Povijest članaka
Svaki članak koji je neki akt izmijenio, dodao, brisao ili ukinuo, u svakoj verziji u kojoj je stajao: 62 članka.
Prva je verzija članka prikazana u cijelosti, a svaka sljedeća s označenim razlikama prema prethodnoj; uz svaku stoji akt koji ju je donio i razdoblje u kojem je vrijedila.
Tekstovi su neslužbeni i izrađeni strojno. Mjerodavne su objave u Narodnim novinama.
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 1. 3 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Ovim se Zakonom uređuju uzgoj i proizvodnja uzgojno valjanih životinja, oplođivanje domaćih životinja, trgovina uzgojno valjanim životinjama, zoohigijenski uvjeti držanja domaćih životinja, zaštita okoliša u uzgoju i iskorištavanju domaćih životinja, kakvoća stočne hrane i proizvoda životinjskog podrijetla, ustroj i provedba uzgoja uzgojno valjanih životinja i druga pitanja važna za učinkovitost i promicanje stočarstva.
(2) Odredbe ovoga Zakona odnose se na uzgoj goveda, svinja, koza, ovaca, konja, magaraca, kunića, peradi, pčela i drugih vrsta životinja koje imaju gospodarsku namjenu (u daljnjem tekstu: domaće životinje).
NN 151/2003 izmijenjen člankom 1. vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
(1) Ovim se Zakonom uređuju uzgoj i proizvodnja uzgojno valjanih životinja, oplođivanje domaćih životinja, trgovina uzgojno valjanim životinjama, zoohigijenski uvjeti držanja domaćih životinja, zaštita okoliša u uzgoju i iskorištavanju domaćih životinja, kakvoća stočne hrane i proizvoda životinjskog podrijetla, ustroj i provedba uzgoja uzgojno valjanih životinja i druga pitanja važna za učinkovitost i promicanje stočarstva.
(2) Odredbe ovoga Zakona odnose se na uzgoj goveda, svinja, koza, ovaca, konja, magaraca, kunića, peradi, pčela i drugih vrsta životinja koje imaju gospodarsku namjenu (u daljnjem tekstu: domaće životinje).
(3) Uzgojem iz stavka 1. ovoga članka potiče se:
1. povećanje učinkovitosti proizvodnje domaćih životinja uz očuvanje ili poboljšanje njihove vitalnosti,
2. povećanje ekonomičnosti stočarske proizvodnje,
3. poboljšanje kakvoće stočarskih proizvoda,
4. očuvanje genetske raznolikosti domaćih životinja.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 25. vrijedi od 14. prosinca 2006.
(1) Ovim se Zakonom uređuju uzgoj i proizvodnja uzgojno valjanih životinja, oplođivanje domaćih životinja, trgovina uzgojno valjanim životinjama, zoohigijenski uvjeti držanja domaćih životinja, zaštita okoliša u uzgoju i iskorištavanju domaćih životinja, kakvoća stočne hrane za životinje i proizvoda životinjskog podrijetla, ustroj i provedba uzgoja uzgojno valjanih životinja i druga pitanja važna za učinkovitost i promicanje stočarstva.
(2) Odredbe ovoga Zakona odnose se na uzgoj goveda, svinja, koza, ovaca, konja, magaraca, kunića, peradi, pčela i drugih vrsta životinja koje imaju gospodarsku namjenu (u daljnjem tekstu: domaće životinje).
(3) Uzgojem iz stavka 1. ovoga članka potiče se:
1. povećanje učinkovitosti proizvodnje domaćih životinja uz očuvanje ili poboljšanje njihove vitalnosti,
2. povećanje ekonomičnosti stočarske proizvodnje,
3. poboljšanje kakvoće stočarskih proizvoda,
4. očuvanje genetske raznolikosti domaćih životinja.
Članak 2. 3 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
U ovom Zakonu u uporabi su nazivi s ovim značenjima:
1. Stočarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem i držanjem domaćih životinja za gospodarsko iskorištavanje.
2. Uzgojno valjana životinja umatičena je ili upisana domaća životinja te matično jato peradi i to:
- umatičena životinja domaća je životinja čiste pasmine, poznatog podrijetla, uvedena u matičnu knjigu,
- upisana životinja domaća je životinja čiste pasmine ili križana, poznatog podrijetla ili odabrana životinja s poznatim podrijetlom jednog roditelja te uvedena u uzgojni upisnik,
- matično jato jest jato peradi čistih pasmina ili hibrida uvedeno u središnji popis matičnih jata.
3. Matica pčela rasplodna je ženka u pčelinjoj zajednici.
4. Roj je pčelinja zajednica izvan košnice nastala prirodnom diobom.
5. Soj je uža skupina životinja unutar pasmine sličnih nasljednih osobina.
6. Natprosječna životinja jest umatičena uzgojno valjana životinja koja je prema nasljednim osobinama iznad prosjeka uzgoja kojem pripada.
7. Uzgoj stoke sustav je genetskih i zootehničkih postupaka u izgradnji proizvodnih kapaciteta životinje.
8. Stvaranje uzgojno valjanih životinja skup je uzgojno-selekcijskih postupaka i mjera kojima se izgrađuje genetski vrijedna i u populaciji natprosječna životinja.
9. Uzgojni program skup je selekcijskih postupaka kojima se ostvaruje genetsko unapređivanje pojedinih vrsta i pasmina životinja.
10. Ispitivanje proizvodnosti postupak je utvrđivanja proizvodnosti životinja, uključujući kakvoću proizvoda, a cilj je procjena uzgojnih vrijednosti u usmjeravanje tehnologije njihova iskorištavanja.
11. Uzgojna vrijednost nasljedni je utjecaj životinje na genetsku vrijednost njezinih potomaka.
12. Testiranje je postupak procjene uzgojnih vrijednosti primjerenim metodama i tehnološko-tehničkim postupcima.
13. Test na vlastiti rast i razvoj (performance test) postupak je procjene uzgojne vrijednosti za osobine rasta i razvoja testirane jedinke.
14. Test po potomstvu (progeni test) postupak je procjene uzgojnih vrijednosti životinje na temelju podataka o proizvodnim osobinama potomaka.
15. Kontrolni test postupak je utvrđivanja učinkovitosti križanog uzgoja.
16. Križanje je sparivanje životinja različitih pasmina, sojeva i linija da bi se dobile proizvodno vrijednije životinje.
17. Licenciranje je uzgojna mjera odabira i ocjene rasplodnjaka za prirodni pripust.
18. Genetska manipulacija plansko je mijenjanje genoma pojedinih životinja.
19. Genetski materijal biološki je reprodukcijski materijal (sjeme, jajne stanice i zameci).
20. Genetska raznolikost stupanj je učestalosti gena unutar vrste.
21. Hibrid je životinja dobivena sustavnim i smislenim postupcima križanja.
22. Proizvodna osobina gospodarski je važno i mjerljivo svojstvo životinje.
23. Rodovnik je potvrda o podrijetlu i proizvodnim svojstvima (predigree) matičnih životinja.
24. Potvrda o podrijetlu isprava je o podrijetlu životinje u križanom uzgoju.
25. Matična knjiga jest knjiga koju vodi selekcijska služba (knjiga, popis, kartoteka, datoteka, ili neki drugi oblik bilježenja podataka), o matičnim životinjama iz programa uzgoja čiste pasmine, da bi se te životinje mogle identificirati te da bi se moglo dokazivati podrijetlo i proizvodnost tih životinja.
26. Uzgojni upisnik jest upisnik koji vodi selekcijska služba i uzgojna društva (knjiga, popis, kartoteka, datoteka ili neki drugi oblik bilježenja podataka) o životinjama iz programa križanja i odabranih životinja iz populacije, a da bi se one mogle identificirati te da bi se moglo dokazivati podrijetlo.
27. Središnji popis matičnih grla jest središnji skup svih podataka o uzgojno valjanim životinjama u Republici Hrvatskoj.
28. Središnji popis matičnih jata jest središnji skup svih podataka o matičnim jatima u Republici Hrvatskoj.
29. Zootehnika je sustav tehnološko-tehničkih postupaka u uzgoju i iskorištavanju životinja.
30. Izvorne pasmine jesu pasmine domaćih životinja stvorene na području Republike Hrvatske.
31. Deklaracija je potvrda o podrijetlu i vrijednosti proizvoda.
32. Uzgajivač je pravna ili fizička osoba koja je vlasnik uzgojno valjane životinje.
33. Uzgojno društvo jest pravna osoba koja predstavlja farmu ili više farmi koje u uzgoju koriste kombinacijske sposobnosti pasmina ili linija.
34. Udruga uzgajivača interesna je skupina uzgajivača, a cilj joj je promicanje učinkovitog uzgoja životinja sudjelovanjem u provođenju uzgojnog programa.
35. Ovlaštena ustanova pravna je osoba s ovlaštenjem za obavljanje određenih poslova iz ovoga Zakona.
36. Oplodna postaja izolirano je mjesto koje odgovara biološkim zahtjevima za oplodnju matica.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 2. vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
U ovom Zakonu u uporabi su nazivi s ovim značenjima:
1. Stočarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem i držanjem domaćih životinja za gospodarsko iskorištavanje.
2. Uzgojno valjana životinja umatičena matična je ili upisana domaća životinja te matično jato peradi i to:
- umatičena životinja domaća je – matična životinja čiste pasmine, poznatog podrijetla, uvedena upisana u matičnu knjigu, - čiji su roditelji, djedovi i bake upisani u matičnu knjigu iste pasmine,
– upisana životinja domaća je životinja čiste pasmine ili križana poznatih roditelja, poznatog podrijetla ili odabrana životinja s poznatim podrijetlom jednog roditelja te uvedena upisana u uzgojni upisnik,
– matično jato jest jato peradi čistih pasmina čiste pasmine ili hibrida uvedeno hibrid upisan u središnji popis matičnih jata.
3. Matica pčela rasplodna je ženka u pčelinjoj zajednici.
4. Roj je pčelinja zajednica izvan košnice nastala prirodnom diobom Pčelinja zajednica je roj pčela u košnici s pripadajućim saćem, koji se sastoji od jedne matice, radilica i trutova tijekom proizvodne sezone.
5. Soj je uža skupina životinja unutar pasmine sličnih nasljednih osobina.
6. Natprosječna životinja jest umatičena uzgojno valjana životinja koja je prema nasljednim osobinama iznad prosjeka uzgoja kojem pripada.
7. Uzgoj stoke sustav je genetskih i zootehničkih postupaka u izgradnji proizvodnih kapaciteta životinje.
8. Stvaranje uzgojno valjanih životinja skup je uzgojno-selekcijskih postupaka i mjera kojima se izgrađuje genetski vrijedna i u populaciji natprosječna životinja.
9. Uzgojni program skup je selekcijskih postupaka kojima se ostvaruje genetsko unapređivanje pojedinih vrsta i pasmina životinja.
10. Ispitivanje proizvodnosti postupak je utvrđivanja proizvodnosti životinja, uključujući kakvoću proizvoda, a cilj je procjena uzgojnih vrijednosti u usmjeravanje tehnologije njihova iskorištavanja.
11. Uzgojna vrijednost nasljedni je utjecaj životinje na genetsku vrijednost njezinih potomaka.
12. Testiranje je postupak procjene uzgojnih vrijednosti primjerenim metodama i tehnološko-tehničkim postupcima.
13. Test na vlastiti rast i razvoj (performance test) postupak je procjene uzgojne vrijednosti za osobine rasta i razvoja testirane jedinke.
14. Test po potomstvu (progeni test) postupak je procjene uzgojnih vrijednosti životinje na temelju podataka o proizvodnim osobinama potomaka.
15. Kontrolni test postupak je utvrđivanja učinkovitosti križanog uzgoja.
16. Križanje je sparivanje životinja različitih pasmina, sojeva i linija da bi se dobile proizvodno vrijednije životinje.
17. Licenciranje je uzgojna mjera odabira i ocjene rasplodnjaka za prirodni pripust.
18. Genetska manipulacija plansko je mijenjanje genoma pojedinih životinja.
19. Genetski materijal biološki je reprodukcijski materijal (sjeme, jajne stanice i zameci).
20. Genetska raznolikost stupanj je učestalosti gena unutar vrste.
21. Hibrid je životinja dobivena sustavnim i smislenim postupcima križanja.
22. Proizvodna osobina gospodarski je važno i mjerljivo svojstvo životinje.
23. Rodovnik je potvrda o podrijetlu i proizvodnim svojstvima (predigree) matičnih životinja.
24. Potvrda o podrijetlu je isprava je o podrijetlu upisane životinje u križanom uzgoju.
25. Matična knjiga jest knjiga koju vodi selekcijska služba ovlaštena ustanova, središnji savez uzgajivača, savez uzgajivača, udruga uzgajivača (knjiga, popis, kartoteka, datoteka, ili neki drugi oblik bilježenja podataka), o matičnim životinjama iz programa uzgoja čiste pasmine, da bi se te životinje mogle identificirati te da bi se moglo dokazivati podrijetlo i proizvodnost tih životinja.
26. Uzgojni upisnik jest upisnik koji vodi selekcijska služba ovlaštena ustanova, središnji savez uzgajivača, savez uzgajivača, udruga uzgajivača i uzgojna društva (knjiga, popis, kartoteka, datoteka ili neki drugi oblik bilježenja podataka) o životinjama iz programa križanja i odabranih životinja iz populacije, a da bi se one mogle identificirati te da bi se moglo dokazivati podrijetlo.
27. Središnji popis matičnih grla jest središnji skup svih podataka o uzgojno valjanim životinjama u Republici Hrvatskoj.
28. Središnji popis matičnih jata jest središnji skup svih podataka o matičnim jatima u Republici Hrvatskoj.
29. Zootehnika je sustav tehnološko-tehničkih postupaka u uzgoju i iskorištavanju životinja.
30. Izvorne pasmine jesu pasmine domaćih životinja stvorene na području Republike Hrvatske.
31. Deklaracija je potvrda o podrijetlu i vrijednosti proizvoda. 32. Uzgajivač je pravna ili fizička osoba koja je vlasnik uzgojno valjane životinje.
33 32. Uzgojno društvo jest pravna osoba koja predstavlja farmu ili više farmi koje u uzgoju koriste kombinacijske sposobnosti pasmina ili linija.
34 33. Udruga uzgajivača interesna je skupina uzgajivača, a čiji je osnovni cilj joj je promicanje učinkovitog uzgoja genetsko unapređivanje domaćih životinja sudjelovanjem u provođenju provođenjem uzgojnog programa.
35 34. Ovlaštena ustanova pravna je osoba s ovlaštenjem za obavljanje određenih poslova iz ovoga Zakona.
36 35. Oplodna postaja izolirano je mjesto koje odgovara biološkim zahtjevima za oplodnju matica.
36. Savez uzgajivača interesna je skupina više udruga uzgajivača, a cilj mu je genetsko unapređivanje domaćih životinja provođenjem uzgojnog programa.
37. Središnji savez uzgajivača interesna je skupina više saveza uzgajivača i/ili udruga uzgajivača, a cilj mu je genetsko unapređivanje pojedine vrste ili pasmine domaćih životinja provođenjem uzgojnog programa u Republici Hrvatskoj.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 14. prosinca 2006.
U ovom Zakonu u uporabi su nazivi s ovim značenjima:
1. Stočarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem i držanjem domaćih životinja za gospodarsko iskorištavanje.
2. Uzgojno valjana životinja matična je ili upisana domaća životinja te matično jato peradi i to:
– matična životinja čiste pasmine upisana u matičnu knjigu, čiji su roditelji, djedovi i bake upisani u matičnu knjigu iste pasmine,
– upisana životinja čiste pasmine ili križana poznatih roditelja odnosno kod izvornih i zaštićenih pasmina životinje koje zadovoljavaju kriterije za tu pasminu, upisana u uzgojni upisnik,
– matično jato čiste pasmine ili hibrid upisan u središnji popis matičnih jata.
3. Matica pčela rasplodna je ženka u pčelinjoj zajednici.
4. Pčelinja zajednica je roj pčela u košnici s pripadajućim saćem, koji se sastoji od jedne matice, radilica i trutova tijekom proizvodne sezone.
5. Soj je uža skupina životinja unutar pasmine sličnih nasljednih osobina.
6. Natprosječna životinja jest umatičena uzgojno valjana životinja koja je prema nasljednim osobinama iznad prosjeka uzgoja kojem pripada.
7. Uzgoj stoke sustav je genetskih i zootehničkih postupaka u izgradnji proizvodnih kapaciteta životinje.
8. Stvaranje uzgojno valjanih životinja skup je uzgojno-selekcijskih postupaka i mjera kojima se izgrađuje genetski vrijedna i u populaciji natprosječna životinja.
9. Uzgojni program skup je selekcijskih postupaka kojima se ostvaruje genetsko unapređivanje pojedinih vrsta i pasmina životinja.
10. Ispitivanje proizvodnosti postupak je utvrđivanja proizvodnosti životinja, uključujući kakvoću proizvoda, a cilj je procjena uzgojnih vrijednosti u usmjeravanje tehnologije njihova iskorištavanja.
11. Uzgojna vrijednost nasljedni je utjecaj životinje na genetsku vrijednost njezinih potomaka.
12. Testiranje je postupak procjene uzgojnih vrijednosti primjerenim metodama i tehnološko-tehničkim postupcima.
13. Test na vlastiti rast i razvoj (performance test) postupak je procjene uzgojne vrijednosti za osobine rasta i razvoja testirane jedinke.
14. Test po potomstvu (progeni test) postupak je procjene uzgojnih vrijednosti životinje na temelju podataka o proizvodnim osobinama potomaka.
15. Kontrolni test postupak je utvrđivanja učinkovitosti križanog uzgoja.
16. Križanje je sparivanje životinja različitih pasmina, sojeva i linija da bi se dobile proizvodno vrijednije životinje.
17. Licenciranje je uzgojna mjera odabira i ocjene rasplodnjaka Putovnica jest identifikacijski dokument koji se izdaje za prirodni pripust kopitare.
18. Genetska manipulacija plansko je mijenjanje genoma pojedinih životinja.
19. Genetski materijal biološki je reprodukcijski materijal (sjeme, jajne stanice i zameci).
20. Genetska raznolikost stupanj je učestalosti gena unutar vrste.
21. Hibrid je životinja dobivena sustavnim i smislenim postupcima križanja.
22. Proizvodna osobina gospodarski je važno i mjerljivo svojstvo životinje.
23. Rodovnik je potvrda o podrijetlu i proizvodnim svojstvima (predigree) matičnih životinja.
24. Potvrda o podrijetlu je isprava o podrijetlu upisane životinje.
25. Matična knjiga jest knjiga koju vodi ovlaštena ustanova, središnji savez uzgajivača, savez uzgajivača, udruga uzgajivača (knjiga, popis, kartoteka, datoteka, ili neki drugi oblik bilježenja podataka), o matičnim životinjama iz programa uzgoja čiste pasmine, da bi se te životinje mogle identificirati te da bi se moglo dokazivati podrijetlo i proizvodnost tih životinja.
26. Uzgojni upisnik jest upisnik koji vodi ovlaštena ustanova, središnji savez uzgajivača, savez uzgajivača, udruga uzgajivača i uzgojna društva (knjiga, popis, kartoteka, datoteka ili neki drugi oblik bilježenja podataka) o životinjama iz programa križanja i odabranih životinja iz populacije, a da bi se one mogle identificirati te da bi se moglo dokazivati podrijetlo.
27. Središnji popis matičnih grla jest središnji skup svih podataka o uzgojno valjanim životinjama u Republici Hrvatskoj.
28. Središnji popis matičnih jata jest središnji skup svih podataka o matičnim jatima u Republici Hrvatskoj.
29. Zootehnika je sustav tehnološko-tehničkih postupaka u uzgoju i iskorištavanju životinja.
30. Izvorne pasmine jesu pasmine domaćih životinja stvorene na području Republike Hrvatske.
31. Uzgajivač je pravna ili fizička osoba koja je vlasnik uzgojno valjane životinje.
32. Uzgojno društvo jest pravna osoba koja predstavlja farmu ili više farmi koje u uzgoju koriste kombinacijske sposobnosti pasmina ili linija.
33. Udruga uzgajivača interesna je skupina uzgajivača, čiji je osnovni cilj genetsko unapređivanje domaćih životinja provođenjem uzgojnog programa.
34. Ovlaštena ustanova pravna je osoba s ovlaštenjem za obavljanje određenih poslova iz ovoga Zakona.
35. Oplodna postaja izolirano je mjesto koje odgovara biološkim zahtjevima za oplodnju matica.
36. Savez uzgajivača interesna je skupina više udruga uzgajivača, a cilj mu je genetsko unapređivanje domaćih životinja provođenjem uzgojnog programa.
37. Središnji savez uzgajivača interesna je skupina više saveza uzgajivača i/ili udruga uzgajivača, a cilj mu je genetsko unapređivanje pojedine vrste ili pasmine domaćih životinja provođenjem uzgojnog programa u Republici Hrvatskoj.
Članak 3. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Stvaranje uzgojno valjanih životinja provodi se prema uzgojnim programima za pojedine vrste i pasmine domaćih životinja.
(2) Uzgojni programi obvezatni su za sve udruge, uzgajivače i druge sudionike stvaranja uzgojno valjanih životinja.
(3) Uzgojne programe iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: ministar).
NN 151/2003 izmijenjen člancima 3. i 4. vrijedi od 2. listopada 2003.
(1) Stvaranje uzgojno valjanih životinja u Republici Hrvatskoj provodi se prema uzgojnim programima za pojedine vrste i pasmine domaćih životinja.
(2) Uzgojni programi obvezatni su za sve udruge, uzgajivače i druge sudionike stvaranja uzgojno valjanih životinja program određuje veličinu populacije, uzgojni cilj, uzgojne metode, načine njegova učinkovitog provođenja i načine objave rezultata njegove provedbe.
(3) Uzgojne programe iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski stočarski centar (u daljnjem tekstu: ovlaštena ustanova) ili središnji savez uzgajivača, a potvrđuje ih ministar poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: ministar).
(4) Ministar će potvrditi uzgojni program ako:
– se može utvrditi da će se njime ostvariti genetski napredak populacije na kojoj će se provoditi,
– se može utvrditi da je dovoljno velika populacija uzgojno valjanih životinja na kojoj će se provoditi,
– su osigurane stručne, tehničke i organizacijske pretpostavke za provedbu uzgojnog programa,
– su u provedbi uzgojnog programa uključeni odgovarajući stručni djelatnici,
– je osigurano valjano vođenje sve propisane uzgojne dokumentacije,
– se osigurava održavanje genetske varijabilnosti,
– su osigurani uvjeti za sprečavanje sparivanja u srodstvu osim u slučaju kada je to uzgojnim programom predviđeno.
(5) Uzgojni programi iz stavka 1. ovoga članka obvezatni su za sve saveze uzgajivača (u daljnjem tekstu: savez), udruge uzgajivača (u daljnjem tekstu: udruga) uzgajivače i druge sudionike stvaranja uzgojno valjanih životinja.
(6) Savez i udruga donosi uzgojni program koji mora biti u suglasju s uzgojnim programom iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Uzgojne programe iz stavka 6. ovoga članka potvrđuje ovlaštena ustanova ili središnji savez uzgajivača.
(8) Uzgojno društvo donosi i provodi vlastiti uzgojni program u kojem koristi kombinacijske sposobnosti pasmina i linija domaćih životinja.
Članak 3.a 1 verzija
NN 151/2003 dodan člankom 4. vrijedi od 2. listopada 2003.
(1) Središnji savez uzgajivača, savezi, udruge (u daljnjem tekstu: uzgojne organizacije), ovlaštena ustanova te uzgajivači koji udovoljavaju uvjetima iz članka 40. stavka 5. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: ovlašteni uzgajivači) vode matične knjige i uzgojni upisnik za one vrste i pasmine domaćih životinja za koje provode uzgojni program.
(2) Uzgojni upisnik vode i uzgojna društva.
(3) Način vođenja matičnih knjiga i uzgojnih upisnika te uvjete koje treba udovoljiti da bi domaća životinja iz stavka 1. ovoga članka bila upisana u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik propisuje ministar.
Članak 4. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 13. prosinca 2006.
(1) Uzgojno valjane životinje moraju biti trajno obilježene i uvedene u središnji popis matičnih grla.
(2) Matično jato peradi vodi se u središnjem popisu matičnih jata.
(3) Način obilježivanja i upisa uzgojno valjanih životinja propisuje ministar.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 14. prosinca 2006.
(1) Uzgojno valjane životinje moraju biti trajno obilježene i uvedene u središnji popis matičnih grla.
(2) Matično jato peradi vodi se u središnjem popisu matičnih jata.
(3) Način obilježivanja i upisa uzgojno valjanih životinja te oblik i sadržaj putovnice za kopitare propisuje ministar.
Članak 5. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Uzgojem uzgojno valjanih životinja mogu se baviti uzgajivači koji su upisani u upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja.
(2) Upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja vodi Hrvatski stočarsko selekcijski centar (u daljnjem tekstu: selekcijska služba).
(3) Sadržaj upisnika i prijave za upis iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 2. listopada 2003.
(1) Uzgojem uzgojno valjanih životinja mogu se baviti uzgajivači koji su upisani u upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja.
(2) Upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja vodi Hrvatski stočarsko selekcijski centar (u daljnjem tekstu: selekcijska služba). ovlaštena ustanova ili središnji savez uzgajivača.
(3) Sadržaj upisnika i prijave za upis iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 7. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 26. srpnja 1999.
(1) Genetskim manipulacijama mogu se baviti znanstvene institucije kojima Ministarstvo izda odobrenje.
(2) Genetske manipulacije domaćim životinjama i nasljednom tvari domaćih životinja pod stalnom su kontrolom Ministarstva.
(3) Ako Ministarstvo utvrdi da dobiveni rezultati genetskih manipulacija domaćim životinjama i nasljednom tvari domaćih životinja ne osiguravaju uspješno gospodarsko iskorištavanje ili su nepovoljni za rast i razvitak organizma, tako dobiven proizvod odnosno organizam mora se uništiti uz nazočnost stočarske inspekcije.
(4) Kod postupka uništavanja iz stavka 3. ovoga članka obvezatno je vođenje zapisnika.
NN 76/1999 izmijenjen člankom 79. vrijedi od 27. srpnja 1999.
(1) Genetskim manipulacijama mogu se baviti znanstvene institucije kojima Ministarstvo izda odobrenje.
(2) Genetske manipulacije domaćim životinjama i nasljednom tvari domaćih životinja pod stalnom su kontrolom Ministarstva.
(3) Ako Ministarstvo utvrdi da dobiveni rezultati genetskih manipulacija domaćim životinjama i nasljednom tvari domaćih životinja ne osiguravaju uspješno gospodarsko iskorištavanje ili su nepovoljni za rast i razvitak organizma, tako dobiven proizvod odnosno organizam mora se uništiti uz nazočnost stočarske inspekcije Državnog inspektorata.
(4) Kod postupka uništavanja iz stavka 3. ovoga članka obvezatno je vođenje zapisnika.
Članak 8. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Uzgojna vrijednost uzgojno valjanih životinja te kakvoća križanih životinja procjenjuje se propisanim postupcima.
(2) Postupci procjene uzgojne vrijednosti i kakvoće križanih životinja kao i rezultati procjene javni su i dostupni svakom uzgajivaču.
(3) Procjene uzgojne vrijednosti i kakvoće križanih životinja obavlja stočarska selekcijska služba.
(4) Postupke procjena uzgojne vrijednosti i kakvoće križanih životinja iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 6. vrijedi od 2. listopada 2003.
(1) Uzgojna vrijednost uzgojno valjanih životinja te kakvoća križanih životinja procjenjuje se propisanim postupcima.
(2) Postupci procjene uzgojne vrijednosti i kakvoće križanih životinja kao i rezultati procjene javni su i dostupni svakom uzgajivaču.
(3) Procjene uzgojne vrijednosti i kakvoće križanih životinja obavlja stočarska selekcijska služba ovlaštena ustanova.
(4) Postupke procjena uzgojne vrijednosti i kakvoće križanih životinja iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 9. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Na uzgojno valjanim životinjama obavlja se ispitivanje uzgojno važnih osobina te njihova provjera (testiranje) na potomstvu.
(2) Ispitivanje proizvodnosti i testiranje uzgojno valjanih životinja obavlja selekcijska služba propisanim postupcima.
(3) Postupke ispitivanja i testiranja iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 7. vrijedi od 2. listopada 2003.
(1) Na uzgojno valjanim životinjama obavlja se ispitivanje uzgojno važnih osobina te njihova provjera (testiranje) na potomstvu.
(2) Ispitivanje proizvodnosti i testiranje uzgojno valjanih životinja obavlja selekcijska služba ovlaštena ustanova propisanim postupcima.
(3) Postupke ispitivanja i testiranja iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 9.a 1 verzija
NN 132/2006 dodan člankom 3. vrijedi od 14. prosinca 2006.
(1) Zbog postizanja više genetske vrijednosti kopitara koriste se i podaci dobiveni na natjecanjima koja se organiziraju prema propisanim pravilima.
(2) Pravila natjecanja koja se odnose na uvjete, suđenje i visinu osvojene nagrade na natjecanju donosi ovlaštena organizacija. Pravila ne smiju diskriminirati kopitare prijavljene za natjecanje po osnovi zemlje podrijetla ili uzgoja, osim u slučajevima kad se natjecanje organizira kao:
– natjecanje kopitara registriranih u posebnim matičnim knjigama kojima se pridonosi unapređivanju pasmine,
– regionalno natjecanje odabranih kopitara,
– način obilježavanja povijesnih i tradicionalnih događaja.
(3) Zbog doprinosa razvoju i unapređivanju uzgoja kopitara organizatori natjecanja su dužni za ove namjene izdvajati novčana sredstva iz ukupnog iznosa nagrada.
(4) Ovlaštena organizacija prati rezultate natjecanja te podatke dostavlja ovlaštenoj ustanovi.
(5) Udio izdvajanja sredstava iz stavka 3. ovoga članka i kriterije za njihovu raspodjelu te uvjete koje mora ispuniti ovlaštena organizacija propisuje ministar.
Članak 11. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 13. prosinca 2006.
(1) Matice pčela koje se stavljaju u prodaju moraju biti proizvedene na oplodnim postajama.
(2) U prodaju se smiju stavljati samo matice sivih pčela.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 4. vrijedi od 14. prosinca 2006.
(1) Zbog očuvanja izgrađenih genetskih i zdravstvenih osobina sive pčele, u Republici Hrvatskoj ne smiju se uzgajati i stavljati u prodaju druge pasmine pčela.
(2) Matice pčela koje se stavljaju u prodaju moraju biti proizvedene na oplodnim postajama stanicama registriranih uzgajivača.
(2) U prodaju se smiju stavljati samo matice sivih pčela.
Članak 13. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Pasmine, sojevi i hibridi koji se uzgajaju u Republici Hrvatskoj vode se u posebnom upisniku.
(2) Upisnik iz stavka 1. ovoga članka vodi Ministarstvo.
(3) Prijave za priznavanje nove pasmine, soja i hibrida stvorenih posebnim uzgojnim programom u Republici Hrvatskoj ili svijetu podnose uzgajivači Povjerenstvu za priznavanje pasmina, sojeva i hibrida u Ministarstvu.
(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka osniva rješenjem ministar.
(5) Sadržaj prijave i postupak priznavanja propisuje ministar.
(6) Priznati se mogu nove pasmine, sojevi i hibridi pošto se provede postupak priznavanja. Za priznate pasmine, sojeve i hibride Ministarstvo izdaje rješenje o upisu, koje se objavljuje u "Narodnim novinama".
NN 151/2003 izmijenjen člankom 8. vrijedi od 2. listopada 2003.
(1) Pasmine, sojevi i hibridi koji se uzgajaju u Republici Hrvatskoj vode se u posebnom upisniku.
(2) Upisnik iz stavka 1. ovoga članka vodi Ministarstvo.
(3) Prijave za priznavanje nove pasmine, soja i hibrida stvorenih posebnim uzgojnim programom u Republici Hrvatskoj ili svijetu podnose uzgajivači, uzgojne organizacije i uzgojna društva Povjerenstvu za priznavanje pasmina, sojeva i hibrida u Ministarstvu.
(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka osniva rješenjem ministar.
(5) Sadržaj prijave i postupak priznavanja propisuje ministar.
(6) Priznati se mogu nove pasmine, sojevi i hibridi pošto se provede postupak priznavanja. Za priznate pasmine, sojeve i hibride Ministarstvo izdaje rješenje o upisu, koje se objavljuje u "Narodnim novinama". u upisnik iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Naziv priznatih pasmina, sojeva ili hibrida iz stavka 6. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Članak 13.a 1 verzija
NN 36/1998 dodan člankom 1. vrijedi od 25. ožujka 1998.
Kada u Republici Hrvatskoj dođe do smanjenja brojnog stanja domaćih životinja pojedine vrste, pasmine i kategorije, zbog čega se umanjuje opseg stočarske proizvodnje, ministar može donijeti odluku o ograničenju ili zabrani klanja njihova podmlatka.
Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na podmladak koji se mora izlučiti zbog ozljede, zaostajanja u rastu ili bolesnih stanja koja nisu razlog zabrane klanja, o čemu se mora pribaviti odobrenje ovlaštenog veterinara iz ovlaštene veterinarske organizacije.
Članak 15. 3 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Za umjetno osjemenjivanje smije se koristiti samo sjeme natprosječno valjanih rasplodnjaka potvrđenih testom na vlastiti rast i razvitak ili testovima na potomstvu, ovisno o dobi rasplodnjaka i stadiju testiranja, koji potječu od natprosječnih roditelja.
(2) U prirodnom pristupu smiju se koristiti uzgojno valjani rasplodnjaci koji potječu od natprosječno valjanih roditelja te zadovoljavaju uvjetima za ocjenu vanjštine grla i reprodukcijskog stanja.
(3) Provjeru podrijetla i ocjenu vanjštine rasplodnjaka obavlja selekcijska služba, a reprodukcijsko stanje područna veterinarska služba.
(4) Ako u Republici Hrvatskoj nema dovoljno uzgojno valjanih rasplodnjaka neke pasmine određenih stavkom 2. ovoga članka, za prirodni se pristup mogu koristiti i odabrana (licencirana) grla u tipu te pasmine.
(5) Licenciranje rasplodnjaka obavlja Povjerenstvo sastavljeno od predstavnika županijske selekcijske i veterinarske službe te predstavnika županijskog i ureda Grada Zagreba nadležnog za poslove stočarstva (u daljnjem tekstu: županijski ured) i uzgajivača.
(6) Povjerenstvo iz stavka 5. ovoga članka imenuje županijski ured.
(7) Način rada Povjerenstva te postupak odabiranja grla iz stavka 5. ovoga članka propisuje ministar.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 9. vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
(1) Za umjetno osjemenjivanje smije se koristiti samo sjeme natprosječno valjanih rasplodnjaka potvrđenih testom na vlastiti rast i razvitak ili testovima na potomstvu, ovisno o dobi rasplodnjaka i stadiju testiranja, koji potječu od natprosječnih roditelja.
(2) U prirodnom pristupu pripustu smiju se koristiti uzgojno valjani rasplodnjaci koji potječu od natprosječno valjanih roditelja te zadovoljavaju uvjetima za ocjenu vanjštine grla i reprodukcijskog stanja.
(3) Provjeru podrijetla i ocjenu vanjštine rasplodnjaka obavlja selekcijska služba ovlaštena ustanova i/ili uzgojna organizacija, a reprodukcijsko stanje područna veterinarska služba.
(4) Ako u Republici Hrvatskoj nema dovoljno uzgojno valjanih rasplodnjaka neke pasmine određenih stavkom 2. ovoga članka, za prirodni se pristup pripust mogu koristiti i odabrana (licencirana) grla u tipu te pasmine.
(5) Licenciranje rasplodnjaka obavlja Povjerenstvo sastavljeno od predstavnika županijske selekcijske ovlaštene ustanove i/ili uzgojne organizacije i veterinarske službe te predstavnika županijskog i ureda državne uprave u Županiji, odnosno upravnog tijela Grada Zagreba nadležnog za poslove stočarstva (u daljnjem tekstu: županijski ured) i uzgajivača.
(6) Povjerenstvo iz stavka 5. ovoga članka imenuje županijski ured.
(7) Način rada Povjerenstva te postupak odabiranja grla iz stavka 5. ovoga članka propisuje ministar.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 14. prosinca 2006.
(1) Za umjetno osjemenjivanje smije se koristiti samo sjeme natprosječno valjanih rasplodnjaka potvrđenih testom na vlastiti rast i razvitak ili testovima na potomstvu, ovisno o dobi rasplodnjaka i stadiju testiranja, koji potječu od natprosječnih roditelja.
(2) U prirodnom pripustu smiju se koristiti uzgojno valjani rasplodnjaci koji potječu od natprosječno valjanih roditelja te zadovoljavaju uvjetima za ocjenu vanjštine grla i reprodukcijskog stanja.
(3) Provjeru podrijetla i ocjenu vanjštine rasplodnjaka obavlja ovlaštena ustanova i/ili uzgojna organizacija, a reprodukcijsko stanje područna veterinarska služba.
(4) Ako u Republici Hrvatskoj nema dovoljno uzgojno valjanih rasplodnjaka neke pasmine određenih stavkom 2. ovoga članka, za prirodni se pripust mogu koristiti i odabrana (licencirana) grla u tipu te pasmine.
(5) Licenciranje rasplodnjaka obavlja Povjerenstvo sastavljeno od predstavnika ovlaštene ustanove i/ili uzgojne organizacije i veterinarske službe te predstavnika ureda državne uprave u Županiji, odnosno upravnog tijela Grada Zagreba nadležnog za poslove stočarstva (u daljnjem tekstu: županijski ured) i uzgajivača.
(6) Povjerenstvo iz stavka 5. ovoga članka imenuje županijski ured.
(7) Način rada Povjerenstva te postupak odabiranja grla iz stavka 5. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 16. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Rasplodnjaci koji potječu od natprosječno valjanih roditelja namijenjeni korištenju putem umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta upisani su u središnji popis muških matičnih grla.
(2) Svi rasplodnjaci koji se koriste putem prirodnog pripusta upisani su u matičnu knjigu koju vodi selekcijska služba.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 10. vrijedi od 2. listopada 2003.
(1) Rasplodnjaci koji potječu od natprosječno valjanih roditelja namijenjeni korištenju putem umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta upisani su u središnji popis muških matičnih grla.
(2) Svi rasplodnjaci koji se koriste putem prirodnog pripusta upisani su u matičnu knjigu koju vodi selekcijska služba.
Članak 17. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
Umjetno osjemenjivanje domaćih životinja mogu obavljati veterinari i veterinarski tehničari i uzgajivači na svojem stadu koji su osposobljeni za umjetno osjemenjivanje i raspolažu propisanom opremom i priborom.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 11. vrijedi od 2. listopada 2003.
(1) Umjetno osjemenjivanje domaćih životinja mogu obavljati veterinari i veterinarski tehničari i uzgajivači na svojem stadu koji pravne i fizičke osobe registrirane za tu djelatnost.
(2) Umjetno osjemenjivanje domaćih životinja mogu obavljati uzgajivači na vlastitom stadu ako su za to osposobljeni za umjetno osjemenjivanje i raspolažu propisanom opremom i priborom.
(3) Uvjete koje mora udovoljiti pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka za obavljanje djelatnosti umjetnog osjemenjivanja te način osposobljavanja osoba iz stavka 2. ovoga članka propisat će ministar.
Članak 18. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Rasplodnjaci namijenjeni prirodnom pripustu smiju se koristiti samo na vlastitom stadu.
(2) Ako je obuhvat umjetnog osjemenjivanja na nekom uzgojnom području nedostatan da osigura uspješno oplođivanje, može se oplođivanje rasplodnjakom obavljati na većem broju stada.
(3) Županijski ured donosi odluku u svezi oplođivanja iz stavka 2. ovoga članka.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 12. vrijedi od 2. listopada 2003.
(1) Rasplodnjaci namijenjeni prirodnom pripustu smiju se koristiti samo na vlastitom stadu osim u slučaju korištenja pastuha i nerastova.
(2) Ako je obuhvat umjetnog osjemenjivanja na nekom uzgojnom području nedostatan da osigura uspješno oplođivanje, može se oplođivanje rasplodnjakom obavljati na većem broju stada.
(3) Županijski ured donosi odluku u svezi oplođivanja iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 19. 4 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 26. srpnja 1999.
(1) Rasplodnjaci koji se koriste putem umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta moraju biti pod stalnom zdravstvenom kontrolom nadležne veterinarske službe.
(2) Najmanje jednom godišnje ocjenjuje se svako rasplodno grlo od kojeg se uzima sjeme namijenjeno umjetnom osjemenjivanju i prirodnom pripustu da bi se utvrdilo novo stanje uzgojne i uporabne vrijednosti rasplodnjaka.
(3) Povjerenstvo za ocjenu muških rasplodnih grla kojih je sjeme namijenjeno umjetnom osjemenjivanju osniva rješenjem ministar.
(4) Na temelju izvješća Povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka stočarska inspekcija u Ministarstvu donosi rješenje o mjerama za otklanjanje utvrđenih nedostataka, o izlučenju iz proizvodnje određenih rasplodnjaka, odnosno o zabrani proizvodnje sjemena ako nisu ispunjeni propisani uvjeti.
(5) Vlasnik izlučenog rasplodnjaka iz stavka 4. ovoga članka nema pravo na naknadu štete.
(6) Rasplodnjake namijenjene prirodnom pripustu ocjenjuje Povjerenstvo za licenciranje koje se imenuje svake godine na način propisan člankom 15. stavkom 5. ovoga Zakona.
(7) Ako rasplodnjak ne ispunjuje postavljene uzgojne i reprodukcijske uvjete određene od selekcijske službe, Povjerenstvo predlaže izlučenje grla iz korištenja.
(8) Izlučeni rasplodnjaci ne smiju se više koristiti u uzgoju.
NN 76/1999 izmijenjen člankom 79. vrijedio od 27. srpnja 1999. do 1. listopada 2003.
(1) Rasplodnjaci koji se koriste putem umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta moraju biti pod stalnom zdravstvenom kontrolom nadležne veterinarske službe.
(2) Najmanje jednom godišnje ocjenjuje se svako rasplodno grlo od kojeg se uzima sjeme namijenjeno umjetnom osjemenjivanju i prirodnom pripustu da bi se utvrdilo novo stanje uzgojne i uporabne vrijednosti rasplodnjaka.
(3) Povjerenstvo za ocjenu muških rasplodnih grla kojih je sjeme namijenjeno umjetnom osjemenjivanju osniva rješenjem ministar.
(4) Na temelju izvješća Povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka stočarska inspekcija Državni inspektorat u Ministarstvu donosi rješenje o mjerama za otklanjanje utvrđenih nedostataka, o izlučenju iz proizvodnje određenih rasplodnjaka, odnosno o zabrani proizvodnje sjemena ako nisu ispunjeni propisani uvjeti.
(5) Vlasnik izlučenog rasplodnjaka iz stavka 4. ovoga članka nema pravo na naknadu štete.
(6) Rasplodnjake namijenjene prirodnom pripustu ocjenjuje Povjerenstvo za licenciranje koje se imenuje svake godine na način propisan člankom 15. stavkom 5. ovoga Zakona.
(7) Ako rasplodnjak ne ispunjuje postavljene uzgojne i reprodukcijske uvjete određene od selekcijske službe, Povjerenstvo predlaže izlučenje grla iz korištenja.
(8) Izlučeni rasplodnjaci ne smiju se više koristiti u uzgoju.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 13. vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
(1) Rasplodnjaci koji se koriste putem umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta moraju biti pod stalnom zdravstvenom kontrolom nadležne veterinarske službe.
(2) Najmanje jednom godišnje ocjenjuje se svako rasplodno grlo od kojeg se uzima sjeme namijenjeno umjetnom osjemenjivanju i prirodnom pripustu da bi se utvrdilo novo stanje uzgojne i uporabne vrijednosti rasplodnjaka.
(3) Povjerenstvo za ocjenu muških rasplodnih grla kojih je sjeme namijenjeno umjetnom osjemenjivanju osniva rješenjem ministar.
(4) Na temelju izvješća Povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka Državni inspektorat u Ministarstvu donosi rješenje o mjerama za otklanjanje utvrđenih nedostataka, o izlučenju iz proizvodnje određenih rasplodnjaka, odnosno o zabrani proizvodnje sjemena ako nisu ispunjeni propisani uvjeti.
(5) Vlasnik izlučenog rasplodnjaka iz stavka 4. ovoga članka nema pravo na naknadu štete.
(6) Rasplodnjake namijenjene prirodnom pripustu ocjenjuje Povjerenstvo za licenciranje koje se imenuje svake godine na način propisan člankom 15. stavkom 5. ovoga Zakona.
(7) Ako rasplodnjak ne ispunjuje postavljene uzgojne i reprodukcijske uvjete određene od selekcijske službe ovlaštene ustanove ili središnjeg saveza uzgajivača, Povjerenstvo predlaže izlučenje grla iz korištenja.
(8) Izlučeni rasplodnjaci ne smiju se više koristiti u uzgoju.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 6. vrijedi od 14. prosinca 2006.
(1) Rasplodnjaci koji se koriste putem umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta moraju biti pod stalnom zdravstvenom kontrolom nadležne veterinarske službe.
(2) Najmanje jednom godišnje ocjenjuje se svako rasplodno grlo od kojeg se uzima sjeme namijenjeno umjetnom osjemenjivanju i prirodnom pripustu da bi se utvrdilo novo stanje uzgojne i uporabne vrijednosti rasplodnjaka.
(3) Povjerenstvo za ocjenu muških rasplodnih grla kojih je sjeme namijenjeno umjetnom osjemenjivanju osniva rješenjem ministar.
(4) Na temelju izvješća Povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka Državni inspektorat u Ministarstvu donosi rješenje o mjerama za otklanjanje utvrđenih nedostataka, o izlučenju iz proizvodnje određenih rasplodnjaka, odnosno o zabrani proizvodnje sjemena ako nisu ispunjeni propisani uvjeti.
(5) Vlasnik izlučenog rasplodnjaka iz stavka 4. ovoga članka nema pravo na naknadu štete.
(6) Rasplodnjake namijenjene prirodnom pripustu ocjenjuje Povjerenstvo za licenciranje koje se imenuje svake godine na način propisan člankom 15. stavkom 5. ovoga Zakona.
(5) (7) Ako rasplodnjak ne ispunjuje Praćenje uzgojne i uporabne vrijednosti rasplodnjaka namijenjenih prirodnom pripustu obavlja ovlaštena ustanova.
(6) Kada rasplodnjak ne ispunjava postavljene uzgojne i reprodukcijske uvjete određene od ovlaštene ustanove ili središnjeg saveza uzgajivača, Povjerenstvo predlaže izlučenje grla iz korištenja ovlaštena ustanova predlaže izlučenje iz daljnjeg uzgojnog korištenja te o tome obavještava držatelja rasplodnjaka, uzgojnu organizaciju te stočarsku inspekciju.
(7) Postupak izlučenja provodi stočarska inspekcija.
(8) Izlučeni rasplodnjaci ne smiju se više koristiti u uzgoju, a vlasnik izlučenog rasplodnjaka nema pravo na naknadu štete.
Članak 21. 3 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Pravne i fizičke osobe koje obavljaju umjetno osjemenjivanje dužne su pravnoj osobi od koje su preuzele sjeme dostavljati izvješća o osjemenjenim životinjama.
(2) Držatelji rasplodnjaka u prirodnom pripustu dužni su selekcijskoj službi dostavljati izvješća o obavljenim pripustima.
(3) Oblik i sadržaj izvješća iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisuje ministar.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 14. vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
(1) Pravne i fizičke osobe koje obavljaju umjetno osjemenjivanje dužne su pravnoj osobi od koje su preuzele sjeme dostavljati izvješća o osjemenjenim životinjama.
(2) Držatelji rasplodnjaka u prirodnom pripustu dužni su selekcijskoj službi ovlaštenoj ustanovi ili središnjem savezu uzgajivača dostavljati izvješća o obavljenim pripustima.
(3) Oblik i sadržaj izvješća iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisuje ministar.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 7. vrijedi od 14. prosinca 2006.
(1) Pravne i fizičke osobe koje obavljaju umjetno osjemenjivanje dužne su pravnoj osobi voditi evidenciju o izvršenim osjemenjivanjima koju dostavljaju ovlaštenoj ustanovi, a pravnim osobama od koje kojih su preuzele sjeme dostavljati dostavljaju izvješća o osjemenjenim životinjama.
(2) Držatelji rasplodnjaka u prirodnom pripustu dužni su ovlaštenoj ustanovi ili središnjem savezu uzgajivača dostavljati izvješća o obavljenim pripustima.
(3) Oblik Način vođenja evidencije te oblik i sadržaj izvješća iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 22. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 13. prosinca 2006.
U prodaju se smije staviti uzgojno valjana životinja, propisno obilježena, odnosno pouzdano opisana (konji), koja posjeduje rodovnik ili potvrdu o podrijetlu.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 8. vrijedi od 14. prosinca 2006.
(1) U prodaju se smije staviti uzgojno valjana životinja, propisno obilježena, odnosno pouzdano opisana (konji), (kopitari), koja posjeduje rodovnik ili potvrdu o podrijetlu.
(2) Ovlaštena ustanova ili središnji savez uzgajivača izdaje rodovnik i potvrdu o podrijetlu. Potvrdu o podrijetlu izdaje i uzgojno društvo.
(3) Oblik i sadržaj rodovnika i potvrde o podrijetlu propisuje ministar.
Članak 24. 3 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 26. srpnja 1999.
(1) Sjeme rasplodnjaka smije se stavljati u prodaju ako je propisno obilježeno i ako je za rasplodnjaka izdano dopuštenje za korištenje.
(2) Zahtjev za izdavanje dopuštenja traži vlasnik rasplodnjaka.
(3) Dopuštenje za korištenje izdaje Ministarstvo ako su ispunjeni uvjeti glede uzgojne vrijednosti te ako je sjeme zdravstveno ispitano.
(4) Zdravstveno ispitivanje sjemena iz stavka 3. ovoga članka obavljaju i potvrđuju ovlaštene veterinarske pravne osobe o čemu izdaju potvrdu.
(5) Prodaja sjemena pod stalnim je kontrolnim nadzorom veterinarsko-zdravstvene i stočarske inspekcije.
(6) Propise o obilježavanju sjemena iz stavka 1. ovoga članka te uvjete glede uzgojne vrijednosti i ispitivanja sjemena iz stavka 3. ovoga članka donosi ministar.
NN 76/1999 izmijenjen člankom 79. vrijedio od 27. srpnja 1999. do 13. prosinca 2006.
(1) Sjeme rasplodnjaka smije se stavljati u prodaju ako je propisno obilježeno i ako je za rasplodnjaka izdano dopuštenje za korištenje.
(2) Zahtjev za izdavanje dopuštenja traži vlasnik rasplodnjaka.
(3) Dopuštenje za korištenje izdaje Ministarstvo ako su ispunjeni uvjeti glede uzgojne vrijednosti te ako je sjeme zdravstveno ispitano.
(4) Zdravstveno ispitivanje sjemena iz stavka 3. ovoga članka obavljaju i potvrđuju ovlaštene veterinarske pravne osobe o čemu izdaju potvrdu.
(5) Prodaja sjemena pod stalnim je kontrolnim nadzorom veterinarsko-zdravstvene i stočarske inspekcije Državnog inspektorata.
(6) Propise o obilježavanju sjemena iz stavka 1. ovoga članka te uvjete glede uzgojne vrijednosti i ispitivanja sjemena iz stavka 3. ovoga članka donosi ministar.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 9. vrijedi od 14. prosinca 2006.
(1) Sjeme rasplodnjaka smije se stavljati u prodaju ako je propisno obilježeno i ako je za rasplodnjaka izdano dopuštenje za korištenje.
(2) Zahtjev za izdavanje dopuštenja traži vlasnik rasplodnjaka.
(3) Dopuštenje za korištenje izdaje Ministarstvo ako su ispunjeni uvjeti glede uzgojne vrijednosti te ako je sjeme zdravstveno ispitano.
(4) Zdravstveno ispitivanje sjemena iz stavka 3. ovoga članka obavljaju i potvrđuju ovlaštene veterinarske pravne osobe o čemu izdaju potvrdu a uvjete glede uzgojne vrijednosti potvrđuje ovlaštena ustanova ili središnji savez uzgajivača.
(5) Prodaja sjemena pod stalnim je kontrolnim nadzorom veterinarsko-zdravstvene i Državnog inspektorata.
(6) Propise o obilježavanju sjemena iz stavka 1. ovoga članka te uvjete glede uzgojne vrijednosti i ispitivanja sjemena iz stavka 3. ovoga članka donosi ministar.
Članak 26. 3 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Uzgojno valjane životinje smiju uvoziti fizičke i pravne osobe, a genetski materijal pravne osobe, ako je uvoz u skladu s programom uzgoja pojedine vrste ili pasmine stoke.
(2) Pri uvozu uzgojno valjanih životinja i genetskog materijala uvoznik mora posjedovati dokumentaciju o podrijetlu i zdravstvenom stanju.
(3) Uvoziti se mogu uzgojno valjane životinje i genetski materijal čistih pasmina, sojeva i hibrida ako su te pasmine, sojevi i hibridi upisani u upisnik propisan člankom 13. ovoga Zakona.
(4) Rješenje o uvozu iz stavka 1. ovoga članka izdaje Ministarstvo.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 15. vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
(1) Uzgojno valjane životinje smiju uvoziti fizičke i pravne osobe, a genetski materijal pravne osobe, ako je uvoz u skladu s programom uzgoja pojedine vrste ili pasmine stoke.
(2) Pri uvozu Uvoz uzgojno valjanih životinja i genetskog materijala uvoznik mora posjedovati dokumentaciju o podrijetlu i zdravstvenom stanju. (3) ne smije se zbog uzgojnih razloga zabranjivati, sprječavati ili ometati ako su pri uvozu ispunjeni uvjeti:
1. za uzgojno valjane životinje:
– da su upisane u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik za hibridne životinje kojeg vodi ovlaštena uzgojna organizacija ili uzgojno društvo zemlje podrijetla,
– da su označene na propisani način,
– da posjeduje propisanu uzgojnu dokumentaciju.
2. za sjeme:
– da potječe od rasplodnjaka koji je upisan u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik za hibridne životinje kojeg vodi ovlaštena uzgojna organizacija ili uzgojno društvo zemlje podrijetla,
– da potječe od rasplodnjaka koji ima pozitivan test na proizvodne osobine i pozitivnu uzgojnu vrijednost, osim u slučajevima ako se sjeme uvozi u ograničenim količinama bez rezultata testa zbog obavljanja test osjemenjivanja ili drugog opravdanog uzgojnog razloga što je u suglasju sa uzgojnim programom a potvrđeno je od strane ovlaštene ustanove ili središnjeg saveza uzgajivača,
– da je dobiveno u centru za umjetno osjemenjivanje ovlaštenom od službenog tijela zemlje izvoznice,
– da je označeno na propisan način,
– da posjeduje propisanu uzgojnu dokumentaciju.
3. za zametke i jajne stanice:
– da potječu od uzgojno valjanih životinja koje su upisane u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik za hibridne životinje koje vodi ovlaštena uzgojna organizacija ili uzgojno društvo zemlje podrijetla,
– da su dobiveni u centru za umjetno osjemenjivanje ili stanici za prijenos zametaka i jajnih stanica ovlaštenih od službenog tijela zemlje izvoznice,
– da su označeni na propisan način,
– da posjeduju propisanu uzgojnu dokumentaciju.
(3) Dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 2. ovoga članka uvoznik mora posjedovati pri uvozu uzgojno valjanih životinja ili genetskog materijala.
(4) Uvoziti se mogu uzgojno valjane životinje i genetski materijal čistih pasmina, sojeva i hibrida ako su te pasmine, sojevi i hibridi upisani u upisnik propisan člankom 13. ovoga Zakona.
(5) Rješenje o uvozu iz stavka 1. ovoga članka izdaje Ministarstvo.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 10. vrijedi od 14. prosinca 2006.
(1) Uzgojno valjane životinje smiju uvoziti fizičke i pravne osobe, a genetski materijal pravne osobe, ako je uvoz u skladu s programom uzgoja pojedine vrste ili pasmine stoke.
(2) Uvoz uzgojno valjanih životinja i genetskog materijala ne smije se zbog uzgojnih razloga zabranjivati, sprječavati ili ometati ako su pri uvozu ispunjeni uvjeti:
1. za uzgojno valjane životinje:
– da su upisane u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik za hibridne životinje kojeg vodi ovlaštena uzgojna organizacija ili uzgojno društvo zemlje podrijetla,
– da su označene na propisani način,
– da posjeduje propisanu uzgojnu dokumentaciju.
2. za sjeme:
– da potječe od rasplodnjaka koji je upisan u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik za hibridne životinje kojeg vodi ovlaštena uzgojna organizacija ili uzgojno društvo zemlje podrijetla,
– da potječe od rasplodnjaka koji ima pozitivan test na proizvodne osobine i pozitivnu uzgojnu vrijednost, osim u slučajevima ako se sjeme uvozi u ograničenim količinama bez rezultata testa zbog obavljanja test osjemenjivanja ili drugog opravdanog uzgojnog razloga što je u suglasju sa uzgojnim programom a potvrđeno je od strane ovlaštene ustanove ili središnjeg saveza uzgajivača,
– da je dobiveno u centru za umjetno osjemenjivanje ovlaštenom od službenog tijela zemlje izvoznice,
– da je označeno na propisan način,
– da posjeduje propisanu uzgojnu dokumentaciju.
3. za zametke i jajne stanice:
– da potječu od uzgojno valjanih životinja koje su upisane u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik za hibridne životinje koje vodi ovlaštena uzgojna organizacija ili uzgojno društvo zemlje podrijetla,
– da su dobiveni u centru za umjetno osjemenjivanje ili stanici za prijenos zametaka i jajnih stanica ovlaštenih od službenog tijela zemlje izvoznice,
– da su označeni na propisan način,
– da posjeduju propisanu uzgojnu dokumentaciju.
(3) Dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 2. ovoga članka uvoznik mora posjedovati pri uvozu uzgojno valjanih životinja ili genetskog materijala.
(4) Uvoziti se mogu uzgojno valjane životinje i genetski materijal čistih pasmina, sojeva i hibrida ako su te pasmine, sojevi i hibridi upisani u upisnik propisan člankom 13. ovoga Zakona te ako je uvoznik koji uvozi uzgojno valjana grla za tržište registriran za uvoz sukladno posebnim propisima.
(5) Rješenje o uvozu iz stavka 1. ovoga članka izdaje Ministarstvo.
Članak 29.a 1 verzija
NN 151/2003 dodan člankom 16. vrijedi od 2. listopada 2003.
(1) Vlasnik domaćih životinja ima pravo ograditi svoj posjed zaštitnom ogradom kako bi osigurao nesmetan uzgoj životinja, ako pri tome ne ograničava zakonska prava drugih.
(2) Vlasnik domaćih životinja ima pravo zabraniti neovlašten ulaz tuđih domaćih životinja na svoj posjed, odnosno vlastito ili zakupljeno poljoprivredno zemljište.
(3) Vlasnik domaćih životinja ne smije sa svojim životinjama neovlašteno ulaziti niti koristiti tuđi posjed, odnosno tuđe poljoprivredno zemljište.
(4) Vlasnik domaćih životinja koji je neovlaštenim ulazom ili korištenjem tuđeg posjeda, odnosno tuđeg poljoprivrednog zemljišta, prouzročio materijalnu štetu vlasniku istog, dužan je snositi sve proizašle troškove. U slučaju da je vlasnik domaćih životinja koje su prouzročile štetu nepoznat, životinje zatečene na tuđem posjedu, odnosno poljoprivrednom zemljištu, nadležna tijela državne uprave imaju pravo ukloniti, te trajno zbrinuti, odnosno prodati radi namirenja učinjene štete.
Članak 30. 3 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Kod izgradnje i obnove smještajnog prostora za domaće životinje vlasnik je dužan imati mišljenje o tehničko-tehnološkim uvjetima njihova držanja i iskorištavanja, pribavljeno od nadležne poljoprivredne savjetodavne službe.
(2) U mišljenju treba utvrditi sve tehničko-tehnološke uvjete i etološki prihvatljive postupke sa životinjama.
(3) Tehnološko-tehničke uvjete iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
(4) Uvjeta iz stavka 3. ovoga članka dužno se pridržavati nadležno upravno tijelo županije pri izdavanju lokacijske dozvole za izgradnju objekta.
NN 151/2003 izmijenjen člancima 17. i 18. vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
(1) Kod izgradnje novog i obnove staroga smještajnog prostora za domaće životinje vlasnik je dužan imati mišljenje o minimalnim tehničko-tehnološkim uvjetima njihova držanja proizvodnje i iskorištavanja etološki prihvatljivim postupcima sa životinjama, pribavljeno od nadležne ovlaštene ustanove ili poljoprivredne savjetodavne službe.
(2) U mišljenju treba utvrditi sve tehničko-tehnološke uvjete i etološki prihvatljive postupke sa životinjama.
(2) Tehnološko-tehničke uvjete iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
(3) Uvjeta iz stavka 3. ovoga članka dužno se pridržavati nadležno upravno tijelo županije pri izdavanju lokacijske dozvole za izgradnju objekta.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 11. vrijedi od 14. prosinca 2006.
(1) Kod izgradnje novog i obnove staroga smještajnog prostora za domaće životinje vlasnik je dužan imati mišljenje o minimalnim tehničko-tehnološkim uvjetima proizvodnje i etološki prihvatljivim postupcima sa životinjama, pribavljeno od ovlaštene ustanove ili poljoprivredne savjetodavne službe. (2) Tehnološko-tehničke uvjete donošenja prostornih planova moraju se osigurati odgovarajući prostorni uvjeti za stočarsku proizvodnju, uvažavajući specifičnosti područja na kojem će se odvijati ta proizvodnja.
(2) U postupku donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar. (3) Uvjeta iz stavka 3. ovoga članka dužno se pridržavati nadležno upravno tijelo županije pri izdavanju lokacijske dozvole za izgradnju objekta Ministarstvo daje mišljenje u roku od 30 dana. U slučaju da se ne dostavi mišljenje u propisanom roku smatrat će se da je mišljenje dano.
(3) Uvjete koje treba ispuniti pri donošenju prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka glede stočarske proizvodnje propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Članak 30.a 2 verzije
NN 151/2003 dodan člankom 18. vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
(1) Uzgajivač mora biti osposobljen i imati osnovna znanja o uzgoju i postupanju s domaćim životinjama, njihovoj zdravstvenoj zaštiti, hranidbi kao i o osobinama proizvoda životinjskog podrijetla.
(2) Vrstu i razinu znanja te način osposobljavanja uzgajivača propisuje ministar.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 12. vrijedi od 14. prosinca 2006.
(1) Uzgajivač mora biti osposobljen i imati osnovna znanja o uzgoju i postupanju s domaćim životinjama, njihovoj zdravstvenoj zaštiti, hranidbi kao i o osobinama proizvoda životinjskog podrijetla.
(1) (2) Vrstu i razinu znanja te način osposobljavanja uzgajivača propisuje ministar Sa stajskim gnojem treba postupati tako da se ne ugrožava zdravlje ljudi i domaćih životinja, okoliš, te kakvoća hrane za životinje i životinjskih proizvoda.
(2) Objekti za sakupljanje stajskog gnoja (gnojišta, gnojne jame, jame za gnojovku, lagune) i uređaji za preradu i obradu stajskog gnoja moraju ispunjavati propisane tehničko-tehnološke uvjete.
(3) Tehničko-tehnološke uvjete iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Članak 32. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 13. prosinca 2006.
Domaćim životinjama koje se koriste u gospodarske svrhe nije dopušteno davanje hormonalnih preparata da bi se poticao rast, proizvodnja mlijeka, mesa, jaja ili zbog drugih proizvodnih razloga.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 13. vrijedi od 14. prosinca 2006.
Domaćim životinjama koje se koriste u gospodarske svrhe nije dopušteno davanje hormonalnih preparata da bi se poticao rast, proizvodnja mlijeka, mesa, jaja ili zbog drugih proizvodnih razloga.
(1) Radi podizanja više razine znanja uzgajivača domaćih životinja provode se programi izobrazbe.
(2) Programi iz stavka 1. ovoga članka izvode se u obrazovnim ustanovama u kojima se provode programi stočarskog usmjerenja.
(3) Stupanj i vrsta programa ovise o zahtjevnosti poslova u uzgoju, odnosno iskorištavanju domaćih životinja.
(4) Izbor obrazovnih ustanova iz stavka 2. ovoga članka obavlja se na temelju javnog poziva Ministarstva. Suglasnost na izbor obrazovnih ustanova daje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
(5) Izobrazba uzgajivača financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske i vlastitih prihoda uzgajivača.
(6) Način osposobljavanja, stupanj i vrstu programa iz stavka 3. ovoga članka te uvjete i način izbora obrazovnih ustanova iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 34.a 1 verzija
NN 132/2006 dodan člankom 14. vrijedi od 14. prosinca 2006.
(1) Gospodarenje pčelinjim pašama te način iskorištavanja pčelinjih paša provodi se sukladno katastru pčelinjih paša.
(2) Katastar pčelinjih paša jest baza podataka o prostornom rasporedu i načinu gospodarenja pčelinjim pašama na području Republike Hrvatske.
(3) Način određivanja i vođenja katastra te njegov sadržaj propisuje ministar.
Članak 35. 4 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Domaće životinje smiju se hraniti samo zdravom hranom, a njezina kakvoća mora odgovarati propisu o kakvoći stočne hrane i drugim propisanim normama.
(2) Hrana ne smije sadržavati štetne tvari u koncentraciji većoj od propisanih.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 19. vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
(1) Domaće životinje smiju se hraniti samo zdravom stočnom hranom, a njezina kakvoća mora odgovarati propisu o kakvoći stočne hrane i drugim propisanim normama.
(2) Hrana Stočna hrana ne smije sadržavati štetne tvari u koncentraciji većoj od propisanih.
(3) U prodaju se može staviti stočna hrana i pojedini sastojci za stočnu hranu ako kakvoća odgovara propisu o kakvoći stočne hrane.
(4) Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.
NN 132/2006 izmijenjen člancima 15. i 25. vrijedio od 14. prosinca 2006. do 17. ožujka 2015.
(1) Domaće životinje smiju se hraniti samo zdravom stočnom hranom, a njezina kakvoća mora odgovarati propisu o kakvoći stočne hrane i drugim propisanim normama. (2) Stočna hrana ne smije sadržavati štetne tvari u koncentraciji većoj od propisanih hranom za životinje čija kakvoća odgovara propisima o kakvoći hrane za životinje.
(2) Pod kakvoćom hrane za životinje podrazumijevaju se njezina fizikalno-kemijska i hranidbena svojstva.
(3) U prodaju se može staviti stočna hrana za životinje i pojedini sastojci hrane za stočnu hranu životinje ako njezina kakvoća odgovara propisu o kakvoći stočne hrane za životinje.
(4) Propise Propis iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar. koji se odnosi na fizikalno – kemijska i hranidbena svojstva hrane za životinje donosi ministar.
(5) Domaćim životinjama koje se koriste u gospodarske svrhe nije dopušteno davanje hormonalnih preparata da bi se poticao rast, proizvodnja mlijeka, mesa, jaja ili zbog drugih proizvodnih razloga.
NN 30/2015 izmijenjen člankom 189. vrijedi od 18. ožujka 2015.
(1) Domaće životinje smiju se hraniti samo hranom za životinje čija kakvoća odgovara propisima o kakvoći hrane za životinje.
(2) Pod kakvoćom hrane za životinje podrazumijevaju se njezina fizikalno-kemijska i hranidbena svojstva.
(3) U prodaju se može staviti hrana za životinje i pojedini sastojci hrane za životinje ako njezina kakvoća odgovara propisu o kakvoći hrane za životinje.
(4) Propis iz stavka 1. ovoga članka koji se odnosi na fizikalno – kemijska i hranidbena svojstva hrane za životinje donosi ministar.
(5) Domaćim životinjama koje se koriste u gospodarske svrhe nije dopušteno davanje hormonalnih preparata da bi se poticao rast, proizvodnja mlijeka, mesa, jaja ili zbog drugih proizvodnih razloga.
Prestao važiti.
Odredba članka 35. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 30/2015.
Članak 36. 4 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Kakvoća stočne hrane, količina dopuštenih i zabranjenih tvari u stočnoj hrani utvrđuje se prema propisima o kakvoći stočne hrane.
(2) Kakvoću stočne hrane utvrđuju za to ovlaštene ustanove, kojima Ministarstvo na temelju propisanih uvjeta izda odobrenje.
(3) Uvjete iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar.
(4) U prodaju se može staviti stočna hrana i pojedini sastojci za stočnu hranu ako kakvoća odgovara propisu o kakvoći stočne hrane.
(5) Propise iz stavka 1. i 4. ovoga članka donosi ministar uz suglasnost ravnatelja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 20. vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
(1) Kakvoća stočne hrane, količina dopuštenih i zabranjenih tvari u stočnoj hrani utvrđuje se prema propisima o kakvoći stočne hrane.
(1) Kakvoću stočne hrane utvrđuju za to ovlaštene ustanove, pravne osobe kojima Ministarstvo, na temelju propisanih uvjeta, izda odobrenje.
(2) Uvjete iz stavka 2 1. ovoga članka propisuje ministar.
(4) U prodaju se može staviti stočna hrana i pojedini sastojci za stočnu hranu ako kakvoća odgovara propisu o kakvoći stočne hrane.
(5) Propise iz stavka 1. i 4. ovoga članka donosi ministar uz suglasnost ravnatelja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 25. vrijedio od 14. prosinca 2006. do 17. ožujka 2015.
(1) Kakvoću stočne hrane za životinje utvrđuju za to ovlaštene pravne osobe kojima Ministarstvo, na temelju propisanih uvjeta, izda odobrenje.
(2) Uvjete iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
NN 30/2015 izmijenjen člankom 189. vrijedi od 18. ožujka 2015.
(1) Kakvoću hrane za životinje utvrđuju za to ovlaštene pravne osobe kojima Ministarstvo, na temelju propisanih uvjeta, izda odobrenje.
(2) Uvjete iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
Prestao važiti.
Odredba članka 36. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 30/2015.
Članak 37. 3 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 13. prosinca 2006.
(1) Stočna hrana smije se staviti u prodaju pakirana i u rasutom stanju. Pakirana stočna hrana mora imati deklaraciju na ambalaži, a u rasutom stanju mora imati deklaraciju uz svaku pošiljku. Stočna hrana u prometu treba odgovarati kakvoći navedenoj u deklaraciji.
(2) Zrnata i voluminozna stočna hrana u rasutom stanju mora odgovarati normi koja je utvrđena propisom o kakvoći stočne hrane.
(3) Stočna hrana u trgovini na malo mora biti u originalnom pakiranju.
(4) Stočna hrana iz uvoza mora biti proizvedena u skladu s propisima o kakvoći stočne hrane te za stavljanja u promet mora biti deklarirana na hrvatskom jeziku.
(5) Stočna hrana smije se izvoziti samo ako je proizvedena i deklarirana u skladu s propisima o kakvoći stočne hrane u Republici Hrvatskoj, ako s inozemnim kupcem nije drukčije dogovoreno.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 25. vrijedio od 14. prosinca 2006. do 17. ožujka 2015.
(1) Stočna hrana Hrana za životinje smije se staviti u prodaju pakirana i u rasutom stanju. Pakirana stočna hrana za životinje mora imati deklaraciju na ambalaži, a u rasutom stanju mora imati deklaraciju uz svaku pošiljku. Stočna hrana Hrana za životinje u prometu treba odgovarati kakvoći navedenoj u deklaraciji.
(2) Zrnata i voluminozna stočna hrana za životinje u rasutom stanju mora odgovarati normi koja je utvrđena propisom o kakvoći stočne hrane za životinje.
(3) Stočna hrana Hrana za životinje u trgovini na malo mora biti u originalnom pakiranju.
(4) Stočna hrana Hrana za životinje iz uvoza mora biti proizvedena u skladu s propisima o kakvoći stočne hrane za životinje te za stavljanja u promet mora biti deklarirana na hrvatskom jeziku.
(5) Stočna hrana Hrana za životinje smije se izvoziti samo ako je proizvedena i deklarirana u skladu s propisima o kakvoći stočne hrane za životinje u Republici Hrvatskoj, ako s inozemnim kupcem nije drukčije dogovoreno.
NN 30/2015 izmijenjen člankom 189. vrijedi od 18. ožujka 2015.
(1) Hrana za životinje smije se staviti u prodaju pakirana i u rasutom stanju. Pakirana hrana za životinje mora imati deklaraciju na ambalaži, a u rasutom stanju mora imati deklaraciju uz svaku pošiljku. Hrana za životinje u prometu treba odgovarati kakvoći navedenoj u deklaraciji.
(2) Zrnata i voluminozna hrana za životinje u rasutom stanju mora odgovarati normi koja je utvrđena propisom o kakvoći hrane za životinje.
(3) Hrana za životinje u trgovini na malo mora biti u originalnom pakiranju.
(4) Hrana za životinje iz uvoza mora biti proizvedena u skladu s propisima o kakvoći hrane za životinje te za stavljanja u promet mora biti deklarirana na hrvatskom jeziku.
(5) Hrana za životinje smije se izvoziti samo ako je proizvedena i deklarirana u skladu s propisima o kakvoći hrane za životinje u Republici Hrvatskoj, ako s inozemnim kupcem nije drukčije dogovoreno.
Prestao važiti.
Odredba članka 37. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 30/2015.
Članak 38. 3 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Proizvodi životinjskog podrijetla, u smislu ovog Zakona, jesu: žive životinje, meso, svježe mlijeko, vuna, jaja, med i stajski gnoj.
(2) Proizvodi životinjskog podrijetla moraju odgovarati propisanim uvjetima o kakvoći stočnih proizvoda.
(3) Ispravnost proizvoda životinjskog podrijetla glede kakvoće utvrđuje pravna osoba kojoj Ministarstvo uz suglasnost Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo izda rješenje.
(4) Propise o kakvoći proizvoda životinjskog podrijetla i o nadzoru nad proizvodnjom proizvoda životinjskog podrijetla te uvjete koje mora ispunjavati pravna osoba iz prethodnog stavka donosi ministar uz suglasnost ravnatelja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 21. vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
(1) Proizvodi životinjskog podrijetla, u smislu ovog Zakona, jesu: žive životinje, meso u obliku trupova i polovica, svježe mlijeko, vuna, jaja, med i stajski gnoj.
(2) Proizvodi životinjskog podrijetla moraju odgovarati propisanim uvjetima o kakvoći stočnih proizvoda.
(3) Ispravnost proizvoda životinjskog podrijetla glede kakvoće utvrđuje pravna osoba kojoj Ministarstvo uz suglasnost Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo izda rješenje.
(4) Propise o kakvoći proizvoda životinjskog podrijetla i o nadzoru nad proizvodnjom proizvoda životinjskog podrijetla te uvjete koje mora ispunjavati pravna osoba iz prethodnog stavka donosi ministar uz suglasnost ravnatelja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 16. vrijedi od 14. prosinca 2006.
(1) Proizvodi životinjskog podrijetla, u smislu ovog Zakona, jesu: žive životinje, meso u obliku trupova i polovica, svježe mlijeko, vuna, jaja, med i stajski gnoj.
(2) Proizvodi životinjskog podrijetla moraju odgovarati propisanim uvjetima o kakvoći stočnih proizvoda.
(3) Ispravnost proizvoda životinjskog podrijetla glede kakvoće utvrđuje pravna osoba kojoj Ministarstvo izda rješenje.
(4) Propise o kakvoći proizvoda životinjskog podrijetla i o nadzoru nad proizvodnjom proizvoda životinjskog podrijetla te uvjete koje mora ispunjavati pravna osoba iz prethodnog stavka donosi ministar.
(5) Visinu troškova za utvrđivanje kakvoće pojedinih proizvoda životinjskog podrijetla propisuje ministar.
Članak 39. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Proizvodnja biološki zdravijih proizvoda životinjskog podrijetla, u smislu ovoga Zakona, jest proizvodnja u kojoj se u ishrani domaćih životinja koristi stočna hrana proizvedena na tlu slobodnom od onečišćenja sintetskim kemijskim sredstvima i bez ostataka štetnih elemenata, a životinje se drže u optimalnim uvjetima glede gustoće nastanjenosti.
(2) Kao biološko zdraviji može se obilježiti onaj proizvod životinjskog podrijetla koji je proizveden u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i tehnologijom prerade bez korištenja neprirodnih dodataka, što stalno prati i potvrđuje od Ministarstva ovlaštena ustanova.
(3) Za biološko zdravije proizvode životinjskog podrijetla, proizvedene prema uvjetima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, proizvodnju, kontrolu proizvodnje, način obilježavanja i stavljanja u prodaju te uvjete koje mora ispunjavati ovlaštena ustanova iz prethodnog stavka propisuje ministar.
NN 151/2003 brisan člankom 22. vrijedi od 2. listopada 2003.
(1) Proizvodnja biološki zdravijih proizvoda životinjskog podrijetla, u smislu ovoga Zakona, jest proizvodnja u kojoj se u ishrani domaćih životinja koristi stočna hrana proizvedena na tlu slobodnom od onečišćenja sintetskim kemijskim sredstvima i bez ostataka štetnih elemenata, a životinje se drže u optimalnim uvjetima glede gustoće nastanjenosti.
(2) Kao biološko zdraviji može se obilježiti onaj proizvod životinjskog podrijetla koji je proizveden u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i tehnologijom prerade bez korištenja neprirodnih dodataka, što stalno prati i potvrđuje od Ministarstva ovlaštena ustanova.
(3) Za biološko zdravije proizvode životinjskog podrijetla, proizvedene prema uvjetima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, proizvodnju, kontrolu proizvodnje, način obilježavanja i stavljanja u prodaju te uvjete koje mora ispunjavati ovlaštena ustanova iz prethodnog stavka propisuje ministar.
Brisan.
Odredba članka 39. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 151/2003.
Članak 40. 3 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
Uzgajivači se mogu u skladu sa zakonskim propisima udruživati u udruge građana kojima je cilj provođenje uzgoja uzgojno valjanih životinja u skladu s odredbama ovoga Zakona.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 23. vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
(1) Provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja obavljaju uzgajivači, uzgojne organizacije i ovlaštena ustanova.
(2) Uzgajivači se mogu u skladu sa zakonskim propisima udruživati u udruge građana kojima je cilj provođenje cilju provedbe uzgoja uzgojno valjanih životinja u skladu s odredbama ovoga Zakona. udruživati u udruge, sukladno odredbama Zakona o udrugama i ovoga Zakona.
(3) Udruge iz stavka 2. ovoga članka mogu se udruživati u saveze sukladno odredbama Zakona o udrugama i uvjetima koje propisuje ministar.
(4) Udruge i savezi iz stavka 2. i 3. ovoga članka mogu se udružiti u jedan središnji savez uzgajivača za pojedinu pasminu ili vrstu domaćih životinja.
(5) Uzgajivači mogu samostalno provoditi uzgoj uzgojno valjanih životinja ako ispunjavaju uvjete iz članka 41. stavka 1. točke 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 17. vrijedi od 14. prosinca 2006.
(1) Provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja obavljaju uzgajivači, uzgojne organizacije, uzgojna društva i ovlaštena ustanova.
(2) Uzgajivači se mogu u cilju provedbe uzgoja uzgojno valjanih životinja udruživati u udruge, sukladno odredbama Zakona o udrugama i ovoga Zakona.
(3) Udruge iz stavka 2. ovoga članka mogu se udruživati u saveze sukladno odredbama Zakona o udrugama i uvjetima koje propisuje ministar.
(4) Udruge i savezi iz stavka 2. i 3. ovoga članka mogu se udružiti u jedan središnji savez uzgajivača za pojedinu pasminu ili vrstu domaćih životinja.
(5) Uzgajivači mogu samostalno provoditi uzgoj uzgojno valjanih životinja ako ispunjavaju uvjete iz članka 41. stavka 1. točke 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona.
Članak 41. 3 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Udruge građana ne mogu se baviti uzgojem uzgojno valjanih životinja bez prethodne suglasnosti Ministarstva.
(2) Ministarstvo će izdati suglasnost iz stavka 1. ovoga članka ako se prije toga može utvrditi da:
- udruga ima odgovarajući uzgojni program usklađen sa uzgojnim programom iz članka 3. ovoga Zakona, s jasno određenim uzgojnim ciljem,
- postoji dovoljno veliki broj uzgojno valjanih životinja za provedbu tog uzgojnog programa,
- postoje odgovarajući djelatnici za provedbu uzgojnog programa,
- je u svakom trenutku moguć uvid u sve dokumente od važnosti za uzgoj,
- je članstvo u udruzi uzgajivača dostupno svakom uzgajivaču koji raspolaže uzgojno valjanim grlima i spreman je poštovati pravila udruge uzgajivača.
NN 151/2003 izmijenjen člancima 24. i 25. vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
(1) Udruge građana ne mogu se baviti Ministarstvo će izdati suglasnost uzgojnoj organizaciji za bavljenje uzgojem uzgojno valjanih životinja bez prethodne suglasnosti Ministarstva. (2) Ministarstvo će izdati suglasnost iz stavka 1. ovoga članka ako se prije toga može utvrditi da:
- udruga ima odgovarajući uzgojni program usklađen sa uzgojnim programom iz članka 3. ovoga Zakona, s jasno određenim uzgojnim ciljem,
- postoji dovoljno veliki broj 1. postoji uzgojni program za onu pasminu ili vrstu uzgojno valjanih životinja čijim će se uzgojem uzgojna organizacija baviti,
2. postoji dovoljno velika populacija uzgojno valjanih životinja za provedbu tog uzgojnog programa,
3. postoje odgovarajući djelatnici za obavljanje poslova za provedbu uzgojnog programa,
- je u svakom trenutku moguć 4. su osigurani tehnički i organizacijski uvjeti da:
– se životinje mogu trajno označiti, a kod konja točno opisati, tako da im se uvijek može utvrditi identitet,
– će se uredno voditi matične knjige,
– se može imati uvid u sve dokumente od važnosti za uzgoj,
- je članstvo u udruzi uzgajivača 5. postoji jasno određeno teritorijalno područje djelovanja uzgojne organizacije,
6. će svaka životinja iz domaćeg uzgoja ili uvoza koja udovoljava uvjetima podrijetla, ispravno je označena te vanjštinom odgovara standardima pasmine biti na zahtjev člana uzgojne organizacije upisana u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik, te da se za životinje iz drugih uzgoja neće postavljati viši uvjeti,
7. je članstvo u uzgojnoj organizaciji dostupno svakom uzgajivaču koji raspolaže uzgojno valjanim grlima i spreman je poštovati pravila udruge uzgajivača. se nalazi na području djelovanja uzgojne organizacije, odnosno udruzi koja se bavi uzgojem uzgojno valjanih životinja iste pasmine ili vrste i osigurava uvjete za učinkovitu provedbu uzgojnog programa.
(2) Zadovoljavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na provođenje pojedinih stručnih poslova uzgojna organizacija može dokazati na način da ih ispunjava sama ili na temelju ugovora s drugim stručnim ili znanstvenim ustanovama.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 18. vrijedi od 14. prosinca 2006.
(1) Ministarstvo će izdati suglasnost uzgojnoj organizaciji za bavljenje uzgojem uzgojno valjanih životinja ako se može utvrditi da:
1. postoji uzgojni program za onu pasminu ili vrstu uzgojno valjanih životinja čijim će se uzgojem uzgojna organizacija baviti,
2. postoji dovoljno velika populacija uzgojno valjanih životinja za provedbu uzgojnog programa,
3. postoje odgovarajući djelatnici za obavljanje poslova za provedbu uzgojnog programa,
4. su osigurani tehnički i organizacijski uvjeti da:
– se životinje mogu trajno označiti, a kod konja točno opisati, tako da im se uvijek može utvrditi identitet,
– će se uredno voditi matične knjige,
– se može imati uvid u sve dokumente od važnosti za uzgoj,
5. postoji jasno određeno teritorijalno područje djelovanja uzgojne organizacije,
6. će svaka životinja iz domaćeg uzgoja ili uvoza koja udovoljava uvjetima podrijetla, ispravno je označena te vanjštinom odgovara standardima pasmine biti na zahtjev člana uzgojne organizacije upisana u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik, te da se za životinje iz drugih uzgoja neće postavljati viši uvjeti,
7. je članstvo u uzgojnoj organizaciji dostupno svakom uzgajivaču koji se nalazi na području djelovanja uzgojne organizacije, odnosno udruzi koja se bavi uzgojem uzgojno valjanih životinja iste pasmine ili vrste i osigurava uvjete za učinkovitu provedbu uzgojnog programa.
(2) Zadovoljavanje uvjeta iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka, koji se odnose na provođenje pojedinih stručnih poslova uzgojna organizacija može dokazati na način da ih ispunjava sama ili na temelju ugovora s drugim stručnim ili znanstvenim ustanovama. stručnih poslova, uzgojna organizacija dokazuje ugovorom s ovlaštenom ustanovom.
(3) Uvjete koje moraju ispunjavati uzgojne organizacije za osnivanje i bavljenje uzgojem uzgojno valjanih životinja propisuje ministar.
Članak 41.a 2 verzije
NN 151/2003 dodan člankom 25. vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
(1) Zahtjev za dobivanje suglasnosti uzgojne organizacije mora sadržavati:
1. naziv, adresu i dokaz o pravnom obliku,
2. ime, prezime i adresu osoba koje imaju pravo potpisa,
3. ime, prezime i adresu osobe odgovorne za provedbu uzgojnog programa,
4. podatke o predviđenom broju uzgojno valjanih životinja koje će biti uključene u provedbu uzgojnog programa te popis uzgajivača, odnosno udruga pri osnivanju,
5. uzgojni program iz kojeg je vidljiv uzgojni cilj, uzgojne metode, veličina populacije na kojoj se on provodi te način ispitivanja svojstava uzgojno valjanih životinja,
6. dokaz o prostornom djelovanju uzgojne organizacije, te suglasnost postojeće uzgojne organizacije iz kojeg je razvidno da ne postoji isto teritorijalno područje djelovanja te da uspostava nove uzgojne organizacije neće ometati provedbu uzgojnog programa postojeće uzgojne organizacije.
(2) U slučaju da na nekom području postoji uzgojna organizacija koja provodi uzgojni program iste pasmine i vrste uzgojno valjanih životinja može se pri davanju suglasnosti podnositelju zahtjeva suziti teritorijalno područje djelovanja ili se zahtjev može odbiti.
(3) Zahtjev na temelju kojeg će ovlašteni uzgajivač dobiti suglasnost za samostalnu provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja mora sadržavati podatke iz stavka 1. točke 1., 3., 4. i 5. ovoga članka.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 19. vrijedi od 14. prosinca 2006.
(1) Zahtjev za dobivanje suglasnosti uzgojne organizacije mora sadržavati:
1. naziv, adresu i dokaz o pravnom obliku,
2. ime, prezime i adresu osoba koje imaju pravo potpisa,
3. ime, prezime i adresu osobe odgovorne za provedbu uzgojnog programa,
4. podatke o predviđenom broju uzgojno valjanih životinja koje će biti uključene u provedbu uzgojnog programa te popis uzgajivača, odnosno udruga pri osnivanju,
5. uzgojni program iz kojeg je vidljiv uzgojni cilj, uzgojne metode, veličina populacije na kojoj se on provodi te način ispitivanja svojstava uzgojno valjanih životinja,
6. dokaz o prostornom djelovanju uzgojne organizacije, te suglasnost postojeće uzgojne organizacije iz kojeg je razvidno da ne postoji isto teritorijalno područje djelovanja te da uspostava nove uzgojne organizacije neće ometati provedbu uzgojnog programa postojeće uzgojne organizacije.
(2) U slučaju da na nekom području postoji uzgojna organizacija koja provodi uzgojni program iste pasmine i vrste uzgojno valjanih životinja može se pri davanju suglasnosti podnositelju zahtjeva suziti teritorijalno područje djelovanja ili se zahtjev može odbiti.
(3) Podatke iz stavka 1. točke 4. ovoga članka ovjerava ovlaštena ustanova.
(4) Zahtjev na temelju kojeg će ovlašteni uzgajivač dobiti suglasnost za samostalnu provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja mora sadržavati podatke iz stavka 1. točke 1., 3., 4. i 5. ovoga članka.
Članak 42. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
Ministarstvo će uskratiti suglasnost udruzi uzgajivača ako njen rad nije temeljen na provedbi usvojenoga uzgojnog programa ili ako bi on narušavao provođenje genetske izgradnje jedne pasmine ili vrste uzgojno valjanih životinja.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 26. vrijedi od 2. listopada 2003.
Ministarstvo će uskratiti suglasnost udruzi uzgajivača uzgojnoj organizaciji ako njen rad nije temeljen na provedbi usvojenoga uzgojnog programa ili ako bi on narušavao provođenje genetske izgradnje jedne pasmine ili vrste uzgojno valjanih životinja.
Članak 43. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Ministarstvo vodi očevidnik udruga uzgajivača uzgojno valjanih životinja u koji se upisuju udruge građana nakon registracije pri tijelu državne uprave.
(2) Oblik i sadržaj očevidnika propisuje ministar.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 27. vrijedi od 2. listopada 2003.
(1) Ministarstvo vodi očevidnik udruga uzgajivača uzgojno valjanih životinja uzgojnih organizacija u koji se upisuju udruge građana ih upisuje nakon registracije pri tijelu državne uprave.
(2) Oblik i sadržaj očevidnika propisuje ministar.
Članak 44. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Ministarstvo će zabraniti udruzi bavljenje uzgojem uzgojno valjanih životinja ako se utvrdi da udruga ne ispunjuje uvjete iz članka 41. ovoga Zakona.
(2) Primjerak rješenja o zabrani djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se tijelu nadležnom za registraciju udruge građana.
(3) Tijelo državne uprave nadležno za registraciju iz stavka 2. ovoga članka brisat će u registru udruge građana djelatnost uzgoja uzgojno valjanih životinja kad joj je rješenjem Ministarstva zabranjen ovaj uzgoj.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 28. vrijedi od 2. listopada 2003.
(1) Ministarstvo će zabraniti udruzi uzgojnoj organizaciji bavljenje uzgojem uzgojno valjanih životinja ako se utvrdi da udruga ne ispunjuje uvjete iz članka 41. ovoga Zakona.
(2) Primjerak rješenja o zabrani djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se tijelu nadležnom za registraciju udruge građana.
(3) Tijelo državne uprave nadležno za registraciju iz stavka 2. ovoga članka brisat će u registru udruge građana djelatnost uzgoja uzgojno valjanih životinja kad joj je rješenjem Ministarstva zabranjen ovaj uzgoj.
Članak 45. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
Udruge građana koje se bave uzgojem uzgojno valjanih životinja mogu se udruživati u savez uzgajivača pod uvjetima propisanim za udruge građana.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 29. vrijedi od 2. listopada 2003.
Udruge građana koje se bave uzgojem uzgojno valjanih životinja mogu se udruživati u savez uzgajivača pod uvjetima propisanim za udruge građana (1) Uzgojna organizacija i ovlašteni uzgajivač mora najkasnije do kraja prvog tromjesečja tekuće godine poslati ovlaštenoj ustanovi izvješće o provedbi uzgojnog programa za proteklu godinu.
(2) Ovlaštena ustanova može zatražiti sve podatke o rezultatima rada uzgojne organizacije i ovlaštenog uzgajivača te ima pravo uvida u dokumentaciju uzgojne organizacije.
(3) Ovlaštena ustanova izvještava Ministarstvo o rezultatima rada uzgojnih organizacija i ovlaštenih uzgajivača.
Članak 46. 3 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Uzgoj uzgojno valjanih životinja te širenje njihovih učinaka u zemaljski uzgoj obavlja i prati selekcijska služba.
(2) Selekcijska služba osniva područne selekcijske službe na područjima županija za neposredno provođenje uzgojno-selekcijskog rada u stočarstvu Republike Hrvatske.
NN 151/2003 izmijenjen člancima 30. i 31. vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
(1) Uzgoj uzgojno valjanih životinja te širenje njihovih učinaka u zemaljski uzgoj obavlja i prati selekcijska služba.
(2) Selekcijska služba osniva područne selekcijske službe na područjima županija za neposredno provođenje uzgojno-selekcijskog rada u stočarstvu Republike Hrvatske.
(1) Udruga u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja obavlja:
1. provedbu uzgojnog programa,
2. vodi matične knjige i uzgojni upisnik za uzgojno valjana grla, upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja, članova udruge te podatke o tome dostavlja središnjem savezu uzgajivača ili ovlaštenoj ustanovi,
3. organizira samostalno ili zajedno sa savezom, središnjim savezom uzgajivača odnosno ovlaštenom ustanovom prodaju uzgojno valjanih životinja za članove udruge,
4. vodi i druge poslove od interesa za članove udruge.
(2) Savez u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja obavlja:
1. provedbu uzgojnog programa,
2. koordinaciju prodaje uzgojno valjanih životinja za članove udruga,
3. zastupa interese udruga u provedbi uzgoja uzgojno valjanih životinja kao i druge poslove od zajedničkog interesa.
(3) Središnji savez uzgajivača u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja:
1. izrađuje i provodi uzgojne programe za pojedine vrste i pasmine uzgojno valjanih životinja,
2. vodi središnji popis uzgojno valjanih životinja za one vrste i pasmine za koje provodi uzgojni program,
3. vodi upisnik uzgajivača onih vrsta i pasmina za koje se vodi uzgojni program,
4. vodi ili organizira prodaju uzgojno valjanih životinja,
5. izdaje isprave o podrijetlu i proizvodnim svojstvima za one vrste i pasmine uzgojno valjanih životinja za koje provodi uzgojni program,
6. obavlja i druge poslove od interesa za uzgajivače, udruge i saveze koje se bave uzgojem istih pasmina ili vrsta domaćih životinja.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 20. vrijedi od 14. prosinca 2006.
(1) Udruga u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja obavlja:
1. provedbu uzgojnog programa,
2. vodi matične knjige i uzgojni upisnik za uzgojno valjana grla, upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja, članova udruge te podatke o tome dostavlja središnjem savezu uzgajivača ili ovlaštenoj ustanovi,
3. organizira samostalno ili zajedno sa savezom, središnjim savezom uzgajivača odnosno ovlaštenom ustanovom prodaju uzgojno valjanih životinja za članove udruge,
4. vodi i druge poslove od interesa za članove udruge.
(2) Savez u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja obavlja:
1. provedbu uzgojnog programa,
2. koordinaciju prodaje uzgojno valjanih životinja za članove udruga,
3. zastupa interese udruga u provedbi uzgoja uzgojno valjanih životinja kao i druge poslove od zajedničkog interesa.
(3) Središnji savez uzgajivača u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja:
1. izrađuje i provodi uzgojne programe za pojedine vrste i pasmine uzgojno valjanih životinja,
2. vodi središnji popis uzgojno valjanih životinja za one vrste i pasmine za koje provodi uzgojni program,
3. vodi upisnik uzgajivača onih vrsta i pasmina za koje se vodi uzgojni program,
4. vodi ili organizira prodaju uzgojno valjanih životinja,
5. izdaje isprave rodovnik i potvrde o podrijetlu i proizvodnim svojstvima za one vrste i pasmine uzgojno valjanih životinja za koje provodi uzgojni program,
6. dostavlja ovlaštenoj ustanovi podatke o uzgojno valjanim grlima,
7. obavlja i druge poslove od interesa za uzgajivače, udruge i saveze koje se bave uzgojem istih pasmina ili vrsta domaćih životinja.
Članak 46.a 1 verzija
NN 151/2003 dodan člankom 31. vrijedi od 2. listopada 2003.
Ovlašteni uzgajivač u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja na svojem stadu obavlja:
1. provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja
2. vodi matične knjige za uzgojno valjane životinje na svojem stadu te podatke o tome dostavlja središnjem savezu uzgajivača ili ovlaštenoj ustanovi.
Članak 47. 3 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Selekcijska služba u provođenju uzgoja i selekcije obavlja ove poslove:
- vodi središnji popis uzgojno valjanih životinja svih vrsta, pasmina, sojeva i hibrida,
- vodi upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja,
- organizira kontrolu proizvodnosti uzgojno valjanih životinja i u suradnji s drugim ustanovama razvija nove metode,
- provodi testiranje uzgojno valjanih životinja,
- uspostavlja informacijski sustav za praćenje uzgoja svih vrsta uzgojno valjanih životinja u Republici Hrvatskoj,
- obrađuje rezultate kontrole proizvodnosti,
- obavlja procjene uzgojnih vrijednosti i kakvoće križanih životinja,
- objavljuje rezultate kontrole proizvodnosti, procjene uzgojnih vrijednosti i svih oblika testova,
- izdaje isprave o podrijetlu i proizvodnim svojstvima,
- koordinira trgovinu uzgojno valjanih životinja,
- koordinira izradu i provedbu uzgojnih programa i sudjeluje u njihovoj izradbi i provedbi,
- surađuje s udrugama uzgajivača pojedinih vrsta i pasmina uzgojno valjanih životinja,
- obavlja i druge poslove iz područja stočarstva prema potrebi udruga, uzgajivača i Ministarstva.
(2) Putem područne selekcijske službe Selekcijska služba obavlja neposredno za uzgajivače uzgojno valjanih životinja na području pojedine županije ove poslove:
- vodi matične knjige svih vrsta i pasmina,
- vodi uzgojni upisnik uzgojno valjanih životinja,
- obavlja kontrolu proizvodnosti uzgojno valjanih životinja,
- dostavlja uzgajivačima na korištenje obrađene uzgojno selekcijske podatke o njihovim uzgojno valjanim grlima,
- organizira i prati trgovinu uzgojno valjanih životinja,
- sudjeluje u Povjerenstvu za licenciranje rasplodnjaka,
- pruža stručna mišljenja županijskim upravnim tijelima,
- sudjeluje u organiziranju smotri i izložbi životinja,
- obavlja i druge poslove u području uzgojno selekcijskog rada na prostoru svojeg djelovanja.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 32. vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
(1) Selekcijska služba u provođenju uzgoja i selekcije obavlja ove poslove:
- vodi središnji popis uzgojno valjanih životinja svih vrsta, pasmina, sojeva i hibrida,
- vodi upisnik uzgajivača Ovlaštena ustanova u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja:
1. obavlja poslove provedbe onih uzgojnih programa za koje je ovlaštena,
2. obavlja nadzor nad radom uzgojnih organizacija i ovlaštenih uzgajivača,
3. provodi i organizira ispitivanje proizvodnosti uzgojno valjanih životinja, - organizira kontrolu pri čemu provedbu može povjeriti uzgojnim organizacijama i središnjem savezu uzgajivača,
4. obrađuje rezultate ispitivanja proizvodnosti uzgojno valjanih životinja i u suradnji s drugim ustanovama razvija nove metode, -, izračune njihovih uzgojnih vrijednosti te ih javno objavljuje,
- provodi testiranje uzgojno valjanih životinja,
5. vodi središnji popis za one pasmine ili vrste uzgojno valjanih životinja koje se ne vode pri središnjem savezu uzgajivača,
6. vodi upisnik uzgajivača onih pasmina ili vrsta uzgojno valjanih životinja koje se ne vode pri središnjem savezu uzgajivača,
7. zajedno sa uzgojnim organizacijama uspostavlja informacijski sustav za praćenje uzgoja svih vrsta uzgojno valjanih životinja u Republici Hrvatskoj, - uzgojno valjanih životinja te učinkovito korištenje uzgojnih i proizvodnih podataka,
- obrađuje rezultate kontrole proizvodnosti,
- obavlja procjene uzgojnih vrijednosti i kakvoće križanih životinja,
- objavljuje rezultate kontrole proizvodnosti, procjene uzgojnih vrijednosti i svih oblika testova,
8. izdaje isprave o podrijetlu i proizvodnim svojstvima, - za one pasmine i vrste uzgojno valjanih životinja za koje provodi dodjeljene joj uzgojne programe,
- koordinira trgovinu uzgojno valjanih životinja,
- koordinira izradu i provedbu uzgojnih programa i sudjeluje u njihovoj izradbi i provedbi,
- surađuje s udrugama uzgajivača pojedinih vrsta i pasmina uzgojno valjanih životinja,
9. sudjeluje u izradi i provedbi uzgojnih programa,
10. obavlja i druge dodijeljene joj poslove iz područja stočarstva prema potrebi udruga, uzgajivača i Ministarstva..
(2) Putem područne selekcijske službe Selekcijska služba obavlja neposredno za uzgajivače uzgojno valjanih životinja na području pojedine županije ove poslove:
- vodi matične knjige svih vrsta i pasmina,
- vodi uzgojni upisnik uzgojno valjanih životinja,
- obavlja kontrolu proizvodnosti uzgojno valjanih životinja,
- dostavlja uzgajivačima na korištenje obrađene uzgojno selekcijske podatke o njihovim uzgojno valjanim grlima,
- organizira i prati trgovinu uzgojno valjanih životinja,
- sudjeluje u Povjerenstvu za licenciranje rasplodnjaka,
- pruža stručna mišljenja županijskim upravnim tijelima,
- sudjeluje u organiziranju smotri i izložbi životinja,
- obavlja i druge poslove u području uzgojno selekcijskog rada na prostoru svojeg djelovanja.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 21. vrijedi od 14. prosinca 2006.
Ovlaštena ustanova u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja:
1. obavlja poslove provedbe onih uzgojnih programa za koje je ovlaštena,
2. obavlja nadzor nad radom uzgojnih organizacija i ovlaštenih uzgajivača,
3. provodi i organizira ispitivanje proizvodnosti uzgojno valjanih životinja, pri čemu provedbu može povjeriti uzgojnim organizacijama i središnjem savezu uzgajivača,
4. obrađuje rezultate ispitivanja proizvodnosti uzgojno valjanih životinja, izračune njihovih uzgojnih vrijednosti te ih javno objavljuje,
5. vodi središnji popis za one pasmine ili vrste uzgojno valjanih životinja koje se ne vode pri središnjem savezu uzgajivača,
6. vodi upisnik uzgajivača onih pasmina ili vrsta uzgojno valjanih životinja koje se ne vode pri središnjem savezu uzgajivača,
7. zajedno sa uzgojnim organizacijama uspostavlja informacijski sustav za praćenje uzgoja uzgojno valjanih životinja te učinkovito korištenje uzgojnih i proizvodnih podataka,
8. izdaje isprave rodovnik i potvrde o podrijetlu i proizvodnim svojstvima za one pasmine i vrste uzgojno valjanih životinja za koje provodi dodjeljene joj uzgojne programe,
9. sudjeluje u izradi i provedbi uzgojnih programa,
9. 10 izrađuje i provodi uzgojne programe za pojedine vrste i pasmine uzgojno valjanih životinja.
10. vodi središnji popis svih uzgojno valjanih grla u Republici Hrvatskoj.
11. obavlja za uzgojne organizacije putem svojih djelatnika stručne poslove iz njihove djelatnosti.
12. obavlja i druge dodijeljene joj poslove iz područja stočarstva.
Članak 48. 3 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
Selekcijska služba financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske, od naknada od trgovine rasplodnim uzgojno valjanim grlima i pružanja usluga.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 33. vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
Selekcijska služba (1) Provedba poslova uzgoja uzgojno valjanih životinja financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske, od naknada od trgovine rasplodnim uzgojno valjanim grlima i pružanja usluga i prihodima koje sudionici ostvaruju obavljanjem svoje djelatnosti.
(2) Način raspodjele sredstava državnog proračuna iz stavka 1. ovoga članka, pojedinim sudionicima za provedbu poslova uzgoja uzgojno valjanih životinja propisuje ministar.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 22. vrijedi od 14. prosinca 2006.
Provedba poslova uzgoja uzgojno valjanih životinja financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske i prihodima koje sudionici ostvaruju obavljanjem svoje djelatnosti.
(2) Način raspodjele sredstava državnog proračuna iz stavka 1. ovoga članka, pojedinim sudionicima za provedbu poslova uzgoja uzgojno valjanih životinja propisuje ministar.
Članak 49. 4 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 26. srpnja 1999.
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega obavlja Ministarstvo.
(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega u prvom stupnju obavljaju županijski uredi nadležni za poslove stočarske inspekcije (u daljnjem tekstu: županijska stočarska inspekcija), a u drugom stupnju stočarska inspekcija u Ministarstvu.
(3) Nadzor nad kakvoćom proizvoda životinjskog podrijetla obavljaju i tržišni inspektori županije, Grada Zagreba i Ministarstva gospodarstva.
(4) Poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti županijske stočarske inspekcije i stočarske inspekcije u Ministarstvu provodi stočarski inspektor.
NN 76/1999 izmijenjen člancima 79. i 80. vrijedio od 27. srpnja 1999. do 1. listopada 2003.
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega obavlja Ministarstvo.
(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega u prvom stupnju obavljaju županijski uredi nadležni za poslove stočarske inspekcije (u daljnjem tekstu: županijska stočarska inspekcija), a u drugom stupnju stočarska inspekcija u Ministarstvu. obavlja Državni inspektorat.
(3) Nadzor nad kakvoćom proizvoda životinjskog podrijetla obavljaju i tržišni inspektori županije, Grada Zagreba i Ministarstva gospodarstva.
(4) Poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti županijske stočarske inspekcije i stočarske inspekcije u Ministarstvu provodi stočarski inspektor.
(3) Prestao važiti.
Odredba članka 49. stavka 3. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 76/1999.
(4) Prestao važiti.
Odredba članka 49. stavka 4. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 76/1999.
NN 151/2003 izmijenjen člancima 34. i 35. vrijedio od 2. listopada 2003. do 5. veljače 2014.
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega obavlja Ministarstvo.
(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega obavlja Državni inspektorat Ministarstvo (u daljnjem tekstu: stočarska inspekcija).
(3) Nadzor nad kakvoćom proizvoda životinjskog podrijetla u prometu obavljaju gospodarski inspektori Državnog inspektorata.
(4) Prestao važiti.
Odredba članka 49. stavka 4. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 76/1999.
NN 14/2014 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 6. veljače 2014.
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega obavlja Ministarstvo.
(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega obavlja Ministarstvo (u daljnjem tekstu: stočarska inspekcija).
(3) Nadzor nad kakvoćom proizvoda životinjskog podrijetla u prometu obavljaju gospodarski inspektori Državnog inspektorata.
(4) Prestao važiti.
Odredba članka 49. stavka 4. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 76/1999.
Članak 49.a 1 verzija
NN 151/2003 dodan člankom 35. vrijedi od 2. listopada 2003.
(1) Poslove stočarskog inspektora može obavljati diplomirani inženjer agronomije općeg ili stočarskog usmjerenja s položenim državnim stručnim ispitom za stočarskog inspektora i sa 5 godina radnog iskustva u struci.
(2) Program posebnog dijela državnoga stručnog ispita iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 49.b 1 verzija
NN 151/2003 dodan člankom 35. vrijedi od 2. listopada 2003.
(1) Stočarski inspektor ima službenu iskaznicu kojom se utvrđuje njegovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti.
(2) Obrazac iskaznice te način i postupak izdavanja iskaznice iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 49.c 3 verzije
NN 151/2003 dodan člankom 35. vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
Stočarska inspekcija:
1. nadzire provedbu uzgojnih programa,
2. nadzire proizvodnju, odabiranje i trgovinu uzgojno valjanim životinjama,
3. pregledava matične knjige i uzgojne upisnike te drugu dokumentaciju koja se odnosi na proizvodnju i trgovinu uzgojno valjanih životinja,
4. nadzire ispitivanje proizvodnih svojstava uzgojno valjanih životinja, testiranje na potomstvo te ispravnost popisa matičnih grla svih vrsta uzgojno valjanih životinja i izdavanje rodovnika i potvrda o podrijetlu,
5. nadzire provedbu zaštite izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva te vođenje njihova popisa,
6. nadzire uvođenje u proizvodnju novih pasmina, sojeva i hibrida,
7. nadzire proizvodnju i trgovinu sjemena, jajnih stanica i zametaka,
8. kontrolira obavljanje umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta te vođenje popisa o osjemenjivanju i prirodnom pripustu,
9. nadzire obilježavanje uzgojno valjanih životinja,
10. nadzire držanje i iskorištavanje domaćih životinja,
11. nadzire neovlašteno ulaženje domaćih životinja na tuđi posjed, odnosno tuđe poljoprivredno zemljište,
12. nadzire rad ovlaštene ustanove i uzgojnih organizacija u provedbi uzgoja uzgojno valjanih životinja,
13. nadzire korištenje sredstava koje ovlaštena ustanova i uzgojne organizacije dobivaju iz državnog proračuna i koriste za provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja,
14. nadzire proizvodnju i trgovinu stočne hrane,
15. nadzire proizvodnju proizvoda životinjskog podrijetla te postupak utvrđivanja njihove kakvoće,
16. uzima uzorke proizvoda proizvedenih ili stavljenih u trgovinu prema odredbama ovoga Zakona,
17. nadzire i ostale poslove propisane ovim Zakonom,
18. donosi rješenja o izlučenju rasplodnjaka namijenjenog prirodnom pripustu ili umjetnom osjemenjivanju prema prijedlogu Povjerenstva za licenciranje odnosno ocjenu rasplodnjaka,
19. podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 25. vrijedio od 14. prosinca 2006. do 17. ožujka 2015.
Stočarska inspekcija:
1. nadzire provedbu uzgojnih programa,
2. nadzire proizvodnju, odabiranje i trgovinu uzgojno valjanim životinjama,
3. pregledava matične knjige i uzgojne upisnike te drugu dokumentaciju koja se odnosi na proizvodnju i trgovinu uzgojno valjanih životinja,
4. nadzire ispitivanje proizvodnih svojstava uzgojno valjanih životinja, testiranje na potomstvo te ispravnost popisa matičnih grla svih vrsta uzgojno valjanih životinja i izdavanje rodovnika i potvrda o podrijetlu,
5. nadzire provedbu zaštite izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva te vođenje njihova popisa,
6. nadzire uvođenje u proizvodnju novih pasmina, sojeva i hibrida,
7. nadzire proizvodnju i trgovinu sjemena, jajnih stanica i zametaka,
8. kontrolira obavljanje umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta te vođenje popisa o osjemenjivanju i prirodnom pripustu,
9. nadzire obilježavanje uzgojno valjanih životinja,
10. nadzire držanje i iskorištavanje domaćih životinja,
11. nadzire neovlašteno ulaženje domaćih životinja na tuđi posjed, odnosno tuđe poljoprivredno zemljište,
12. nadzire rad ovlaštene ustanove i uzgojnih organizacija u provedbi uzgoja uzgojno valjanih životinja,
13. nadzire korištenje sredstava koje ovlaštena ustanova i uzgojne organizacije dobivaju iz državnog proračuna i koriste za provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja,
14. nadzire proizvodnju i trgovinu stočne hrane za životinje,
15. nadzire proizvodnju proizvoda životinjskog podrijetla te postupak utvrđivanja njihove kakvoće,
16. uzima uzorke proizvoda proizvedenih ili stavljenih u trgovinu prema odredbama ovoga Zakona,
17. nadzire i ostale poslove propisane ovim Zakonom,
18. donosi rješenja o izlučenju rasplodnjaka namijenjenog prirodnom pripustu ili umjetnom osjemenjivanju prema prijedlogu Povjerenstva za licenciranje odnosno ocjenu rasplodnjaka,
19. podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega.
NN 30/2015 izmijenjen člankom 189. vrijedi od 18. ožujka 2015.
Stočarska inspekcija:
1. nadzire provedbu uzgojnih programa,
2. nadzire proizvodnju, odabiranje i trgovinu uzgojno valjanim životinjama,
3. pregledava matične knjige i uzgojne upisnike te drugu dokumentaciju koja se odnosi na proizvodnju i trgovinu uzgojno valjanih životinja,
4. nadzire ispitivanje proizvodnih svojstava uzgojno valjanih životinja, testiranje na potomstvo te ispravnost popisa matičnih grla svih vrsta uzgojno valjanih životinja i izdavanje rodovnika i potvrda o podrijetlu,
5. nadzire provedbu zaštite izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva te vođenje njihova popisa,
6. nadzire uvođenje u proizvodnju novih pasmina, sojeva i hibrida,
7. nadzire proizvodnju i trgovinu sjemena, jajnih stanica i zametaka,
8. kontrolira obavljanje umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta te vođenje popisa o osjemenjivanju i prirodnom pripustu,
9. nadzire obilježavanje uzgojno valjanih životinja,
10. nadzire držanje i iskorištavanje domaćih životinja,
11. nadzire neovlašteno ulaženje domaćih životinja na tuđi posjed, odnosno tuđe poljoprivredno zemljište,
12. nadzire rad ovlaštene ustanove i uzgojnih organizacija u provedbi uzgoja uzgojno valjanih životinja,
13. nadzire korištenje sredstava koje ovlaštena ustanova i uzgojne organizacije dobivaju iz državnog proračuna i koriste za provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja,
14. nadzire proizvodnju i trgovinu hrane za životinje,
14. Prestala važiti.
Odredba članka 49.c točke 14. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 30/2015.
15. nadzire proizvodnju proizvoda životinjskog podrijetla te postupak utvrđivanja njihove kakvoće,
16. uzima uzorke proizvoda proizvedenih ili stavljenih u trgovinu prema odredbama ovoga Zakona,
17. nadzire i ostale poslove propisane ovim Zakonom,
18. donosi rješenja o izlučenju rasplodnjaka namijenjenog prirodnom pripustu ili umjetnom osjemenjivanju prema prijedlogu Povjerenstva za licenciranje odnosno ocjenu rasplodnjaka,
19. podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega.
Članak 49.d 1 verzija
NN 151/2003 dodan člankom 35. vrijedi od 2. listopada 2003.
(1) Ako stočarski inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na temelju njega, naredit će rješenjem da se utvrđene nepravilnosti, odnosno nedostaci uklone u određenom roku.
(2) Stočarski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora, prema odredbama ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega, vodi postupak i donosi rješenja određena ovim Zakonom i propisima donijetim na temelju njega.
(3) Protiv rješenja stočarskog inspektora može se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba Povjerenstvu koje imenuje ministar.
Članak 49.e 1 verzija
NN 151/2003 dodan člankom 35. vrijedi od 2. listopada 2003.
Fizičke i pravne osobe čiji rad podliježe nadzoru stočarskog inspektora dužne su mu omogućiti obavljanje nadzora i pružiti potrebite podatke i obavijesti.
Članak 50. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 26. srpnja 1999.
(1) Poslove stočarskog inspektora može obavljati diplomirani inženjer agronomije općeg ili stočarskog usmjerenja s položenim državnim stručnim ispitom za stočarskog inspektora i sa 5 godina radnog iskustva.
(2) Program posebnog dijela državnog stručnog ispita iz stavka 1. ovog članka propisuje ministar.
NN 76/1999 izmijenjen člankom 80. vrijedi od 27. srpnja 1999.
(1) Poslove stočarskog inspektora može obavljati diplomirani inženjer agronomije općeg ili stočarskog usmjerenja s položenim državnim stručnim ispitom za stočarskog inspektora i sa 5 godina radnog iskustva.
(2) Program posebnog dijela državnog stručnog ispita iz stavka 1. ovog članka propisuje ministar.
Prestao važiti.
Odredba članka 50. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 76/1999.
Članak 51. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 26. srpnja 1999.
(1) Stočarski inspektor ima posebnu iskaznicu kojom se utvrđuje njegovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti.
(2) Obrazac iskaznice te način i postupak izdavanja iskaznice iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
NN 76/1999 izmijenjen člankom 80. vrijedi od 27. srpnja 1999.
(1) Stočarski inspektor ima posebnu iskaznicu kojom se utvrđuje njegovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti.
(2) Obrazac iskaznice te način i postupak izdavanja iskaznice iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
Prestao važiti.
Odredba članka 51. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 76/1999.
Članak 52. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 26. srpnja 1999.
(1) Županijska stočarska inspekcija obavlja sve poslove inspekcijskog nadzora, osim poslova za koje je ovim Zakonom određeno da ih izravno obavlja stočarska inspekcija u Ministarstvu.
(2) Županijska stočarska inspekcija:
1. kontrolira proizvodnju, odabiranje i trgovinu uzgojno valjanih životinja,
2. pregledava matične knjige i drugu evidenciju i dokumente koji se odnose na proizvodnju i trgovinu uzgojno valjanih životinja,
3. kontrolira držanje i iskorištavanje domaćih životinja,
4. nadzire rad udruga građana koje se bave uzgojem uzgojno valjanih životinja,
5. kontrolira proizvodnju i trgovinu stočne hrane,
6. uzima uzorke proizvoda proizvedenih ili stavljenih u trgovinu prema odredbama ovoga Zakona,
7. podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega,
8. nadzire korištenje rasplodnjaka u prirodnom pripustu,
9. donosi rješenja o izlučenju rasplodnjaka namijenjenog prirodnom pripustu prema prijedlogu Povjerenstva za licenciranje.
NN 76/1999 izmijenjen člankom 80. vrijedi od 27. srpnja 1999.
(1) Županijska stočarska inspekcija obavlja sve poslove inspekcijskog nadzora, osim poslova za koje je ovim Zakonom određeno da ih izravno obavlja stočarska inspekcija u Ministarstvu.
(2) Županijska stočarska inspekcija:
1. kontrolira proizvodnju, odabiranje i trgovinu uzgojno valjanih životinja,
2. pregledava matične knjige i drugu evidenciju i dokumente koji se odnose na proizvodnju i trgovinu uzgojno valjanih životinja,
3. kontrolira držanje i iskorištavanje domaćih životinja,
4. nadzire rad udruga građana koje se bave uzgojem uzgojno valjanih životinja,
5. kontrolira proizvodnju i trgovinu stočne hrane,
6. uzima uzorke proizvoda proizvedenih ili stavljenih u trgovinu prema odredbama ovoga Zakona,
7. podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega,
8. nadzire korištenje rasplodnjaka u prirodnom pripustu,
9. donosi rješenja o izlučenju rasplodnjaka namijenjenog prirodnom pripustu prema prijedlogu Povjerenstva za licenciranje.
Prestao važiti.
Odredba članka 52. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 76/1999.
Članak 53. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 26. srpnja 1999.
Stočarska inspekcija u Ministarstvu:
1. nadzire ispitivanje proizvodnih svojstava uzgojno valjanih životinja, testiranje na potomstvu te ispravnost vođenja popisa matičnih grla svih vrsta uzgojno valjanih životinja i izdavanje rodovnika i potvrda o podrijetlu,
2. nadzire provođenje uzgojnih programa,
3. nadzire rad saveza udruga građana koje se bave uzgojem uzgojno valjanih životinja,
4. nadzire proizvodnju i trgovinu sjemena, jajnih stanica i zametaka,
5. nadzire provedbu zaštite izvornih i zaštićenih pasmina,
6. nadzire uvođenje u proizvodnju novih pasmina sojeva i hibrida,
7. nadzire i ostale poslove propisane ovim Zakonom,
8. donosi rješenja o izlučenju rasplodnjaka namijenjenog umjetnom osjemenjivanju prema prijedlogu Povjerenstva za ocjenu rasplodnjaka,
9. podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega.
NN 76/1999 izmijenjen člankom 80. vrijedi od 27. srpnja 1999.
Stočarska inspekcija u Ministarstvu:
1. nadzire ispitivanje proizvodnih svojstava uzgojno valjanih životinja, testiranje na potomstvu te ispravnost vođenja popisa matičnih grla svih vrsta uzgojno valjanih životinja i izdavanje rodovnika i potvrda o podrijetlu,
2. nadzire provođenje uzgojnih programa,
3. nadzire rad saveza udruga građana koje se bave uzgojem uzgojno valjanih životinja,
4. nadzire proizvodnju i trgovinu sjemena, jajnih stanica i zametaka,
5. nadzire provedbu zaštite izvornih i zaštićenih pasmina,
6. nadzire uvođenje u proizvodnju novih pasmina sojeva i hibrida,
7. nadzire i ostale poslove propisane ovim Zakonom,
8. donosi rješenja o izlučenju rasplodnjaka namijenjenog umjetnom osjemenjivanju prema prijedlogu Povjerenstva za ocjenu rasplodnjaka,
9. podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega.
Prestao važiti.
Odredba članka 53. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 76/1999.
Članak 54. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 26. srpnja 1999.
(1) Ako stočarski inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na temelju njega, naredit će rješenjem da se utvrđene nepravilnosti, odnosno nedostaci uklone u određenom roku.
(2) Stočarski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora, prema odredbama ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega, vodi postupak i donosi rješenje kad obavlja poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti županijske stočarske inspekcije i stočarske inspekcije u Ministarstvu određene ovim Zakonom i propisima donijetim na temelju njega.
(3) Protiv rješenja Ministarstva donesenih na temelju ovoga Zakona u prvom stupnju nije dopuštena žalba nego se može pokrenuti upravni spor.
(4) Žalba protiv rješenja donijetih na temelju ovoga Zakona ne zadržava izvršenje rješenja.
NN 76/1999 izmijenjen člankom 80. vrijedi od 27. srpnja 1999.
(1) Ako stočarski inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na temelju njega, naredit će rješenjem da se utvrđene nepravilnosti, odnosno nedostaci uklone u određenom roku.
(2) Stočarski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora, prema odredbama ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega, vodi postupak i donosi rješenje kad obavlja poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti županijske stočarske inspekcije i stočarske inspekcije u Ministarstvu određene ovim Zakonom i propisima donijetim na temelju njega.
(3) Protiv rješenja Ministarstva donesenih na temelju ovoga Zakona u prvom stupnju nije dopuštena žalba nego se može pokrenuti upravni spor.
(4) Žalba protiv rješenja donijetih na temelju ovoga Zakona ne zadržava izvršenje rješenja.
Prestao važiti.
Odredba članka 54. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 76/1999.
Članak 55. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 26. srpnja 1999.
Fizičke i pravne osobe čiji rad podliježe nadzoru stočarskog inspektora dužne su mu omogućiti obavljanje nadzora i pružiti potrebite podatke i obavijesti.
NN 76/1999 izmijenjen člankom 80. vrijedi od 27. srpnja 1999.
Fizičke i pravne osobe čiji rad podliježe nadzoru stočarskog inspektora dužne su mu omogućiti obavljanje nadzora i pružiti potrebite podatke i obavijesti.
Prestao važiti.
Odredba članka 55. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 76/1999.
Članak 56. 3 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 26. srpnja 1999.
(1) Ako stočarski inspektor pri inspekcijskom nadzoru posumnja da stočna hrana ili drugi proizvodi ne odgovaraju kakvoći utvrđenoj propisom, uzet će određeni broj uzoraka i dostaviti ih na analizu ovlaštenoj ustanovi.
(2) Uzorci za analizu dostavljaju se pod šifrom.
NN 76/1999 izmijenjen člankom 79. vrijedio od 27. srpnja 1999. do 13. prosinca 2006.
(1) Ako stočarski gospodarski inspektor pri inspekcijskom nadzoru posumnja da stočna hrana ili drugi proizvodi ne odgovaraju kakvoći utvrđenoj propisom, uzet će određeni broj uzoraka i dostaviti ih na analizu ovlaštenoj ustanovi.
(2) Uzorci za analizu dostavljaju se pod šifrom.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 25. vrijedi od 14. prosinca 2006.
(1) Ako gospodarski inspektor pri inspekcijskom nadzoru posumnja da stočna hrana za životinje ili drugi proizvodi ne odgovaraju kakvoći utvrđenoj propisom, uzet će određeni broj uzoraka i dostaviti ih na analizu ovlaštenoj ustanovi.
(2) Uzorci za analizu dostavljaju se pod šifrom.
Članak 57. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 26. srpnja 1999.
(1) Superanalizu može tražiti proizvođač u roku od 15 dana nakon dobivene analize ili stočarski inspektor, ako posumnja u rezultat analize.
(2) Nalaz superanalize konačan je i može se pobijati samo pod uvjetima i na način propisan za pobijanje javnih isprava.
NN 76/1999 izmijenjen člankom 79. vrijedi od 27. srpnja 1999.
(1) Superanalizu može tražiti proizvođač u roku od 15 dana nakon dobivene analize ili stočarski gospodarski inspektor, ako posumnja u rezultat analize.
(2) Nalaz superanalize konačan je i može se pobijati samo pod uvjetima i na način propisan za pobijanje javnih isprava.
Članak 58. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 26. srpnja 1999.
(1) Vlasnik od kojeg je uzet uzorak dužan je podmiriti troškove pakiranja i analize uzorka ako se analizom utvrdi da proizvodi od kojih je uzet uzorak ne odgovaraju propisanoj, odnosno deklariranoj kakvoći.
(2) Ako se analizom utvrdi da uzorci odgovaraju propisanoj, odnosno deklariranoj kakvoći, troškove pakiranja, prijevoza i analize uzorka podmiruje tijelo državne uprave čiji je stočarski inspektor dostavio uzorke na analizu.
(3) Vlasnik proizvoda od kojega je uzet uzorak nema pravo na naknadu vrijednosti uzorka.
NN 76/1999 izmijenjen člankom 79. vrijedi od 27. srpnja 1999.
(1) Vlasnik od kojeg je uzet uzorak dužan je podmiriti troškove pakiranja i analize uzorka ako se analizom utvrdi da proizvodi od kojih je uzet uzorak ne odgovaraju propisanoj, odnosno deklariranoj kakvoći.
(2) Ako se analizom utvrdi da uzorci odgovaraju propisanoj, odnosno deklariranoj kakvoći, troškove pakiranja, prijevoza i analize uzorka podmiruje tijelo državne uprave čiji je stočarski gospodarski inspektor dostavio uzorke na analizu.
(3) Vlasnik proizvoda od kojega je uzet uzorak nema pravo na naknadu vrijednosti uzorka.
Članak 59. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 26. srpnja 1999.
(1) Kad se analizom, odnosno superanalizom utvrdi da proizvod ne odgovara propisanoj ili deklariranoj kakvoći, stočarski inspektor će zabraniti trgovinu i uporabu toga proizvoda.
(2) Na zahtjev vlasnika proizvoda koji nema propisanu kakvoću, ali udovoljava uvjetima za uporabu u druge svrhe, inspektor može dopustiti tu uporabu.
(3) Stočarski inspektor može dopustiti da se stavi u prodaju proizvod koji ima deklariranu kakvoću, ali je istekao rok uporabe označen na deklaraciji pod uvjetom da vlasnik proizvoda izmijeni deklaraciju proizvoda prema rezultatima utvrđenim analizom, odnosno superanalizom.
(4) Kad se superanalizom utvrdi da proizvod ne odgovara za uporabu, stočarski inspektor će narediti njegovo uništenje.
NN 76/1999 izmijenjen člankom 79. vrijedi od 27. srpnja 1999.
(1) Kad se analizom, odnosno superanalizom utvrdi da proizvod ne odgovara propisanoj ili deklariranoj kakvoći, stočarski gospodarski inspektor će zabraniti trgovinu i uporabu toga proizvoda.
(2) Na zahtjev vlasnika proizvoda koji nema propisanu kakvoću, ali udovoljava uvjetima za uporabu u druge svrhe, inspektor može dopustiti tu uporabu.
(3) Stočarski Gospodarski inspektor može dopustiti da se stavi u prodaju proizvod koji ima deklariranu kakvoću, ali je istekao rok uporabe označen na deklaraciji pod uvjetom da vlasnik proizvoda izmijeni deklaraciju proizvoda prema rezultatima utvrđenim analizom, odnosno superanalizom.
(4) Kad se superanalizom utvrdi da proizvod ne odgovara za uporabu, stočarski gospodarski inspektor će narediti njegovo uništenje.
Članak 60. 2 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 1. listopada 2003.
(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:
1. ako proizvodi genetski materijal te prenosi zametke bez odobrenja Ministarstva (članak 6. stavak 1.),
2. ako se bavi genetskim manipulacijama bez odobrenja Ministarstva (članak 7. stavak 1.),
3. ako proizvodi uzgojno valjanu perad protivno odredi članka 10. ovoga Zakona,
4. ako stavlja u prodaju matice pčela protivno odredbi članka 11. ovoga Zakona,
5. ako za umjetno osjemenjivanje koristi sjeme protivno odredbi članka 15. stavka 1. ovoga Zakona,
6. ako u prirodnom pripustu koristi rasplodnjake protivno odredbi članka 15. stavka 2. i članka 18. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna do 10.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 36. vrijedi od 2. listopada 2003.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako:
1. ako proizvodi genetski materijal te prenosi zametke bez odobrenja Ministarstva (članak 6. stavak 1.),
2. ako se bavi genetskim manipulacijama bez odobrenja Ministarstva (članak 7. stavak 1.),
3. ako proizvodi uzgojno valjanu perad protivno odredi članka 10. ovoga Zakona,
4. ako stavlja u prodaju matice pčela protivno odredbi članka 11. ovoga Zakona,
3. 5. ako za umjetno osjemenjivanje koristi sjeme protivno odredbi članka 15. stavka 1. ovoga Zakona,
6. ako u prirodnom pripustu koristi rasplodnjake protivno odredbi članka 15. stavka 2. i članka 18. stavka 1 4. koristi rasplodnjake koji su izlučeni iz uzgoja (članak 19. stavak 8.),
5. postupi suprotno odredbi članka 27. ovoga Zakona,
6. utvrđuje ispravnost proizvoda životinjskog podrijetla suprotno propisima o njihovoj kakvoći (članak 38. stavak 3.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna do 10.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 10.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 10.000,00 kuna.
Članak 61. 5 verzija
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 24. ožujka 1998.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:
1. ako prodaje uzgojno valjane životinje protivno odredbi članka 22. ovoga Zakona,
2. ako prodaje sjeme rasplodnjaka, zametke i jajne stanice protivno odredbi članka 23. stavka 1. ovoga Zakona,
3. ako prodaje sjeme rasplodnjaka protivno odredbi članka 24. ovoga Zakona,
4. ako prodaje zametke i jajne stanice protivno odredbi članka 25. stavka 1. ovoga Zakona,
5. ako uvozi uzgojno valjane životinje i genetski materijal protivno odredbi članka 26. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona,
6. ako izvozi uzgojno valjane životinje i genetski materijal protivno odredbi članka 28. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
7. ako daje domaćim životinjama hormonalne preparate protivno odredbi članka 32. ili ih hrani protivno odredbi članka 35. ovoga Zakona,
8. ako obavlja preseljenje pčela protivno odredbi članka 33. ovoga Zakona,
9. ako u prodaju stavlja stočnu hranu i pojedine sastojke za stočnu hranu takve kakvoće koja ne odgovara propisu o kakvoći stočne hrane (članak 36. stavak 4.),
10. ako obavlja djelatnost u trgovini stočnom hranom protivno odredbi članka 37. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu 4.000,00 kuna do 8.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
NN 36/1998 izmijenjen člankom 2. vrijedio od 25. ožujka 1998. do 1. listopada 2003.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:
1. ako postupa s podmlatkom domaćih životinja protivno odredbi članka 13a,
2. ako prodaje uzgojno valjane životinje protivno odredbi članka 22. ovoga Zakona,
2 3. ako prodaje sjeme rasplodnjaka, zametke i jajne stanice protivno odredbi članka 23. stavka 1. ovoga Zakona,
3 4. ako prodaje sjeme rasplodnjaka protivno odredbi članka 24. ovoga Zakona,
4 5. ako prodaje zametke i jajne stanice protivno odredbi članka 25. stavka 1. ovoga Zakona,
5 6. ako uvozi uzgojno valjane životinje i genetski materijal protivno odredbi članka 26. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona,
6 7. ako izvozi uzgojno valjane životinje i genetski materijal protivno odredbi članka 28. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
7 8. ako daje domaćim životinjama hormonalne preparate protivno odredbi članka 32. ili ih hrani protivno odredbi članka 35. ovoga Zakona,
8 9. ako obavlja preseljenje pčela protivno odredbi članka 33. ovoga Zakona,
9 10. ako u prodaju stavlja stočnu hranu i pojedine sastojke za stočnu hranu takve kakvoće koja ne odgovara propisu o kakvoći stočne hrane (članak 36. stavak 4.),
10 11. ako obavlja djelatnost u trgovini stočnom hranom protivno odredbi članka 37. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu 4.000,00 kuna do 8.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 37. vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba: 1. ako postupa s podmlatkom domaćih životinja ako:
1. rasplodnjaci nisu upisani u matične knjige (članak 16.),
2. obavlja umjetno osjemenjivanje protivno odredbi članka 13a, 17. stavka 1. i 2. ako prodaje uzgojno valjane životinje protivno odredbi članka 22. ovoga Zakona,
3. ako prodaje sjeme rasplodnjaka, zametke i jajne stanice protivno odredbi članka 23. stavka 1. ovoga Zakona,
4. ako prodaje sjeme rasplodnjaka protivno odredbi članka 24. ovoga Zakona,
5. ako prodaje zametke i jajne stanice protivno odredbi članka 25. stavka 1. ovoga Zakona,
6. ako uvozi uzgojno valjane životinje i genetski materijal protivno odredbi članka 26. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona,
7. ako izvozi uzgojno valjane životinje i genetski materijal protivno odredbi članka 28. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
8. ako postupa suprotno odredbi članka 29.a stavka 3. i 4. ovoga Zakona,
9. daje domaćim životinjama hormonalne preparate protivno odredbi članka 32. ili ih hrani protivno odredbi članka 35. ovoga Zakona,
9 10. ako obavlja preseljenje pčela protivno odredbi članka 33. ovoga Zakona,
10 11. ako u prodaju stavlja stočnu hranu i pojedine sastojke za stočnu hranu takve kakvoće koja ne odgovara propisu o kakvoći stočne hrane (članak 36 35. stavak 4.), 11 3.),
12. ako obavlja djelatnost u trgovini stočnom hranom protivno odredbi članka 37. ovoga Zakona,
13. proizvodi životinjskog podrijetla ne odgovaraju propisanim uvjetima kakvoće (članak 38. stavak 2.),
14. provodi uzgoj uzgojno valjanih životinja protivno odredbi članka 40. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu 4.000,00 kuna do 8.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 8.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 8.000,00 kuna.
NN 132/2006 izmijenjen člancima 23. i 25. vrijedio od 14. prosinca 2006. do 17. ožujka 2015.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. rasplodnjaci nisu upisani u matične knjige (članak 16.),
2. obavlja umjetno osjemenjivanje protivno odredbi članka 17. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
3. prodaje sjeme rasplodnjaka, zametke i jajne stanice protivno odredbi članka 23. stavka 1. ovoga Zakona,
4. prodaje sjeme rasplodnjaka protivno odredbi članka 24. ovoga Zakona,
5. prodaje zametke i jajne stanice protivno odredbi članka 25. stavka 1. ovoga Zakona,
6. uvozi uzgojno valjane životinje i genetski materijal protivno odredbi članka 26. ovoga Zakona,
7. izvozi uzgojno valjane životinje i genetski materijal protivno odredbi članka 28. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
8. postupa suprotno odredbi članka 29.a stavka 3. i 4. ovoga Zakona,
9. daje domaćim životinjama hormonalne preparate protivno odredbi članka 32. organizira natjecanja suprotno članku 9.a ovoga Zakona,.
10. obavlja preseljenje pčela protivno odredbi članka 33. ovoga Zakona,
11. u prodaju stavlja stočnu hranu za životinje i pojedine sastojke za stočnu hranu za životinje takve kakvoće koja ne odgovara propisu o kakvoći stočne hrane za životinje (članak 35. stavak 3.),
12. obavlja djelatnost u trgovini stočnom hranom za životinje protivno odredbi članka 37. ovoga Zakona,
13. proizvodi životinjskog podrijetla ne odgovaraju propisanim uvjetima kakvoće (članak 38. stavak 2.),
14. provodi uzgoj uzgojno valjanih životinja protivno odredbi članka 40. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 8.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 8.000,00 kuna.
NN 30/2015 izmijenjen člankom 189. vrijedi od 18. ožujka 2015.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. rasplodnjaci nisu upisani u matične knjige (članak 16.),
2. obavlja umjetno osjemenjivanje protivno odredbi članka 17. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
3. prodaje sjeme rasplodnjaka, zametke i jajne stanice protivno odredbi članka 23. stavka 1. ovoga Zakona,
4. prodaje sjeme rasplodnjaka protivno odredbi članka 24. ovoga Zakona,
5. prodaje zametke i jajne stanice protivno odredbi članka 25. stavka 1. ovoga Zakona,
6. uvozi uzgojno valjane životinje i genetski materijal protivno odredbi članka 26. ovoga Zakona,
7. izvozi uzgojno valjane životinje i genetski materijal protivno odredbi članka 28. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
8. postupa suprotno odredbi članka 29.a stavka 3. i 4. ovoga Zakona,
9. organizira natjecanja suprotno članku 9.a ovoga Zakona.
10. obavlja preseljenje pčela protivno odredbi članka 33. ovoga Zakona,
11. u prodaju stavlja hranu za životinje i pojedine sastojke za hranu za životinje takve kakvoće koja ne odgovara propisu o kakvoći hrane za životinje (članak 35. stavak 3.),
12. obavlja djelatnost u trgovini hranom za životinje protivno odredbi članka 37. ovoga Zakona,
13. proizvodi životinjskog podrijetla ne odgovaraju propisanim uvjetima kakvoće (članak 38. stavak 2.),
14. provodi uzgoj uzgojno valjanih životinja protivno odredbi članka 40. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 8.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 8.000,00 kuna.
Članak 62. 4 verzije
NN 70/1997 temeljni tekst objavljen 7. srpnja 1997.; vrijedio do 26. srpnja 1999.
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:
1. ako proizvodi uzgojno valjane životinje protivno uzgojnom programu (članak 3. stavak 1.),
2. ako ne postupa u skladu s odredbama članka 4. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
3. ako se bavi uzgojem uzgojno valjane životinje, a nije upisana u upisnik uzgajavača uzgojno valjanih životinja (članak 5. stavak 1.),
4. ako ne postupa u skladu s odredbom članka 20. stavka 1. i članka 21. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
5. ako ne ispunjuje propisane uvjete glede stručnih djelatnika, objekata i opreme (članak 23. stavak 2.),
6. ako drži i iskorištava domaće životinje protivno propisima o zaštiti okoliša i dobrobiti životinja (članak 29.),
7. ako kod izgradnje i obnove smještajnog prostora za domaće životinja postupi protivno odredbi članka 30. stavka 1. ovoga Zakona,
8. ako na domaćim životinjama u vlastitom stadu obavlja nedopuštene zahvate (članak 31.),
9. ako proizvod životinjskog podrijetla obilježuje protivno odredbi članka 39. stavka 2. ovoga Zakona,
10. ako se bavi uzgojem uzgojno valjanih životinja bez odobrenja Ministarstva (članak 41. stavak 1.),
11. ako stočarskom inspektoru ne omogući obavljanje nadzora i ne pruži potrebite podatke i obavijesti (članak 55.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kuna do 6.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
NN 76/1999 izmijenjen člankom 80. vrijedio od 27. srpnja 1999. do 1. listopada 2003.
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba:
1. ako proizvodi uzgojno valjane životinje protivno uzgojnom programu (članak 3. stavak 1.),
2. ako ne postupa u skladu s odredbama članka 4. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
3. ako se bavi uzgojem uzgojno valjane životinje, a nije upisana u upisnik uzgajavača uzgojno valjanih životinja (članak 5. stavak 1.),
4. ako ne postupa u skladu s odredbom članka 20. stavka 1. i članka 21. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
5. ako ne ispunjuje propisane uvjete glede stručnih djelatnika, objekata i opreme (članak 23. stavak 2.),
6. ako drži i iskorištava domaće životinje protivno propisima o zaštiti okoliša i dobrobiti životinja (članak 29.),
7. ako kod izgradnje i obnove smještajnog prostora za domaće životinja postupi protivno odredbi članka 30. stavka 1. ovoga Zakona,
8. ako na domaćim životinjama u vlastitom stadu obavlja nedopuštene zahvate (članak 31.),
9. ako proizvod životinjskog podrijetla obilježuje protivno odredbi članka 39. stavka 2. ovoga Zakona,
10. ako se bavi uzgojem uzgojno valjanih životinja bez odobrenja Ministarstva (članak 41. stavak 1.),
11. ako stočarskom inspektoru ne omogući obavljanje nadzora i ne pruži potrebite podatke i obavijesti (članak 55.).
11. Prestala važiti.
Odredba članka 62. stavka 1. točke 11. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 76/1999.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kuna do 6.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
NN 151/2003 izmijenjen člankom 38. vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako:
1. ako proizvodi uzgojno valjane životinje protivno uzgojnom programu (članak 3. stavak 1.),
2. ako ne postupa u skladu s odredbama članka 4. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
3. ako se bavi uzgojem uzgojno valjane životinje, a nije upisana u upisnik uzgajavača uzgojno valjanih životinja (članak 5. stavak 1.),
4. ako proizvodi uzgojno valjanu perad protivno odredbi članka 10. ovoga Zakona,
5. stavlja u prodaju matice pčela protivno odredbi članka 11. ovoga Zakona,
6. u prirodnom pripustu koristi rasplodnjake protivno odredbi članka 15. stavka 2. i članka 18. stavka 1. ovoga Zakona,
7. ne postupa u skladu s odredbom članka 20. stavka 1. i članka 21. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
5 8. ako prodaje uzgojno valjane životinje protivno odredbi članka 22. ovoga Zakona,
9. ne ispunjuje propisane uvjete glede stručnih djelatnika, objekata i opreme (članak 23. stavak 2.),
6 10. ako drži i iskorištava domaće životinje protivno propisima o zaštiti okoliša i dobrobiti životinja (članak 29.),
7 11. ako kod izgradnje i obnove smještajnog prostora za domaće životinja životinje postupi protivno odredbi članka 30. stavka 1. ovoga Zakona,
8 12. ako na domaćim životinjama u vlastitom stadu obavlja nedopuštene zahvate (članak 31.),
9. ako proizvod životinjskog podrijetla obilježuje protivno odredbi članka 39. stavka 2. ovoga Zakona,
10. ako se bavi uzgojem uzgojno valjanih životinja bez odobrenja Ministarstva (članak 41. stavak 1.),
13. na vrijeme ne dostavi ovlaštenoj organizaciji izvješće o provedbi uzgojnog programa za proteklu godinu (članak 45.),
14. stočarskom inspektoru ne omogući obavljanje nadzora i ne pruži potrebite podatke i obavijesti (članak 49.e).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kuna do 6.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 kuna.
NN 132/2006 izmijenjen člankom 24. vrijedi od 14. prosinca 2006.
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. proizvodi uzgojno valjane životinje protivno uzgojnom programu (članak 3. stavak 1.),
2. ne postupa u skladu s odredbama članka 4. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
3. se bavi uzgojem uzgojno valjane životinje, a nije upisana u upisnik uzgajavača uzgojno valjanih životinja (članak 5. stavak 1.),
4. proizvodi uzgojno valjanu perad protivno odredbi članka 10. ovoga Zakona,
5. stavlja u prodaju matice pčela protivno odredbi članka 11. ovoga Zakona,
6. u prirodnom pripustu koristi rasplodnjake protivno odredbi članka 15. stavka 2. i članka 18. stavka 1. ovoga Zakona,
7. ne postupa u skladu s odredbom članka 20. stavka 1. i članka 21. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
8. prodaje uzgojno valjane životinje protivno odredbi članka 22. ovoga Zakona,
9. ne ispunjuje propisane uvjete glede stručnih djelatnika, objekata i opreme (članak 23. stavak 2.),
10. drži i iskorištava domaće životinje protivno propisima o zaštiti okoliša i dobrobiti životinja (članak 29.),
11. kod izgradnje i obnove smještajnog prostora za domaće životinje postupi protivno odredbi članka 30. stavka 1. ovoga Zakona,
11. 12 postupa suprotno odredbama članka 30.a ovoga Zakona.
12. postupa suprotno odredbama članka 34.a ovoga Zakona.
13. na domaćim životinjama u vlastitom stadu obavlja nedopuštene zahvate (članak 31.),
13 14. na vrijeme ne dostavi ovlaštenoj organizaciji izvješće o provedbi uzgojnog programa za proteklu godinu (članak 45.),
14 15. stočarskom inspektoru ne omogući obavljanje nadzora i ne pruži potrebite podatke i obavijesti (članak 49.e).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 kuna.