pasmine ili križana, poznatog podrijetla ili odabrana životinja s poznatim podrijetlom jednog roditelja te uvedena poznatih roditelja odnosno kod izvornih i zaštićenih pasmina životinje koje zadovoljavaju kriterije za tu pasminu, upisana u uzgojni upisnik,

– matično jato jest jato peradi čistih pasmina čiste pasmine ili hibrida uvedeno hibrid upisan u središnji popis matičnih jata.

3. Matica pčela rasplodna je ženka u pčelinjoj zajednici.

4. Roj je pčelinja zajednica izvan košnice nastala prirodnom diobom Pčelinja zajednica je roj pčela u košnici s pripadajućim saćem, koji se sastoji od jedne matice, radilica i trutova tijekom proizvodne sezone.

5. Soj je uža skupina životinja unutar pasmine sličnih nasljednih osobina.

6. Natprosječna životinja jest umatičena uzgojno valjana životinja koja je prema nasljednim osobinama iznad prosjeka uzgoja kojem pripada.

7. Uzgoj stoke sustav je genetskih i zootehničkih postupaka u izgradnji proizvodnih kapaciteta životinje.

8. Stvaranje uzgojno valjanih životinja skup je uzgojno-selekcijskih postupaka i mjera kojima se izgrađuje genetski vrijedna i u populaciji natprosječna životinja.

9. Uzgojni program skup je selekcijskih postupaka kojima se ostvaruje genetsko unapređivanje pojedinih vrsta i pasmina životinja.

10. Ispitivanje proizvodnosti postupak je utvrđivanja proizvodnosti životinja, uključujući kakvoću proizvoda, a cilj je procjena uzgojnih vrijednosti u usmjeravanje tehnologije njihova iskorištavanja.

11. Uzgojna vrijednost nasljedni je utjecaj životinje na genetsku vrijednost njezinih potomaka.

12. Testiranje je postupak procjene uzgojnih vrijednosti primjerenim metodama i tehnološko-tehničkim postupcima.

13. Test na vlastiti rast i razvoj (performance test) postupak je procjene uzgojne vrijednosti za osobine rasta i razvoja testirane jedinke.

14. Test po potomstvu (progeni test) postupak je procjene uzgojnih vrijednosti životinje na temelju podataka o proizvodnim osobinama potomaka.

15. Kontrolni test postupak je utvrđivanja učinkovitosti križanog uzgoja.

16. Križanje je sparivanje životinja različitih pasmina, sojeva i linija da bi se dobile proizvodno vrijednije životinje.

17. Licenciranje je uzgojna mjera odabira i ocjene rasplodnjaka Putovnica jest identifikacijski dokument koji se izdaje za prirodni pripust kopitare.

18. Genetska manipulacija plansko je mijenjanje genoma pojedinih životinja.

19. Genetski materijal biološki je reprodukcijski materijal (sjeme, jajne stanice i zameci).

20. Genetska raznolikost stupanj je učestalosti gena unutar vrste.

21. Hibrid je životinja dobivena sustavnim i smislenim postupcima križanja.

22. Proizvodna osobina gospodarski je važno i mjerljivo svojstvo životinje.

23. Rodovnik je potvrda o podrijetlu i proizvodnim svojstvima (predigree) matičnih životinja.

24. Potvrda o podrijetlu je isprava je o podrijetlu upisane životinje u križanom uzgoju.

25. Matična knjiga jest knjiga koju vodi selekcijska služba ovlaštena ustanova, središnji savez uzgajivača, savez uzgajivača, udruga uzgajivača (knjiga, popis, kartoteka, datoteka, ili neki drugi oblik bilježenja podataka), o matičnim životinjama iz programa uzgoja čiste pasmine, da bi se te životinje mogle identificirati te da bi se moglo dokazivati podrijetlo i proizvodnost tih životinja.

26. Uzgojni upisnik jest upisnik koji vodi selekcijska služba ovlaštena ustanova, središnji savez uzgajivača, savez uzgajivača, udruga uzgajivača i uzgojna društva (knjiga, popis, kartoteka, datoteka ili neki drugi oblik bilježenja podataka) o životinjama iz programa križanja i odabranih životinja iz populacije, a da bi se one mogle identificirati te da bi se moglo dokazivati podrijetlo.

27. Središnji popis matičnih grla jest središnji skup svih podataka o uzgojno valjanim životinjama u Republici Hrvatskoj.

28. Središnji popis matičnih jata jest središnji skup svih podataka o matičnim jatima u Republici Hrvatskoj.

29. Zootehnika je sustav tehnološko-tehničkih postupaka u uzgoju i iskorištavanju životinja.

30. Izvorne pasmine jesu pasmine domaćih životinja stvorene na području Republike Hrvatske.

31. Deklaracija je potvrda o podrijetlu i vrijednosti proizvoda. 32. Uzgajivač je pravna ili fizička osoba koja je vlasnik uzgojno valjane životinje.

33 32. Uzgojno društvo jest pravna osoba koja predstavlja farmu ili više farmi koje u uzgoju koriste kombinacijske sposobnosti pasmina ili linija.

34 33. Udruga uzgajivača interesna je skupina uzgajivača, a čiji je osnovni cilj joj je promicanje učinkovitog uzgoja genetsko unapređivanje domaćih životinja sudjelovanjem u provođenju provođenjem uzgojnog programa.

35 34. Ovlaštena ustanova pravna je osoba s ovlaštenjem za obavljanje određenih poslova iz ovoga Zakona.

36 35. Oplodna postaja izolirano je mjesto koje odgovara biološkim zahtjevima za oplodnju matica.

36. Savez uzgajivača interesna je skupina više udruga uzgajivača, a cilj mu je genetsko unapređivanje domaćih životinja provođenjem uzgojnog programa.

37. Središnji savez uzgajivača interesna je skupina više saveza uzgajivača i/ili udruga uzgajivača, a cilj mu je genetsko unapređivanje pojedine vrste ili pasmine domaćih životinja provođenjem uzgojnog programa u Republici Hrvatskoj.

Članak 3. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člancima 3. i 4.

(1) Stvaranje uzgojno valjanih životinja u Republici Hrvatskoj provodi se prema uzgojnim programima za pojedine vrste i pasmine domaćih životinja.

(2) Uzgojni programi obvezatni su za sve udruge, uzgajivače i druge sudionike stvaranja uzgojno valjanih životinja program određuje veličinu populacije, uzgojni cilj, uzgojne metode, načine njegova učinkovitog provođenja i načine objave rezultata njegove provedbe.

(3) Uzgojne programe iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski stočarski centar (u daljnjem tekstu: ovlaštena ustanova) ili središnji savez uzgajivača, a potvrđuje ih ministar poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: ministar).

(4) Ministar će potvrditi uzgojni program ako:

– se može utvrditi da će se njime ostvariti genetski napredak populacije na kojoj će se provoditi,

– se može utvrditi da je dovoljno velika populacija uzgojno valjanih životinja na kojoj će se provoditi,

– su osigurane stručne, tehničke i organizacijske pretpostavke za provedbu uzgojnog programa,

– su u provedbi uzgojnog programa uključeni odgovarajući stručni djelatnici,

– je osigurano valjano vođenje sve propisane uzgojne dokumentacije,

– se osigurava održavanje genetske varijabilnosti,

– su osigurani uvjeti za sprečavanje sparivanja u srodstvu osim u slučaju kada je to uzgojnim programom predviđeno.

(5) Uzgojni programi iz stavka 1. ovoga članka obvezatni su za sve saveze uzgajivača (u daljnjem tekstu: savez), udruge uzgajivača (u daljnjem tekstu: udruga) uzgajivače i druge sudionike stvaranja uzgojno valjanih životinja.

(6) Savez i udruga donosi uzgojni program koji mora biti u suglasju s uzgojnim programom iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Uzgojne programe iz stavka 6. ovoga članka potvrđuje ovlaštena ustanova ili središnji savez uzgajivača.

(8) Uzgojno društvo donosi i provodi vlastiti uzgojni program u kojem koristi kombinacijske sposobnosti pasmina i linija domaćih životinja.

Članak 3.a dodanNN 151/2003: dodan člankom 4.

(1) Središnji savez uzgajivača, savezi, udruge (u daljnjem tekstu: uzgojne organizacije), ovlaštena ustanova te uzgajivači koji udovoljavaju uvjetima iz članka 40. stavka 5. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: ovlašteni uzgajivači) vode matične knjige i uzgojni upisnik za one vrste i pasmine domaćih životinja za koje provode uzgojni program.

(2) Uzgojni upisnik vode i uzgojna društva.

(3) Način vođenja matičnih knjiga i uzgojnih upisnika te uvjete koje treba udovoljiti da bi domaća životinja iz stavka 1. ovoga članka bila upisana u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik propisuje ministar.

Članak 4. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 2.

(1) Uzgojno valjane životinje moraju biti trajno obilježene i uvedene u središnji popis matičnih grla.

(2) Matično jato peradi vodi se u središnjem popisu matičnih jata.

(3) Način obilježivanja i upisa uzgojno valjanih životinja te oblik i sadržaj putovnice za kopitare propisuje ministar.

Članak 5. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 5.

(1) Uzgojem uzgojno valjanih životinja mogu se baviti uzgajivači koji su upisani u upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja.

(2) Upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja vodi Hrvatski stočarsko selekcijski centar (u daljnjem tekstu: selekcijska služba). ovlaštena ustanova ili središnji savez uzgajivača.

(3) Sadržaj upisnika i prijave za upis iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 7. izmijenjenNN 76/1999: izmijenjen člankom 79.

(1) Genetskim manipulacijama mogu se baviti znanstvene institucije kojima Ministarstvo izda odobrenje.

(2) Genetske manipulacije domaćim životinjama i nasljednom tvari domaćih životinja pod stalnom su kontrolom Ministarstva.

(3) Ako Ministarstvo utvrdi da dobiveni rezultati genetskih manipulacija domaćim životinjama i nasljednom tvari domaćih životinja ne osiguravaju uspješno gospodarsko iskorištavanje ili su nepovoljni za rast i razvitak organizma, tako dobiven proizvod odnosno organizam mora se uništiti uz nazočnost stočarske inspekcije Državnog inspektorata.

(4) Kod postupka uništavanja iz stavka 3. ovoga članka obvezatno je vođenje zapisnika.

Članak 8. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 6.

(1) Uzgojna vrijednost uzgojno valjanih životinja te kakvoća križanih životinja procjenjuje se propisanim postupcima.

(2) Postupci procjene uzgojne vrijednosti i kakvoće križanih životinja kao i rezultati procjene javni su i dostupni svakom uzgajivaču.

(3) Procjene uzgojne vrijednosti i kakvoće križanih životinja obavlja stočarska selekcijska služba ovlaštena ustanova.

(4) Postupke procjena uzgojne vrijednosti i kakvoće križanih životinja iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 9. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 7.

(1) Na uzgojno valjanim životinjama obavlja se ispitivanje uzgojno važnih osobina te njihova provjera (testiranje) na potomstvu.

(2) Ispitivanje proizvodnosti i testiranje uzgojno valjanih životinja obavlja selekcijska služba ovlaštena ustanova propisanim postupcima.

(3) Postupke ispitivanja i testiranja iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 9.a dodanNN 132/2006: dodan člankom 3.

(1) Zbog postizanja više genetske vrijednosti kopitara koriste se i podaci dobiveni na natjecanjima koja se organiziraju prema propisanim pravilima.

(2) Pravila natjecanja koja se odnose na uvjete, suđenje i visinu osvojene nagrade na natjecanju donosi ovlaštena organizacija. Pravila ne smiju diskriminirati kopitare prijavljene za natjecanje po osnovi zemlje podrijetla ili uzgoja, osim u slučajevima kad se natjecanje organizira kao:
– natjecanje kopitara registriranih u posebnim matičnim knjigama kojima se pridonosi unapređivanju pasmine,
– regionalno natjecanje odabranih kopitara,
– način obilježavanja povijesnih i tradicionalnih događaja.

(3) Zbog doprinosa razvoju i unapređivanju uzgoja kopitara organizatori natjecanja su dužni za ove namjene izdvajati novčana sredstva iz ukupnog iznosa nagrada.

(4) Ovlaštena organizacija prati rezultate natjecanja te podatke dostavlja ovlaštenoj ustanovi.

(5) Udio izdvajanja sredstava iz stavka 3. ovoga članka i kriterije za njihovu raspodjelu te uvjete koje mora ispuniti ovlaštena organizacija propisuje ministar.

Članak 11. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 4.

(1) Zbog očuvanja izgrađenih genetskih i zdravstvenih osobina sive pčele, u Republici Hrvatskoj ne smiju se uzgajati i stavljati u prodaju druge pasmine pčela.

(2) Matice pčela koje se stavljaju u prodaju moraju biti proizvedene na oplodnim postajama stanicama registriranih uzgajivača.

(2) U prodaju se smiju stavljati samo matice sivih pčela.

Članak 13. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 8.

(1) Pasmine, sojevi i hibridi koji se uzgajaju u Republici Hrvatskoj vode se u posebnom upisniku.

(2) Upisnik iz stavka 1. ovoga članka vodi Ministarstvo.

(3) Prijave za priznavanje nove pasmine, soja i hibrida stvorenih posebnim uzgojnim programom u Republici Hrvatskoj ili svijetu podnose uzgajivači, uzgojne organizacije i uzgojna društva Povjerenstvu za priznavanje pasmina, sojeva i hibrida u Ministarstvu.

(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka osniva rješenjem ministar.

(5) Sadržaj prijave i postupak priznavanja propisuje ministar.

(6) Priznati se mogu nove pasmine, sojevi i hibridi pošto se provede postupak priznavanja. Za priznate pasmine, sojeve i hibride Ministarstvo izdaje rješenje o upisu, koje se objavljuje u "Narodnim novinama". u upisnik iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Naziv priznatih pasmina, sojeva ili hibrida iz stavka 6. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 13.a dodanNN 36/1998: dodan člankom 1.

Kada u Republici Hrvatskoj dođe do smanjenja brojnog stanja domaćih životinja pojedine vrste, pasmine i kategorije, zbog čega se umanjuje opseg stočarske proizvodnje, ministar može donijeti odluku o ograničenju ili zabrani klanja njihova podmlatka.

Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na podmladak koji se mora izlučiti zbog ozljede, zaostajanja u rastu ili bolesnih stanja koja nisu razlog zabrane klanja, o čemu se mora pribaviti odobrenje ovlaštenog veterinara iz ovlaštene veterinarske organizacije.

Članak 15. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 9.; NN 132/2006: izmijenjen člankom 5.

(1) Za umjetno osjemenjivanje smije se koristiti samo sjeme natprosječno valjanih rasplodnjaka potvrđenih testom na vlastiti rast i razvitak ili testovima na potomstvu, ovisno o dobi rasplodnjaka i stadiju testiranja, koji potječu od natprosječnih roditelja.

(2) U prirodnom pristupu pripustu smiju se koristiti uzgojno valjani rasplodnjaci koji potječu od natprosječno valjanih roditelja te zadovoljavaju uvjetima za ocjenu vanjštine grla i reprodukcijskog stanja.

(3) Provjeru podrijetla i ocjenu vanjštine rasplodnjaka obavlja selekcijska služba ovlaštena ustanova i/ili uzgojna organizacija, a reprodukcijsko stanje područna veterinarska služba.

(4) Ako u Republici Hrvatskoj nema dovoljno uzgojno valjanih rasplodnjaka neke pasmine određenih stavkom 2. ovoga članka, za prirodni se pristup mogu koristiti i odabrana (licencirana) grla u tipu te pasmine.

(5) Licenciranje rasplodnjaka obavlja Povjerenstvo sastavljeno od predstavnika županijske selekcijske i veterinarske službe te predstavnika županijskog i ureda Grada Zagreba nadležnog za poslove stočarstva (u daljnjem tekstu: županijski ured) i uzgajivača.

(6) Povjerenstvo iz stavka 5. ovoga članka imenuje županijski ured.

(7) Način rada Povjerenstva te postupak odabiranja grla iz stavka 5. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 16. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 10.

(1) Rasplodnjaci koji potječu od natprosječno valjanih roditelja namijenjeni korištenju putem umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta upisani su u središnji popis muških matičnih grla.

(2) Svi rasplodnjaci koji se koriste putem prirodnog pripusta upisani su u matičnu knjigu koju vodi selekcijska služba.

Članak 17. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 11.

(1) Umjetno osjemenjivanje domaćih životinja mogu obavljati veterinari i veterinarski tehničari i uzgajivači na svojem stadu koji pravne i fizičke osobe registrirane za tu djelatnost.

(2) Umjetno osjemenjivanje domaćih životinja mogu obavljati uzgajivači na vlastitom stadu ako su za to osposobljeni za umjetno osjemenjivanje i raspolažu propisanom opremom i priborom.

(3) Uvjete koje mora udovoljiti pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka za obavljanje djelatnosti umjetnog osjemenjivanja te način osposobljavanja osoba iz stavka 2. ovoga članka propisat će ministar.

Članak 18. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 12.

(1) Rasplodnjaci namijenjeni prirodnom pripustu smiju se koristiti samo na vlastitom stadu osim u slučaju korištenja pastuha i nerastova.

(2) Ako je obuhvat umjetnog osjemenjivanja na nekom uzgojnom području nedostatan da osigura uspješno oplođivanje, može se oplođivanje rasplodnjakom obavljati na većem broju stada.

(3) Županijski ured donosi odluku u svezi oplođivanja iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 19. izmijenjenNN 76/1999: izmijenjen člankom 79.; NN 151/2003: izmijenjen člankom 13.; NN 132/2006: izmijenjen člankom 6.

(1) Rasplodnjaci koji se koriste putem umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta moraju biti pod stalnom zdravstvenom kontrolom nadležne veterinarske službe.

(2) Najmanje jednom godišnje ocjenjuje se svako rasplodno grlo od kojeg se uzima sjeme namijenjeno umjetnom osjemenjivanju i prirodnom pripustu da bi se utvrdilo novo stanje uzgojne i uporabne vrijednosti rasplodnjaka.

(3) Povjerenstvo za ocjenu muških rasplodnih grla kojih je sjeme namijenjeno umjetnom osjemenjivanju osniva rješenjem ministar.

(4) Na temelju izvješća Povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka stočarska inspekcija Državni inspektorat u Ministarstvu donosi rješenje o mjerama za otklanjanje utvrđenih nedostataka, o izlučenju iz proizvodnje određenih rasplodnjaka, odnosno o zabrani proizvodnje sjemena ako nisu ispunjeni propisani uvjeti.

(5) Vlasnik izlučenog rasplodnjaka iz stavka 4. ovoga članka nema pravo na naknadu štete.

(6) Rasplodnjake namijenjene prirodnom pripustu ocjenjuje Povjerenstvo za licenciranje koje se imenuje svake godine na način propisan člankom 15. stavkom 5. ovoga Zakona.

(5) (7) Ako rasplodnjak ne ispunjuje Praćenje uzgojne i uporabne vrijednosti rasplodnjaka namijenjenih prirodnom pripustu obavlja ovlaštena ustanova.

(6) Kada rasplodnjak ne ispunjava postavljene uzgojne i reprodukcijske uvjete određene od selekcijske službe, Povjerenstvo predlaže izlučenje grla iz korištenja ovlaštena ustanova predlaže izlučenje iz daljnjeg uzgojnog korištenja te o tome obavještava držatelja rasplodnjaka, uzgojnu organizaciju te stočarsku inspekciju.

(7) Postupak izlučenja provodi stočarska inspekcija.

(8) Izlučeni rasplodnjaci ne smiju se više koristiti u uzgoju, a vlasnik izlučenog rasplodnjaka nema pravo na naknadu štete.

Članak 21. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 14.; NN 132/2006: izmijenjen člankom 7.

(1) Pravne i fizičke osobe koje obavljaju umjetno osjemenjivanje dužne su pravnoj osobi voditi evidenciju o izvršenim osjemenjivanjima koju dostavljaju ovlaštenoj ustanovi, a pravnim osobama od koje kojih su preuzele sjeme dostavljati dostavljaju izvješća o osjemenjenim životinjama.

(2) Držatelji rasplodnjaka u prirodnom pripustu dužni su selekcijskoj službi ovlaštenoj ustanovi ili središnjem savezu uzgajivača dostavljati izvješća o obavljenim pripustima.

(3) Oblik Način vođenja evidencije te oblik i sadržaj izvješća iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 22. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 8.

(1) U prodaju se smije staviti uzgojno valjana životinja, propisno obilježena, odnosno pouzdano opisana (konji), (kopitari), koja posjeduje rodovnik ili potvrdu o podrijetlu.

(2) Ovlaštena ustanova ili središnji savez uzgajivača izdaje rodovnik i potvrdu o podrijetlu. Potvrdu o podrijetlu izdaje i uzgojno društvo.

(3) Oblik i sadržaj rodovnika i potvrde o podrijetlu propisuje ministar.

Članak 24. izmijenjenNN 76/1999: izmijenjen člankom 79.; NN 132/2006: izmijenjen člankom 9.

(1) Sjeme rasplodnjaka smije se stavljati u prodaju ako je propisno obilježeno i ako je za rasplodnjaka izdano dopuštenje za korištenje.

(2) Zahtjev za izdavanje dopuštenja traži vlasnik rasplodnjaka.

(3) Dopuštenje za korištenje izdaje Ministarstvo ako su ispunjeni uvjeti glede uzgojne vrijednosti te ako je sjeme zdravstveno ispitano.

(4) Zdravstveno ispitivanje sjemena iz stavka 3. ovoga članka obavljaju i potvrđuju ovlaštene veterinarske pravne osobe o čemu izdaju potvrdu a uvjete glede uzgojne vrijednosti potvrđuje ovlaštena ustanova ili središnji savez uzgajivača.

(5) Prodaja sjemena pod stalnim je kontrolnim nadzorom veterinarsko-zdravstvene i stočarske inspekcije Državnog inspektorata.

(6) Propise o obilježavanju sjemena iz stavka 1. ovoga članka te uvjete glede uzgojne vrijednosti i ispitivanja sjemena iz stavka 3. ovoga članka donosi ministar.

Članak 26. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 15.; NN 132/2006: izmijenjen člankom 10.

(1) Uzgojno valjane životinje smiju uvoziti fizičke i pravne osobe, a genetski materijal pravne osobe, ako je uvoz u skladu s programom uzgoja pojedine vrste ili pasmine stoke.

(2) Pri uvozu Uvoz uzgojno valjanih životinja i genetskog materijala uvoznik mora posjedovati dokumentaciju o podrijetlu i zdravstvenom stanju. (3) ne smije se zbog uzgojnih razloga zabranjivati, sprječavati ili ometati ako su pri uvozu ispunjeni uvjeti:

1. za uzgojno valjane životinje:

– da su upisane u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik za hibridne životinje kojeg vodi ovlaštena uzgojna organizacija ili uzgojno društvo zemlje podrijetla,

– da su označene na propisani način,

– da posjeduje propisanu uzgojnu dokumentaciju.

2. za sjeme:

– da potječe od rasplodnjaka koji je upisan u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik za hibridne životinje kojeg vodi ovlaštena uzgojna organizacija ili uzgojno društvo zemlje podrijetla,

– da potječe od rasplodnjaka koji ima pozitivan test na proizvodne osobine i pozitivnu uzgojnu vrijednost, osim u slučajevima ako se sjeme uvozi u ograničenim količinama bez rezultata testa zbog obavljanja test osjemenjivanja ili drugog opravdanog uzgojnog razloga što je u suglasju sa uzgojnim programom a potvrđeno je od strane ovlaštene ustanove ili središnjeg saveza uzgajivača,

– da je dobiveno u centru za umjetno osjemenjivanje ovlaštenom od službenog tijela zemlje izvoznice,

– da je označeno na propisan način,

– da posjeduje propisanu uzgojnu dokumentaciju.

3. za zametke i jajne stanice:

– da potječu od uzgojno valjanih životinja koje su upisane u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik za hibridne životinje koje vodi ovlaštena uzgojna organizacija ili uzgojno društvo zemlje podrijetla,

– da su dobiveni u centru za umjetno osjemenjivanje ili stanici za prijenos zametaka i jajnih stanica ovlaštenih od službenog tijela zemlje izvoznice,

– da su označeni na propisan način,

– da posjeduju propisanu uzgojnu dokumentaciju.

(3) Dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 2. ovoga članka uvoznik mora posjedovati pri uvozu uzgojno valjanih životinja ili genetskog materijala.

(4) Uvoziti se mogu uzgojno valjane životinje i genetski materijal čistih pasmina, sojeva i hibrida ako su te pasmine, sojevi i hibridi upisani u upisnik propisan člankom 13. ovoga Zakona te ako je uvoznik koji uvozi uzgojno valjana grla za tržište registriran za uvoz sukladno posebnim propisima.

(5) Rješenje o uvozu iz stavka 1. ovoga članka izdaje Ministarstvo.

Članak 29.a dodanNN 151/2003: dodan člankom 16.

(1) Vlasnik domaćih životinja ima pravo ograditi svoj posjed zaštitnom ogradom kako bi osigurao nesmetan uzgoj životinja, ako pri tome ne ograničava zakonska prava drugih.

(2) Vlasnik domaćih životinja ima pravo zabraniti neovlašten ulaz tuđih domaćih životinja na svoj posjed, odnosno vlastito ili zakupljeno poljoprivredno zemljište.

(3) Vlasnik domaćih životinja ne smije sa svojim životinjama neovlašteno ulaziti niti koristiti tuđi posjed, odnosno tuđe poljoprivredno zemljište.

(4) Vlasnik domaćih životinja koji je neovlaštenim ulazom ili korištenjem tuđeg posjeda, odnosno tuđeg poljoprivrednog zemljišta, prouzročio materijalnu štetu vlasniku istog, dužan je snositi sve proizašle troškove. U slučaju da je vlasnik domaćih životinja koje su prouzročile štetu nepoznat, životinje zatečene na tuđem posjedu, odnosno poljoprivrednom zemljištu, nadležna tijela državne uprave imaju pravo ukloniti, te trajno zbrinuti, odnosno prodati radi namirenja učinjene štete.

Članak 30. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člancima 17. i 18.; NN 132/2006: izmijenjen člankom 11.

(1) Kod izgradnje i obnove smještajnog prostora za domaće životinje vlasnik je dužan imati mišljenje o tehničko-tehnološkim uvjetima njihova držanja i iskorištavanja, pribavljeno od nadležne poljoprivredne savjetodavne službe. (3) Tehnološko-tehničke uvjete donošenja prostornih planova moraju se osigurati odgovarajući prostorni uvjeti za stočarsku proizvodnju, uvažavajući specifičnosti područja na kojem će se odvijati ta proizvodnja.

(2) U mišljenju treba utvrditi sve tehničko-tehnološke uvjete i etološki prihvatljive postupke sa životinjama.

(2) U postupku donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar. (4) Uvjeta iz stavka 3. ovoga članka dužno se pridržavati nadležno upravno tijelo županije pri izdavanju lokacijske dozvole za izgradnju objekta Ministarstvo daje mišljenje u roku od 30 dana. U slučaju da se ne dostavi mišljenje u propisanom roku smatrat će se da je mišljenje dano.

(3) Uvjete koje treba ispuniti pri donošenju prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka glede stočarske proizvodnje propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 30.a dodanNN 151/2003: dodan člankom 18.; NN 132/2006: izmijenjen člankom 12.

(1) Sa stajskim gnojem treba postupati tako da se ne ugrožava zdravlje ljudi i domaćih životinja, okoliš, te kakvoća hrane za životinje i životinjskih proizvoda.

(2) Objekti za sakupljanje stajskog gnoja (gnojišta, gnojne jame, jame za gnojovku, lagune) i uređaji za preradu i obradu stajskog gnoja moraju ispunjavati propisane tehničko-tehnološke uvjete.

(3) Tehničko-tehnološke uvjete iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 32. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 13.

Domaćim životinjama koje se koriste u gospodarske svrhe nije dopušteno davanje hormonalnih preparata da bi se poticao rast, proizvodnja mlijeka, mesa, jaja ili zbog drugih proizvodnih razloga.

(1) Radi podizanja više razine znanja uzgajivača domaćih životinja provode se programi izobrazbe.

(2) Programi iz stavka 1. ovoga članka izvode se u obrazovnim ustanovama u kojima se provode programi stočarskog usmjerenja.

(3) Stupanj i vrsta programa ovise o zahtjevnosti poslova u uzgoju, odnosno iskorištavanju domaćih životinja.

(4) Izbor obrazovnih ustanova iz stavka 2. ovoga članka obavlja se na temelju javnog poziva Ministarstva. Suglasnost na izbor obrazovnih ustanova daje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

(5) Izobrazba uzgajivača financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske i vlastitih prihoda uzgajivača.

(6) Način osposobljavanja, stupanj i vrstu programa iz stavka 3. ovoga članka te uvjete i način izbora obrazovnih ustanova iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 34.a dodanNN 132/2006: dodan člankom 14.

(1) Gospodarenje pčelinjim pašama te način iskorištavanja pčelinjih paša provodi se sukladno katastru pčelinjih paša.

(2) Katastar pčelinjih paša jest baza podataka o prostornom rasporedu i načinu gospodarenja pčelinjim pašama na području Republike Hrvatske.

(3) Način određivanja i vođenja katastra te njegov sadržaj propisuje ministar.

Članak 35. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 19.; NN 132/2006: izmijenjen člancima 15. i 25.; NN 30/2015: izmijenjen člankom 189.

(1) Domaće životinje smiju se hraniti samo zdravom hranom, a njezina kakvoća mora odgovarati propisu o kakvoći stočne hrane i drugim propisanim normama.

(2) Hrana ne smije sadržavati štetne tvari u koncentraciji većoj od propisanih.

Članak 36. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 20.; NN 132/2006: izmijenjen člankom 25.; NN 30/2015: izmijenjen člankom 189.

(1) Kakvoća stočne hrane, količina dopuštenih i zabranjenih tvari u stočnoj hrani utvrđuje se prema propisima o kakvoći stočne hrane.

(2) Kakvoću stočne hrane utvrđuju za to ovlaštene ustanove, kojima Ministarstvo na temelju propisanih uvjeta izda odobrenje.

(3) Uvjete iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar.

(4) U prodaju se može staviti stočna hrana i pojedini sastojci za stočnu hranu ako kakvoća odgovara propisu o kakvoći stočne hrane.

(5) Propise iz stavka 1. i 4. ovoga članka donosi ministar uz suglasnost ravnatelja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.

Članak 37. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 25.; NN 30/2015: izmijenjen člankom 189.

(1) Stočna hrana smije se staviti u prodaju pakirana i u rasutom stanju. Pakirana stočna hrana mora imati deklaraciju na ambalaži, a u rasutom stanju mora imati deklaraciju uz svaku pošiljku. Stočna hrana u prometu treba odgovarati kakvoći navedenoj u deklaraciji.

(2) Zrnata i voluminozna stočna hrana u rasutom stanju mora odgovarati normi koja je utvrđena propisom o kakvoći stočne hrane.

(3) Stočna hrana u trgovini na malo mora biti u originalnom pakiranju.

(4) Stočna hrana iz uvoza mora biti proizvedena u skladu s propisima o kakvoći stočne hrane te za stavljanja u promet mora biti deklarirana na hrvatskom jeziku.

(5) Stočna hrana smije se izvoziti samo ako je proizvedena i deklarirana u skladu s propisima o kakvoći stočne hrane u Republici Hrvatskoj, ako s inozemnim kupcem nije drukčije dogovoreno.

Članak 38. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 21.; NN 132/2006: izmijenjen člankom 16.

(1) Proizvodi životinjskog podrijetla, u smislu ovog Zakona, jesu: žive životinje, meso u obliku trupova i polovica, svježe mlijeko, vuna, jaja, med i stajski gnoj.

(2) Proizvodi životinjskog podrijetla moraju odgovarati propisanim uvjetima o kakvoći stočnih proizvoda.

(3) Ispravnost proizvoda životinjskog podrijetla glede kakvoće utvrđuje pravna osoba kojoj Ministarstvo uz suglasnost Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo izda rješenje.

(4) Propise o kakvoći proizvoda životinjskog podrijetla i o nadzoru nad proizvodnjom proizvoda životinjskog podrijetla te uvjete koje mora ispunjavati pravna osoba iz prethodnog stavka donosi ministar uz suglasnost ravnatelja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.

(5) Visinu troškova za utvrđivanje kakvoće pojedinih proizvoda životinjskog podrijetla propisuje ministar.

Članak 39. brisanNN 151/2003: brisan člankom 22.

(1) Proizvodnja biološki zdravijih proizvoda životinjskog podrijetla, u smislu ovoga Zakona, jest proizvodnja u kojoj se u ishrani domaćih životinja koristi stočna hrana proizvedena na tlu slobodnom od onečišćenja sintetskim kemijskim sredstvima i bez ostataka štetnih elemenata, a životinje se drže u optimalnim uvjetima glede gustoće nastanjenosti.

(2) Kao biološko zdraviji može se obilježiti onaj proizvod životinjskog podrijetla koji je proizveden u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i tehnologijom prerade bez korištenja neprirodnih dodataka, što stalno prati i potvrđuje od Ministarstva ovlaštena ustanova.

(3) Za biološko zdravije proizvode životinjskog podrijetla, proizvedene prema uvjetima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, proizvodnju, kontrolu proizvodnje, način obilježavanja i stavljanja u prodaju te uvjete koje mora ispunjavati ovlaštena ustanova iz prethodnog stavka propisuje ministar.

Članak 40. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 23.; NN 132/2006: izmijenjen člankom 17.

(1) Provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja obavljaju uzgajivači, uzgojne organizacije, uzgojna društva i ovlaštena ustanova.

(2) Uzgajivači se mogu u skladu sa zakonskim propisima udruživati u udruge građana kojima je cilj provođenje cilju provedbe uzgoja uzgojno valjanih životinja u skladu s odredbama ovoga Zakona. udruživati u udruge, sukladno odredbama Zakona o udrugama i ovoga Zakona.

(3) Udruge iz stavka 2. ovoga članka mogu se udruživati u saveze sukladno odredbama Zakona o udrugama.

(4) Udruge i savezi iz stavka 2. i 3. ovoga članka mogu se udružiti u jedan središnji savez uzgajivača za pojedinu pasminu ili vrstu domaćih životinja.

(5) Uzgajivači mogu samostalno provoditi uzgoj uzgojno valjanih životinja ako ispunjavaju uvjete iz članka 41. stavka 1. točke 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona.

Članak 41. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člancima 24. i 25.; NN 132/2006: izmijenjen člankom 18.

(1) Udruge građana ne mogu se baviti Ministarstvo će izdati suglasnost uzgojnoj organizaciji za bavljenje uzgojem uzgojno valjanih životinja bez prethodne suglasnosti Ministarstva. (2) Ministarstvo će izdati suglasnost iz stavka 1. ovoga članka ako se prije toga može utvrditi da:

- udruga ima odgovarajući uzgojni program usklađen sa uzgojnim programom iz članka 3. ovoga Zakona, s jasno određenim uzgojnim ciljem,

- postoji dovoljno veliki broj 1. postoji uzgojni program za onu pasminu ili vrstu uzgojno valjanih životinja čijim će se uzgojem uzgojna organizacija baviti,

2. postoji dovoljno velika populacija uzgojno valjanih životinja za provedbu tog uzgojnog programa,

3. postoje odgovarajući djelatnici za obavljanje poslova za provedbu uzgojnog programa,

- je u svakom trenutku moguć 4. su osigurani tehnički i organizacijski uvjeti da:

– se životinje mogu trajno označiti, a kod konja točno opisati, tako da im se uvijek može utvrditi identitet,

– će se uredno voditi matične knjige,

– se može imati uvid u sve dokumente od važnosti za uzgoj,

- je članstvo u udruzi uzgajivača 5. postoji jasno određeno teritorijalno područje djelovanja uzgojne organizacije,

6. će svaka životinja iz domaćeg uzgoja ili uvoza koja udovoljava uvjetima podrijetla, ispravno je označena te vanjštinom odgovara standardima pasmine biti na zahtjev člana uzgojne organizacije upisana u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik, te da se za životinje iz drugih uzgoja neće postavljati viši uvjeti,

7. je članstvo u uzgojnoj organizaciji dostupno svakom uzgajivaču koji raspolaže uzgojno valjanim grlima i spreman je poštovati pravila udruge uzgajivača. se nalazi na području djelovanja uzgojne organizacije, odnosno udruzi koja se bavi uzgojem uzgojno valjanih životinja iste pasmine ili vrste i osigurava uvjete za učinkovitu provedbu uzgojnog programa.

(2) Zadovoljavanje uvjeta iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka, koji se odnose na provođenje stručnih poslova, uzgojna organizacija dokazuje ugovorom s ovlaštenom ustanovom.

(3) Uvjete koje moraju ispunjavati uzgojne organizacije za osnivanje i bavljenje uzgojem uzgojno valjanih životinja propisuje ministar.

Članak 41.a dodanNN 151/2003: dodan člankom 25.; NN 132/2006: izmijenjen člankom 19.

(1) Zahtjev za dobivanje suglasnosti uzgojne organizacije mora sadržavati:

1. naziv, adresu i dokaz o pravnom obliku,

2. ime, prezime i adresu osoba koje imaju pravo potpisa,

3. ime, prezime i adresu osobe odgovorne za provedbu uzgojnog programa,

4. podatke o broju uzgojno valjanih životinja koje će biti uključene u provedbu uzgojnog programa te popis uzgajivača, odnosno udruga pri osnivanju,

5. uzgojni program iz kojeg je vidljiv uzgojni cilj, uzgojne metode, veličina populacije na kojoj se on provodi te način ispitivanja svojstava uzgojno valjanih životinja,

6. dokaz o prostornom djelovanju uzgojne organizacije, te suglasnost postojeće uzgojne organizacije iz kojeg je razvidno da ne postoji isto teritorijalno područje djelovanja te da uspostava nove uzgojne organizacije neće ometati provedbu uzgojnog programa postojeće uzgojne organizacije.

(2) U slučaju da na nekom području postoji uzgojna organizacija koja provodi uzgojni program iste pasmine i vrste uzgojno valjanih životinja može se pri davanju suglasnosti podnositelju zahtjeva suziti teritorijalno područje djelovanja ili se zahtjev može odbiti.

(3) Podatke iz stavka 1. točke 4. ovoga članka ovjerava ovlaštena ustanova.

(4) Zahtjev na temelju kojeg će ovlašteni uzgajivač dobiti suglasnost za samostalnu provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja mora sadržavati podatke iz stavka 1. točke 1., 3., 4. i 5. ovoga članka.

Članak 42. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 26.

Ministarstvo će uskratiti suglasnost udruzi uzgajivača uzgojnoj organizaciji ako njen rad nije temeljen na provedbi usvojenoga uzgojnog programa ili ako bi on narušavao provođenje genetske izgradnje jedne pasmine ili vrste uzgojno valjanih životinja.

Članak 43. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 27.

(1) Ministarstvo vodi očevidnik udruga uzgajivača uzgojno valjanih životinja uzgojnih organizacija u koji se upisuju udruge građana ih upisuje nakon registracije pri tijelu državne uprave.

(2) Oblik i sadržaj očevidnika propisuje ministar.

Članak 44. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 28.

(1) Ministarstvo će zabraniti udruzi uzgojnoj organizaciji bavljenje uzgojem uzgojno valjanih životinja ako se utvrdi da udruga ne ispunjuje uvjete iz članka 41. ovoga Zakona.

(2) Primjerak rješenja o zabrani djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se tijelu nadležnom za registraciju udruge građana.

(3) Tijelo državne uprave nadležno za registraciju iz stavka 2. ovoga članka brisat će u registru udruge građana djelatnost uzgoja uzgojno valjanih životinja kad joj je rješenjem Ministarstva zabranjen ovaj uzgoj.

Članak 45. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 29.

Udruge građana koje se bave uzgojem uzgojno valjanih životinja mogu se udruživati u savez uzgajivača pod uvjetima propisanim za udruge građana (1) Uzgojna organizacija i ovlašteni uzgajivač mora najkasnije do kraja prvog tromjesečja tekuće godine poslati ovlaštenoj ustanovi izvješće o provedbi uzgojnog programa za proteklu godinu.

(2) Ovlaštena ustanova može zatražiti sve podatke o rezultatima rada uzgojne organizacije i ovlaštenog uzgajivača te ima pravo uvida u dokumentaciju uzgojne organizacije.

(3) Ovlaštena ustanova izvještava Ministarstvo o rezultatima rada uzgojnih organizacija i ovlaštenih uzgajivača.

Članak 46. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člancima 30. i 31.; NN 132/2006: izmijenjen člankom 20.

(1) Uzgoj uzgojno valjanih životinja te širenje njihovih učinaka u zemaljski uzgoj obavlja i prati selekcijska služba.

(2) Selekcijska služba osniva područne selekcijske službe na područjima županija za neposredno provođenje uzgojno-selekcijskog rada u stočarstvu Republike Hrvatske.

(1) Udruga u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja obavlja:

1. provedbu uzgojnog programa,

2. vodi matične knjige i uzgojni upisnik za uzgojno valjana grla, upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja, članova udruge te podatke o tome dostavlja središnjem savezu uzgajivača ili ovlaštenoj ustanovi,

3. organizira samostalno ili zajedno sa savezom, središnjim savezom uzgajivača odnosno ovlaštenom ustanovom prodaju uzgojno valjanih životinja za članove udruge,

4. vodi i druge poslove od interesa za članove udruge.

(2) Savez u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja obavlja:

1. provedbu uzgojnog programa,

2. koordinaciju prodaje uzgojno valjanih životinja za članove udruga,

3. zastupa interese udruga u provedbi uzgoja uzgojno valjanih životinja kao i druge poslove od zajedničkog interesa.

(3) Središnji savez uzgajivača u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja:

1. izrađuje i provodi uzgojne programe za pojedine vrste i pasmine uzgojno valjanih životinja,

2. vodi središnji popis uzgojno valjanih životinja za one vrste i pasmine za koje provodi uzgojni program,

3. vodi upisnik uzgajivača onih vrsta i pasmina za koje se vodi uzgojni program,

4. vodi ili organizira prodaju uzgojno valjanih životinja,

5. izdaje rodovnik i potvrde o podrijetlu za one vrste i pasmine uzgojno valjanih životinja za koje provodi uzgojni program,

6. dostavlja ovlaštenoj ustanovi podatke o uzgojno valjanim grlima,

7. obavlja i druge poslove od interesa za uzgajivače, udruge i saveze koje se bave uzgojem istih pasmina ili vrsta domaćih životinja.

Članak 46.a dodanNN 151/2003: dodan člankom 31.

Ovlašteni uzgajivač u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja na svojem stadu obavlja:

1. provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja

2. vodi matične knjige za uzgojno valjane životinje na svojem stadu te podatke o tome dostavlja središnjem savezu uzgajivača ili ovlaštenoj ustanovi.

Članak 47. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 32.; NN 132/2006: izmijenjen člankom 21.

(1) Selekcijska služba u provođenju uzgoja i selekcije obavlja ove poslove:

- vodi središnji popis uzgojno valjanih životinja svih vrsta, pasmina, sojeva i hibrida,

- vodi upisnik uzgajivača Ovlaštena ustanova u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja:

1. obavlja poslove provedbe onih uzgojnih programa za koje je ovlaštena,

2. obavlja nadzor nad radom uzgojnih organizacija i ovlaštenih uzgajivača,

3. provodi i organizira ispitivanje proizvodnosti uzgojno valjanih životinja, - organizira kontrolu pri čemu provedbu može povjeriti uzgojnim organizacijama i središnjem savezu uzgajivača,

4. obrađuje rezultate ispitivanja proizvodnosti uzgojno valjanih životinja i u suradnji s drugim ustanovama razvija nove metode, -, izračune njihovih uzgojnih vrijednosti te ih javno objavljuje,

- provodi testiranje uzgojno valjanih životinja,

5. vodi središnji popis za one pasmine ili vrste uzgojno valjanih životinja koje se ne vode pri središnjem savezu uzgajivača,

6. vodi upisnik uzgajivača onih pasmina ili vrsta uzgojno valjanih životinja koje se ne vode pri središnjem savezu uzgajivača,

7. zajedno sa uzgojnim organizacijama uspostavlja informacijski sustav za praćenje uzgoja svih vrsta uzgojno valjanih životinja u Republici Hrvatskoj, - obavlja i druge uzgojno valjanih životinja te učinkovito korištenje uzgojnih i proizvodnih podataka,

- obrađuje rezultate kontrole proizvodnosti,

- obavlja procjene uzgojnih vrijednosti i kakvoće križanih životinja,

- objavljuje rezultate kontrole proizvodnosti, procjene uzgojnih vrijednosti i svih oblika testova,

- izdaje isprave o podrijetlu i proizvodnim svojstvima,

- koordinira trgovinu uzgojno valjanih životinja,

- koordinira izradu i provedbu uzgojnih programa i sudjeluje u njihovoj izradbi i provedbi,

- surađuje s udrugama uzgajivača pojedinih vrsta i pasmina uzgojno valjanih životinja,

8. izdaje rodovnik i potvrde o podrijetlu za one pasmine i vrste uzgojno valjanih životinja za koje provodi dodjeljene joj uzgojne programe,

9. izrađuje i provodi uzgojne programe za pojedine vrste i pasmine uzgojno valjanih životinja.

10. vodi središnji popis svih uzgojno valjanih grla u Republici Hrvatskoj.

11. obavlja za uzgojne organizacije putem svojih djelatnika stručne poslove iz njihove djelatnosti.

12. obavlja i druge dodijeljene joj poslove iz područja stočarstva prema potrebi udruga, uzgajivača i Ministarstva..

(2) Putem područne selekcijske službe Selekcijska služba obavlja neposredno za uzgajivače uzgojno valjanih životinja na području pojedine županije ove poslove:

- vodi matične knjige svih vrsta i pasmina,

- vodi uzgojni upisnik uzgojno valjanih životinja,

- obavlja kontrolu proizvodnosti uzgojno valjanih životinja,

- dostavlja uzgajivačima na korištenje obrađene uzgojno selekcijske podatke o njihovim uzgojno valjanim grlima,

- organizira i prati trgovinu uzgojno valjanih životinja,

- sudjeluje u Povjerenstvu za licenciranje rasplodnjaka,

- pruža stručna mišljenja županijskim upravnim tijelima,

- sudjeluje u organiziranju smotri i izložbi životinja,

- obavlja i druge poslove u području uzgojno selekcijskog rada na prostoru svojeg djelovanja.

Članak 48. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 33.; NN 132/2006: izmijenjen člankom 22.

Selekcijska služba Provedba poslova uzgoja uzgojno valjanih životinja financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske, od naknada od trgovine rasplodnim uzgojno valjanim grlima i pružanja usluga prihodima koje sudionici ostvaruju obavljanjem svoje djelatnosti.

Članak 49. izmijenjenNN 76/1999: izmijenjen člancima 79. i 80.; NN 151/2003: izmijenjen člancima 34. i 35.; NN 14/2014: izmijenjen člankom 1.

(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega obavlja Ministarstvo.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega u prvom stupnju obavljaju županijski uredi nadležni za poslove stočarske inspekcije obavlja Ministarstvo (u daljnjem tekstu: županijska stočarska inspekcija), a u drugom stupnju stočarska inspekcija u Ministarstvu. stočarska inspekcija).

(3) Nadzor nad kakvoćom proizvoda životinjskog podrijetla obavljaju i tržišni inspektori županije, Grada Zagreba i Ministarstva gospodarstva.

(4) Poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti županijske stočarske inspekcije i stočarske inspekcije u Ministarstvu provodi stočarski inspektor.

Članak 49.a dodanNN 151/2003: dodan člankom 35.

(1) Poslove stočarskog inspektora može obavljati diplomirani inženjer agronomije općeg ili stočarskog usmjerenja s položenim državnim stručnim ispitom za stočarskog inspektora i sa 5 godina radnog iskustva u struci.

(2) Program posebnog dijela državnoga stručnog ispita iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 49.b dodanNN 151/2003: dodan člankom 35.

(1) Stočarski inspektor ima službenu iskaznicu kojom se utvrđuje njegovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti.

(2) Obrazac iskaznice te način i postupak izdavanja iskaznice iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 49.c dodanNN 151/2003: dodan člankom 35.; NN 132/2006: izmijenjen člankom 25.; NN 30/2015: izmijenjen člankom 189.

Stočarska inspekcija:

1. nadzire provedbu uzgojnih programa,

2. nadzire proizvodnju, odabiranje i trgovinu uzgojno valjanim životinjama,

3. pregledava matične knjige i uzgojne upisnike te drugu dokumentaciju koja se odnosi na proizvodnju i trgovinu uzgojno valjanih životinja,

4. nadzire ispitivanje proizvodnih svojstava uzgojno valjanih životinja, testiranje na potomstvo te ispravnost popisa matičnih grla svih vrsta uzgojno valjanih životinja i izdavanje rodovnika i potvrda o podrijetlu,

5. nadzire provedbu zaštite izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva te vođenje njihova popisa,

6. nadzire uvođenje u proizvodnju novih pasmina, sojeva i hibrida,

7. nadzire proizvodnju i trgovinu sjemena, jajnih stanica i zametaka,

8. kontrolira obavljanje umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta te vođenje popisa o osjemenjivanju i prirodnom pripustu,

9. nadzire obilježavanje uzgojno valjanih životinja,

10. nadzire držanje i iskorištavanje domaćih životinja,

11. nadzire neovlašteno ulaženje domaćih životinja na tuđi posjed, odnosno tuđe poljoprivredno zemljište,

12. nadzire rad ovlaštene ustanove i uzgojnih organizacija u provedbi uzgoja uzgojno valjanih životinja,

13. nadzire korištenje sredstava koje ovlaštena ustanova i uzgojne organizacije dobivaju iz državnog proračuna i koriste za provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja,

15. nadzire proizvodnju proizvoda životinjskog podrijetla te postupak utvrđivanja njihove kakvoće,

16. uzima uzorke proizvoda proizvedenih ili stavljenih u trgovinu prema odredbama ovoga Zakona,

17. nadzire i ostale poslove propisane ovim Zakonom,

18. donosi rješenja o izlučenju rasplodnjaka namijenjenog prirodnom pripustu ili umjetnom osjemenjivanju prema prijedlogu Povjerenstva za licenciranje odnosno ocjenu rasplodnjaka,

19. podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega.

Članak 49.d dodanNN 151/2003: dodan člankom 35.

(1) Ako stočarski inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na temelju njega, naredit će rješenjem da se utvrđene nepravilnosti, odnosno nedostaci uklone u određenom roku.

(2) Stočarski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora, prema odredbama ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega, vodi postupak i donosi rješenja određena ovim Zakonom i propisima donijetim na temelju njega.

(3) Protiv rješenja stočarskog inspektora može se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba Povjerenstvu koje imenuje ministar.

Članak 49.e dodanNN 151/2003: dodan člankom 35.

Fizičke i pravne osobe čiji rad podliježe nadzoru stočarskog inspektora dužne su mu omogućiti obavljanje nadzora i pružiti potrebite podatke i obavijesti.

Članak 50. izmijenjenNN 76/1999: izmijenjen člankom 80.

(1) Poslove stočarskog inspektora može obavljati diplomirani inženjer agronomije općeg ili stočarskog usmjerenja s položenim državnim stručnim ispitom za stočarskog inspektora i sa 5 godina radnog iskustva.

(2) Program posebnog dijela državnog stručnog ispita iz stavka 1. ovog članka propisuje ministar.

Članak 51. izmijenjenNN 76/1999: izmijenjen člankom 80.

(1) Stočarski inspektor ima posebnu iskaznicu kojom se utvrđuje njegovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti.

(2) Obrazac iskaznice te način i postupak izdavanja iskaznice iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 52. izmijenjenNN 76/1999: izmijenjen člankom 80.

(1) Županijska stočarska inspekcija obavlja sve poslove inspekcijskog nadzora, osim poslova za koje je ovim Zakonom određeno da ih izravno obavlja stočarska inspekcija u Ministarstvu.

(2) Županijska stočarska inspekcija:

1. kontrolira proizvodnju, odabiranje i trgovinu uzgojno valjanih životinja,

2. pregledava matične knjige i drugu evidenciju i dokumente koji se odnose na proizvodnju i trgovinu uzgojno valjanih životinja,

3. kontrolira držanje i iskorištavanje domaćih životinja,

4. nadzire rad udruga građana koje se bave uzgojem uzgojno valjanih životinja,

5. kontrolira proizvodnju i trgovinu stočne hrane,

6. uzima uzorke proizvoda proizvedenih ili stavljenih u trgovinu prema odredbama ovoga Zakona,

7. podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega,

8. nadzire korištenje rasplodnjaka u prirodnom pripustu,

9. donosi rješenja o izlučenju rasplodnjaka namijenjenog prirodnom pripustu prema prijedlogu Povjerenstva za licenciranje.

Članak 53. izmijenjenNN 76/1999: izmijenjen člankom 80.

Stočarska inspekcija u Ministarstvu:

1. nadzire ispitivanje proizvodnih svojstava uzgojno valjanih životinja, testiranje na potomstvu te ispravnost vođenja popisa matičnih grla svih vrsta uzgojno valjanih životinja i izdavanje rodovnika i potvrda o podrijetlu,

2. nadzire provođenje uzgojnih programa,

3. nadzire rad saveza udruga građana koje se bave uzgojem uzgojno valjanih životinja,

4. nadzire proizvodnju i trgovinu sjemena, jajnih stanica i zametaka,

5. nadzire provedbu zaštite izvornih i zaštićenih pasmina,

6. nadzire uvođenje u proizvodnju novih pasmina sojeva i hibrida,

7. nadzire i ostale poslove propisane ovim Zakonom,

8. donosi rješenja o izlučenju rasplodnjaka namijenjenog umjetnom osjemenjivanju prema prijedlogu Povjerenstva za ocjenu rasplodnjaka,

9. podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega.

Članak 54. izmijenjenNN 76/1999: izmijenjen člankom 80.

(1) Ako stočarski inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na temelju njega, naredit će rješenjem da se utvrđene nepravilnosti, odnosno nedostaci uklone u određenom roku.

(2) Stočarski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora, prema odredbama ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega, vodi postupak i donosi rješenje kad obavlja poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti županijske stočarske inspekcije i stočarske inspekcije u Ministarstvu određene ovim Zakonom i propisima donijetim na temelju njega.

(3) Protiv rješenja Ministarstva donesenih na temelju ovoga Zakona u prvom stupnju nije dopuštena žalba nego se može pokrenuti upravni spor.

(4) Žalba protiv rješenja donijetih na temelju ovoga Zakona ne zadržava izvršenje rješenja.

Članak 55. izmijenjenNN 76/1999: izmijenjen člankom 80.

Fizičke i pravne osobe čiji rad podliježe nadzoru stočarskog inspektora dužne su mu omogućiti obavljanje nadzora i pružiti potrebite podatke i obavijesti.

Članak 56. izmijenjenNN 76/1999: izmijenjen člankom 79.; NN 132/2006: izmijenjen člankom 25.

(1) Ako stočarski gospodarski inspektor pri inspekcijskom nadzoru posumnja da stočna hrana za životinje ili drugi proizvodi ne odgovaraju kakvoći utvrđenoj propisom, uzet će određeni broj uzoraka i dostaviti ih na analizu ovlaštenoj ustanovi.

(2) Uzorci za analizu dostavljaju se pod šifrom.

Članak 57. izmijenjenNN 76/1999: izmijenjen člankom 79.

(1) Superanalizu može tražiti proizvođač u roku od 15 dana nakon dobivene analize ili stočarski gospodarski inspektor, ako posumnja u rezultat analize.

(2) Nalaz superanalize konačan je i može se pobijati samo pod uvjetima i na način propisan za pobijanje javnih isprava.

Članak 58. izmijenjenNN 76/1999: izmijenjen člankom 79.

(1) Vlasnik od kojeg je uzet uzorak dužan je podmiriti troškove pakiranja i analize uzorka ako se analizom utvrdi da proizvodi od kojih je uzet uzorak ne odgovaraju propisanoj, odnosno deklariranoj kakvoći.

(2) Ako se analizom utvrdi da uzorci odgovaraju propisanoj, odnosno deklariranoj kakvoći, troškove pakiranja, prijevoza i analize uzorka podmiruje tijelo državne uprave čiji je stočarski gospodarski inspektor dostavio uzorke na analizu.

(3) Vlasnik proizvoda od kojega je uzet uzorak nema pravo na naknadu vrijednosti uzorka.

Članak 59. izmijenjenNN 76/1999: izmijenjen člankom 79.

(1) Kad se analizom, odnosno superanalizom utvrdi da proizvod ne odgovara propisanoj ili deklariranoj kakvoći, stočarski gospodarski inspektor će zabraniti trgovinu i uporabu toga proizvoda.

(2) Na zahtjev vlasnika proizvoda koji nema propisanu kakvoću, ali udovoljava uvjetima za uporabu u druge svrhe, inspektor može dopustiti tu uporabu.

(3) Stočarski Gospodarski inspektor može dopustiti da se stavi u prodaju proizvod koji ima deklariranu kakvoću, ali je istekao rok uporabe označen na deklaraciji pod uvjetom da vlasnik proizvoda izmijeni deklaraciju proizvoda prema rezultatima utvrđenim analizom, odnosno superanalizom.

(4) Kad se superanalizom utvrdi da proizvod ne odgovara za uporabu, stočarski gospodarski inspektor će narediti njegovo uništenje.

Članak 60. izmijenjenNN 151/2003: izmijenjen člankom 36.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako:

1. ako proizvodi genetski materijal te prenosi zametke bez odobrenja Ministarstva (članak 6. stavak 1.),

2. ako se bavi genetskim manipulacijama bez odobrenja Ministarstva (članak 7. stavak 1.),

3. ako proizvodi uzgojno valjanu perad protivno odredi članka 10. ovoga Zakona,

4. ako stavlja u prodaju matice pčela protivno odredbi članka 11. ovoga Zakona,

3. 5. ako za umjetno osjemenjivanje koristi sjeme protivno odredbi članka 15. stavka 1. ovoga Zakona,

6. ako u prirodnom pripustu koristi rasplodnjake protivno odredbi članka 15. stavka 2. i članka 18. stavka 1 4. koristi rasplodnjake koji su izlučeni iz uzgoja (članak 19. stavak 8.),

5. postupi suprotno odredbi članka 27. ovoga Zakona,

6. utvrđuje ispravnost proizvoda životinjskog podrijetla suprotno propisima o njihovoj kakvoći (članak 38. stavak 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna do 10.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 61. izmijenjenNN 36/1998: izmijenjen člankom 2.; NN 151/2003: izmijenjen člankom 37.; NN 132/2006: izmijenjen člancima 23. i 25.; NN 30/2015: izmijenjen člankom 189.

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako:

1. ako prodaje uzgojno valjane životinje protivno odredbi članka 22 rasplodnjaci nisu upisani u matične knjige (članak 16.),

2. obavlja umjetno osjemenjivanje protivno odredbi članka 17. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

2 3. ako prodaje sjeme rasplodnjaka, zametke i jajne stanice protivno odredbi članka 23. stavka 1. ovoga Zakona,

3 4. ako prodaje sjeme rasplodnjaka protivno odredbi članka 24. ovoga Zakona,

4 5. ako prodaje zametke i jajne stanice protivno odredbi članka 25. stavka 1. ovoga Zakona,

5 6. ako uvozi uzgojno valjane životinje i genetski materijal protivno odredbi članka 26. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona,

6 7. ako izvozi uzgojno valjane životinje i genetski materijal protivno odredbi članka 28. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

7. ako daje domaćim životinjama hormonalne preparate protivno odredbi članka 32. ili ih hrani protivno odredbi članka 35 8. postupa suprotno odredbi članka 29.a stavka 3. i 4. ovoga Zakona,

8 9. ako organizira natjecanja suprotno članku 9.a ovoga Zakona.

10. obavlja preseljenje pčela protivno odredbi članka 33. ovoga Zakona,

9 11. ako u prodaju stavlja stočnu hranu za životinje i pojedine sastojke za stočnu hranu za životinje takve kakvoće koja ne odgovara propisu o kakvoći stočne hrane za životinje (članak 36 35. stavak 4.), 10 3.),

12. ako obavlja djelatnost u trgovini stočnom hranom za životinje protivno odredbi članka 37. ovoga Zakona,

13. proizvodi životinjskog podrijetla ne odgovaraju propisanim uvjetima kakvoće (članak 38. stavak 2.),

14. provodi uzgoj uzgojno valjanih životinja protivno odredbi članka 40. stavka 5. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu 4.000,00 kuna do 8.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 8.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 8.000,00 kuna.

Članak 62. izmijenjenNN 76/1999: izmijenjen člankom 80.; NN 151/2003: izmijenjen člankom 38.; NN 132/2006: izmijenjen člankom 24.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako:

1. ako proizvodi uzgojno valjane životinje protivno uzgojnom programu (članak 3. stavak 1.),

2. ako ne postupa u skladu s odredbama članka 4. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

3. ako se bavi uzgojem uzgojno valjane životinje, a nije upisana u upisnik uzgajavača uzgojno valjanih životinja (članak 5. stavak 1.),

4. ako proizvodi uzgojno valjanu perad protivno odredbi članka 10. ovoga Zakona,

5. stavlja u prodaju matice pčela protivno odredbi članka 11. ovoga Zakona,

6. u prirodnom pripustu koristi rasplodnjake protivno odredbi članka 15. stavka 2. i članka 18. stavka 1. ovoga Zakona,

7. ne postupa u skladu s odredbom članka 20. stavka 1. i članka 21. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

5 8. ako prodaje uzgojno valjane životinje protivno odredbi članka 22. ovoga Zakona,

9. ne ispunjuje propisane uvjete glede stručnih djelatnika, objekata i opreme (članak 23. stavak 2.),

6 10. ako drži i iskorištava domaće životinje protivno propisima o zaštiti okoliša i dobrobiti životinja (članak 29.),

7. ako kod izgradnje i obnove smještajnog prostora za domaće životinja postupi protivno odredbi članka 30. stavka 1. ovoga Zakona,

8. ako 11. postupa suprotno odredbama članka 30.a ovoga Zakona.

12. postupa suprotno odredbama članka 34.a ovoga Zakona.

13. na domaćim životinjama u vlastitom stadu obavlja nedopuštene zahvate (članak 31.),

9. ako proizvod životinjskog podrijetla obilježuje protivno odredbi članka 39. stavka 2. ovoga Zakona,

10. ako se bavi uzgojem uzgojno valjanih životinja bez odobrenja Ministarstva (članak 41. stavak 1.),

11. ako 14. na vrijeme ne dostavi ovlaštenoj organizaciji izvješće o provedbi uzgojnog programa za proteklu godinu (članak 45.),

15. stočarskom inspektoru ne omogući obavljanje nadzora i ne pruži potrebite podatke i obavijesti (članak 55.). 49.e).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kuna do 6.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 kuna.