Izmjene: NN 114/2026
Izmjene i dopune, NN 114/2026. Nastali tekst vrijedi od 1. siječnja 2027.
Ovim je aktom izmijenjeno 35 članaka, dodano 5 članaka i brisan 1 članak.
Članci su navedeni pod svojim brojevima u zakonu, a uz svaki stoji odredba ovoga akta koja ga je promijenila.
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 7. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta
(1) Tradicijski i umjetnički obrti jesu su obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada. (2), a koji se tehnikama proizvodnje i rada, namjenom i oblikom oslanjaju na obrasce tradicijske kulture, pa u tom smislu mogu simbolizirati lokalni, regionalni ili nacionalni identitet.
(2) Umjetnički obrti su obrti koji se odlikuju proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rješenjima uz naglašenu kreativnost i individualnost majstora obrta – umjetnika.
(3) Ministar nadležan za obrt na prijedlog Hrvatske obrtničke komore donosi pravilnik kojim propisuje uvjete i način za stjecanje statusa tradicijskog, odnosno umjetničkog obrta.
Članak 10. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta
(1) Vezane obrte mogu obavljati i osobe s odgovarajućim visokim obrazovanjem, odnosno osobe s obrazovanjem višim od propisanog odgovarajućom kvalifikacijom u visokom obrazovanju ili razinom obrazovanja višom od propisane Pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Ministar nadležan za obrt, po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatske obrtničke komore i nadležnog ministarstva, u spornim slučajevima određuje koje koja je to odgovarajuće više odgovarajuća kvalifikacija u visokom obrazovanju ili visoko obrazovanje razina obrazovanja iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Vezane obrte mogu obavljati i fizičke osobe – izumitelji na temelju ostvarenoga patentnog prava za patentirani proizvod ili uslugu i zaštićenog industrijskog dizajna ako ispunjavaju uvjete iz članka 8. i članka 9. stavka 2. ovoga Zakona.
(4) Vezane obrte mogu obavljati i fizičke osobe sa završenim odgovarajućim srednje strukovnim obrazovanjem ako je sjedište obrta na području određenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima ili Zakonom o otocima.
(5) Fizičke osobe iz stavka 4. ovoga članka dužne su u roku od tri godine od dana upisa obrta u Obrtni registar položiti majstorski ispit za odgovarajuće zanimanje.
Članak 11. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta
(1) Kada je za obavljanje obrta potreban prostor, obrtnik može obavljati obrt samo u prostoru za koji ima dokaz o pravu korištenja.
(2) Nadležno upravno tijelo pridržava pravo uvida u ispunjavanje navedenog uvjeta, po službenoj dužnosti, provjerava ispunjavanje navedenog općeg uvjeta pri upisu odgovarajuće promjene u Obrtni registar vezane uz sjedište obrta ili izdvojeni pogon, odnosno po prijavi stranke u postupku.
(3) Prostor, oprema i sredstva potrebna za obavljanje obrta moraju udovoljavati minimalnim tehničkim i ostalim uvjetima određenim posebnim propisima koji se odnose na obavljanje određene gospodarske djelatnosti.
Članak 15. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta
(1) Obrt se upisuje u Obrtni registar na temelju rješenja koje izdaje nadležno upravno tijelo. Obrtni registar je javan.
(2) Za svaki upis u Obrtni registar podnosi se obrazac zahtjeva za upis u Obrtni registar s podacima za registraciju obrta i ostalim podacima važnim za obavljanje obrta, o kojem se odlučuje rješenjem.
(3) Minimalni podaci o vlasniku sadrže: ime (ime oca) i prezime vlasnika, adresu prebivališta ili boravišta i OIB.
(4) Minimalni podaci o obrtu sadrže: naziv obrta (tvrtka), skraćeni naziv obrta (tvrtka), adresu sjedišta obrta i elektroničku adresu.
(5) Oblik i način vođenja Obrtnog registra iz stavka 1. ovoga članka te mogućnost njegovog korištenja propisuje ministar nadležan za obrt.
Članak 23. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta
(1) U svakom izdvojenom pogonu obrtnik koji obavlja slobodni obrt dužan je imenovati poslovođu koji mora ispunjavati uvjete iz članka 8. stavka 1. točke 1. i članka 9. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Obrtnik koji obavlja vezane ili povlaštene obrte dužan je u svakom izdvojenom pogonu imenovati stručnog poslovođu koji osim uvjeta iz članka 8. stavka 1. točke 1. ispunjava i uvjete iz članka 9. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, obrtnik nije dužan imenovati poslovođu, odnosno stručnog poslovođu ako obavlja djelatnost:
– putem samoposlužnih aparata i
– skladišta namijenjenog za smještaj i čuvanje robe te za obavljanje ostalih aktivnosti skladištenja i
– pružanja usluge smještaja u ugostiteljskim objektima iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj – vrste: soba, apartman, studio apartman i kuća za odmor, u kojima se ne pripremaju i ne poslužuju jela, pića i napitci.
(4) Odredba iz stavka 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i na obavljanje djelatnosti u sjedištu obrta.
Članak 28. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta
(1) Obrtnik može slobodni ili vezani obrt voditi sam ili putem poslovođe koji mora biti u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod obrtnika i ispunjavati uvjete iz članka 8. stavka 1. točke 1. i uvjet iz članka 9. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(2) Poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika.
Članak 30.a dodančlankom 7. ovoga akta
Obrt koji obavlja obrtnik i koji ostvaruje prava i obveze sukladno članku 8. stavku 2. ovoga Zakona kojem pomažu članovi obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, sukladno članku 30. ovoga Zakona, smatra se obiteljskim obrtom kojim se potiče uključivanje članova obiteljskog kućanstva i nastavak obavljanja obrta kao tradicije obitelji.
Članak 33. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta
(1) Radi obavljanja gospodarskih djelatnosti dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt.
(2) Međusobni odnosi osoba iz stavka 1. ovoga članka uređuju se pisanim ugovorom.
(3) Na ugovor iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortaštvu.
(4) Raskidom ugovora iz stavka 2. ovoga članka između dvije fizičke osobe prestaje institut zajedničkog obrta.
(5) Obrt iz stavka 1. ovoga članka posluje pod zajedničkom tvrtkom.
(6) Radi obavljanja gospodarske djelatnosti jedna fizička osoba može obavljati više zajedničkih obrta.
Članak 35. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta
(1) Odredbe ovoga Zakona, koje se odnose na obavljanje obrta, kada obrt obavlja fizička osoba, odgovarajuće se primjenjuju i na obrt koji zajednički obavlja više fizičkih osoba.
(2) Ako fizička osoba pristupi u obrt ili istupi iz zajedničkog obrta, obavljanje obrta se nastavlja. ako su ispunjeni uvjeti iz članka 8. i članka 9. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(3) Istupanje fizičke osobe iz zajedničkog obrta i pristupanje novih fizičkih osoba prijavljuje se nadležnom upravnom tijelu, koji te promjene po izvršnosti rješenja upisuje u Obrtni registar.
Članak 37. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta
(1) Obrtnik ostvarivanjem prava na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života može nastaviti obavljati obrt bez obustave isplate mirovine u skladu s uvjetima propisanim zakonom iz područja mirovinskog osiguranja.
(2) Obrtnik ostvarivanjem prava na mirovinu obrt može prenijeti na bračnog druga i krvne srodnike u ravnoj lozi (u daljnjem tekstu: pravni sljednik) u kojem slučaju se zadržava matični broj obrta.
(3) Pravni sljednik preuzima u svoje poslovne knjige cjelokupnu poslovnu aktivnost obrta.
(4) Na pravnog sljednika se prenose svi ugovori o radu radnika zaposlenih u obrtu koji je predmet prijenosa uz odgovarajuću primjenu odredbi Zakona o radu.
Članak 39. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta
(1) Nakon smrti obrtnika bračni drug, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrta u smislu članka 38. stavka 1. ovoga Zakona kao privremeni poslovođa.
(2) Privremeni poslovođa mora ispunjavati uvjet iz članka 8 obavlja obrt do okončanja ostavinskog postupka, odnosno do izvršnosti rješenja o upisu prijenosa obrta i ne podliježe obvezi ispunjavanja uvjeta iz članka 9. stavka 1. točke 1. i članka 9. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(3) Odluku o nastavku vođenja obrta do prijenosa obrta u smislu članka 38. stavka 1. ovoga Zakona nasljednici su dužni prijaviti nadležnom upravnom tijelu u roku od 60 dana od dana smrti obrtnika.
(4) Privremeni poslovođa upisuje se u Obrtni registar.
(5) Privremeni poslovođa je dužan voditi obrt pažnjom dobrog gospodarstvenika za račun nasljednika umrlog obrtnika.
(6) Ako privremeni poslovođa postupi protivno odredbama ovoga Zakona, odgovara svom svojom imovinom za štetu nastalu takvim djelovanjem.
Članak 40. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta
(1) Nasljednici iz članka 38. ovoga Zakona dužni su podnijeti prijavu za prijenos obrta nadležnom upravnom tijelom u roku od 30 dana od okončanja ostavinskog postupka.
(2) Uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka prilažu:
1. izvadak iz matice umrlih za obrtnika
2. pravomoćno rješenje o nasljeđivanju
3. dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članaka 8. i 9. ovoga Zakona.
(3) Iznimno od stavka 2. točke 3. ovoga članka, nasljednik koji ne raspolaže dokazom o ispunjavanju uvjeta iz članka 9. ovoga Zakona može obavljati vezani obrt za koji je kao poseban uvjet propisan položeni majstorski ispit, ako ispunjava uvjet odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja.
(4) Nasljednik iz stavka 3. ovoga članka dužan je položiti majstorski ispit u odgovarajućem zvanju u roku od tri godine od dana upisa prijenosa obrta i nastavka vođenja obrta u Obrtni registar.
(5) O prijavi iz stavka 1. ovoga članka nadležno upravno tijelo donosi rješenje o upisu prijenosa obrta i nastavka vođenja obrta u Obrtni registar.
Članak 41. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta
(1) Pravna osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona mora zaposliti najmanje jednog radnika na puno radno vrijeme koji ispunjava uvjete iz članka 8. stavka 1. točke 1. i članka 9. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(2) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka, ako obrt obavlja na područjima određenim Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima i Zakonom o otocima, mora zaposliti najmanje jednog radnika koji ispunjava uvjete iz članka 8. stavka 1. točke 1. i članka 9. stavka 2. ovoga Zakona i ima završeno odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje.
(3) Nadležno upravno tijelo na čijem području se nalazi poslovni prostor u kojem pravna osoba obavlja vezani obrt sukladno odredbama ovog Zakona, vodi evidenciju o pravnim osobama i radnicima iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Radnik iz stavka 2. ovoga članka dužan je u roku od dvije godine od dana upisa u evidenciju o pravnim osobama i radnicima iz stavka 3. ovoga članka položiti majstorski ispit za odgovarajuće zanimanje.
(5) Pravna osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona može početi obavljati obrte nakon izvršnosti rješenja nadležnog upravnog tijela o udovoljavanju svim uvjetima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(6) Nadležno ministarstvo donosi rješenje o davanju povlastice, odnosno dozvole pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka kada obavlja obrt iz članka 6. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
Članak 47. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta
(1) Obrt prestaje po sili zakona:
1. smrću obrtnika ako se ne nastavi vođenje obrta na temelju članka 39. ovoga Zakona
2. ako nasljednici obrtnika propuste rok iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona i izgube pravo prijenosa obrta
3. ako nasljednici propuste rok iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona i izgube pravo prijenosa obrta nakon okončanja ostavinskog postupka
4. ako je obrtnik pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora za kazneno djelo povezano s obavljanjem obrta (glava XXIII. Kaznena djela protiv gospodarstva, članci 247., 252., 253., 254., 256., 258. i 265. iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 79/12., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 118/18.) 136/25.)
5. ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku od godine dana od dana izdavanja obrtnice
6. ako je obrtniku izrečena zaštitna mjera ili mjera sigurnosti zabrane obavljanja obrta za vrijeme duže od tri mjeseca
7. ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 7 dana nakon isteka roka privremene obustave obavljanja obrta.
8. ako obrtnik sa sjedištem obrta na području određenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima ili Zakonom o otocima propusti rok za polaganje majstorskog ispita iz članka 10. stavka 5. ovoga Zakona
9. ako nasljednik obrta propusti rok za polaganje majstorskog ispita iz članka 40. stavka 4. ovoga Zakona i izgubi pravo obavljanja obrta.
(2) Obrt prestaje i:
1. ako Sud časti Hrvatske obrtničke komore donese odluku o prestanku obavljanja obrta za vrijeme duže od tri mjeseca
2. ako nadležno ministarstvo, odnosno drugo tijelo čija nadležnost je propisana posebnim propisom oduzme ili ne produži obrtniku povlasticu, odnosno dozvolu
3. ako nadležno tijelo utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na temelju nevjerodostojnih isprava
4. ako nadležno tijelo naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 8. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona
5. ako nadležna inspekcija utvrdi da je obrtnik obustavio obavljanje obrta bez podnošenja pisanog izvješća o privremenoj obustavi obrta nadležnom upravnom tijelu
6. ovršnošću rješenja nadležnog suda o zaključenju stečajnog postupka
7. ako obrtnik ne ishodi dozvolu za boravak i rad sukladno posebnom propisu.
(3) Nadležno upravno tijelo rješenjem utvrđuje prestanak obrta po sili zakona iz stavka 1. ovoga članka, odnosno prestanak obrta iz stavka 2. ovoga članka i po izvršnosti rješenja briše obrt iz Obrtnog registra.
Članak 49. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta
(1) Fizičke osobe mogu obavljati djelatnosti iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona i kao domaću radinost ili kao sporedno zanimanje samo osobnim radom na temelju odobrenja koje izdaje nadležno upravno tijelo.
(2) Domaću radinost ili sporedno zanimanje iz stavka 1. ovoga članka ne može obavljati osoba koja obavlja registriranu samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja prema posebnim propisima ili samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva od koje dohodak ili dobit utvrđuje na temelju poslovnih knjiga prema posebnim propisima, a obveznik je poreza na dodanu vrijednost.
(3) Fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka podnose prijavu za izdavanje odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja nadležnom upravnom tijelu koji o tome vode evidenciju.
(4) Upis svake promjene u evidenciju iz stavka 3. ovoga članka obavlja se rješenjem.
(5) Izvršno rješenje iz stavka 4. ovoga članka nadležno upravno tijelo dostavit će Ministarstvu financija – Poreznoj upravi i nadležnoj područnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
(6) Ukupni bruto primici ostvareni od obavljanja djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ne smiju prelaziti iznos od 10 bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u kojoj se obavljaju djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Prosječnom plaćom u smislu stavka 6. ovoga članka smatra se iznos bruto mjesečne plaće isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz u godini koja prethodi kalendarskoj godini u kojoj se obavljaju djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, a koji objavljuje Državni zavod za statistiku.
(8) Ako fizička osoba koja u tekućoj kalendarskoj godini od obavljanja domaće radinosti ili sporednog zanimanja ostvari primitke koji prelaze iznos iz stavka 6. ovoga članka, obvezna je od 1. siječnja iduće kalendarske godine prestati obavljati domaću radinost ili sporedno zanimanje, a do 15. siječnja iste godine podnijeti nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja pisani zahtjev za prestanak obavljanja tih djelatnosti.
(9) Ako tijekom tekuće kalendarske godine u kojoj se obavlja domaća radinost ili sporedno zanimanje prestane obavljanje te djelatnosti ili ako prestane uvjet iz stavka 6 1. ovoga članka, osoba koja obavlja te djelatnosti obvezna je u roku od 15 dana od dana nastalih promjena podnijeti pisani zahtjev za prestanak obavljanja tih djelatnosti nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za obavljanje djelatnosti.
Članak 53. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta
(1) Strukovnim obrazovanjem za vezane obrte stječu čiji se kompetencije te strukovne kvalifikacije dio djelatnosti ostvaruje naukovanjem stječe se kvalifikacija određene razine, obujma, profila i kvalitete kojima se koja omogućuje uključivanje na tržište rada ili nastavak obrazovanja.
(2) Na strukovno obrazovanje za vezane obrte iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona uz odgovarajuću primjenu posebnih propisa iz područja odgoja i obrazovanja.
(3) Plan strukture upisa učenika u programe za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte određuje se temeljem slobodnih naučničkih mjesta koja, na prijedlog Hrvatske obrtničke komore šest mjeseci prije početka iduće školske godine, osigurava ministarstvo nadležno za obrt o čemu izvješćuje ministarstvo nadležno za obrazovanje.
(4) Na zahtjev ministra nadležnog za obrazovanje ministar nadležan za obrt, u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom, daje prethodnu suglasnost na plan strukture upisa učenika u programe za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte najkasnije u roku od sedam dana od zaprimanja zahtjeva.
Članak 54. izmijenjenčlancima 17. i 40. ovoga akta
(1) Strukovno obrazovanje za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte čiji se dio djelatnosti ostvaruje naukovanjem izvodi se prema strukovnom kurikulumu kurikulu koji se sastoji od općeobrazovnog i strukovnog dijela. (2) Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije za vezane obrte izrađuje dijela i strukovnih modula.
(2) Naukovanje se izvodi kod obrtnika ili u pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Naukovanjem se stječu odgovarajući ishodi učenja predviđeni strukovnim kurikulom, razvija se samostalnost i suradnički odnos te stječe odgovarajuće radno iskustvo u određenoj struci.
(4) Pod pravnom osobom iz stavka 2. ovoga članka podrazumijeva se trgovačko društvo, ustanova, zadruga i udruga koja obavlja gospodarsku djelatnost.
(5) Strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije čiji se dio djelatnosti ostvaruje naukovanjem može izraditi ministarstvo nadležno za obrt u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom, a donosi ga ministar nadležan za obrazovanje na prijedlog agencije nadležne za strukovno obrazovanje.
Članak 55. brisančlankom 18. ovoga akta
(1) Općeobrazovni dio strukovnog kurikuluma izvodi se u ustanovi za strukovno obrazovanje, koja može biti i regionalni centar kompetentnosti (u daljnjem tekstu: ustanova za strukovno obrazovanje) i u ustanovi za obrazovanje odraslih kojoj je odobreno izvođenje strukovnih kurikuluma (u daljnjem tekstu: ustanova za obrazovanje odraslih), a strukovni dio strukovnog kurikuluma izvodi se u ustanovi za strukovno obrazovanje, ustanovi za obrazovanje odraslih, kod obrtnika ili u pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Strukovni dio strukovnog kurikuluma iz stavka 1. ovoga članka provodi se naukovanjem.
(3) Pod pravnom osobom iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se trgovačko društvo, ustanova, zadruga i udruga koja obavlja gospodarsku djelatnost.
Brisan.
Odredba članka 55. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 114/2026.
Članak 55.a izmijenjenčlankom 40. ovoga akta
(1) Naukovanje odraslih izvodi se prema strukovnom kurikulumu kurikulu iz članka 54. ovoga Zakona i odnosi se na stjecanje kvalifikacije za tržište rada.
(2) Dužina trajanja razlikovnog programa koji se odnosi na naukovanje uvjetovana je prethodno završenim formalnim obrazovanjem i/ili neformalno i informalno stečenim znanjima i vještinama.
(3) Trajanje i sadržaj naukovanja odraslih određuje ustanova za obrazovanje odraslih kojoj je odobreno izvođenje strukovnih kurikuluma kurikula u suradnji s mentorom kod poslodavca kod kojeg će se izvoditi naukovanje.
Članak 56. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta
(1) Za izvođenje naukovanja obrtnik, kao i pravna osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona moraju imati dozvolu (licenciju).
(2) Dozvola (licencija) iz stavka 1. ovoga članka izdaje se s rokom važenja od sedam godina od dana izdavanja.
(3) Dozvolu (licenciju) iz stavka 1. ovoga članka obrtniku i pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona koji imaju odgovarajuće kadrovske, prostorne i materijalne uvjete za izvođenje naukovanja izdaje Hrvatska obrtnička komora.
(4) Komisiju koja utvrđuje ispunjavanje uvjeta za izdavanje dozvole (licencije) za izvođenje naukovanja za svaku pojedinu kvalifikaciju ili grupu srodnih kvalifikacija imenuje i razrješava predsjednik Hrvatske obrtničke komore, a istu čine:
– osoba s položenim majstorskim ispitom ili osoba kojoj se sukladno odredbi članka 66. ovoga Zakona priznaje pravo kao i osobi s položenim majstorskim ispitom ili osobi s odgovarajućim visokim obrazovanjem ili obrazovanjem višim od propisanog odgovarajućom kvalifikacijom u visokom obrazovanju ili razinom obrazovanja višom od propisane Pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona
– nastavnik ustanove za strukovno obrazovanje, u kojoj se ostvaruje obrazovanje za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte
– predstavnik stručne službe područne obrtničke komore, odnosno udruženja obrtnika i
– predstavnik stručne službe županijske komore Hrvatske gospodarske komore.
(5) Postupak i način izdavanja dozvole (licencije) za izvođenje naukovanja pravilnikom propisuje ministar nadležan za obrt.
(6) Obrtniku i pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona za koje se po pravu stručnog nadzora utvrdi da ne posjeduju odgovarajuće prostorne i materijalne uvjete i imenovanog mentora za izvođenje naukovanja, Hrvatska obrtnička komora ukida dozvolu (licenciju).
(7) Stručni nadzor nad izdavanjem dozvole (licencije) obrtniku i pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona za izvođenje naukovanja, kao i nadzor nad zakonitošću izvođenja naukovanja provodi ministarstvo nadležno za obrt.
Članak 58. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta
(1) Obrtnik, kao i pravna osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona ne mogu primiti učenike na naukovanje:
– ako su pravomoćno osuđeni za kazneno djelo vezano za obavljanje djelatnosti (glava XXIV. Kaznena djela protiv gospodarstva, članci 247., 252., 253,. 254., 256., 258. i 265. iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 79/12., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 118/18.) 136/25.)
– ako ne posjeduju odgovarajuće prostorne i materijalne uvjete te ne ispunjavaju zahtjeve sigurnosti i zaštite zdravlja
– ako im je oduzeto pravo na primanje učenika na naukovanje.
(2) Mentor iz članka 56.a ovoga Zakona putem kojeg obrtnik i pravna osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona izvode naukovanje ne može biti osoba:
– koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv spolne slobode i spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta te protiv braka, obitelji i djece (glava X. Kaznena djela protiv života i tijela, članci 111., 112., 116., 118., 119. i 120.; glava XIII. Kaznena djela protiv osobne slobode, članci 138. i 140.; glava XVI. Kaznena djela protiv spolne slobode, članci 152., 153., 154., 155., 156. i 157.; glava XVII. Kaznena djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, članci 158., 159., 160., 161., 162., 163. i 166.; glava XVIII. Kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, članak 179. iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 79/12., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 118/18., 136/25., kao i glava X. Kaznena djela protiv života i tijela, članci 91., 99. i 103.; glava XIV. Kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, članci 188., 190., 191., 192., 193., 194., 195. i 196. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 11/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07 110/07., 152/08. i 152/08.) 57/11.)
– kojoj je oduzeto pravo na primanje učenika na naukovanje.
Članak 61. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta
(1) Obrtnik i pravna osoba koji učenika primaju na naukovanje sklapaju s njim, odnosno s njegovim roditeljem ili skrbnikom ako učenik nije punoljetan, ugovor o naukovanju u pisanom obliku.
(2) Na ugovor iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i odredbe o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju koje propisuje ministar za obrt, nakon prethodno pribavljenog mišljenja ministra nadležnog za obrazovanje.
(3) Naukovanjem se stječu odgovarajući ishodi učenja predviđeni strukovnim kurikulumom, razvija se samostalnost i suradnički odnos te stječe odgovarajuće radno iskustvo u određenoj struci.
(3) (4) Evidenciju i verifikaciju ugovora o naukovanju vodi Hrvatska obrtnička komora Evidenciju sklopljenih ugovora o naukovanju putem interaktivne aplikacije e-Naukovanje ministarstva nadležnog za obrt vodi ustanova za strukovno obrazovanje, a verifikaciju obavlja Hrvatska obrtnička komora.
(4) Stručni nadzor nad evidencijom i verifikacijom ugovora o naukovanju provodi ministarstvo nadležno za obrt.
Članak 62. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta
(1) Strukovno obrazovanje za stjecanje Stjecanje kvalifikacija za vezane obrte čiji se dio djelatnosti ostvaruje naukovanjem završava izradom i obranom završnog rada u organizaciji i provedbi ustanove za strukovno obrazovanje.
(2) Sastavni dio obrane završnog rada iz stavka 1. ovoga članka je naučnički ispit koji uključuje izvedbu radne probe u okviru složenijeg ispitnog zadatka kojim se provjeravaju praktične vještine te razina samostalnosti i odgovornosti za potrebe obavljanja poslova određenog obrta u skladu sa standardom kvalifikacije.
(3) Naučničkom ispitu mogu pristupiti i osobe koje su do tekuće školske godine 2020./2021. uspješno završile srednje strukovno obrazovanje za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte.
(4) Naučničkom ispitu mogu pristupiti i osobe koje su završile srednje strukovno obrazovanje za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, ali je kvalifikacija stečena u istom obrazovnom sektoru, i imaju najmanje jednu godinu radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati naučnički ispit.
(5) Katalog radnih proba koji sadrži opise radnih proba i načine njihova vrednovanja donosi ministar nadležan za obrt na prijedlog Hrvatske obrtničke komore uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje.
(6) Za postupak vanjskog vrednovanja provedbe naučničkog ispita nadležna je agencija nadležna za strukovno obrazovanje.
Članak 63. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta
(1) Naučnički ispit polaže se u organizaciji ustanove za strukovno obrazovanje pred stručnim povjerenstvom koje osnivaju ustanova za strukovno obrazovanje i Hrvatska obrtnička komora.
(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od najmanje tri člana. U Povjerenstvu moraju biti zastupljene osobe koje imaju odgovarajuće majstorsko zvanje i nastavnici ustanove za strukovno obrazovanje za odgovarajuće zanimanje, s time da osobe iz obrta čine većinu.
(3) Hrvatska obrtnička komora izdaje dodatak svjedodžbi o naukovanju kojom se dokazuje položeni naučnički ispit, stečene ključne i stručne kompetencije te radno iskustvo.
(4) Ministar nadležan za obrt odlukom utvrđuje visinu naknade troškova naučničkog ispita za osobe iz članka 62. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore.
(5) Postupak i način provedbe naučničkog ispita te oblik i sadržaj dodatka svjedodžbi iz stavka 3. ovoga članka propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt nakon prethodno pribavljene suglasnosti ministra nadležnog za obrazovanje.
Članak 65. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta
(1) Vrednovanju stečenih kompetencija putem majstorskog ispita u svrhu stjecanja majstorskog zvanja kao kvalifikacije na razini 5 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira pristupa se s najmanje prethodno završenim formalnim obrazovanjem na razini 4.1 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te pod uvjetima propisanima programima vrednovanja.
(2) Majstorskom ispitu mogu pristupiti osobe koje nakon položenog naučničkog ispita imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.
(3) Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe koje nakon završetka srednjeg strukovnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, završetka programa gimnazije te srednjeg umjetničkog obrazovanja na dan pristupanja ispitu imaju najmanje četiri godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.
(4) Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s položenim naučničkim ispitom u odgovarajućem zanimanju i završenim obrazovanjem u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.
(5) Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe koje su stekle odgovarajuću srednju stručnu spremu do školske godine 1999./2000., ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.
(6) Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe koje nakon završetka srednjeg strukovnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, završetka programa gimnazije te srednjeg umjetničkog obrazovanja na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit i završeno obrazovanje u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.
(7) Radno iskustvo u određenom zanimanju je iskustvo koje osoba stječe unutar radnog odnosa, tijekom stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, radom u svojstvu volontera ili drugim oblikom rada u skladu sa zakonom.
(8) Radno iskustvo iz stavka 6. ovoga članka dokazuje se javnim ispravama te ugovorom o radu, odgovarajućim potvrdama, preporukama i izjavama svjedoka o radu na određenim poslovima.
Članak 68. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta
(1) Majstorski ispit polaže se pred komisijom za polaganje majstorskog ispita koju osniva Hrvatska obrtnička komora.
(2) Program majstorskog ispita odlukom donosi ministar nadležan za obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore.
(3) Postupak i način polaganja majstorskog ispita propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore.
(2) Komisija iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od najmanje pet članova. U komisiji moraju biti zastupljeni majstori obrta za koji se polaže majstorski ispit.
(3) Nakon uspješno položenoga majstorskog ispita majstoru se izdaje diploma o majstorskom zvanju.
(4) Hrvatska obrtnička komora vodi evidenciju o polaganju majstorskih ispita.
(5) Program vrednovanja stečenih kompetencija za stjecanje majstorskog zvanja omogućuje vrednovanje stečenih kompetencija u skladu s odgovarajućim skupom kompetencija ili skupom ishoda učenja iz Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.
(6) Program vrednovanja iz stavka 5. ovoga članka odlukom donosi ministar nadležan za obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore.
(7) Sadržaj i oblik diplome iz stavka 5 3. ovoga članka propisuje pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka ministar nadležan za obrt.
(8) Postupak i način polaganja majstorskog ispita propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore.
Članak 70. izmijenjenčlancima 26. i 27. ovoga akta
(1) Obrazovanje za obavljanje obrta može se stjecati i u majstorskoj Majstorskoj školi u skladu s ovim Zakonom.
(2) Nakon završetka majstorske škole polaže se majstorski ispit i stječe odgovarajuće majstorsko zvanje.
(2) (3) Postupak i način osnivanja majstorske škole propisuje pravilnikom ministar obrta uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtničke komore Majstorska škola osniva se kao javna ustanova za provedbu formalnih i neformalnih programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za stjecanje kompetencija za obavljanje obrta na razini 2 i 5 prema zakonu kojim se uspostavlja Hrvatski kvalifikacijski okvir kao instrument uređenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj.
(3) Majstorsku školu osniva Hrvatska obrtnička komora samostalno, ili zajedno s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugom pravnom ili fizičkom osobom, sukladno propisu kojim se uređuje osnivanje ustanove.
Članak 70.a dodančlankom 27. ovoga akta
(1) Programe na temelju kojih se stječe obrazovanje u Majstorskoj školi odlukom donosi ministar nadležan za obrt na prijedlog Hrvatske obrtničke komore.
(2) Programima iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će se skupovi ishoda učenja, načini njihove provjere, oblici izvođenja, trajanje te uvjeti za izvođenje.
(3) Obvezne sastavnice programa su:
– naziv programa
– uvjeti za upis polaznika
– plan provedbe programa, oblici izvođenja, okvirni program po strukovnim modulima odnosno ishodima učenja te trajanje programa
– materijalni i prostorni uvjeti
– broj osoba i potrebne kvalifikacije osoba koje izvode programe, a koje su stekle odgovarajuće praktično iskustvo u pojedinom zanimanju ili sektoru na tržištu rada.
(4) Upis polaznika u Majstorsku školu obavlja se sukladno uvjetima za upis koji se uređuju općim aktima Majstorske škole.
Članak 70.b dodančlankom 27. ovoga akta
(1) Ispunjenost uvjeta za izvođenje pojedinog programa Majstorske škole utvrđuje se na temelju dokumentacije i očevidom.
(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od:
– podataka o zaposlenicima i vanjskim suradnicima koji će sudjelovati u izvedbi programa
– podataka o prostoru u kojem će se izvoditi programi te opremi, sredstvima i drugim materijalnim uvjetima potrebnim za izvođenje programa.
(3) Očevid provodi Povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za obrt.
(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka čine tri člana, i to:
– predstavnik ministarstva nadležnog za obrt
– predstavnik Hrvatske obrtničke komore – majstor u odgovarajućem zanimanju
– nastavnik ustanove za strukovno obrazovanje iz odgovarajućeg sektora.
Članak 70.c dodančlankom 27. ovoga akta
(1) Prostor mora zadovoljiti higijensko-tehničke standarde koji se odnose na osvjetljenje, osunčanost, prozračivanje, toplinsku zaštitu, zaštitu od buke, akustičnost prostorija za nastavu, grijanje i hlađenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, električne instalacije, instalacije računalne opreme i zaštitu od požara, kao i zahtjeve pristupačnosti za nesmetani pristup, kretanje i boravak osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
(2) Učionica mora biti opremljena audiosredstvima i videosredstvima, nepokretnom ili prenosivom pločom, platnom ili zidom za projekciju i drugim nastavnim sredstvima i pomagalima, u skladu s materijalnim uvjetima utvrđenima u programima Majstorske škole iz članka 70.a ovoga Zakona.
(3) Majstorska škola mora imati:
– osiguran radni prostor po polazniku u učionici opće namjene od najmanje 2,5 m2
– prostor za izvođenje strukovnih modula za najmanje deset polaznika
– prostor za individualni rad s polaznicima
– prostorije za ravnatelja (voditelja), izvoditelje programa i administrativno-tehničko osoblje
– prostoriju za arhivu
– odvojene sanitarne čvorove za žene i muškarce s umivaonikom ili s pretprostorom u kojem se nalazi umivaonik
– put za evakuaciju.
Članak 71. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta
(1) Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija o stečenom majstorskom zvanju i njezinih pojedinih dijelova radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta obavlja ministarstvo nadležno za obrt.
(2) Postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz stavka 1. ovoga članka pokreće se na zahtjev stranke i vodi se na temelju dokaza o kvalifikaciji za koju se priznavanje traži.
(3) Zahtjev za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije i pojedinih njezinih dijelova o stečenom majstorskom zvanju radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta mora sadržavati:
– ispravu kojom se dokazuje inozemna stručna kvalifikacija u izvorniku ili ovjerenu presliku
– ovjereni prijevod isprave kojom se dokazuje inozemna stručna kvalifikacija
– ispravu kojom se dokazuje završeno razdoblje obrazovanja ili položeni ispiti
– popis uvjeta/kriterija za pristup polaganju ispita
– službeni program i plan iz kojeg je vidljiv sadržaj položenih ispita
– životopis
– potvrdu o uplati upravne pristojbe ili potvrdu o oslobođenju od plaćanja upravne pristojbe
– ispravu o državljanstvu ako podnositelj zahtjeva nije državljanin Republike Hrvatske
– te druge dokaze utvrđene posebnim propisom.
(4) Zahtjev iz stavka 3. ovoga članka podnosi se ministarstvu nadležnom za obrt.
(5) Ministarstvo nadležno za obrt donijet će rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije po pravilima o općem sustavu priznavanja sukladno odredbama zakona kojim se uređuju regulirane profesije i postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.
(6) U postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija o stečenom majstorskom zvanju i njezinih pojedinih dijelova radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta, ministarstvo nadležno za obrt može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, drugog nadležnog tijela ili obrazovne ustanove.
(7) O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka ministarstvo nadležno za obrt odlučuje rješenjem.
(8) Protiv rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije o stečenom majstorskom zvanju i njezinih pojedinih dijelova radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta nije dopuštena žalba, ali može se pokrenuti upravni spor.
(9) Radi provedbe dopunske mjere prilagodbe u trajanju do tri godine sukladno propisu kojim se uređuju regulirane profesije i postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, kada se u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije o stečenom majstorskom zvanju i njezinih pojedinih dijelova utvrdi da stručna kvalifikacija kandidata obuhvaća bitno različite sadržaje stručnih kvalifikacija kandidata i stručnih kvalifikacija koje za obavljanje poslova regulirane profesije u području vezanih obrta zahtijevaju propisi Republike Hrvatske, kandidat s fizičkom ili pravnom osobom iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona, kod koje će obavljati prilagodbu, zaključuje ugovor o osposobljavanju radi stjecanja odgovarajućih kompetencija za obavljanje regulirane profesije u području vezanih obrta.
(10) Uvjete za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija o stečenom majstorskom zvanju i njezinih pojedinih dijelova radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta, odredbe ugovora o osposobljavanju radi stjecanja odgovarajućih kompetencija za obavljanje regulirane profesije u području vezanih obrta, kriterije za ocjenu uspješnosti obavljanja razdoblja prilagodbe te druga pitanja postupka propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt.
(11) Školske svjedodžbe i druge javne isprave o stečenoj naobrazbi izdane do 8. listopada 1991. u obrazovnim ustanovama na području bivše SFRJ izjednačene su po pravnoj snazi sa svjedodžbama i drugim javnim ispravama obrazovnih ustanova Republike Hrvatske i ne podliježu postupku priznavanja.
Članak 76. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta
(1) Hrvatska obrtnička komora je samostalna stručno-poslovna organizacija obrtnika koja se osniva radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtništva.
(2) Hrvatska obrtnička komora zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Hrvatska obrtnička komora je pravna osoba.
(3) Hrvatska obrtnička komora te nadzorni odbor udruženja obrtnika i područnih obrtničkih komora provode nadzor nad radom, materijalno-financijskim poslovanjem i provedbom statuta i drugih općih akata udruženja obrtnika i područnih obrtničkih komora.
(4) Hrvatska obrtnička komora te skupština udruženja obrtnika i područnih obrtničkih komora mogu u cilju povećanja efikasnosti poslovanja sustava organiziranosti obrtništva naložiti ukidanje i/ili spajanje pojedinih udruženja obrtnika i područnih obrtničkih komora, iznimno u slučajevima kada ne raspolažu dostatnim sredstvima za razvojne programe ili za redovito poslovanje.
Članak 78. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta
(1) Hrvatska obrtnička komora obavlja sljedeće javne ovlasti:
– izdavanje dozvole (licencije) obrtniku i pravnoj osobi koji izvode naukovanje u skladu s ovim Zakonom
– izdavanje uvjerenja o položenom ispitu o stručnoj osposobljenosti
– izdavanje diplome o majstorskom zvanju
– izdavanje uvjerenja o položenom ispitu kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika na naukovanju
– osnivanje Suda časti.
(2) Akti koje Hrvatska obrtnička komora izdaje u izvršavanju javnih ovlasti jesu javne isprave.
Članak 79. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta
Zadaci Hrvatske obrtničke komore su:
1. promicanje obrta i obrtništva
2. zastupanje interesa obrtnika pred državnim tijelima u oblikovanju gospodarskog sustava
3. davanje mišljenja i prijedloga državnim tijelima pri donošenju propisa u oblasti obrtništva
4. promicanje i sudjelovanje u razvijanju sustava strukovnog obrazovanja za potrebe obrtništva
5. izgradnja sustava obrazovanja i osposobljavanja koji osigurava cjeloživotno učenje i mobilnost
6. uspostavljanje sudjelovanje u uspostavi sustava osiguranja kvalitete u provedbi naukovanja u obrtničkim radionicama
7. vođenje knjige obrtnika
8. vođenje evidencije o provedbi svih ispita u nadležnosti Komore
9. pružanje pomoći obrtnicima prilikom osnivanja i poslovanja obrta
10. obavljanje drugih zadataka određenih zakonom i statutom Hrvatske obrtničke komore.
Članak 81. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta
(1) Skupština Hrvatske obrtničke komore je najviše tijelo upravljanja, a sačinjavaju je predstavnici članova Hrvatske obrtničke komore.
(2) Skupština Hrvatske obrtničke komore u zakonom i drugim aktima propisanim rokovima donosi:
– statut
– imenuje i razrješuje predsjednika Hrvatske obrtničke komore
– donosi financijski plan
– imenuje i razrješuje upravni i nadzorni odbor
– odlučuje o raspisivanju izbora za članove tijela u jedinstvenom komorskom sustavu
– donosi opće akte
– donosi odluku o jedinstvenoj osnovici, načinu i rokovima plaćanja obveznog komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta, koji u mjesečnom iznosu ne može biti viši od 2% 1,5% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno Zakonu o porezu na dohodak
– donosi odluku o iznosima i načinu plaćanja dobrovoljnog doprinosa za članove Hrvatske obrtničke komore i ostale fizičke i pravne osobe
– donosi na prijedlog upravnog odbora pravilnik o materijalno-financijskom poslovanju jedinstvenog sustava financiranja strukture prihoda iz doprinosa za udruženja obrtnika, područne komore i Hrvatsku obrtničku komoru
– donosi na prijedlog upravnog odbora odluku o potvrđivanju pravilnika o materijalno-financijskom poslovanju područnih obrtničkih komora i udruženja obrtnika
– donosi odluku o broju područnih obrtničkih komora, njihovu teritorijalnom obuhvatu i ustroju i odluku o osnivanju, spajanju, razdvajanju i prestanku rada udruženja obrtnika
– u spornim slučajevima utvrđuje područje koje obuhvaća jedna područna obrtnička komora
– donosi na prijedlog upravnog odbora pravilnik o kriterijima za sistematizaciju radnih mjesta komorskog sustava
– donosi pravilnik o organizaciji, sustavu, načinu izbora i nadležnosti Suda časti, te o postupku i mjerama koje on može izreći
– donosi Pravilnik o mirenju Centra za mirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori
– donosi cehovska pravila – uzance
– obavlja i druge poslove predviđene ovim Zakonom.
Članak 82. izmijenjenčlankom 34. ovoga akta
(1) Statutom Hrvatske obrtničke komore uređuju se osobito:
– ostvarivanje interesa članova u Komori
– prava, obveze i odgovornosti članova
– postupak donošenja i izmjene statuta i dugih općih akata
– tijela Komore, njihov djelokrug, sastav, broj članova, način biranja i razrješenja i trajanja mandata
– način odlučivanja u tijelima Komore
– oblici, organiziranje rada u Komori, a napose organiziranje i zadaci stručne službe
– zastupanje i predstavljanje Komore
– sadržaj i oblici ostvarivanja suradnje s komorama u zemlji i inozemstvu, tijelima vlasti i drugim organizacijama
– način osnivanja i provedbe nadzora nad radom udruženja obrtnika i područnih obrtničkih komora
– javnost rada i informiranje
– osiguranje sredstava za rad Komore.
(2) Statut Hrvatske obrtničke komore objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Članak 87.a dodančlankom 35. ovoga akta
Predsjedništvo Hrvatske obrtničke komore ima sljedeće zadatke:
1. sudjeluje u pripremi nacrta prijedloga općih akata Hrvatske obrtničke komore
2. prati i analizira te predlaže mjere i aktivnosti nužne za bolje funkcioniranje jedinstvenoga komorskog sustava
3. obavlja ostale poslove koje mu povjere tijela Hrvatske obrtničke komore.
Članak 91. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta
(1) Upravni nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provodi poslovima povjerenima ovim Zakonom obavlja ministarstvo nadležno za obrt.
(2) Ako ministarstvo nadležno za obrt u provedbi upravnog nadzora utvrdi da postoje propusti ili nepravilnosti u radu tijela Hrvatske obrtničke komore u obavljanju javnih ovlasti prenesenih ovim Zakonom, poduzet će mjere radi otklanjanja istih.
(2) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode inspekcije u okviru svojih nadležnosti propisanih posebnim propisima.
Članak 93. izmijenjenčlankom 37. ovoga akta
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 260,00 do 20.000,00 kuna 2600,00 eura kaznit će se za prekršaj obrtnik:
1. ako obavlja sezonski obrt u razdoblju suprotno upisu u Obrtni registar (članak 13. stavak 2.)
2. ako ne prijavi početak obavljanja obrta (članak 17. stavak 3.)
3. ako ne istakne tvrtku pod kojom će obrt poslovati na način propisan ovim Zakonom (članak 19. stavak 3.)
4. ako u slučaju prestanka obavljanja obrta u sjedištu, odnosno izdvojenom pogonu ne ukloni tvrtku obrta (članak 19. stavak 5.)
5. ako ne prijavi promjenu sjedišta obrta (članak 21. stavak 2.)
6. ako obavlja obrt suprotno obrtnici, povlastici odnosno dozvoli (članak 27. stavak 1.)
7. ako obavlja slobodni obrt u izdvojenom pogonu bez imenovanja poslovođe, osim u slučajevima iz članka 23. stavaka 3. i 4. (članak 23. stavak 1.)
8. ako obavlja vezani obrt u izdvojenom pogonu bez imenovanja stručnog poslovođe, osim u slučajevima iz članka 23. stavaka 3. i 4. (članak 23. stavak 2.)
9. ako ne ispunjava poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita odnosno posebnog zdravstvenog uvjeta, a na tim poslovima ne zaposli radnika, u punom radnom vremenu, koji udovoljava ovim uvjetima (članak 9. stavak 2. i 3.)
10. ako obavlja obrt izvan sjedišta obrta bez rješenja nadležnog upravnog tijela (članak 25. stavak 2.)
11. ako obavlja obrt za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta (članak 31. stavak 4.)
12. ako s učenicima koje je primio na naukovanje ne sklopi ugovor o naukovanju (članak 61. stavak 1.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1., 2., 6., 9. 10. i 11. ovoga članka uz novčanu kaznu oduzet će se imovinska korist ostvarena izvršenjem prekršaja, kao i predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem.
(3) Za prekršaje iz stavka 1. točke 1., 3., 5., 7. i 8. ovoga članka počinjene drugi put, uz novčanu kaznu izreći će se mjera oduzimanja obrtnice u trajanju do tri mjeseca.
(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka može se naplatiti i novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 1000,00 kuna 130,00 eura.
Članak 94. izmijenjenčlankom 38. ovoga akta
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 130,00 do 5000,00 kuna 663,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje ako djelatnost obavlja suprotno izdanom odobrenju (članak 49. stavak 1.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se naplatiti novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u novčanom iznosu od 500,00 kuna 66,30 eura.
Članak 95. izmijenjenčlankom 39. ovoga akta
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 530,00 do 35.000,00 kuna 4640,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja obavlja obrt:
1. ako ne zaposli radnika u punom radnom vremenu za obavljanje vezanih ili povlaštenih obrta (članak 41. stavak 1.)
2. ako ne prijavi promjenu sjedišta obrta (članak 21. stavak 2.)
3. ako ne prijavi početak, odnosno prestanak obavljanja obrta u izdvojenom pogonu putem poslovođe (članak 25. stavak 1.).
4. ako s učenicima koje je primila na naukovanje ne sklopi ugovor o naukovanju (članak 61. stavak 1.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 265,00 do 20.000,00 kuna 2650,00 eura.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka uz novčanu kaznu oduzet će se imovinska korist ostvarena izvršenjem prekršaja, kao i predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem.
(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka može se pravnoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi naplatiti novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 2000,00 kuna 265,00 eura.