Izmjene: NN 151/2003
Izmjene i dopune, NN 151/2003. Nastali tekst vrijedio od 2. listopada 2003. do 13. prosinca 2006.
Ovim je aktom izmijenjen 31 članak, dodano 10 članaka i brisan 1 članak.
Članci su navedeni pod svojim brojevima u zakonu, a uz svaki stoji odredba ovoga akta koja ga je promijenila.
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 1. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta
(1) Ovim se Zakonom uređuju uzgoj i proizvodnja uzgojno valjanih životinja, oplođivanje domaćih životinja, trgovina uzgojno valjanim životinjama, zoohigijenski uvjeti držanja domaćih životinja, zaštita okoliša u uzgoju i iskorištavanju domaćih životinja, kakvoća stočne hrane i proizvoda životinjskog podrijetla, ustroj i provedba uzgoja uzgojno valjanih životinja i druga pitanja važna za učinkovitost i promicanje stočarstva.
(2) Odredbe ovoga Zakona odnose se na uzgoj goveda, svinja, koza, ovaca, konja, magaraca, kunića, peradi, pčela i drugih vrsta životinja koje imaju gospodarsku namjenu (u daljnjem tekstu: domaće životinje).
(3) Uzgojem iz stavka 1. ovoga članka potiče se:
1. povećanje učinkovitosti proizvodnje domaćih životinja uz očuvanje ili poboljšanje njihove vitalnosti,
2. povećanje ekonomičnosti stočarske proizvodnje,
3. poboljšanje kakvoće stočarskih proizvoda,
4. očuvanje genetske raznolikosti domaćih životinja.
Članak 2. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta
U ovom Zakonu u uporabi su nazivi s ovim značenjima:
1. Stočarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem i držanjem domaćih životinja za gospodarsko iskorištavanje.
2. Uzgojno valjana životinja umatičena matična je ili upisana domaća životinja te matično jato peradi i to:
- umatičena životinja domaća je – matična životinja čiste pasmine, poznatog podrijetla, uvedena upisana u matičnu knjigu, - čiji su roditelji, djedovi i bake upisani u matičnu knjigu iste pasmine,
– upisana životinja domaća je životinja čiste pasmine ili križana poznatih roditelja, poznatog podrijetla ili odabrana životinja s poznatim podrijetlom jednog roditelja te uvedena upisana u uzgojni upisnik,
– matično jato jest jato peradi čistih pasmina čiste pasmine ili hibrida uvedeno hibrid upisan u središnji popis matičnih jata.
3. Matica pčela rasplodna je ženka u pčelinjoj zajednici.
4. Roj je pčelinja zajednica izvan košnice nastala prirodnom diobom Pčelinja zajednica je roj pčela u košnici s pripadajućim saćem, koji se sastoji od jedne matice, radilica i trutova tijekom proizvodne sezone.
5. Soj je uža skupina životinja unutar pasmine sličnih nasljednih osobina.
6. Natprosječna životinja jest umatičena uzgojno valjana životinja koja je prema nasljednim osobinama iznad prosjeka uzgoja kojem pripada.
7. Uzgoj stoke sustav je genetskih i zootehničkih postupaka u izgradnji proizvodnih kapaciteta životinje.
8. Stvaranje uzgojno valjanih životinja skup je uzgojno-selekcijskih postupaka i mjera kojima se izgrađuje genetski vrijedna i u populaciji natprosječna životinja.
9. Uzgojni program skup je selekcijskih postupaka kojima se ostvaruje genetsko unapređivanje pojedinih vrsta i pasmina životinja.
10. Ispitivanje proizvodnosti postupak je utvrđivanja proizvodnosti životinja, uključujući kakvoću proizvoda, a cilj je procjena uzgojnih vrijednosti u usmjeravanje tehnologije njihova iskorištavanja.
11. Uzgojna vrijednost nasljedni je utjecaj životinje na genetsku vrijednost njezinih potomaka.
12. Testiranje je postupak procjene uzgojnih vrijednosti primjerenim metodama i tehnološko-tehničkim postupcima.
13. Test na vlastiti rast i razvoj (performance test) postupak je procjene uzgojne vrijednosti za osobine rasta i razvoja testirane jedinke.
14. Test po potomstvu (progeni test) postupak je procjene uzgojnih vrijednosti životinje na temelju podataka o proizvodnim osobinama potomaka.
15. Kontrolni test postupak je utvrđivanja učinkovitosti križanog uzgoja.
16. Križanje je sparivanje životinja različitih pasmina, sojeva i linija da bi se dobile proizvodno vrijednije životinje.
17. Licenciranje je uzgojna mjera odabira i ocjene rasplodnjaka za prirodni pripust.
18. Genetska manipulacija plansko je mijenjanje genoma pojedinih životinja.
19. Genetski materijal biološki je reprodukcijski materijal (sjeme, jajne stanice i zameci).
20. Genetska raznolikost stupanj je učestalosti gena unutar vrste.
21. Hibrid je životinja dobivena sustavnim i smislenim postupcima križanja.
22. Proizvodna osobina gospodarski je važno i mjerljivo svojstvo životinje.
23. Rodovnik je potvrda o podrijetlu i proizvodnim svojstvima (predigree) matičnih životinja.
24. Potvrda o podrijetlu je isprava je o podrijetlu upisane životinje u križanom uzgoju.
25. Matična knjiga jest knjiga koju vodi selekcijska služba ovlaštena ustanova, središnji savez uzgajivača, savez uzgajivača, udruga uzgajivača (knjiga, popis, kartoteka, datoteka, ili neki drugi oblik bilježenja podataka), o matičnim životinjama iz programa uzgoja čiste pasmine, da bi se te životinje mogle identificirati te da bi se moglo dokazivati podrijetlo i proizvodnost tih životinja.
26. Uzgojni upisnik jest upisnik koji vodi selekcijska služba ovlaštena ustanova, središnji savez uzgajivača, savez uzgajivača, udruga uzgajivača i uzgojna društva (knjiga, popis, kartoteka, datoteka ili neki drugi oblik bilježenja podataka) o životinjama iz programa križanja i odabranih životinja iz populacije, a da bi se one mogle identificirati te da bi se moglo dokazivati podrijetlo.
27. Središnji popis matičnih grla jest središnji skup svih podataka o uzgojno valjanim životinjama u Republici Hrvatskoj.
28. Središnji popis matičnih jata jest središnji skup svih podataka o matičnim jatima u Republici Hrvatskoj.
29. Zootehnika je sustav tehnološko-tehničkih postupaka u uzgoju i iskorištavanju životinja.
30. Izvorne pasmine jesu pasmine domaćih životinja stvorene na području Republike Hrvatske.
31. Deklaracija je potvrda o podrijetlu i vrijednosti proizvoda. 32. Uzgajivač je pravna ili fizička osoba koja je vlasnik uzgojno valjane životinje.
33 32. Uzgojno društvo jest pravna osoba koja predstavlja farmu ili više farmi koje u uzgoju koriste kombinacijske sposobnosti pasmina ili linija.
34 33. Udruga uzgajivača interesna je skupina uzgajivača, a čiji je osnovni cilj joj je promicanje učinkovitog uzgoja genetsko unapređivanje domaćih životinja sudjelovanjem u provođenju provođenjem uzgojnog programa.
35 34. Ovlaštena ustanova pravna je osoba s ovlaštenjem za obavljanje određenih poslova iz ovoga Zakona.
36 35. Oplodna postaja izolirano je mjesto koje odgovara biološkim zahtjevima za oplodnju matica.
36. Savez uzgajivača interesna je skupina više udruga uzgajivača, a cilj mu je genetsko unapređivanje domaćih životinja provođenjem uzgojnog programa.
37. Središnji savez uzgajivača interesna je skupina više saveza uzgajivača i/ili udruga uzgajivača, a cilj mu je genetsko unapređivanje pojedine vrste ili pasmine domaćih životinja provođenjem uzgojnog programa u Republici Hrvatskoj.
Članak 3. izmijenjenčlancima 3. i 4. ovoga akta
(1) Stvaranje uzgojno valjanih životinja u Republici Hrvatskoj provodi se prema uzgojnim programima za pojedine vrste i pasmine domaćih životinja.
(2) Uzgojni programi obvezatni su za sve udruge, uzgajivače i druge sudionike stvaranja uzgojno valjanih životinja program određuje veličinu populacije, uzgojni cilj, uzgojne metode, načine njegova učinkovitog provođenja i načine objave rezultata njegove provedbe.
(3) Uzgojne programe iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski stočarski centar (u daljnjem tekstu: ovlaštena ustanova) ili središnji savez uzgajivača, a potvrđuje ih ministar poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: ministar).
(4) Ministar će potvrditi uzgojni program ako:
– se može utvrditi da će se njime ostvariti genetski napredak populacije na kojoj će se provoditi,
– se može utvrditi da je dovoljno velika populacija uzgojno valjanih životinja na kojoj će se provoditi,
– su osigurane stručne, tehničke i organizacijske pretpostavke za provedbu uzgojnog programa,
– su u provedbi uzgojnog programa uključeni odgovarajući stručni djelatnici,
– je osigurano valjano vođenje sve propisane uzgojne dokumentacije,
– se osigurava održavanje genetske varijabilnosti,
– su osigurani uvjeti za sprečavanje sparivanja u srodstvu osim u slučaju kada je to uzgojnim programom predviđeno.
(5) Uzgojni programi iz stavka 1. ovoga članka obvezatni su za sve saveze uzgajivača (u daljnjem tekstu: savez), udruge uzgajivača (u daljnjem tekstu: udruga) uzgajivače i druge sudionike stvaranja uzgojno valjanih životinja.
(6) Savez i udruga donosi uzgojni program koji mora biti u suglasju s uzgojnim programom iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Uzgojne programe iz stavka 6. ovoga članka potvrđuje ovlaštena ustanova ili središnji savez uzgajivača.
(8) Uzgojno društvo donosi i provodi vlastiti uzgojni program u kojem koristi kombinacijske sposobnosti pasmina i linija domaćih životinja.
Članak 3.a dodančlankom 4. ovoga akta
(1) Središnji savez uzgajivača, savezi, udruge (u daljnjem tekstu: uzgojne organizacije), ovlaštena ustanova te uzgajivači koji udovoljavaju uvjetima iz članka 40. stavka 5. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: ovlašteni uzgajivači) vode matične knjige i uzgojni upisnik za one vrste i pasmine domaćih životinja za koje provode uzgojni program.
(2) Uzgojni upisnik vode i uzgojna društva.
(3) Način vođenja matičnih knjiga i uzgojnih upisnika te uvjete koje treba udovoljiti da bi domaća životinja iz stavka 1. ovoga članka bila upisana u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik propisuje ministar.
Članak 5. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta
(1) Uzgojem uzgojno valjanih životinja mogu se baviti uzgajivači koji su upisani u upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja.
(2) Upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja vodi Hrvatski stočarsko selekcijski centar (u daljnjem tekstu: selekcijska služba). ovlaštena ustanova ili središnji savez uzgajivača.
(3) Sadržaj upisnika i prijave za upis iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 8. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta
(1) Uzgojna vrijednost uzgojno valjanih životinja te kakvoća križanih životinja procjenjuje se propisanim postupcima.
(2) Postupci procjene uzgojne vrijednosti i kakvoće križanih životinja kao i rezultati procjene javni su i dostupni svakom uzgajivaču.
(3) Procjene uzgojne vrijednosti i kakvoće križanih životinja obavlja stočarska selekcijska služba ovlaštena ustanova.
(4) Postupke procjena uzgojne vrijednosti i kakvoće križanih životinja iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 9. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta
(1) Na uzgojno valjanim životinjama obavlja se ispitivanje uzgojno važnih osobina te njihova provjera (testiranje) na potomstvu.
(2) Ispitivanje proizvodnosti i testiranje uzgojno valjanih životinja obavlja selekcijska služba ovlaštena ustanova propisanim postupcima.
(3) Postupke ispitivanja i testiranja iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 13. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta
(1) Pasmine, sojevi i hibridi koji se uzgajaju u Republici Hrvatskoj vode se u posebnom upisniku.
(2) Upisnik iz stavka 1. ovoga članka vodi Ministarstvo.
(3) Prijave za priznavanje nove pasmine, soja i hibrida stvorenih posebnim uzgojnim programom u Republici Hrvatskoj ili svijetu podnose uzgajivači, uzgojne organizacije i uzgojna društva Povjerenstvu za priznavanje pasmina, sojeva i hibrida u Ministarstvu.
(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka osniva rješenjem ministar.
(5) Sadržaj prijave i postupak priznavanja propisuje ministar.
(6) Priznati se mogu nove pasmine, sojevi i hibridi pošto se provede postupak priznavanja. Za priznate pasmine, sojeve i hibride Ministarstvo izdaje rješenje o upisu, koje se objavljuje u "Narodnim novinama". u upisnik iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Naziv priznatih pasmina, sojeva ili hibrida iz stavka 6. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Članak 15. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta
(1) Za umjetno osjemenjivanje smije se koristiti samo sjeme natprosječno valjanih rasplodnjaka potvrđenih testom na vlastiti rast i razvitak ili testovima na potomstvu, ovisno o dobi rasplodnjaka i stadiju testiranja, koji potječu od natprosječnih roditelja.
(2) U prirodnom pristupu pripustu smiju se koristiti uzgojno valjani rasplodnjaci koji potječu od natprosječno valjanih roditelja te zadovoljavaju uvjetima za ocjenu vanjštine grla i reprodukcijskog stanja.
(3) Provjeru podrijetla i ocjenu vanjštine rasplodnjaka obavlja selekcijska služba ovlaštena ustanova i/ili uzgojna organizacija, a reprodukcijsko stanje područna veterinarska služba.
(4) Ako u Republici Hrvatskoj nema dovoljno uzgojno valjanih rasplodnjaka neke pasmine određenih stavkom 2. ovoga članka, za prirodni se pristup pripust mogu koristiti i odabrana (licencirana) grla u tipu te pasmine.
(5) Licenciranje rasplodnjaka obavlja Povjerenstvo sastavljeno od predstavnika županijske selekcijske ovlaštene ustanove i/ili uzgojne organizacije i veterinarske službe te predstavnika županijskog i ureda državne uprave u Županiji, odnosno upravnog tijela Grada Zagreba nadležnog za poslove stočarstva (u daljnjem tekstu: županijski ured) i uzgajivača.
(6) Povjerenstvo iz stavka 5. ovoga članka imenuje županijski ured.
(7) Način rada Povjerenstva te postupak odabiranja grla iz stavka 5. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 16. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta
(1) Rasplodnjaci koji potječu od natprosječno valjanih roditelja namijenjeni korištenju putem umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta upisani su u središnji popis muških matičnih grla.
(2) Svi rasplodnjaci koji se koriste putem prirodnog pripusta upisani su u matičnu knjigu koju vodi selekcijska služba.
Članak 17. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta
(1) Umjetno osjemenjivanje domaćih životinja mogu obavljati veterinari i veterinarski tehničari i uzgajivači na svojem stadu koji pravne i fizičke osobe registrirane za tu djelatnost.
(2) Umjetno osjemenjivanje domaćih životinja mogu obavljati uzgajivači na vlastitom stadu ako su za to osposobljeni za umjetno osjemenjivanje i raspolažu propisanom opremom i priborom.
(3) Uvjete koje mora udovoljiti pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka za obavljanje djelatnosti umjetnog osjemenjivanja te način osposobljavanja osoba iz stavka 2. ovoga članka propisat će ministar.
Članak 18. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta
(1) Rasplodnjaci namijenjeni prirodnom pripustu smiju se koristiti samo na vlastitom stadu osim u slučaju korištenja pastuha i nerastova.
(2) Ako je obuhvat umjetnog osjemenjivanja na nekom uzgojnom području nedostatan da osigura uspješno oplođivanje, može se oplođivanje rasplodnjakom obavljati na većem broju stada.
(3) Županijski ured donosi odluku u svezi oplođivanja iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 19. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta
(1) Rasplodnjaci koji se koriste putem umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta moraju biti pod stalnom zdravstvenom kontrolom nadležne veterinarske službe.
(2) Najmanje jednom godišnje ocjenjuje se svako rasplodno grlo od kojeg se uzima sjeme namijenjeno umjetnom osjemenjivanju i prirodnom pripustu da bi se utvrdilo novo stanje uzgojne i uporabne vrijednosti rasplodnjaka.
(3) Povjerenstvo za ocjenu muških rasplodnih grla kojih je sjeme namijenjeno umjetnom osjemenjivanju osniva rješenjem ministar.
(4) Na temelju izvješća Povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka Državni inspektorat u Ministarstvu donosi rješenje o mjerama za otklanjanje utvrđenih nedostataka, o izlučenju iz proizvodnje određenih rasplodnjaka, odnosno o zabrani proizvodnje sjemena ako nisu ispunjeni propisani uvjeti.
(5) Vlasnik izlučenog rasplodnjaka iz stavka 4. ovoga članka nema pravo na naknadu štete.
(6) Rasplodnjake namijenjene prirodnom pripustu ocjenjuje Povjerenstvo za licenciranje koje se imenuje svake godine na način propisan člankom 15. stavkom 5. ovoga Zakona.
(7) Ako rasplodnjak ne ispunjuje postavljene uzgojne i reprodukcijske uvjete određene od selekcijske službe ovlaštene ustanove ili središnjeg saveza uzgajivača, Povjerenstvo predlaže izlučenje grla iz korištenja.
(8) Izlučeni rasplodnjaci ne smiju se više koristiti u uzgoju.
Članak 21. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta
(1) Pravne i fizičke osobe koje obavljaju umjetno osjemenjivanje dužne su pravnoj osobi od koje su preuzele sjeme dostavljati izvješća o osjemenjenim životinjama.
(2) Držatelji rasplodnjaka u prirodnom pripustu dužni su selekcijskoj službi ovlaštenoj ustanovi ili središnjem savezu uzgajivača dostavljati izvješća o obavljenim pripustima.
(3) Oblik i sadržaj izvješća iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 26. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta
(1) Uzgojno valjane životinje smiju uvoziti fizičke i pravne osobe, a genetski materijal pravne osobe, ako je uvoz u skladu s programom uzgoja pojedine vrste ili pasmine stoke.
(2) Pri uvozu Uvoz uzgojno valjanih životinja i genetskog materijala uvoznik mora posjedovati dokumentaciju o podrijetlu i zdravstvenom stanju. (3) ne smije se zbog uzgojnih razloga zabranjivati, sprječavati ili ometati ako su pri uvozu ispunjeni uvjeti:
1. za uzgojno valjane životinje:
– da su upisane u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik za hibridne životinje kojeg vodi ovlaštena uzgojna organizacija ili uzgojno društvo zemlje podrijetla,
– da su označene na propisani način,
– da posjeduje propisanu uzgojnu dokumentaciju.
2. za sjeme:
– da potječe od rasplodnjaka koji je upisan u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik za hibridne životinje kojeg vodi ovlaštena uzgojna organizacija ili uzgojno društvo zemlje podrijetla,
– da potječe od rasplodnjaka koji ima pozitivan test na proizvodne osobine i pozitivnu uzgojnu vrijednost, osim u slučajevima ako se sjeme uvozi u ograničenim količinama bez rezultata testa zbog obavljanja test osjemenjivanja ili drugog opravdanog uzgojnog razloga što je u suglasju sa uzgojnim programom a potvrđeno je od strane ovlaštene ustanove ili središnjeg saveza uzgajivača,
– da je dobiveno u centru za umjetno osjemenjivanje ovlaštenom od službenog tijela zemlje izvoznice,
– da je označeno na propisan način,
– da posjeduje propisanu uzgojnu dokumentaciju.
3. za zametke i jajne stanice:
– da potječu od uzgojno valjanih životinja koje su upisane u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik za hibridne životinje koje vodi ovlaštena uzgojna organizacija ili uzgojno društvo zemlje podrijetla,
– da su dobiveni u centru za umjetno osjemenjivanje ili stanici za prijenos zametaka i jajnih stanica ovlaštenih od službenog tijela zemlje izvoznice,
– da su označeni na propisan način,
– da posjeduju propisanu uzgojnu dokumentaciju.
(3) Dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 2. ovoga članka uvoznik mora posjedovati pri uvozu uzgojno valjanih životinja ili genetskog materijala.
(4) Uvoziti se mogu uzgojno valjane životinje i genetski materijal čistih pasmina, sojeva i hibrida ako su te pasmine, sojevi i hibridi upisani u upisnik propisan člankom 13. ovoga Zakona.
(5) Rješenje o uvozu iz stavka 1. ovoga članka izdaje Ministarstvo.
Članak 29.a dodančlankom 16. ovoga akta
(1) Vlasnik domaćih životinja ima pravo ograditi svoj posjed zaštitnom ogradom kako bi osigurao nesmetan uzgoj životinja, ako pri tome ne ograničava zakonska prava drugih.
(2) Vlasnik domaćih životinja ima pravo zabraniti neovlašten ulaz tuđih domaćih životinja na svoj posjed, odnosno vlastito ili zakupljeno poljoprivredno zemljište.
(3) Vlasnik domaćih životinja ne smije sa svojim životinjama neovlašteno ulaziti niti koristiti tuđi posjed, odnosno tuđe poljoprivredno zemljište.
(4) Vlasnik domaćih životinja koji je neovlaštenim ulazom ili korištenjem tuđeg posjeda, odnosno tuđeg poljoprivrednog zemljišta, prouzročio materijalnu štetu vlasniku istog, dužan je snositi sve proizašle troškove. U slučaju da je vlasnik domaćih životinja koje su prouzročile štetu nepoznat, životinje zatečene na tuđem posjedu, odnosno poljoprivrednom zemljištu, nadležna tijela državne uprave imaju pravo ukloniti, te trajno zbrinuti, odnosno prodati radi namirenja učinjene štete.
Članak 30. izmijenjenčlancima 17. i 18. ovoga akta
(1) Kod izgradnje novog i obnove staroga smještajnog prostora za domaće životinje vlasnik je dužan imati mišljenje o minimalnim tehničko-tehnološkim uvjetima njihova držanja proizvodnje i iskorištavanja etološki prihvatljivim postupcima sa životinjama, pribavljeno od nadležne ovlaštene ustanove ili poljoprivredne savjetodavne službe.
(2) U mišljenju treba utvrditi sve tehničko-tehnološke uvjete i etološki prihvatljive postupke sa životinjama.
(2) Tehnološko-tehničke uvjete iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
(3) Uvjeta iz stavka 3. ovoga članka dužno se pridržavati nadležno upravno tijelo županije pri izdavanju lokacijske dozvole za izgradnju objekta.
Članak 30.a dodančlankom 18. ovoga akta
(1) Uzgajivač mora biti osposobljen i imati osnovna znanja o uzgoju i postupanju s domaćim životinjama, njihovoj zdravstvenoj zaštiti, hranidbi kao i o osobinama proizvoda životinjskog podrijetla.
(2) Vrstu i razinu znanja te način osposobljavanja uzgajivača propisuje ministar.
Članak 35. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta
(1) Domaće životinje smiju se hraniti samo zdravom stočnom hranom, a njezina kakvoća mora odgovarati propisu o kakvoći stočne hrane i drugim propisanim normama.
(2) Hrana Stočna hrana ne smije sadržavati štetne tvari u koncentraciji većoj od propisanih.
(3) U prodaju se može staviti stočna hrana i pojedini sastojci za stočnu hranu ako kakvoća odgovara propisu o kakvoći stočne hrane.
(4) Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.
Članak 36. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta
(1) Kakvoća stočne hrane, količina dopuštenih i zabranjenih tvari u stočnoj hrani utvrđuje se prema propisima o kakvoći stočne hrane.
(1) Kakvoću stočne hrane utvrđuju za to ovlaštene ustanove, pravne osobe kojima Ministarstvo, na temelju propisanih uvjeta, izda odobrenje.
(2) Uvjete iz stavka 2 1. ovoga članka propisuje ministar.
(4) U prodaju se može staviti stočna hrana i pojedini sastojci za stočnu hranu ako kakvoća odgovara propisu o kakvoći stočne hrane.
(5) Propise iz stavka 1. i 4. ovoga članka donosi ministar uz suglasnost ravnatelja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.
Članak 38. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta
(1) Proizvodi životinjskog podrijetla, u smislu ovog Zakona, jesu: žive životinje, meso u obliku trupova i polovica, svježe mlijeko, vuna, jaja, med i stajski gnoj.
(2) Proizvodi životinjskog podrijetla moraju odgovarati propisanim uvjetima o kakvoći stočnih proizvoda.
(3) Ispravnost proizvoda životinjskog podrijetla glede kakvoće utvrđuje pravna osoba kojoj Ministarstvo uz suglasnost Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo izda rješenje.
(4) Propise o kakvoći proizvoda životinjskog podrijetla i o nadzoru nad proizvodnjom proizvoda životinjskog podrijetla te uvjete koje mora ispunjavati pravna osoba iz prethodnog stavka donosi ministar uz suglasnost ravnatelja Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo.
Članak 39. brisančlankom 22. ovoga akta
(1) Proizvodnja biološki zdravijih proizvoda životinjskog podrijetla, u smislu ovoga Zakona, jest proizvodnja u kojoj se u ishrani domaćih životinja koristi stočna hrana proizvedena na tlu slobodnom od onečišćenja sintetskim kemijskim sredstvima i bez ostataka štetnih elemenata, a životinje se drže u optimalnim uvjetima glede gustoće nastanjenosti.
(2) Kao biološko zdraviji može se obilježiti onaj proizvod životinjskog podrijetla koji je proizveden u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i tehnologijom prerade bez korištenja neprirodnih dodataka, što stalno prati i potvrđuje od Ministarstva ovlaštena ustanova.
(3) Za biološko zdravije proizvode životinjskog podrijetla, proizvedene prema uvjetima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, proizvodnju, kontrolu proizvodnje, način obilježavanja i stavljanja u prodaju te uvjete koje mora ispunjavati ovlaštena ustanova iz prethodnog stavka propisuje ministar.
Brisan.
Odredba članka 39. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 151/2003.
Članak 40. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta
(1) Provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja obavljaju uzgajivači, uzgojne organizacije i ovlaštena ustanova.
(2) Uzgajivači se mogu u skladu sa zakonskim propisima udruživati u udruge građana kojima je cilj provođenje cilju provedbe uzgoja uzgojno valjanih životinja u skladu s odredbama ovoga Zakona. udruživati u udruge, sukladno odredbama Zakona o udrugama i ovoga Zakona.
(3) Udruge iz stavka 2. ovoga članka mogu se udruživati u saveze sukladno odredbama Zakona o udrugama i uvjetima koje propisuje ministar.
(4) Udruge i savezi iz stavka 2. i 3. ovoga članka mogu se udružiti u jedan središnji savez uzgajivača za pojedinu pasminu ili vrstu domaćih životinja.
(5) Uzgajivači mogu samostalno provoditi uzgoj uzgojno valjanih životinja ako ispunjavaju uvjete iz članka 41. stavka 1. točke 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona.
Članak 41. izmijenjenčlancima 24. i 25. ovoga akta
(1) Udruge građana ne mogu se baviti Ministarstvo će izdati suglasnost uzgojnoj organizaciji za bavljenje uzgojem uzgojno valjanih životinja bez prethodne suglasnosti Ministarstva. (2) Ministarstvo će izdati suglasnost iz stavka 1. ovoga članka ako se prije toga može utvrditi da:
- udruga ima odgovarajući uzgojni program usklađen sa uzgojnim programom iz članka 3. ovoga Zakona, s jasno određenim uzgojnim ciljem,
- postoji dovoljno veliki broj 1. postoji uzgojni program za onu pasminu ili vrstu uzgojno valjanih životinja čijim će se uzgojem uzgojna organizacija baviti,
2. postoji dovoljno velika populacija uzgojno valjanih životinja za provedbu tog uzgojnog programa,
3. postoje odgovarajući djelatnici za obavljanje poslova za provedbu uzgojnog programa,
- je u svakom trenutku moguć 4. su osigurani tehnički i organizacijski uvjeti da:
– se životinje mogu trajno označiti, a kod konja točno opisati, tako da im se uvijek može utvrditi identitet,
– će se uredno voditi matične knjige,
– se može imati uvid u sve dokumente od važnosti za uzgoj,
- je članstvo u udruzi uzgajivača 5. postoji jasno određeno teritorijalno područje djelovanja uzgojne organizacije,
6. će svaka životinja iz domaćeg uzgoja ili uvoza koja udovoljava uvjetima podrijetla, ispravno je označena te vanjštinom odgovara standardima pasmine biti na zahtjev člana uzgojne organizacije upisana u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik, te da se za životinje iz drugih uzgoja neće postavljati viši uvjeti,
7. je članstvo u uzgojnoj organizaciji dostupno svakom uzgajivaču koji raspolaže uzgojno valjanim grlima i spreman je poštovati pravila udruge uzgajivača. se nalazi na području djelovanja uzgojne organizacije, odnosno udruzi koja se bavi uzgojem uzgojno valjanih životinja iste pasmine ili vrste i osigurava uvjete za učinkovitu provedbu uzgojnog programa.
(2) Zadovoljavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na provođenje pojedinih stručnih poslova uzgojna organizacija može dokazati na način da ih ispunjava sama ili na temelju ugovora s drugim stručnim ili znanstvenim ustanovama.
Članak 41.a dodančlankom 25. ovoga akta
(1) Zahtjev za dobivanje suglasnosti uzgojne organizacije mora sadržavati:
1. naziv, adresu i dokaz o pravnom obliku,
2. ime, prezime i adresu osoba koje imaju pravo potpisa,
3. ime, prezime i adresu osobe odgovorne za provedbu uzgojnog programa,
4. podatke o predviđenom broju uzgojno valjanih životinja koje će biti uključene u provedbu uzgojnog programa te popis uzgajivača, odnosno udruga pri osnivanju,
5. uzgojni program iz kojeg je vidljiv uzgojni cilj, uzgojne metode, veličina populacije na kojoj se on provodi te način ispitivanja svojstava uzgojno valjanih životinja,
6. dokaz o prostornom djelovanju uzgojne organizacije, te suglasnost postojeće uzgojne organizacije iz kojeg je razvidno da ne postoji isto teritorijalno područje djelovanja te da uspostava nove uzgojne organizacije neće ometati provedbu uzgojnog programa postojeće uzgojne organizacije.
(2) U slučaju da na nekom području postoji uzgojna organizacija koja provodi uzgojni program iste pasmine i vrste uzgojno valjanih životinja može se pri davanju suglasnosti podnositelju zahtjeva suziti teritorijalno područje djelovanja ili se zahtjev može odbiti.
(3) Zahtjev na temelju kojeg će ovlašteni uzgajivač dobiti suglasnost za samostalnu provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja mora sadržavati podatke iz stavka 1. točke 1., 3., 4. i 5. ovoga članka.
Članak 42. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta
Ministarstvo će uskratiti suglasnost udruzi uzgajivača uzgojnoj organizaciji ako njen rad nije temeljen na provedbi usvojenoga uzgojnog programa ili ako bi on narušavao provođenje genetske izgradnje jedne pasmine ili vrste uzgojno valjanih životinja.
Članak 43. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta
(1) Ministarstvo vodi očevidnik udruga uzgajivača uzgojno valjanih životinja uzgojnih organizacija u koji se upisuju udruge građana ih upisuje nakon registracije pri tijelu državne uprave.
(2) Oblik i sadržaj očevidnika propisuje ministar.
Članak 44. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta
(1) Ministarstvo će zabraniti udruzi uzgojnoj organizaciji bavljenje uzgojem uzgojno valjanih životinja ako se utvrdi da udruga ne ispunjuje uvjete iz članka 41. ovoga Zakona.
(2) Primjerak rješenja o zabrani djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se tijelu nadležnom za registraciju udruge građana.
(3) Tijelo državne uprave nadležno za registraciju iz stavka 2. ovoga članka brisat će u registru udruge građana djelatnost uzgoja uzgojno valjanih životinja kad joj je rješenjem Ministarstva zabranjen ovaj uzgoj.
Članak 45. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta
Udruge građana koje se bave uzgojem uzgojno valjanih životinja mogu se udruživati u savez uzgajivača pod uvjetima propisanim za udruge građana (1) Uzgojna organizacija i ovlašteni uzgajivač mora najkasnije do kraja prvog tromjesečja tekuće godine poslati ovlaštenoj ustanovi izvješće o provedbi uzgojnog programa za proteklu godinu.
(2) Ovlaštena ustanova može zatražiti sve podatke o rezultatima rada uzgojne organizacije i ovlaštenog uzgajivača te ima pravo uvida u dokumentaciju uzgojne organizacije.
(3) Ovlaštena ustanova izvještava Ministarstvo o rezultatima rada uzgojnih organizacija i ovlaštenih uzgajivača.
Članak 46. izmijenjenčlancima 30. i 31. ovoga akta
(1) Uzgoj uzgojno valjanih životinja te širenje njihovih učinaka u zemaljski uzgoj obavlja i prati selekcijska služba.
(2) Selekcijska služba osniva područne selekcijske službe na područjima županija za neposredno provođenje uzgojno-selekcijskog rada u stočarstvu Republike Hrvatske.
(1) Udruga u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja obavlja:
1. provedbu uzgojnog programa,
2. vodi matične knjige i uzgojni upisnik za uzgojno valjana grla, upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja, članova udruge te podatke o tome dostavlja središnjem savezu uzgajivača ili ovlaštenoj ustanovi,
3. organizira samostalno ili zajedno sa savezom, središnjim savezom uzgajivača odnosno ovlaštenom ustanovom prodaju uzgojno valjanih životinja za članove udruge,
4. vodi i druge poslove od interesa za članove udruge.
(2) Savez u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja obavlja:
1. provedbu uzgojnog programa,
2. koordinaciju prodaje uzgojno valjanih životinja za članove udruga,
3. zastupa interese udruga u provedbi uzgoja uzgojno valjanih životinja kao i druge poslove od zajedničkog interesa.
(3) Središnji savez uzgajivača u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja:
1. izrađuje i provodi uzgojne programe za pojedine vrste i pasmine uzgojno valjanih životinja,
2. vodi središnji popis uzgojno valjanih životinja za one vrste i pasmine za koje provodi uzgojni program,
3. vodi upisnik uzgajivača onih vrsta i pasmina za koje se vodi uzgojni program,
4. vodi ili organizira prodaju uzgojno valjanih životinja,
5. izdaje isprave o podrijetlu i proizvodnim svojstvima za one vrste i pasmine uzgojno valjanih životinja za koje provodi uzgojni program,
6. obavlja i druge poslove od interesa za uzgajivače, udruge i saveze koje se bave uzgojem istih pasmina ili vrsta domaćih životinja.
Članak 46.a dodančlankom 31. ovoga akta
Ovlašteni uzgajivač u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja na svojem stadu obavlja:
1. provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja
2. vodi matične knjige za uzgojno valjane životinje na svojem stadu te podatke o tome dostavlja središnjem savezu uzgajivača ili ovlaštenoj ustanovi.
Članak 47. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta
(1) Selekcijska služba u provođenju uzgoja i selekcije obavlja ove poslove:
- vodi središnji popis uzgojno valjanih životinja svih vrsta, pasmina, sojeva i hibrida,
- vodi upisnik uzgajivača Ovlaštena ustanova u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja:
1. obavlja poslove provedbe onih uzgojnih programa za koje je ovlaštena,
2. obavlja nadzor nad radom uzgojnih organizacija i ovlaštenih uzgajivača,
3. provodi i organizira ispitivanje proizvodnosti uzgojno valjanih životinja, - organizira kontrolu pri čemu provedbu može povjeriti uzgojnim organizacijama i središnjem savezu uzgajivača,
4. obrađuje rezultate ispitivanja proizvodnosti uzgojno valjanih životinja i u suradnji s drugim ustanovama razvija nove metode, -, izračune njihovih uzgojnih vrijednosti te ih javno objavljuje,
- provodi testiranje uzgojno valjanih životinja,
5. vodi središnji popis za one pasmine ili vrste uzgojno valjanih životinja koje se ne vode pri središnjem savezu uzgajivača,
6. vodi upisnik uzgajivača onih pasmina ili vrsta uzgojno valjanih životinja koje se ne vode pri središnjem savezu uzgajivača,
7. zajedno sa uzgojnim organizacijama uspostavlja informacijski sustav za praćenje uzgoja svih vrsta uzgojno valjanih životinja u Republici Hrvatskoj, - uzgojno valjanih životinja te učinkovito korištenje uzgojnih i proizvodnih podataka,
- obrađuje rezultate kontrole proizvodnosti,
- obavlja procjene uzgojnih vrijednosti i kakvoće križanih životinja,
- objavljuje rezultate kontrole proizvodnosti, procjene uzgojnih vrijednosti i svih oblika testova,
8. izdaje isprave o podrijetlu i proizvodnim svojstvima, - za one pasmine i vrste uzgojno valjanih životinja za koje provodi dodjeljene joj uzgojne programe,
- koordinira trgovinu uzgojno valjanih životinja,
- koordinira izradu i provedbu uzgojnih programa i sudjeluje u njihovoj izradbi i provedbi,
- surađuje s udrugama uzgajivača pojedinih vrsta i pasmina uzgojno valjanih životinja,
9. sudjeluje u izradi i provedbi uzgojnih programa,
10. obavlja i druge dodijeljene joj poslove iz područja stočarstva prema potrebi udruga, uzgajivača i Ministarstva..
(2) Putem područne selekcijske službe Selekcijska služba obavlja neposredno za uzgajivače uzgojno valjanih životinja na području pojedine županije ove poslove:
- vodi matične knjige svih vrsta i pasmina,
- vodi uzgojni upisnik uzgojno valjanih životinja,
- obavlja kontrolu proizvodnosti uzgojno valjanih životinja,
- dostavlja uzgajivačima na korištenje obrađene uzgojno selekcijske podatke o njihovim uzgojno valjanim grlima,
- organizira i prati trgovinu uzgojno valjanih životinja,
- sudjeluje u Povjerenstvu za licenciranje rasplodnjaka,
- pruža stručna mišljenja županijskim upravnim tijelima,
- sudjeluje u organiziranju smotri i izložbi životinja,
- obavlja i druge poslove u području uzgojno selekcijskog rada na prostoru svojeg djelovanja.
Članak 48. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta
Selekcijska služba (1) Provedba poslova uzgoja uzgojno valjanih životinja financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske, od naknada od trgovine rasplodnim uzgojno valjanim grlima i pružanja usluga i prihodima koje sudionici ostvaruju obavljanjem svoje djelatnosti.
(2) Način raspodjele sredstava državnog proračuna iz stavka 1. ovoga članka, pojedinim sudionicima za provedbu poslova uzgoja uzgojno valjanih životinja propisuje ministar.
Članak 49. izmijenjenčlancima 34. i 35. ovoga akta
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega obavlja Ministarstvo.
(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega obavlja Državni inspektorat Ministarstvo (u daljnjem tekstu: stočarska inspekcija).
(3) Nadzor nad kakvoćom proizvoda životinjskog podrijetla u prometu obavljaju gospodarski inspektori Državnog inspektorata.
(4) Prestao važiti.
Odredba članka 49. stavka 4. prestala je važiti stupanjem na snagu akta objavljenog u »Narodnim novinama« broj 76/1999.
Članak 49.a dodančlankom 35. ovoga akta
(1) Poslove stočarskog inspektora može obavljati diplomirani inženjer agronomije općeg ili stočarskog usmjerenja s položenim državnim stručnim ispitom za stočarskog inspektora i sa 5 godina radnog iskustva u struci.
(2) Program posebnog dijela državnoga stručnog ispita iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 49.b dodančlankom 35. ovoga akta
(1) Stočarski inspektor ima službenu iskaznicu kojom se utvrđuje njegovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti.
(2) Obrazac iskaznice te način i postupak izdavanja iskaznice iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 49.c dodančlankom 35. ovoga akta
Stočarska inspekcija:
1. nadzire provedbu uzgojnih programa,
2. nadzire proizvodnju, odabiranje i trgovinu uzgojno valjanim životinjama,
3. pregledava matične knjige i uzgojne upisnike te drugu dokumentaciju koja se odnosi na proizvodnju i trgovinu uzgojno valjanih životinja,
4. nadzire ispitivanje proizvodnih svojstava uzgojno valjanih životinja, testiranje na potomstvo te ispravnost popisa matičnih grla svih vrsta uzgojno valjanih životinja i izdavanje rodovnika i potvrda o podrijetlu,
5. nadzire provedbu zaštite izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva te vođenje njihova popisa,
6. nadzire uvođenje u proizvodnju novih pasmina, sojeva i hibrida,
7. nadzire proizvodnju i trgovinu sjemena, jajnih stanica i zametaka,
8. kontrolira obavljanje umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta te vođenje popisa o osjemenjivanju i prirodnom pripustu,
9. nadzire obilježavanje uzgojno valjanih životinja,
10. nadzire držanje i iskorištavanje domaćih životinja,
11. nadzire neovlašteno ulaženje domaćih životinja na tuđi posjed, odnosno tuđe poljoprivredno zemljište,
12. nadzire rad ovlaštene ustanove i uzgojnih organizacija u provedbi uzgoja uzgojno valjanih životinja,
13. nadzire korištenje sredstava koje ovlaštena ustanova i uzgojne organizacije dobivaju iz državnog proračuna i koriste za provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja,
14. nadzire proizvodnju i trgovinu stočne hrane,
15. nadzire proizvodnju proizvoda životinjskog podrijetla te postupak utvrđivanja njihove kakvoće,
16. uzima uzorke proizvoda proizvedenih ili stavljenih u trgovinu prema odredbama ovoga Zakona,
17. nadzire i ostale poslove propisane ovim Zakonom,
18. donosi rješenja o izlučenju rasplodnjaka namijenjenog prirodnom pripustu ili umjetnom osjemenjivanju prema prijedlogu Povjerenstva za licenciranje odnosno ocjenu rasplodnjaka,
19. podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega.
Članak 49.d dodančlankom 35. ovoga akta
(1) Ako stočarski inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na temelju njega, naredit će rješenjem da se utvrđene nepravilnosti, odnosno nedostaci uklone u određenom roku.
(2) Stočarski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora, prema odredbama ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega, vodi postupak i donosi rješenja određena ovim Zakonom i propisima donijetim na temelju njega.
(3) Protiv rješenja stočarskog inspektora može se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba Povjerenstvu koje imenuje ministar.
Članak 49.e dodančlankom 35. ovoga akta
Fizičke i pravne osobe čiji rad podliježe nadzoru stočarskog inspektora dužne su mu omogućiti obavljanje nadzora i pružiti potrebite podatke i obavijesti.
Članak 60. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako:
1. ako proizvodi genetski materijal te prenosi zametke bez odobrenja Ministarstva (članak 6. stavak 1.),
2. ako se bavi genetskim manipulacijama bez odobrenja Ministarstva (članak 7. stavak 1.),
3. ako proizvodi uzgojno valjanu perad protivno odredi članka 10. ovoga Zakona,
4. ako stavlja u prodaju matice pčela protivno odredbi članka 11. ovoga Zakona,
3. 5. ako za umjetno osjemenjivanje koristi sjeme protivno odredbi članka 15. stavka 1. ovoga Zakona,
6. ako u prirodnom pripustu koristi rasplodnjake protivno odredbi članka 15. stavka 2. i članka 18. stavka 1 4. koristi rasplodnjake koji su izlučeni iz uzgoja (članak 19. stavak 8.),
5. postupi suprotno odredbi članka 27. ovoga Zakona,
6. utvrđuje ispravnost proizvoda životinjskog podrijetla suprotno propisima o njihovoj kakvoći (članak 38. stavak 3.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna do 10.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 10.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 10.000,00 kuna.
Članak 61. izmijenjenčlankom 37. ovoga akta
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba: 1. ako postupa s podmlatkom domaćih životinja ako:
1. rasplodnjaci nisu upisani u matične knjige (članak 16.),
2. obavlja umjetno osjemenjivanje protivno odredbi članka 13a, 17. stavka 1. i 2. ako prodaje uzgojno valjane životinje protivno odredbi članka 22. ovoga Zakona,
3. ako prodaje sjeme rasplodnjaka, zametke i jajne stanice protivno odredbi članka 23. stavka 1. ovoga Zakona,
4. ako prodaje sjeme rasplodnjaka protivno odredbi članka 24. ovoga Zakona,
5. ako prodaje zametke i jajne stanice protivno odredbi članka 25. stavka 1. ovoga Zakona,
6. ako uvozi uzgojno valjane životinje i genetski materijal protivno odredbi članka 26. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona,
7. ako izvozi uzgojno valjane životinje i genetski materijal protivno odredbi članka 28. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
8. ako postupa suprotno odredbi članka 29.a stavka 3. i 4. ovoga Zakona,
9. daje domaćim životinjama hormonalne preparate protivno odredbi članka 32. ili ih hrani protivno odredbi članka 35. ovoga Zakona,
9 10. ako obavlja preseljenje pčela protivno odredbi članka 33. ovoga Zakona,
10 11. ako u prodaju stavlja stočnu hranu i pojedine sastojke za stočnu hranu takve kakvoće koja ne odgovara propisu o kakvoći stočne hrane (članak 36 35. stavak 4.), 11 3.),
12. ako obavlja djelatnost u trgovini stočnom hranom protivno odredbi članka 37. ovoga Zakona,
13. proizvodi životinjskog podrijetla ne odgovaraju propisanim uvjetima kakvoće (članak 38. stavak 2.),
14. provodi uzgoj uzgojno valjanih životinja protivno odredbi članka 40. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu 4.000,00 kuna do 8.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi. novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 8.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 8.000,00 kuna.
Članak 62. izmijenjenčlankom 38. ovoga akta
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba ako:
1. ako proizvodi uzgojno valjane životinje protivno uzgojnom programu (članak 3. stavak 1.),
2. ako ne postupa u skladu s odredbama članka 4. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
3. ako se bavi uzgojem uzgojno valjane životinje, a nije upisana u upisnik uzgajavača uzgojno valjanih životinja (članak 5. stavak 1.),
4. ako proizvodi uzgojno valjanu perad protivno odredbi članka 10. ovoga Zakona,
5. stavlja u prodaju matice pčela protivno odredbi članka 11. ovoga Zakona,
6. u prirodnom pripustu koristi rasplodnjake protivno odredbi članka 15. stavka 2. i članka 18. stavka 1. ovoga Zakona,
7. ne postupa u skladu s odredbom članka 20. stavka 1. i članka 21. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
5 8. ako prodaje uzgojno valjane životinje protivno odredbi članka 22. ovoga Zakona,
9. ne ispunjuje propisane uvjete glede stručnih djelatnika, objekata i opreme (članak 23. stavak 2.),
6 10. ako drži i iskorištava domaće životinje protivno propisima o zaštiti okoliša i dobrobiti životinja (članak 29.),
7 11. ako kod izgradnje i obnove smještajnog prostora za domaće životinja životinje postupi protivno odredbi članka 30. stavka 1. ovoga Zakona,
8 12. ako na domaćim životinjama u vlastitom stadu obavlja nedopuštene zahvate (članak 31.),
9. ako proizvod životinjskog podrijetla obilježuje protivno odredbi članka 39. stavka 2. ovoga Zakona,
10. ako se bavi uzgojem uzgojno valjanih životinja bez odobrenja Ministarstva (članak 41. stavak 1.),
13. na vrijeme ne dostavi ovlaštenoj organizaciji izvješće o provedbi uzgojnog programa za proteklu godinu (članak 45.),
14. stočarskom inspektoru ne omogući obavljanje nadzora i ne pruži potrebite podatke i obavijesti (članak 49.e).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kuna do 6.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 kuna.