Zakon o obrtu

Članak 53.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člankom 16.NN 127/2019izmijenjen člankom 11.Sve verzije članka

(1) Strukovnim obrazovanjem čiji se dio djelatnosti ostvaruje naukovanjem stječe se kvalifikacija određene razine, obujma, profila i kvalitete koja omogućuje uključivanje na tržište rada ili nastavak obrazovanja.

(2) Na strukovno obrazovanje iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona uz odgovarajuću primjenu posebnih propisa iz područja odgoja i obrazovanja.

Članak 54.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člancima 17. i 40.NN 127/2019izmijenjen člankom 12.Sve verzije člankaSpominje gačl. 55.a

(1) Strukovno obrazovanje za stjecanje kvalifikacija čiji se dio djelatnosti ostvaruje naukovanjem izvodi se prema strukovnom kurikulu koji se sastoji od općeobrazovnog dijela i strukovnih modula.

(2) Naukovanje se izvodi kod obrtnika ili u pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Naukovanjem se stječu odgovarajući ishodi učenja predviđeni strukovnim kurikulom, razvija se samostalnost i suradnički odnos te stječe odgovarajuće radno iskustvo u određenoj struci.

(4) Pod pravnom osobom iz stavka 2. ovoga članka podrazumijeva se trgovačko društvo, ustanova, zadruga i udruga koja obavlja gospodarsku djelatnost.

(5) Strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije čiji se dio djelatnosti ostvaruje naukovanjem može izraditi ministarstvo nadležno za obrt u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom, a donosi ga ministar nadležan za obrazovanje na prijedlog agencije nadležne za strukovno obrazovanje.

Članak 55.Trajna poveznicaPovijestNN 114/2026brisan člankom 18.NN 127/2019izmijenjen člancima 13. i 14.Sve verzije članka

Članak 55.aTrajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člankom 40.NN 127/2019dodan člankom 14.Sve verzije članka

(1) Naukovanje odraslih izvodi se prema strukovnom kurikulu iz članka 54. ovoga Zakona i odnosi se na stjecanje kvalifikacije za tržište rada.

(2) Dužina trajanja razlikovnog programa koji se odnosi na naukovanje uvjetovana je prethodno završenim formalnim obrazovanjem i/ili neformalno i informalno stečenim znanjima i vještinama.

(3) Trajanje i sadržaj naukovanja odraslih određuje ustanova za obrazovanje odraslih kojoj je odobreno izvođenje strukovnih kurikula u suradnji s mentorom kod poslodavca kod kojeg će se izvoditi naukovanje.

Članak 55.bTrajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2020.PovijestNN 127/2019dodan člankom 14.Sve verzije članka

(1) Stručni nadzor nad izvođenjem naukovanja kod obrtnika i u pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona provodi povjerenstvo koje čine predstavnici ministarstva nadležnog za obrt, ustanove za strukovno obrazovanje, agencije nadležne za strukovno obrazovanje, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore.

(2) Članove povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka odlukom imenuje ministar nadležan za obrt.

(3) Način ostvarivanja naukovanja, kao i način provedbe stručnog nadzora nad izvođenjem naukovanja kod obrtnika i u pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona pravilnikom propisuje ministar nadležan za obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje.

Članak 56.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člankom 19.NN 127/2019izmijenjen člancima 15. i 16.Sve verzije člankaSpominje gačl. 96.

(1) Za izvođenje naukovanja obrtnik, kao i pravna osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona moraju imati dozvolu (licenciju).

(2) Dozvola (licencija) iz stavka 1. ovoga članka izdaje se s rokom važenja od sedam godina od dana izdavanja.

(3) Dozvolu (licenciju) iz stavka 1. ovoga članka obrtniku i pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona koji imaju odgovarajuće kadrovske, prostorne i materijalne uvjete za izvođenje naukovanja izdaje Hrvatska obrtnička komora.

(4) Komisiju koja utvrđuje ispunjavanje uvjeta za izdavanje dozvole (licencije) za izvođenje naukovanja za svaku pojedinu kvalifikaciju ili grupu srodnih kvalifikacija imenuje i razrješava predsjednik Hrvatske obrtničke komore, a istu čine:

– osoba s položenim majstorskim ispitom ili osoba kojoj se sukladno odredbi članka 66. ovoga Zakona priznaje pravo kao i osobi s odgovarajućom kvalifikacijom u visokom obrazovanju ili razinom obrazovanja višom od propisane Pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona

– nastavnik ustanove za strukovno obrazovanje, u kojoj se ostvaruje obrazovanje za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte

– predstavnik stručne službe područne obrtničke komore, odnosno udruženja obrtnika i

– predstavnik stručne službe županijske komore Hrvatske gospodarske komore.

(5) Postupak i način izdavanja dozvole (licencije) za izvođenje naukovanja pravilnikom propisuje ministar nadležan za obrt.

(6) Obrtniku i pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona za koje se po pravu stručnog nadzora utvrdi da ne posjeduju odgovarajuće prostorne i materijalne uvjete i imenovanog mentora za izvođenje naukovanja, Hrvatska obrtnička komora ukida dozvolu (licenciju).

(7) Stručni nadzor nad izdavanjem dozvole (licencije) obrtniku i pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona za izvođenje naukovanja, kao i nadzor nad zakonitošću izvođenja naukovanja provodi ministarstvo nadležno za obrt.

Članak 56.aTrajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2020.PovijestNN 127/2019dodan člankom 16.Sve verzije člankaSpominju gačl. 58. i 59.

(1) Obrtnik i pravna osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona izvode naukovanje putem mentora koji može biti vlasnik obrta, odnosno zaposlenik obrta ili pravne osobe.

(2) Mentor iz stavka 1. ovoga članka može biti osoba koja:

– ima položeni majstorski ispit u odgovarajućoj kvalifikaciji

– ima priznata prava koja ovaj Zakon priznaje osobama s položenim majstorskim ispitom iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona te ima položen ispit kojim dokazuje osnovna znanja o poučavanju učenika na naukovanju

– udovoljava uvjetima iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona te ima položen ispit kojim dokazuje osnovna znanja o poučavanju učenika na naukovanju

– udovoljava uvjetima iz članka 10. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona te ima položen ispit kojim dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika na naukovanju i najmanje tri godine radnog iskustva u kvalifikaciji za koju izvodi naukovanje.

(3) Osim osoba iz stavka 2. ovoga članka mentor može biti i osoba koja ima odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje i najmanje sedam godina radnog iskustva u kvalifikaciji za koju izvodi naukovanje te ima položen ispit kojim dokazuje osnovna znanja o poučavanju učenika na naukovanju.

Članak 57.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2020.PovijestNN 127/2019izmijenjen člancima 17. i 18.Sve verzije članka

(1) Program stjecanja osnovnog znanja o poučavanju učenika za mentore u gospodarstvu donosi ministar nadležan za poduzetništvo i obrt na prijedlog Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore, a uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje.

(2) Program stjecanja osnovnog znanja o poučavanju učenika za mentore u gospodarstvu provode Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska gospodarska komora.

Članak 57.aTrajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2020.PovijestNN 127/2019dodan člankom 18.Sve verzije članka

(1) Na ispitu kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika na naukovanju ispitanik dokazuje praktične vještine i sposobnosti te stručna znanja potrebna za poučavanje učenika.

(2) Program ispita o stjecanju osnovnog znanja o poučavanju učenika na naukovanju donosi ministar nadležan za poduzetništvo i obrt na prijedlog Hrvatske obrtničke komore.

(3) Ispit kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika na naukovanju polaže se u organizaciji Hrvatske obrtničke komore.

(4) Ispit kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika na naukovanju polaže se pred ispitnom komisijom koju imenuje predsjednik Hrvatske obrtničke komore, a čine je tri člana koji zadovoljavaju uvjet odgovarajućeg obrazovanja iz područja pedagogije. Prijedloge članova ispitne komisije daju Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora i ustanova za strukovno obrazovanje, koja može biti i regionalni centar kompetentnosti.

(5) Hrvatska obrtnička komora na zahtjev osobe rješenjem priznaje ispit kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika na naukovanju temeljem prethodno stečenog obrazovanja koje se dokazuje odgovarajućom ispravom.

(6) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka može se izjaviti žalba ministarstvu nadležnom za obrt.

(7) Hrvatska obrtnička komora izdaje uvjerenje o položenom ispitu kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika na naukovanju.

(8) Način i postupak provedbe ispita kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika na naukovanju, visinu naknade troškova te sadržaj i oblik uvjerenja o položenom ispitu kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika na naukovanju propisuje pravilnikom ministar nadležan za poduzetništvo i obrt uz prethodno mišljenje Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore.

(9) Troškove polaganja ispita kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika na naukovanju snosi ispitanik, fizička ili pravna osoba koja polaznika upućuje na ispit.

(10) Stručni nadzor nad zakonitošću organiziranja i provođenja ispita kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika na naukovanju te stručni nadzor provodi ministarstvo nadležno za poduzetništvo i obrt.

Članak 58.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člankom 20.NN 127/2019izmijenjen člankom 19.Sve verzije člankaSpominje gačl. 59.

(1) Obrtnik, kao i pravna osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona ne mogu primiti učenike na naukovanje:

– ako su pravomoćno osuđeni za kazneno djelo vezano za obavljanje djelatnosti (glava XXIV. Kaznena djela protiv gospodarstva, članci 247., 252., 253,. 254., 256., 258. i 265. iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 79/12., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25.)

– ako ne posjeduju odgovarajuće prostorne i materijalne uvjete te ne ispunjavaju zahtjeve sigurnosti i zaštite zdravlja

– ako im je oduzeto pravo na primanje učenika na naukovanje.

(2) Mentor iz članka 56.a ovoga Zakona putem kojeg obrtnik i pravna osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona izvode naukovanje ne može biti osoba:

– koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv spolne slobode i spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta te protiv braka, obitelji i djece (glava X. Kaznena djela protiv života i tijela, članci 111., 112., 116., 118., 119. i 120.; glava XIII. Kaznena djela protiv osobne slobode, članci 138. i 140.; glava XVI. Kaznena djela protiv spolne slobode, članci 152., 153., 154., 155., 156. i 157.; glava XVII. Kaznena djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, članci 158., 159., 160., 161., 162., 163. i 166.; glava XVIII. Kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, članak 179. iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 79/12., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 136/25., kao i glava X. Kaznena djela protiv života i tijela, članci 91., 99. i 103.; glava XIV. Kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, članci 188., 190., 191., 192., 193., 194., 195. i 196. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 11/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)

– kojoj je oduzeto pravo na primanje učenika na naukovanje.

Članak 59.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2020.PovijestNN 127/2019izmijenjen člankom 20.Sve verzije članka

(1) Obrtniku i pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona Sud časti Hrvatske obrtničke komore može izreći mjeru pisane opomene, oduzeti privremeno najdulje do tri godine ili trajno pravo primanja učenika na naukovanje:

– ako ne ispunjavaju uvjete iz članka 56.a ovoga Zakona

– ako nastupe uvjeti iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona

– ako povrijede ugovorom preuzete obveze prema učeniku

– ako onemogućavaju učeniku redovito pohađanje nastave.

(2) Način oduzimanja prava iz stavka 1. ovoga članka uređuje Hrvatska obrtnička komora u skladu sa statutom.

Članak 60.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2020.PovijestNN 127/2019izmijenjen člancima 21. i 36.Sve verzije članka

Učenik se može primiti na naukovanje kod obrtnika i pravne osobe pod uvjetom:

1. da ima završenu najmanje osnovnu školu

2. da ima posebnu zdravstvenu sposobnost za kvalifikaciju za koju se obrazuje.

Članak 61.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člankom 21.NN 127/2019izmijenjen člancima 22. i 36.Sve verzije člankaSpominju gačl. 93. i 95.

(1) Obrtnik i pravna osoba koji učenika primaju na naukovanje sklapaju s njim, odnosno s njegovim roditeljem ili skrbnikom ako učenik nije punoljetan, ugovor o naukovanju u pisanom obliku.

(2) Na ugovor iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i odredbe o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju koje propisuje ministar za obrt, nakon prethodno pribavljenog mišljenja ministra nadležnog za obrazovanje.

(3) Evidenciju sklopljenih ugovora o naukovanju putem interaktivne aplikacije e-Naukovanje ministarstva nadležnog za obrt vodi ustanova za strukovno obrazovanje, a verifikaciju obavlja Hrvatska obrtnička komora.

(4) Stručni nadzor nad evidencijom i verifikacijom ugovora o naukovanju provodi ministarstvo nadležno za obrt.

Članak 62.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člankom 22.NN 127/2019izmijenjen člancima 23. i 36.Sve verzije člankaSpominju gačl. 63. i 96.

(1) Stjecanje kvalifikacija čiji se dio djelatnosti ostvaruje naukovanjem završava izradom i obranom završnog rada u organizaciji i provedbi ustanove za strukovno obrazovanje.

(2) Sastavni dio obrane završnog rada iz stavka 1. ovoga članka je naučnički ispit koji uključuje izvedbu radne probe u okviru složenijeg ispitnog zadatka kojim se provjeravaju praktične vještine te razina samostalnosti i odgovornosti za potrebe obavljanja poslova određenog obrta u skladu sa standardom kvalifikacije.

(3) Naučničkom ispitu mogu pristupiti i osobe koje su do školske godine 2020./2021. uspješno završile srednje strukovno obrazovanje za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte.

(4) Naučničkom ispitu mogu pristupiti i osobe koje su završile srednje strukovno obrazovanje za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, ali je kvalifikacija stečena u istom obrazovnom sektoru, i imaju najmanje jednu godinu radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati naučnički ispit.

(5) Katalog radnih proba koji sadrži opise radnih proba i načine njihova vrednovanja donosi ministar nadležan za obrt na prijedlog Hrvatske obrtničke komore uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje.

(6) Za postupak vanjskog vrednovanja provedbe naučničkog ispita nadležna je agencija nadležna za strukovno obrazovanje.

Članak 63.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člankom 23.NN 127/2019izmijenjen člancima 24. i 36.Sve verzije člankaSpominje gačl. 96.

(1) Naučnički ispit polaže se u organizaciji ustanove za strukovno obrazovanje pred stručnim povjerenstvom koje osnivaju ustanova za strukovno obrazovanje i Hrvatska obrtnička komora.

(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od najmanje tri člana. U Povjerenstvu moraju biti zastupljene osobe koje imaju odgovarajuće majstorsko zvanje i nastavnici ustanove za strukovno obrazovanje za odgovarajuće zanimanje, s time da osobe iz obrta čine većinu.

(3) Hrvatska obrtnička komora izdaje dodatak svjedodžbi o naukovanju kojom se dokazuje položeni naučnički ispit, stečene ključne i stručne kompetencije te radno iskustvo.

(4) Ministar nadležan za obrt odlukom utvrđuje visinu naknade troškova naučničkog ispita za osobe iz članka 62. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore.

(5) Postupak i način provedbe naučničkog ispita te oblik i sadržaj dodatka svjedodžbi iz stavka 3. ovoga članka propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt nakon prethodno pribavljene suglasnosti ministra nadležnog za obrazovanje.

Članak 64.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2020.PovijestNN 127/2019izmijenjen člankom 25.Sve verzije člankaSpominje gačl. 96.

(1) Za obavljanje vezanih obrta za koje se traži stručna osposobljenost polaže se ispit o stručnoj osposobljenosti prema programu koji utvrđuje ministar nadležan za obrt na prijedlog Hrvatske obrtničke komore. Ispitu o stručnoj osposobljenosti može pristupiti osoba s najmanje završenom osnovnom školom.

(2) Ispit o stručnoj osposobljenosti polaže se pred komisijom koju osniva Hrvatska obrtnička komora, a sastoji se od najmanje tri člana.

(3) Postupak i način polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore.

(4) Ispit o stručnoj osposobljenosti obuhvaća praktična strukovna znanja i znanja nužna za samostalno obavljanje obrta.

(5) Hrvatska obrtnička komora vodi evidenciju o polaganju ispita o stručnoj osposobljenosti.

(6) O položenom ispitu o stručnoj osposobljenosti uvjerenje izdaje Hrvatska obrtnička komora.

(7) Sadržaj i oblik uvjerenja iz stavka 6. ovoga članka propisuje pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka ministar nadležan za obrt.

Članak 65.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člankom 24.NN 127/2019izmijenjen člancima 26. i 36.Sve verzije članka

(1) Vrednovanju stečenih kompetencija putem majstorskog ispita u svrhu stjecanja majstorskog zvanja kao kvalifikacije na razini 5 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira pristupa se s najmanje prethodno završenim formalnim obrazovanjem na razini 4.1 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te pod uvjetima propisanima programima vrednovanja.

(2) Majstorskom ispitu mogu pristupiti osobe koje nakon položenog naučničkog ispita imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.

(3) Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe koje nakon završetka srednjeg strukovnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, završetka programa gimnazije te srednjeg umjetničkog obrazovanja na dan pristupanja ispitu imaju najmanje četiri godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.

(4) Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s položenim naučničkim ispitom u odgovarajućem zanimanju i završenim obrazovanjem u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.

(5) Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe koje su stekle odgovarajuću srednju stručnu spremu do školske godine 1999./2000., ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.

(6) Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe koje nakon završetka srednjeg strukovnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, završetka programa gimnazije te srednjeg umjetničkog obrazovanja na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit i završeno obrazovanje u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.

(7) Radno iskustvo u određenom zanimanju je iskustvo koje osoba stječe unutar radnog odnosa, tijekom stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, radom u svojstvu volontera ili drugim oblikom rada u skladu sa zakonom.

(8) Radno iskustvo iz stavka 6. ovoga članka dokazuje se javnim ispravama te ugovorom o radu, odgovarajućim potvrdama, preporukama i izjavama svjedoka o radu na određenim poslovima.

Članak 66.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2020.PovijestNN 127/2019izmijenjen člankom 27.Sve verzije člankaSpominju gačl. 56. i 56.a

(1) Prava što ih ovaj Zakon priznaje osobama koje imaju majstorski ispit priznaju se i osobama koje na dan podnošenja zahtjeva za upis u Obrtni registar imaju odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje u najmanjem trajanju od tri godine i najmanje deset godina radnog iskustva u obavljanju djelatnosti za koju se traži majstorski ispit.

(2) Ispunjenjem uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ista prava priznaju se i osobama koje su ostvarile upis u Obrtni registar do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Priznavanjem prava sukladno odredbama ovoga članka ne daje se i pravo na isticanje majstorskog naslova.

Članak 67.Trajna poveznicaTekst objavljen 2. prosinca 2013.

Na majstorskom ispitu ispitanik dokazuje praktične vještine i sposobnosti, stručno-teorijska znanja prijeko potrebna za vješto obavljanje poslova primjerenih obrtu, znanja iz gospodarstva i pravnih propisa potrebnih za samostalno obavljanje obrta te znanja potrebna za poučavanje učenika.

Članak 68.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člankom 25.Sve verzije člankaSpominje gačl. 96.

(1) Majstorski ispit polaže se pred komisijom za polaganje majstorskog ispita koju osniva Hrvatska obrtnička komora.

(2) Komisija iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od najmanje pet članova. U komisiji moraju biti zastupljeni majstori obrta za koji se polaže majstorski ispit.

(3) Nakon uspješno položenoga majstorskog ispita majstoru se izdaje diploma o majstorskom zvanju.

(4) Hrvatska obrtnička komora vodi evidenciju o polaganju majstorskih ispita.

(5) Program vrednovanja stečenih kompetencija za stjecanje majstorskog zvanja omogućuje vrednovanje stečenih kompetencija u skladu s odgovarajućim skupom kompetencija ili skupom ishoda učenja iz Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.

(6) Program vrednovanja iz stavka 5. ovoga članka odlukom donosi ministar nadležan za obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore.

(7) Sadržaj i oblik diplome iz stavka 3. ovoga članka propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt.

(8) Postupak i način polaganja majstorskog ispita propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore.

Članak 69.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2020.PovijestNN 127/2019izmijenjen člankom 28.Sve verzije člankaSpominje gačl. 96.

(1) Hrvatska obrtnička komora osniva komisije za polaganje ispita o stručnoj osposobljenosti i majstorskih ispita ovisno o vrsti i broju obrta.

(2) Troškove polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti i majstorskog ispita snosi ispitanik ili fizička i pravna osoba koja ispitanika upućuje na ispit.

(3) Ministar nadležan za obrt odlukom utvrđuje visinu naknade troškova ispita o stručnoj osposobljenosti, majstorskog ispita i naučničkog ispita, osim za redovite učenike, nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore.

(4) Nadzor nad zakonitošću organiziranja i provođenja ispita o stručnoj osposobljenosti i majstorskih ispita te stručni nadzor provodi ministarstvo nadležno za obrt.

Članak 70.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člancima 26. i 27.NN 127/2019izmijenjen člankom 29.Sve verzije člankaSpominje gačl. 96.

(1) Obrazovanje za obavljanje obrta može se stjecati i u Majstorskoj školi u skladu s ovim Zakonom.

(2) Majstorska škola osniva se kao javna ustanova za provedbu formalnih i neformalnih programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za stjecanje kompetencija za obavljanje obrta na razini 2 i 5 prema zakonu kojim se uspostavlja Hrvatski kvalifikacijski okvir kao instrument uređenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj.

(3) Majstorsku školu osniva Hrvatska obrtnička komora samostalno, ili zajedno s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugom pravnom ili fizičkom osobom, sukladno propisu kojim se uređuje osnivanje ustanove.

Članak 70.aTrajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026dodan člankom 27.Sve verzije člankaSpominje gačl. 70.c

(1) Programe na temelju kojih se stječe obrazovanje u Majstorskoj školi odlukom donosi ministar nadležan za obrt na prijedlog Hrvatske obrtničke komore.

(2) Programima iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će se skupovi ishoda učenja, načini njihove provjere, oblici izvođenja, trajanje te uvjeti za izvođenje.

(3) Obvezne sastavnice programa su:

– naziv programa

– uvjeti za upis polaznika

– plan provedbe programa, oblici izvođenja, okvirni program po strukovnim modulima odnosno ishodima učenja te trajanje programa

– materijalni i prostorni uvjeti

– broj osoba i potrebne kvalifikacije osoba koje izvode programe, a koje su stekle odgovarajuće praktično iskustvo u pojedinom zanimanju ili sektoru na tržištu rada.

(4) Upis polaznika u Majstorsku školu obavlja se sukladno uvjetima za upis koji se uređuju općim aktima Majstorske škole.

Članak 70.bTrajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026dodan člankom 27.Sve verzije članka

(1) Ispunjenost uvjeta za izvođenje pojedinog programa Majstorske škole utvrđuje se na temelju dokumentacije i očevidom.

(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od:

– podataka o zaposlenicima i vanjskim suradnicima koji će sudjelovati u izvedbi programa

– podataka o prostoru u kojem će se izvoditi programi te opremi, sredstvima i drugim materijalnim uvjetima potrebnim za izvođenje programa.

(3) Očevid provodi Povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za obrt.

(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka čine tri člana, i to:

– predstavnik ministarstva nadležnog za obrt

– predstavnik Hrvatske obrtničke komore – majstor u odgovarajućem zanimanju

– nastavnik ustanove za strukovno obrazovanje iz odgovarajućeg sektora.

Članak 70.cTrajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026dodan člankom 27.Sve verzije članka

(1) Prostor mora zadovoljiti higijensko-tehničke standarde koji se odnose na osvjetljenje, osunčanost, prozračivanje, toplinsku zaštitu, zaštitu od buke, akustičnost prostorija za nastavu, grijanje i hlađenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, električne instalacije, instalacije računalne opreme i zaštitu od požara, kao i zahtjeve pristupačnosti za nesmetani pristup, kretanje i boravak osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

(2) Učionica mora biti opremljena audiosredstvima i videosredstvima, nepokretnom ili prenosivom pločom, platnom ili zidom za projekciju i drugim nastavnim sredstvima i pomagalima, u skladu s materijalnim uvjetima utvrđenima u programima Majstorske škole iz članka 70.a ovoga Zakona.

(3) Majstorska škola mora imati:

– osiguran radni prostor po polazniku u učionici opće namjene od najmanje 2,5 m²

– prostor za izvođenje strukovnih modula za najmanje deset polaznika

– prostor za individualni rad s polaznicima

– prostorije za ravnatelja (voditelja), izvoditelje programa i administrativno-tehničko osoblje

– prostoriju za arhivu

– odvojene sanitarne čvorove za žene i muškarce s umivaonikom ili s pretprostorom u kojem se nalazi umivaonik

– put za evakuaciju.

Članak 71.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člankom 28.NN 127/2019izmijenjen člankom 30.Sve verzije člankaSpominje gačl. 96.

(1) Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija o stečenom majstorskom zvanju i njezinih pojedinih dijelova radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta obavlja ministarstvo nadležno za obrt.

(2) Postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz stavka 1. ovoga članka pokreće se na zahtjev stranke i vodi se na temelju dokaza o kvalifikaciji za koju se priznavanje traži.

(3) Zahtjev za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije i pojedinih njezinih dijelova o stečenom majstorskom zvanju radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta mora sadržavati:

– ispravu kojom se dokazuje inozemna stručna kvalifikacija u izvorniku ili ovjerenu presliku

– ovjereni prijevod isprave kojom se dokazuje inozemna stručna kvalifikacija

– ispravu kojom se dokazuje završeno razdoblje obrazovanja ili položeni ispiti

– popis uvjeta/kriterija za pristup polaganju ispita

– službeni program i plan iz kojeg je vidljiv sadržaj položenih ispita

– životopis

– potvrdu o uplati upravne pristojbe ili potvrdu o oslobođenju od plaćanja upravne pristojbe

– ispravu o državljanstvu ako podnositelj zahtjeva nije državljanin Republike Hrvatske

– te druge dokaze utvrđene posebnim propisom.

(4) Zahtjev iz stavka 3. ovoga članka podnosi se ministarstvu nadležnom za obrt.

(5) Ministarstvo nadležno za obrt donijet će rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije po pravilima o općem sustavu priznavanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuju regulirane profesije i postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.

(6) U postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija o stečenom majstorskom zvanju i njezinih pojedinih dijelova radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta, ministarstvo nadležno za obrt može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, drugog nadležnog tijela ili obrazovne ustanove.

(7) O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka ministarstvo nadležno za obrt odlučuje rješenjem.

(8) Protiv rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije o stečenom majstorskom zvanju i njezinih pojedinih dijelova radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta nije dopuštena žalba, ali može se pokrenuti upravni spor.

(9) Radi provedbe dopunske mjere prilagodbe u trajanju do tri godine sukladno propisu kojim se uređuju regulirane profesije i postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, kada se u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije o stečenom majstorskom zvanju i njezinih pojedinih dijelova utvrdi da stručna kvalifikacija kandidata obuhvaća bitno različite sadržaje stručnih kvalifikacija kandidata i stručnih kvalifikacija koje za obavljanje poslova regulirane profesije u području vezanih obrta zahtijevaju propisi Republike Hrvatske, kandidat s fizičkom ili pravnom osobom iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona, kod koje će obavljati prilagodbu, zaključuje ugovor o osposobljavanju radi stjecanja odgovarajućih kompetencija za obavljanje regulirane profesije u području vezanih obrta.

(10) Uvjete za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija o stečenom majstorskom zvanju i njezinih pojedinih dijelova radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta, odredbe ugovora o osposobljavanju radi stjecanja odgovarajućih kompetencija za obavljanje regulirane profesije u području vezanih obrta, kriterije za ocjenu uspješnosti obavljanja razdoblja prilagodbe te druga pitanja postupka propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt.

(11) Školske svjedodžbe i druge javne isprave o stečenoj naobrazbi izdane do 8. listopada 1991. u obrazovnim ustanovama na području bivše SFRJ izjednačene su po pravnoj snazi sa svjedodžbama i drugim javnim ispravama obrazovnih ustanova Republike Hrvatske i ne podliježu postupku priznavanja.

Članak 72.Trajna poveznicaTekst objavljen 2. prosinca 2013.

(1) Udruženje obrtnika, područne obrtničke komore i Hrvatska obrtnička komora čine jedinstveni sustav organiziranosti obrta.

(2) Radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa više obrtnika osniva udruženje obrtnika na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave. Udruženje obrtnika je pravna osoba.

(3) Udruženja obrtnika mogu se osnivati i na strukovnom principu.

(4) Na određenom području može se osnovati samo jedno udruženje obrtnika za iste ili slične vrste obrta.

Članak 73.Trajna poveznicaTekst objavljen 2. prosinca 2013.

(1) Udruženje obrtnika ima statut.

(2) Statutom udruženja obrtnika uređuju se osobito sadržaj rada, organizacija i teritorijalni obuhvat udruženja, međusobna prava i obveze članova. Statut donosi skupština udruženja obrtnika.

(3) U spornim slučajevima teritorijalni obuhvat udruženja obrtnika određuje područna obrtnička komora.

(4) Udruženja obrtnika članovi su područne obrtničke komore s područja njezina teritorijalnog obuhvata.

Članak 74.Trajna poveznicaTekst objavljen 2. prosinca 2013.

(1) Područna obrtnička komora osniva se radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtnika pred tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Područna obrtnička komora je pravna osoba.

(2) Na određenom području može se osnovati samo jedna područna obrtnička komora.

Članak 75.Trajna poveznicaTekst objavljen 2. prosinca 2013.

(1) Područna obrtnička komora ima statut.

(2) Statutom područne obrtničke komore uređuje se osobito sadržaj rada područne obrtničke komore. Statut donosi skupština područne obrtničke komore.

(3) Područne obrtničke komore članovi su Hrvatske obrtničke komore.

Članak 76.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člankom 30.Sve verzije članka

(1) Hrvatska obrtnička komora je samostalna stručno-poslovna organizacija obrtnika koja se osniva radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtništva.

(2) Hrvatska obrtnička komora zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Hrvatska obrtnička komora je pravna osoba.

(3) Hrvatska obrtnička komora te nadzorni odbor udruženja obrtnika i područnih obrtničkih komora provode nadzor nad radom, materijalno-financijskim poslovanjem i provedbom statuta i drugih općih akata udruženja obrtnika i područnih obrtničkih komora.

(4) Hrvatska obrtnička komora te skupština udruženja obrtnika i područnih obrtničkih komora mogu u cilju povećanja efikasnosti poslovanja sustava organiziranosti obrtništva naložiti ukidanje i/ili spajanje pojedinih udruženja obrtnika i područnih obrtničkih komora, iznimno u slučajevima kada ne raspolažu dostatnim sredstvima za razvojne programe ili za redovito poslovanje.

Članak 77.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2020.PovijestNN 127/2019izmijenjen člankom 31.Sve verzije članka

(1) Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno.

(2) Članovi Hrvatske obrtničke komore su obrtnici koji obavljaju obrt na području Republike Hrvatske u skladu s ovim Zakonom.

(3) Obrtnici iz stavka 1. ovoga članka postaju članovi Hrvatske obrtničke komore danom upisa u Obrtni registar.

(4) U Hrvatsku obrtničku komoru mogu se učlaniti fizičke osobe, trgovačka društva i druge pravne osobe koje iskažu interes za članstvo.

Članak 78.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člankom 31.NN 127/2019izmijenjen člankom 36.Sve verzije članka

(1) Hrvatska obrtnička komora obavlja sljedeće javne ovlasti:

– izdavanje dozvole (licencije) obrtniku i pravnoj osobi koji izvode naukovanje u skladu s ovim Zakonom

– izdavanje uvjerenja o položenom ispitu o stručnoj osposobljenosti

– izdavanje diplome o majstorskom zvanju

– izdavanje uvjerenja o položenom ispitu kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika na naukovanju

– osnivanje Suda časti.

(2) Akti koje Hrvatska obrtnička komora izdaje u izvršavanju javnih ovlasti jesu javne isprave.

Članak 79.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člankom 32.NN 127/2019izmijenjen člankom 36.Sve verzije članka

Zadaci Hrvatske obrtničke komore su:

1. promicanje obrta i obrtništva

2. zastupanje interesa obrtnika pred državnim tijelima u oblikovanju gospodarskog sustava

3. davanje mišljenja i prijedloga državnim tijelima pri donošenju propisa u oblasti obrtništva

4. promicanje i sudjelovanje u razvijanju sustava strukovnog obrazovanja za potrebe obrtništva

5. izgradnja sustava obrazovanja i osposobljavanja koji osigurava cjeloživotno učenje i mobilnost

6. sudjelovanje u uspostavi sustava osiguranja kvalitete u provedbi naukovanja

7. vođenje knjige obrtnika

8. vođenje evidencije o provedbi svih ispita u nadležnosti Komore

9. pružanje pomoći obrtnicima prilikom osnivanja i poslovanja obrta

10. obavljanje drugih zadataka određenih zakonom i statutom Hrvatske obrtničke komore.

Članak 80.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2020.PovijestNN 127/2019izmijenjen člankom 32.Sve verzije članka

Tijela Hrvatske obrtničke komore su: skupština, upravni i nadzorni odbor, predsjednik i predsjedništvo.

Članak 81.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člankom 33.NN 127/2019izmijenjen člankom 33.Sve verzije člankaSpominju gačl. 88.a, 89. i 101.

(1) Skupština Hrvatske obrtničke komore je najviše tijelo upravljanja, a sačinjavaju je predstavnici članova Hrvatske obrtničke komore.

(2) Skupština Hrvatske obrtničke komore u zakonom i drugim aktima propisanim rokovima donosi:

– statut

– imenuje i razrješuje predsjednika Hrvatske obrtničke komore

– donosi financijski plan

– imenuje i razrješuje upravni i nadzorni odbor

– odlučuje o raspisivanju izbora za članove tijela u jedinstvenom komorskom sustavu

– donosi opće akte

– donosi odluku o jedinstvenoj osnovici, načinu i rokovima plaćanja obveznog komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta, koji u mjesečnom iznosu ne može biti viši od 1,5% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno Zakonu o porezu na dohodak

– donosi odluku o iznosima i načinu plaćanja dobrovoljnog doprinosa za članove Hrvatske obrtničke komore i ostale fizičke i pravne osobe

– donosi na prijedlog upravnog odbora pravilnik o materijalno-financijskom poslovanju jedinstvenog sustava financiranja strukture prihoda iz doprinosa za udruženja obrtnika, područne komore i Hrvatsku obrtničku komoru

– donosi na prijedlog upravnog odbora odluku o potvrđivanju pravilnika o materijalno-financijskom poslovanju područnih obrtničkih komora i udruženja obrtnika

– donosi odluku o broju područnih obrtničkih komora, njihovu teritorijalnom obuhvatu i ustroju i odluku o osnivanju, spajanju, razdvajanju i prestanku rada udruženja obrtnika

– u spornim slučajevima utvrđuje područje koje obuhvaća jedna područna obrtnička komora

– donosi na prijedlog upravnog odbora pravilnik o kriterijima za sistematizaciju radnih mjesta komorskog sustava

– donosi pravilnik o organizaciji, sustavu, načinu izbora i nadležnosti Suda časti, te o postupku i mjerama koje on može izreći

– donosi Pravilnik o mirenju Centra za mirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori

– donosi cehovska pravila – uzance

– obavlja i druge poslove predviđene ovim Zakonom.

Članak 82.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člankom 34.Sve verzije članka

(1) Statutom Hrvatske obrtničke komore uređuju se osobito:

– ostvarivanje interesa članova u Komori

– prava, obveze i odgovornosti članova

– postupak donošenja i izmjene statuta i dugih općih akata

– tijela Komore, njihov djelokrug, sastav, broj članova, način biranja i razrješenja i trajanja mandata

– način odlučivanja u tijelima Komore

– oblici, organiziranje rada u Komori, a napose organiziranje i zadaci stručne službe

– zastupanje i predstavljanje Komore

– sadržaj i oblici ostvarivanja suradnje s komorama u zemlji i inozemstvu, tijelima vlasti i drugim organizacijama

– način osnivanja i provedbe nadzora nad radom udruženja obrtnika i područnih obrtničkih komora

– javnost rada i informiranje

– osiguranje sredstava za rad Komore.

(2) Statut Hrvatske obrtničke komore objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 83.Trajna poveznicaTekst objavljen 2. prosinca 2013.

(1) Poslovi i zadaci područnih obrtničkih komora i udruženja obrtnika regulirat će se njihovim statutom, u skladu s odredbama ovoga Zakona i statutom Hrvatske obrtničke komore.

(2) Usklađenost statuta Hrvatske obrtničke komore s ovim Zakonom utvrđuje ministarstvo nadležno za obrt, a usklađenost statuta područnih obrtničkih komora i udruženja obrtnika sa statutom Hrvatske obrtničke komore utvrđuje Hrvatska obrtnička komora.

Članak 84.Trajna poveznicaTekst objavljen 2. prosinca 2013.

Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore:

– provodi odluke i zaključke skupštine

– utvrđuje prijedlog statuta i drugih akata koje donosi skupština

– predlaže odluke i stavove te daje mišljenje o pitanjima o kojima raspravlja skupština

– odlučuje o prigovorima na pojedinačne akte donesene u obavljanju javnih ovlasti.

Članak 85.Trajna poveznicaTekst objavljen 2. prosinca 2013.

Nadzorni odbor nadzire provođenje statuta i drugih općih akata Hrvatske obrtničke komore, materijalno-financijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima te obavlja i druge poslove predviđene statutom.

Članak 86.Trajna poveznicaTekst objavljen 2. prosinca 2013.

(1) Broj članova upravnog i nadzornog odbora, njihov izbor, mandat i druga pitanja u svezi s njihovim radom uređuju se statutom.

(2) Ista osoba ne može biti istodobno član upravnog i nadzornog odbora.

Članak 87.Trajna poveznicaTekst objavljen 2. prosinca 2013.

(1) Predsjednika Hrvatske obrtničke komore imenuje i razrješuje skupština.

(2) Predsjednik Hrvatske obrtničke komore predstavlja i zastupa Hrvatsku obrtničku komoru i odgovoran je za zakonitost njezina rada.

(3) Predsjednik Hrvatske obrtničke komore ne može biti član nadzornog i upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore, područne obrtničke komore niti udruženja obrtnika.

Članak 87.aTrajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026dodan člankom 35.Sve verzije članka

Predsjedništvo Hrvatske obrtničke komore ima sljedeće zadatke:

1. sudjeluje u pripremi nacrta prijedloga općih akata Hrvatske obrtničke komore

2. prati i analizira te predlaže mjere i aktivnosti nužne za bolje funkcioniranje jedinstvenoga komorskog sustava

3. obavlja ostale poslove koje mu povjere tijela Hrvatske obrtničke komore.

Članak 88.Trajna poveznicaTekst objavljen 2. prosinca 2013.

(1) Pri Hrvatskoj obrtničkoj komori osniva se i djeluje Sud časti.

(2) Sud časti odlučuje o povredama dobrih običaja u obavljanju obrta, o neizvršavanju obveza članova, o povredama statuta i drugih akata Hrvatske obrtničke komore.

Članak 88.aTrajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2020.PovijestNN 127/2019dodan člankom 34.Sve verzije članka

(1) Pri Hrvatskoj obrtničkoj komori osniva se i djeluje Centar za mirenje.

(2) Centar za mirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori je u obavljanju svojih zadaća nezavisan sukladno zakonu kojim je uređeno mirenje, Pravilniku iz članka 81. stavka 2. podstavka 15. ovoga Zakona i drugima aktima Hrvatske obrtničke komore.

Članak 89.Trajna poveznicaTekst objavljen 2. prosinca 2013.

Sredstva potrebna za rad Hrvatske obrtničke komore, područne obrtničke komore i udruženja obrtnika osiguravaju se iz:

– obveznog doprinosa koji plaćaju svi članovi

– dobrovoljnog doprinosa iz članka 81. stavka 2. podstavka 8. ovoga Zakona

– prihoda od imovine

– prihoda od izvršavanja javnih ovlasti

– naknada za usluge te

– izvanrednih prihoda (darovi, sponzorstva, donacije i dr.).

Članak 90.Trajna poveznicaTekst objavljen 2. prosinca 2013.

(1) Hrvatska obrtnička komora ima stručnu službu.

(2) Opće akte o organizaciji i radu stručne službe donosi tijelo Hrvatske obrtničke komore određeno statutom.

Članak 91.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člankom 36.Sve verzije članka

(1) Upravni nadzor nad poslovima povjerenima ovim Zakonom obavlja ministarstvo nadležno za obrt.

(2) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode inspekcije u okviru svojih nadležnosti propisanih posebnim propisima.

Članak 92.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2020.PovijestNN 127/2019izmijenjen člankom 36.Sve verzije članka

(1) Nadležni inspektor rješenjem će privremeno zabraniti obrtniku, odnosno pravnoj osobi koja obavlja obrt, obavljanje obrta i uporabu uređaja i opreme, dok ne ukloni utvrđene nedostatke, odnosno nepravilnosti, ako u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da:

– obrt obavlja suprotno obrtnici ili povlastici (članak 27.), odnosno suprotno rješenju iz članka 41. stavka 5. ovoga Zakona

– obrt obavlja za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta (članak 31. stavak 4.)

– obrt obavlja u sjedištu ili izdvojenom pogonu bez rješenja nadležnog upravnog tijela (članak 25. stavak 2.), odnosno ako je u rješenju navedeno ime poslovođe koji više nije u radnom odnosu kod obrtnika (članak 28. stavak 1.).

(2) Nadležni inspektor iz stavka 1. ovoga Zakona rješenjem će privremeno zabraniti fizičkoj osobi koja obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje obavljanje te djelatnosti i uporabu uređaja i opreme do otklanjanja utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti ako u inspekcijskom nadzoru utvrdi da tu djelatnost obavlja suprotno izdanom odobrenju.

(3) Mjera privremene zabrane obavljanja obrta iz stavka 1. ovoga članka i mjera privremene zabrane obavljanja domaće radinosti ili sporednog zanimanja iz stavka 2. ovoga članka donosi se samo za onaj dio djelatnosti za koji je utvrđen nedostatak, odnosno nepravilnost.

(4) Žalba izjavljena protiv rješenja o privremenoj zabrani obavljanja obrta iz stavka 1. ovoga članka i o privremenoj zabrani obavljanja domaće radinosti ili sporednog zanimanja iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 93.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člankom 37.NN 127/2019izmijenjen člankom 36.Sve verzije članka

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 2600,00 eura kaznit će se za prekršaj obrtnik:

1. ako obavlja sezonski obrt u razdoblju suprotno upisu u Obrtni registar (članak 13. stavak 2.)

2. ako ne prijavi početak obavljanja obrta (članak 17. stavak 3.)

3. ako ne istakne tvrtku pod kojom će obrt poslovati na način propisan ovim Zakonom (članak 19. stavak 3.)

4. ako u slučaju prestanka obavljanja obrta u sjedištu, odnosno izdvojenom pogonu ne ukloni tvrtku obrta (članak 19. stavak 5.)

5. ako ne prijavi promjenu sjedišta obrta (članak 21. stavak 2.)

6. ako obavlja obrt suprotno obrtnici, povlastici odnosno dozvoli (članak 27. stavak 1.)

7. ako obavlja slobodni obrt u izdvojenom pogonu bez imenovanja poslovođe, osim u slučajevima iz članka 23. stavaka 3. i 4. (članak 23. stavak 1.)

8. ako obavlja vezani obrt u izdvojenom pogonu bez imenovanja stručnog poslovođe, osim u slučajevima iz članka 23. stavaka 3. i 4. (članak 23. stavak 2.)

9. ako ne ispunjava poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita odnosno posebnog zdravstvenog uvjeta, a na tim poslovima ne zaposli radnika, u punom radnom vremenu, koji udovoljava ovim uvjetima (članak 9. stavak 2. i 3.)

10. ako obavlja obrt izvan sjedišta obrta bez rješenja nadležnog upravnog tijela (članak 25. stavak 2.)

11. ako obavlja obrt za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta (članak 31. stavak 4.)

12. ako s učenicima koje je primio na naukovanje ne sklopi ugovor o naukovanju (članak 61. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1., 2., 6., 9. 10. i 11. ovoga članka uz novčanu kaznu oduzet će se imovinska korist ostvarena izvršenjem prekršaja, kao i predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. točke 1., 3., 5., 7. i 8. ovoga članka počinjene drugi put, uz novčanu kaznu izreći će se mjera oduzimanja obrtnice u trajanju do tri mjeseca.

(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka može se naplatiti i novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 130,00 eura.

Članak 94.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člankom 38.Sve verzije članka

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 663,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje ako djelatnost obavlja suprotno izdanom odobrenju (članak 49. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se naplatiti novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u novčanom iznosu od 66,30 eura.

Članak 95.Trajna poveznicaNa snazi od 1. siječnja 2027.PovijestNN 114/2026izmijenjen člankom 39.NN 127/2019izmijenjen člankom 35.Sve verzije članka

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 530,00 do 4640,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja obavlja obrt:

1. ako ne zaposli radnika u punom radnom vremenu za obavljanje vezanih ili povlaštenih obrta (članak 41. stavak 1.)

2. ako ne prijavi promjenu sjedišta obrta (članak 21. stavak 2.)

3. ako ne prijavi početak, odnosno prestanak obavljanja obrta u izdvojenom pogonu putem poslovođe (članak 25. stavak 1.).

4. ako s učenicima koje je primila na naukovanje ne sklopi ugovor o naukovanju (članak 61. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 265,00 do 2650,00 eura.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka uz novčanu kaznu oduzet će se imovinska korist ostvarena izvršenjem prekršaja, kao i predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem.

(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka može se pravnoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi naplatiti novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 265,00 eura.

Članak 96.Trajna poveznicaTekst objavljen 2. prosinca 2013.

(1) Ministar nadležan za obrt donijet će provedbene akte na temelju ovlasti iz ovoga Zakona (članak 6. stavak 2., članak 7. stavak 2., članak 12., članak 13. stavak 3., članak 14. stavci 4. i 5., članak 15. stavak 2., članak 43., članak 56. stavak 7., članak 62. stavak 5. i 7., članak 63. stavak 3., članak 64. stavak 3., članak 68. stavci 2., 3. i 7., članak 69. stavak 3., članak 70. stavak 3., članak 71. stavak 8.) u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga članka, ostaju na snazi u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovog Zakona sljedeći propisi:

– Pravilnik o obliku i načinu vođenja Obrtnog registra (»Narodne novine«, br. 58/09.)

– Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (»Narodne novine«, br. 42/08.)

– Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrti (»Narodne novine«, br. 60/10. i 17/12.)

– Pravilnik o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima (»Narodne novine«, br. 112/07.)

– Pravilnik o visini naknade i oslobođenju od plaćanja naknade za troškove postupka priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija i pojedinih njezinih dijelova o stečenom majstorskom zvanju i sadržaju i načinu vođenja evidencije o provedenim postupcima priznavanja (»Narodne novine«, br. 68/08.)

– Pravilnik o obliku i sadržaju odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja (»Narodne novine«, br. 100/07.)

– Pravilnik o obliku i sadržaju obrtnice za obavljanje obrta (»Narodne novine«, br. 100/07.)

– Rješenje o utvrđivanju cijene obrtnice (»Narodne novine«, br. 100/07.)

– Dopuna Rješenja o utvrđivanju cijene obrtnice (»Narodne novine«, br. 65/12.)

– Rješenje o utvrđivanju cijene odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja (»Narodne novine«, br. 100/07.)

– Pravilnik o obrtima koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama (»Narodne novine«, br. 101/95.)

– Pravilnik o postupku i načinu polaganja majstorskog ispita te ispita o stručnoj osposobljenosti (»Narodne novine«, br. 88/02.)

– Pravilnik o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju (»Narodne novine«, br. 18/08., 19/10. i 109/12.)

– Pravilnik o načinu ostvarivanja programa naukovanja i stručnog osposobljavanja za vezane obrte te o pravima, obvezama, praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju naučnika (»Narodne novine«, br. 69/04.)

– Pravilnik o sadržaju i obliku diplome o majstorskom zvanju (»Narodne novine«, br. 22/02. i 28/09.)

– Pravilnik o postupku i načinu izdavanja dozvola (licenci) za izvođenje praktičnog dijela naukovanja (»Narodne novine«, br. 2/08., 4/08. i 17/10.)

– Rješenje o cijeni polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti, pomoćničkog i majstorskog ispita (»Narodne novine«, br. 31/02.).

Članak 97.Trajna poveznicaTekst objavljen 2. prosinca 2013.

Postupci koji su pokrenuti povodom zahtjeva za upis obrta i ostalih statusnih promjena u Obrtni registar do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, riješit će se prema propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva.

Članak 98.Trajna poveznicaTekst objavljen 2. prosinca 2013.

Hrvatska obrtnička komora, područne obrtničke komore i udruženja obrtnika dužni su svoj ustroj, statute, pravilnike i ostale akte uskladiti s odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 99.Trajna poveznicaTekst objavljen 2. prosinca 2013.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Pravilnik o obliku i načinu vođenja odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja s listama proizvoda i usluga (»Narodne novine«, br. 100/07., 132/08., 93/09., 7/11. i 82/11.) Pravilnik o obliku i sadržaju svjedodžbe o pomoćničkom zvanju (»Narodne novine«, br. 52/02.) i Pravilnik o postupku i načinu polaganja pomoćničkog ispita (»Narodne novine«, br. 116/02.).

Članak 100.Trajna poveznicaTekst objavljen 2. prosinca 2013.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o obrtu, (»Narodne novine«, br. 77/93., 90/96., 102/98., 64/01., 71/01., 49/03., 68/07., 79/07. i 40/10.).

Članak 101.Trajna poveznicaTekst objavljen 2. prosinca 2013.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe članka 81. stavka 2. podstavka 7. ovoga Zakona koja stupa na snagu 1. siječnja 2014.