Izmjene: NN 127/2019

Članak 2. izmijenjenčlancima 1. i 36. ovoga akta

(1) Obrt u smislu ovoga Zakona je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa člankom 8. ovoga Zakona od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, obrt obavlja i pravna osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost utvrđenu u popisu iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona ako izvodi praktičnu nastavu i vježbe naukovanja naukovanje.

(3) Dopuštena je svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena.

(4) Poslove u svezi s obavljanjem djelatnosti obrta obavlja nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na obrt (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo).

(5) Pod trajnim obavljanjem obrta podrazumijevaju se i slučajevi kada obrtnik mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba upravnom tijelu prijavljuje privremenu obustavu obavljanja obrta.

Članak 3. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Obrt se može obavljati i kao sezonski obrt najdulje šest devet mjeseci unutar jedne kalendarske godine.

Članak 11. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Kada je za obavljanje obrta potreban prostor, obrtnik može obavljati obrt samo u prostoru za koji ima dokaz o pravu korištenja.

(2) Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba Nadležno upravno tijelo pridržava pravo uvida u ispunjavanje navedenog uvjeta, po službenoj dužnosti, pri upisu odgovarajuće promjene u Obrtni registar vezane uz sjedište obrta ili izdvojeni pogon.

(3) Prostor, oprema i sredstva potrebna za obavljanje obrta moraju udovoljavati minimalnim tehničkim i ostalim uvjetima određenim posebnim propisima koji se odnose na obavljanje određene gospodarske djelatnosti.

Članak 13. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

(1) Osobe koje obavljaju obrt iz članka 3. ovoga Zakona, u vrijeme trajanja sezonskog obavljanja obrta, uspostavljaju svojstvo osiguranika.

(2) Sezonsko obavljanje obrta u određenom razdoblju se upisuje u Obrtni registar. Obrtnik ne smije sezonski obavljati obrt izvan upisanog razdoblja.

(3) Ministar nadležan za obrt donosi pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost nadležnog ministra, ovisno o djelatnosti obrta.

Članak 14. izmijenjenčlancima 4. i 36. ovoga akta

(1) Za obavljanje slobodnih, vezanih i povlaštenih obrta obrtnik mora imati obrtnicu.

(2) Za obavljanje povlaštenih obrta obrtnik mora imati i povlasticu, odnosno dozvolu.

(3) Obrtnicu iz stavka 1. ovoga članka izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba nadležno upravno tijelo na području kojega će biti sjedište obrta, a povlasticu, odnosno dozvolu iz stavka 2. ovoga članka izdaje nadležno ministarstvo, odnosno drugo tijelo čija je nadležnost utvrđena posebnim propisom, ovisno o djelatnosti obrta.

(4) Sadržaj i oblik obrtnice propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt.

(5) Ministar nadležan za obrt odlukom utvrđuje cijenu obrtnice.

Članak 15. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Obrt se upisuje u Obrtni registar na temelju rješenja koje izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba nadležno upravno tijelo. Obrtni registar je javan.

(2) Oblik i način vođenja Obrtnog registra iz stavka 1. ovoga članka te mogućnost njegovog korištenja propisuje ministar nadležan za obrt.

Članak 16. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba Nadležno upravno tijelo izdat će obrtnicu fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete iz članka 8. stavka 1. i članaka 9. i 10. ovoga Zakona.

(2) Obrtnica sadrži matični broj obrta koji je identifikacijska oznaka obrta i osobni identifikacijski broj (OIB) obrtnika.

(3) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka po službenoj dužnosti pribavlja dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 8. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

Članak 17. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba Nadležno upravno tijelo izdat će obrtnicu, odnosno rješenje kojim se odbija izdavanje obrtnice najkasnije u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva za izdavanje obrtnice.

(2) Upisom obrta u Obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od godine dana od dana izdavanja obrtnice.

(3) Obrtnik je dužan najkasnije osam dana prije početka obavljanja obrta prijaviti obavljanje obrta mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba upravnom tijelu koji će o tome odmah izvijestiti nadležna tijela iz članka 18. ovoga Zakona.

Članak 18. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba Nadležno upravno tijelo dužan je sva izvršna rješenja u svezi s obavljanjem obrta dostaviti nadležnom tijelu za poslove financija, nadležnim inspekcijama, Hrvatskoj obrtničkoj komori, nadležnom Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Državnom zavodu za statistiku.

Članak 21. izmijenjenčlancima 5. i 36. ovoga akta

(1) Obrtnik može promijeniti sjedište obrta.

(2) Promjenu sjedišta obrta obrtnik ili pravna osoba prijavljuje mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba upravnom tijelu koji o tome donosi rješenje i upisuje promjenu sjedišta obrta u Obrtni registar.

(3) Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na područje druge županije uz prijavu iz stavka 2. ovoga članka dužan je priložiti i obrtnicu.

Članak 25. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Obavljanje obrta u izdvojenom pogonu, odnosno prestanak obavljanja obrta u izdvojenom pogonu obrtnik prijavljuje mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba upravnom tijelu na čijem području se nalazi izdvojeni pogon.

(2) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka izdat će rješenje o obavljanju obrta, odnosno o prestanku obavljanja obrta u izdvojenom pogonu putem poslovođe.

(3) O obavljanju obrta u izdvojenom pogonu, odnosno o prestanku obavljanja obrta u izdvojenom pogonu, tijelo iz stavka 1. ovoga članka izvijestit će mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba nadležno upravno tijelo na čijem području se nalazi sjedište obrta, koji će to upisati u Obrtni registar.

Članak 26. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

Odredbe članaka 23., 24. i 25. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na pravne osobe koje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba nadležno upravno tijelo vodi u evidenciji iz članka 41. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 29. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

Vođenje slobodnog ili vezanog obrta putem poslovođe, odnosno stručnog poslovođe obrtnik prijavljuje mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba upravnom tijelu na čijem području se nalazi sjedište obrta koje rješenjem utvrđuje vođenje obrta putem poslovođe i obavlja upis u Obrtni registar.

Članak 31. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pisano izvješćuje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba nadležno upravno tijelo u roku od 30 dana od dana obustave.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine, kada koristi rodiljni, odnosno roditeljski dopust do navršene treće godine djetetova života, odnosno do osme godine djetetova života kada koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, a pravo je priznato izvršnim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, obrtnik može obustaviti obavljanje obrta dulje od jedne godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile.

(4) O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pisano izvijestiti tijelo iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od sedam dana nakon isteka vremena privremene obustave obavljanja obrta.

(5) Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba Nadležno upravno tijelo, o privremenoj obustavi, odnosno o ponovnom početku obavljanja djelatnosti donosi rješenje koje dostavlja tijelima iz članka 18. ovoga Zakona.

(6) Privremena obustava obavljanja obrta može se prijaviti za sjedište obrta i za izdvojeni pogon obrta.

Članak 34. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Fizičke osobe mogu zajednički obavljati obrt ako udovoljavaju uvjetima iz članka 8. i članka 9. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Fizičke osobe mogu zajednički obavljati obrt ako pri upisu u Obrtni registar mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba upravnom tijelu, prilože ugovor iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Fizičke osobe mogu zajednički obavljati vezane obrte ako jedna od osoba ispunjava uvjete iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 35. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Odredbe ovoga Zakona, koje se odnose na obavljanje obrta, kada obrt obavlja fizička osoba, odgovarajuće se primjenjuju i na obrt koji zajednički obavlja više fizičkih osoba.

(2) Ako fizička osoba pristupi u obrt ili istupi iz zajedničkog obrta, obavljanje obrta se nastavlja.

(3) Istupanje fizičke osobe iz zajedničkog obrta i pristupanje novih fizičkih osoba prijavljuje se mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba upravnom tijelu, koji te promjene po izvršnosti rješenja upisuje u Obrtni registar.

Članak 39. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Nakon smrti obrtnika bračni drug, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrta u smislu članka 38. stavka 1. ovoga Zakona kao privremeni poslovođa.

(2) Privremeni poslovođa mora ispunjavati uvjet iz članka 8. stavka 1. točke 1. i članka 9. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(3) Odluku o nastavku vođenja obrta do prijenosa obrta u smislu članka 38. stavka 1. ovoga Zakona nasljednici su dužni prijaviti mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba upravnom tijelu u roku od 60 dana od dana smrti obrtnika.

(4) Privremeni poslovođa upisuje se u Obrtni registar.

(5) Privremeni poslovođa je dužan voditi obrt pažnjom dobrog gospodarstvenika za račun nasljednika umrlog obrtnika.

(6) Ako privremeni poslovođa postupi protivno odredbama ovoga Zakona, odgovara svom svojom imovinom za štetu nastalu takvim djelovanjem.

Članak 40. izmijenjenčlancima 6. i 36. ovoga akta

(1) Ako nasljednici žele prenijeti obrt na sebe nakon smrti obrtnika, dužni su to prijaviti mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba Nasljednici iz članka 38. ovoga Zakona dužni su podnijeti prijavu za prijenos obrta nadležnom upravnom tijelom u roku od 30 dana od okončanja ostavinskog postupka.

(2) Uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka prilažu:

1. izvadak iz matice umrlih za obrtnika

2. pravomoćno rješenje o nasljeđivanju

3. dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članaka 8. i 9. ovoga Zakona.

(3) O prijavi iz stavka 1. ovoga članka nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba nadležno upravno tijelo donosi rješenje o upisu prijenosa obrta i nastavka vođenja obrta u Obrtni registar.

Članak 41. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Pravna osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona mora zaposliti najmanje jednog radnika koji ispunjava uvjete iz članka 8. stavka 1. točke 1. i članka 9. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka, ako obrt obavlja na područjima određenim Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima i Zakonom o otocima, mora zaposliti najmanje jednog radnika koji ispunjava uvjete iz članka 8. stavka 1. točke 1. i članka 9. stavka 2. ovoga Zakona i ima završeno odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje.

(3) Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba Nadležno upravno tijelo na čijem području se nalazi poslovni prostor u kojem pravna osoba obavlja vezani obrt sukladno odredbama ovog Zakona, vodi evidenciju o pravnim osobama i radnicima iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Radnik iz stavka 2. ovoga članka dužan je u roku od dvije godine od dana upisa u evidenciju o pravnim osobama i radnicima iz stavka 3. ovoga članka položiti majstorski ispit za odgovarajuće zanimanje.

(5) Pravna osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona može početi obavljati obrte nakon izvršnosti rješenja mjesno nadležnog ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog ureda Grada Zagreba upravnog tijela o udovoljavanju svim uvjetima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(6) Nadležno ministarstvo donosi rješenje o davanju povlastice, odnosno dozvole pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga članka kada obavlja obrt iz članka 6. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.

Članak 44. brisančlankom 7. ovoga akta

(1) Upisom obrtnika u sudski registar na temelju odredaba Zakona o trgovačkim društvima mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba rješenjem utvrđuje mirovanje obrta.

(2) Mirovanje se prekida pri svakoj prijavi trgovca pojedinca za upis promjene u obrtni registar koja mora prethoditi upisu u sudski registar.

Članak 45. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona.

(2) Prestanak obrta iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i na prestanak jedne ili više djelatnosti koje se obavljaju u obrtu.

(3) Prestanak obrta utvrđuje rješenjem mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba nadležno upravno tijelo i po izvršnosti rješenja briše obrt iz Obrtnog registra.

Članak 46. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

(1) Prestanak obrta odjavom utvrđuje se danom navedenim u odjavi.

(2) Obrt se ne može odjaviti unatrag.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako je obrtnik ostvario pravo na invalidsku mirovinu prestanak obrta odjavom utvrđuje se danom izvršnosti rješenja o ostvarivanju prava na invalidsku mirovinu.

(4) Prilikom podnošenja zahtjeva za odjavu obrta obrtnik je dužan priložiti obrtnicu.

Članak 47. izmijenjenčlancima 9. i 36. ovoga akta

(1) Obrt prestaje po sili zakona:

1. smrću obrtnika ako se ne nastavi vođenje obrta na temelju članka 39. ovoga Zakona

2. ako nasljednici obrtnika propuste rok iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona i izgube pravo prijenosa obrta

3. ako nasljednici propuste rok iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona i izgube pravo prijenosa obrta nakon okončanja ostavinskog postupka

4. ako je obrtnik pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora za kazneno djelo povezano s obavljanjem obrta 4 (glava XXIII. Kaznena djela protiv gospodarstva, članci 247., 252., 253., 254., 256., 258. i 265. iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 79/12., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18.)

5. ako obrtnik ne započne obavljati obrt u roku od godine dana od dana izdavanja obrtnice

5 6. ako je obrtniku izrečena zaštitna mjera ili mjera sigurnosti zabrane obavljanja obrta za vrijeme duže od tri mjeseca

6 7. ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 30 7 dana nakon isteka roka privremene obustave obavljanja obrta.

8. ako obrtnik sa sjedištem obrta na području određenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima ili Zakonom o otocima propusti rok za polaganje majstorskog ispita iz članka 10. stavka 5. ovoga Zakona.

(2) Obrt prestaje i:

1. ako Sud časti Hrvatske obrtničke komore donese odluku o prestanku obavljanja obrta za vrijeme duže od tri mjeseca

2. ako nadležno ministarstvo, odnosno drugo tijelo čija nadležnost je propisana posebnim propisom oduzme ili ne produži obrtniku povlasticu, odnosno dozvolu

3. ako nadležno tijelo utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na temelju nevjerodostojnih isprava

4. ako nadležno tijelo naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 8. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona

5. ako nadležna inspekcija utvrdi da je obrtnik obustavio obavljanje obrta bez podnošenja pisanog izvješća o privremenoj obustavi obrta nadležnom upravnom tijelu

6. ovršnošću rješenja nadležnog suda o zaključenju stečajnog postupka

5 7. ako obrtnik ne ishodi dozvolu za boravak i rad sukladno posebnom propisu.

(3) Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba Nadležno upravno tijelo rješenjem utvrđuje prestanak obrta po sili zakona iz stavka 1. ovoga članka, odnosno prestanak obrta iz stavka 2. ovoga članka i po izvršnosti rješenja briše obrt iz Obrtnog registra.

Članak 48. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Protiv rješenja nadležnih ureda državne uprave u županijama, odnosno nadležnog ureda Grada Zagreba upravnih tijela može se izjaviti žalba ministarstvu nadležnom za obrt.

(2) Protiv rješenja ministarstva nadležnog za obrt nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 49. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Fizičke osobe mogu obavljati djelatnosti iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona i kao domaću radinost ili kao sporedno zanimanje samo osobnim radom na temelju odobrenja koje izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba nadležno upravno tijelo.

(2) Domaću radinost ili sporedno zanimanje iz stavka 1. ovoga članka ne može obavljati osoba koja obavlja registriranu samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja prema posebnim propisima ili samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva od koje dohodak ili dobit utvrđuje na temelju poslovnih knjiga prema posebnim propisima, a obveznik je poreza na dodanu vrijednost.

(3) Fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka podnose prijavu za izdavanje odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba upravnom tijelu koji o tome vode evidenciju.

(4) Upis svake promjene u evidenciju iz stavka 3. ovoga članka obavlja se rješenjem.

(5) Izvršno rješenje iz stavka 4. ovoga članka mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba nadležno upravno tijelo dostavit će Ministarstvu financija – Poreznoj upravi i nadležnoj područnoj ustrojstvenoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

(6) Ukupni bruto primici ostvareni od obavljanja djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ne smiju prelaziti iznos od 10 bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u kojoj se obavljaju djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Prosječnom plaćom u smislu stavka 6. ovoga članka smatra se iznos bruto mjesečne plaće isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz u godini koja prethodi kalendarskoj godini u kojoj se obavljaju djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, a koji objavljuje Državni zavod za statistiku.

(8) Ako fizička osoba koja u tekućoj kalendarskoj godini od obavljanja domaće radinosti ili sporednog zanimanja ostvari primitke koji prelaze iznos iz stavka 6. ovoga članka, obvezna je od 1. siječnja iduće kalendarske godine prestati obavljati domaću radinost ili sporedno zanimanje, a do 15. siječnja iste godine podnijeti nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja pisani zahtjev za prestanak obavljanja tih djelatnosti.

(9) Ako tijekom tekuće kalendarske godine u kojoj se obavlja domaća radinost ili sporedno zanimanje prestane obavljanje te djelatnosti ili ako prestane uvjet iz stavka 6. ovoga članka, osoba koja obavlja te djelatnosti obvezna je u roku od 15 dana od dana nastalih promjena podnijeti pisani zahtjev za prestanak obavljanja tih djelatnosti nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za obavljanje djelatnosti.

Članak 50. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Pod domaćom radinošću prema ovom Zakonu razumijeva se izrada proizvoda koju obavlja fizička osoba kod kuće osobnim radom, ako ispunjava uvjete iz propisa kojima se uređuje pojedina djelatnost.

(2) U prijavi mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba upravnom tijelu, fizička osoba mora navesti proizvode koje će izrađivati u domaćoj radinosti.

(3) Fizička osoba može obavljati domaću radinost ako udovoljava posebnom uvjetu stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, ako obavlja djelatnost s popisa vezanih obrta.

(4) Prestanak obavljanja domaće radinosti fizička osoba prijavljuje mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba upravnom tijelu koji o tome donosi rješenje i po njegovoj izvršnosti briše domaću radinost iz evidencije odobrenja za obavljanje domaće radinosti.

Članak 51. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Pod sporednim zanimanjem prema ovom Zakonu razumijeva se obavljanje uslužnih djelatnosti kod kuće osobnim radom, odnosno kod naručitelja usluge.

(2) Fizička osoba može obavljati usluge kao sporedno zanimanje ako udovoljava posebnom uvjetu stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, ako obavlja djelatnost s popisa vezanih obrta.

(3) Prestanak obavljanja sporednog zanimanja fizička osoba prijavljuje mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba upravnom tijelu, koji o tome donosi rješenje i po njegovoj izvršnosti briše sporedno zanimanje iz evidencije odobrenja za obavljanje sporednog zanimanja.

Članak 52. izmijenjenčlancima 10. i 36. ovoga akta

(1) Za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja fizička osoba mora imati odobrenje iz članka 49. stavka 1. ovoga Zakona, koje izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba nadležno upravno tijelo, na području prebivališta odnosno boravišta fizičke osobe koja obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje.

(2) Sadržaj i oblik odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt.

(3) Ministar nadležan za obrt odlukom utvrđuje cijenu odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja.

Članak 53. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

(1) Strukovnim obrazovanjem za vezane obrte stječu se kompetencije te strukovne kvalifikacije određene razine, obujma, profila i kvalitete kojima se omogućuje uključivanje na tržište rada ili nastavak obrazovanja.

(2) Na strukovno obrazovanje za vezane obrte primjenjuju se posebni propisi odredbe ovoga Zakona uz odgovarajuću primjenu posebnih propisa iz područja odgoja i obrazovanja.

(3) Plan strukture upisa učenika u programe za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte određuje se temeljem slobodnih naučničkih mjesta koja, na prijedlog Hrvatske obrtničke komore šest mjeseci prije početka iduće školske godine, osigurava ministarstvo nadležno za obrt o čemu izvješćuje ministarstvo nadležno za obrazovanje.

(4) Na zahtjev ministra nadležnog za obrazovanje ministar nadležan za obrt, u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom, daje prethodnu suglasnost na plan strukture upisa učenika u programe za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte najkasnije u roku od sedam dana od zaprimanja zahtjeva.

Članak 54. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

(1) Obrazovanje Strukovno obrazovanje za stjecanje strukovnih kvalifikacija za vezane obrte izvodi se prema strukovnom kurikulumu koji se sastoji od općeobrazovnog dijela i naukovanja. (4) Strukovni kurikulum iz stavka 3. donosi odlukom i strukovnog dijela.

(2) Naukovanje se sastoji od stručno-teorijskog dijela te praktične nastave i vježbi.

(3) Strukovnim kurikulumom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se nastavni predmeti općeobrazovnog dijela, nastavna područja naukovanja i struke, sadržaj nastavnih područja, oblici, ljudski potencijali i materijalni uvjeti izvođenja, njegovo trajanje, godišnji i tjedni broj sati nastave.

(2) Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije za vezane obrte izrađuje ministarstvo nadležno za obrt u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom, a donosi ga ministar nadležan za obrazovanje uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog na prijedlog agencije nadležne za obrt strukovno obrazovanje.

Članak 55. izmijenjenčlancima 13. i 14. ovoga akta

(1) Općeobrazovni i stručno-teorijski dio naukovanja izvodi se u srednjoj školi. (2) Praktična nastava i vježbe naukovanja izvode se u srednjoj školi dio strukovnog kurikuluma izvodi se u ustanovi za strukovno obrazovanje, koja može biti i regionalni centar kompetentnosti (u daljnjem tekstu: ustanova za strukovno obrazovanje) i u ustanovi za obrazovanje odraslih kojoj je odobreno izvođenje strukovnih kurikuluma (u daljnjem tekstu: ustanova za obrazovanje odraslih), a strukovni dio strukovnog kurikuluma izvodi se u ustanovi za strukovno obrazovanje, ustanovi za obrazovanje odraslih, kod obrtnika ili u pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Strukovni dio strukovnog kurikuluma iz stavka 1. ovoga članka provodi se naukovanjem.

(3) Pod pravnom osobom iz stavka 2 1. ovog ovoga članka podrazumijeva se trgovačko društvo, ustanova, zadruga i zadruga udruga koja obavlja gospodarsku djelatnost.

Članak 55.a dodančlankom 14. ovoga akta

(1) Naukovanje odraslih izvodi se prema strukovnom kurikulumu iz članka 54. ovoga Zakona i odnosi se na stjecanje kvalifikacije za tržište rada.

(2) Dužina trajanja razlikovnog programa koji se odnosi na naukovanje uvjetovana je prethodno završenim formalnim obrazovanjem i/ili neformalno i informalno stečenim znanjima i vještinama.

(3) Trajanje i sadržaj naukovanja odraslih određuje ustanova za obrazovanje odraslih kojoj je odobreno izvođenje strukovnih kurikuluma u suradnji s mentorom kod poslodavca kod kojeg će se izvoditi naukovanje.

Članak 55.b dodančlankom 14. ovoga akta

(1) Stručni nadzor nad izvođenjem naukovanja kod obrtnika i u pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona provodi povjerenstvo koje čine predstavnici ministarstva nadležnog za obrt, ustanove za strukovno obrazovanje, agencije nadležne za strukovno obrazovanje, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore.

(2) Članove povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka odlukom imenuje ministar nadležan za obrt.

(3) Način ostvarivanja naukovanja, kao i način provedbe stručnog nadzora nad izvođenjem naukovanja kod obrtnika i u pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona pravilnikom propisuje ministar nadležan za obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje.

Članak 56. izmijenjenčlancima 15. i 16. ovoga akta

(1) Za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja obrtnik, kao i pravna osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona moraju imati dozvolu (licenciju).

(2) Dozvola (licencija) iz stavka 1. ovoga članka izdaje se s rokom važenja od sedam godina od dana izdavanja.

(3) Dozvolu (licenciju) iz stavka 1. ovoga članka obrtniku i pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona koji imaju odgovarajuće kadrovske, prostorne i materijalne uvjete za izvođenje naukovanja izdaje Hrvatska obrtnička komora.

(3) Praktičnu nastavu i vježbe naukovanja izvode osobe (4) Komisiju koja utvrđuje ispunjavanje uvjeta za izdavanje dozvole (licencije) za izvođenje naukovanja za svaku pojedinu kvalifikaciju ili grupu srodnih kvalifikacija imenuje i razrješava predsjednik Hrvatske obrtničke komore, a istu čine:

– osoba s položenim majstorskim ispitom. (4) Praktičnu nastavu i vježbe naukovanja mogu izvoditi osobe kojima se priznaju prava koja ovaj Zakon priznaje osobama ili osoba kojoj se sukladno odredbi članka 66. ovoga Zakona priznaje pravo kao i osobi s položenim majstorskim ispitom te osobe iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona ako imaju položen ispit kojim dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika. (7) Hrvatska obrtnička komora izdat će dozvolu (licenciju) za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja obrtnicima i pravnim osobama koje ispunjavaju uvjete iz stavaka 3., 4., 5. i 6. ovoga članka i imaju odgovarajuće opremljenu radionicu za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja u skladu sa strukovnim kurikulumom za određeno zanimanje. ili osobi s odgovarajućim visokim obrazovanjem ili obrazovanjem višim od propisanog Pravilnikom iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona

(5) Praktičnu nastavu i vježbe naukovanja mogu izvoditi osobe iz članka 10. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona ako imaju položen ispit kojim dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika i najmanje tri godine radnog iskustva u zanimanju za koje izvode praktičnu nastavu i vježbe naukovanja.

(6) Praktičnu nastavu i vježbe naukovanja mogu izvoditi i osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju registriran obrt, odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje i najmanje 10 godina radnog iskustva u zanimanju za koje izvode praktičnu nastavu i vježbe naukovanja te ako imaju položen ispit kojim dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika.

– nastavnik ustanove za strukovno obrazovanje, u kojoj se ostvaruje obrazovanje za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte

– predstavnik stručne službe područne obrtničke komore, odnosno udruženja obrtnika i

– predstavnik stručne službe županijske komore Hrvatske gospodarske komore.

(5) Postupak i način izdavanja dozvola (licencija) dozvole (licencije) za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja pravilnikom propisuje ministar nadležan za obrt.

(8) Protiv rješenja Hrvatske obrtničke komore o zahtjevu za izdavanje dozvole (licencije) za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja može se izjaviti žalba ministarstvu nadležnom za obrt.

(9) Nadzor nad izdavanjem dozvola (licencija) obrtnicima i pravnim osobama za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja i nadzor nad zakonitošću organiziranja i provođenja praktične nastave i vježbi naukovanja koji se izvodi kod obrtnika i u pravnoj osobi (6) Obrtniku i pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona za koje se po pravu stručnog nadzora utvrdi da ne posjeduju odgovarajuće prostorne i materijalne uvjete i imenovanog mentora za izvođenje naukovanja, Hrvatska obrtnička komora ukida dozvolu (licenciju).

(7) Stručni nadzor nad izdavanjem dozvole (licencije) obrtniku i pravnoj osobi iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona za izvođenje naukovanja provodi ministarstvo nadležno za obrt.

Članak 56.a dodančlankom 16. ovoga akta

(1) Obrtnik i pravna osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona izvode naukovanje putem mentora koji može biti vlasnik obrta, odnosno zaposlenik obrta ili pravne osobe.

(2) Mentor iz stavka 1. ovoga članka može biti osoba koja:

– ima položeni majstorski ispit u odgovarajućoj kvalifikaciji

– ima priznata prava koja ovaj Zakon priznaje osobama s položenim majstorskim ispitom iz članka 66. stavka 1. ovoga Zakona te ima položen ispit kojim dokazuje osnovna znanja o poučavanju učenika na naukovanju

– udovoljava uvjetima iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona te ima položen ispit kojim dokazuje osnovna znanja o poučavanju učenika na naukovanju

– udovoljava uvjetima iz članka 10. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona te ima položen ispit kojim dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika na naukovanju i najmanje tri godine radnog iskustva u kvalifikaciji za koju izvodi naukovanje.

(3) Osim osoba iz stavka 2. ovoga članka mentor može biti i osoba koja ima odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje i najmanje sedam godina radnog iskustva u kvalifikaciji za koju izvodi naukovanje te ima položen ispit kojim dokazuje osnovna znanja o poučavanju učenika na naukovanju.

Članak 57. izmijenjenčlancima 17. i 18. ovoga akta

(1) Na ispitu kojim se dokazuju osnovna Program stjecanja osnovnog znanja o poučavanju učenika i stečene pedagoške kompetencije ispitanik dokazuje praktične vještine i sposobnosti te stručno teorijska znanja potrebna za poučavanje učenika. (2) Poseban program stjecanja osnovnih za mentore u gospodarstvu donosi ministar nadležan za poduzetništvo i obrt na prijedlog Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore, a uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje.

(2) Program stjecanja osnovnog znanja o poučavanju učenika i pedagoških kompetencija donosi ministarstvo nadležno za obrazovanje sukladno posebnim propisima kojima se uređuje strukovno obrazovanje za mentore u gospodarstvu provode Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska gospodarska komora.

Članak 57.a dodančlankom 18. ovoga akta

(1) Na ispitu kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika na naukovanju ispitanik dokazuje praktične vještine i sposobnosti te stručna znanja potrebna za poučavanje učenika.

(2) Program ispita o stjecanju osnovnog znanja o poučavanju učenika na naukovanju donosi ministar nadležan za poduzetništvo i obrt na prijedlog Hrvatske obrtničke komore.

(3) Ispit kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika na naukovanju polaže se u organizaciji Hrvatske obrtničke komore.

(4) Ispit kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika na naukovanju polaže se pred ispitnom komisijom koju imenuje predsjednik Hrvatske obrtničke komore, a čine je tri člana koji zadovoljavaju uvjet odgovarajućeg obrazovanja iz područja pedagogije. Prijedloge članova ispitne komisije daju Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora i ustanova za strukovno obrazovanje, koja može biti i regionalni centar kompetentnosti.

(5) Hrvatska obrtnička komora na zahtjev osobe rješenjem priznaje ispit kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika na naukovanju temeljem prethodno stečenog obrazovanja koje se dokazuje odgovarajućom ispravom.

(6) Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka može se izjaviti žalba ministarstvu nadležnom za obrt.

(7) Hrvatska obrtnička komora izdaje uvjerenje o položenom ispitu kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika na naukovanju.

(8) Način i postupak provedbe ispita kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika na naukovanju, visinu naknade troškova te sadržaj i oblik uvjerenja o položenom ispitu kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika na naukovanju propisuje pravilnikom ministar nadležan za poduzetništvo i obrt uz prethodno mišljenje Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore.

(9) Troškove polaganja ispita kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika na naukovanju snosi ispitanik, fizička ili pravna osoba koja polaznika upućuje na ispit.

(10) Stručni nadzor nad zakonitošću organiziranja i provođenja ispita kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika na naukovanju te stručni nadzor provodi ministarstvo nadležno za poduzetništvo i obrt.

Članak 58. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

(1) Obrtnik, kao i pravna osoba iz članka 56 2. stavka 2. ovoga Zakona ne može mogu primiti učenike na praktičnu nastavu i vježbe naukovanja naukovanje:

– ako je su pravomoćno osuđen osuđeni za kazneno djelo vezano uz obavljanje djelatnosti – ako je pravomoćno osuđen za obavljanje djelatnosti (glava XXIV. Kaznena djela protiv gospodarstva, članci 247., 252., 253,. 254., 256., 258. i 265. iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 79/12., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18.)

– ako ne posjeduju odgovarajuće prostorne i materijalne uvjete te ne ispunjavaju zahtjeve sigurnosti i zaštite zdravlja

– ako im je oduzeto pravo na primanje učenika na naukovanje.

(2) Mentor iz članka 56.a ovoga Zakona putem kojeg obrtnik i pravna osoba iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona izvode naukovanje ne može biti osoba:

– koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv spolne slobode i spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta te protiv braka, obitelji i djece – ako mu (glava X. Kaznena djela protiv života i tijela, članci 111., 112., 116., 118., 119. i 120.; glava XIII. Kaznena djela protiv osobne slobode, članci 138. i 140.; glava XVI. Kaznena djela protiv spolne slobode, članci 152., 153., 154., 155., 156. i 157.; glava XVII. Kaznena djela protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, članci 158., 159., 160., 161., 162., 163. i 166.; glava XVIII. Kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, članak 179. iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 79/12., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18., kao i glava X. Kaznena djela protiv života i tijela, članci 91., 99. i 103.; glava XIV. Kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, članci 188., 190., 191., 192., 193., 194., 195. i 196. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 11/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07. i 152/08.)

– ako ne posjeduje odgovarajući prostor i uvjete za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja

– kojoj je oduzeto pravo na primanje učenika na praktičnu nastavu i vježbe naukovanja. naukovanje.

(2) Pravna osoba iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona ne može primiti učenike na praktičnu nastavu i vježbe naukovanja koje izvodi putem radnika ako se steknu uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 59. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

(1) Obrtniku i pravnoj osobi iz članka 41 2. stavka 2. ovoga Zakona Sud časti Hrvatske obrtničke komore može izreći mjeru pismene pisane opomene, oduzeti privremeno najdulje do tri godine ili trajno pravo primanja učenika na praktičnu nastavu i vježbe naukovanja naukovanje:

– ako ne ispunjava ispunjavaju uvjete iz članka 56. stavaka 3., 4., 5., 6. 56.a ovoga Zakona

– ako nastupe uvjeti iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona

– ako povrijedi povrijede ugovorom preuzete obveze prema učeniku

– ako onemogućava onemogućavaju učeniku redovito pohađanje nastave.

(2) Način oduzimanja prava iz stavka 1. ovoga članka uređuje Hrvatska obrtnička komora u skladu sa statutom.

Članak 60. izmijenjenčlancima 21. i 36. ovoga akta

Učenik se može primiti na praktičnu nastavu i vježbe naukovanja naukovanje kod obrtnika i pravne osobe pod uvjetom:

1. da ima završenu najmanje osnovnu školu

2. da ima posebnu zdravstvenu sposobnost za zanimanje kvalifikaciju za koje koju se obrazuje.

Članak 61. izmijenjenčlancima 22. i 36. ovoga akta

(1) Obrtnik i pravna osoba koji učenika primaju na praktičnu nastavu i vježbe naukovanja naukovanje sklapaju s njim, odnosno s njegovim roditeljem ili skrbnikom ako učenik nije punoljetan, ugovor o naukovanju u pisanom obliku.

(2) Na ugovor iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i odredbe o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju koje propisuje ministar za obrt, nakon prethodno pribavljenog mišljenja ministra nadležnog za obrazovanje.

(3) Evidenciju Naukovanjem se stječu odgovarajući ishodi učenja predviđeni strukovnim kurikulumom, razvija se samostalnost i suradnički odnos te stječe odgovarajuće radno iskustvo u određenoj struci.

(4) Evidenciju i verifikaciju ugovora o naukovanju vodi Hrvatska obrtnička komora putem interaktivne aplikacije e-Naukovanje ministarstva nadležnog za obrt.

(5) Stručni nadzor nad evidencijom i verifikacijom ugovora o naukovanju provodi ministarstvo nadležno za obrt.

Članak 62. izmijenjenčlancima 23. i 36. ovoga akta

(1) Srednje Strukovno obrazovanje učenika u strukovnim programima za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte završava izradom i obranom završnog rada u organizaciji i provedbi škole. (4) Ispit iz stavka 2. ovoga članka obuhvaća provjeru praktičnih i stručnih kompetencija potrebnih za obavljanje ustanove za strukovno obrazovanje.

(2) Nakon uspješno završenog srednjeg obrazovanja u strukovnim programima za vezane obrte učenik polaže pomoćnički ispit koji se provodi u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

(3) Pomoćničkom ispitu mogu pristupiti i osobe koje imaju završeno srednje strukovno obrazovanje te najmanje jednu godinu radnog iskustva u obrazovnom sektoru u zanimanju za koje žele polagati pomoćnički ispit.

(2) Sastavni dio obrane završnog rada iz stavka 1. ovoga članka je naučnički ispit koji uključuje izvedbu radne probe u okviru složenijeg ispitnog zadatka kojim se provjeravaju praktične vještine te razina samostalnosti i odgovornosti za potrebe obavljanja poslova određenog obrta u skladu sa standardom kvalifikacije.

(5) Program pomoćničkog ispita za pojedino zanimanje koji sadrži skupove ishoda učenja i način (3) Naučničkom ispitu mogu pristupiti i osobe koje su do tekuće školske godine uspješno završile srednje strukovno obrazovanje za stjecanje kvalifikacija za vezane obrte.

(4) Naučničkom ispitu mogu pristupiti i osobe koje su završile srednje strukovno obrazovanje za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, ali je kvalifikacija stečena u istom obrazovnom sektoru, i imaju najmanje jednu godinu radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati naučnički ispit.

(5) Katalog radnih proba koji sadrži opise radnih proba i načine njihova vrednovanja donosi ministar nadležan za obrt na prijedlog Hrvatske obrtničke komore uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje.

(6) Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih nadležni su za provedbu postupka vanjskog vrednovanja pomoćničkog ispita.

(7) Način i postupak vanjskog vrednovanja iz stavka 6. ovog članka propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje, a na prijedlog Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

(6) Za postupak vanjskog vrednovanja provedbe naučničkog ispita nadležna je agencija nadležna za strukovno obrazovanje.

Članak 63. izmijenjenčlancima 24. i 36. ovoga akta

(1) Pomoćnički Naučnički ispit polaže se u organizaciji ustanove za strukovno obrazovanje pred Povjerenstvom stručnim povjerenstvom koje osniva Agencija osnivaju ustanova za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Hrvatska obrtnička komora.

(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od najmanje tri člana. U Povjerenstvu moraju biti zastupljene osobe koje imaju odgovarajuće majstorsko zvanje i nastavnici srednje strukovne škole ustanove za strukovno obrazovanje za odgovarajuće zanimanje, s time da osobe iz obrta čine većinu.

(3) Postupak i način polaganja pomoćničkog Hrvatska obrtnička komora izdaje dodatak svjedodžbi o naukovanju kojom se dokazuje položeni naučnički ispit, stečene ključne i stručne kompetencije te radno iskustvo.

(4) Postupak i način provedbe naučničkog ispita te oblik i sadržaj uvjerenja o položenom pomoćničkom ispitu dodatka svjedodžbi iz stavka 3. ovoga članka propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja pribavljene suglasnosti ministra nadležnog za obrazovanje.

(4) Polazniku koji je položio pomoćnički ispit ministarstvo nadležno za obrt izdaje uvjerenje o položenom pomoćničkom ispitu.

Članak 64. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

(1) Za obavljanje vezanih obrta za koje se traži stručna osposobljenost polaže se ispit o stručnoj osposobljenosti prema programu koji utvrđuje ministar nadležan za obrt na prijedlog Hrvatske obrtničke komore. Ispitu o stručnoj osposobljenosti može pristupiti osoba s najmanje završenom osnovnom školom.

(2) Ispit o stručnoj osposobljenosti polaže se pred komisijom koju osniva Hrvatska obrtnička komora, a sastoji se od najmanje tri člana.

(3) Postupak i način polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore.

(4) Ispit o stručnoj osposobljenosti obuhvaća praktična strukovna znanja i znanja nužna za samostalno obavljanje obrta.

(5) Hrvatska obrtnička komora vodi evidenciju o polaganju ispita o stručnoj osposobljenosti.

(6) O položenom ispitu o stručnoj osposobljenosti uvjerenje izdaje Hrvatska obrtnička komora.

(7) Sadržaj i oblik uvjerenja iz stavka 6. ovoga članka propisuje pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka ministar nadležan za obrt.

Članak 65. izmijenjenčlancima 26. i 36. ovoga akta

(1) Majstorskom ispitu mogu pristupiti osobe koje nakon položenog pomoćničkog naučničkog ispita imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.

(2) Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe koje nakon završetka neodgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja, opće srednjoškolskog obrazovanja ili obrazovanja u umjetničkim srednjim školama, imaju najmanje tri srednjeg strukovnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, završetka programa gimnazije te srednjeg umjetničkog obrazovanja na dan pristupanja ispitu imaju najmanje četiri godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.

(3) Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s položenim pomoćničkim naučničkim ispitom u odgovarajućem zanimanju i završenim obrazovanjem u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.

(4) Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe koje su stekle odgovarajuću srednju stručnu spremu do školske godine 1999./2000., ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.

(5) Majstorskom ispitu mogu pristupiti i osobe s neodgovarajućim srednje strukovnim ili općim srednje školskim obrazovanjem te obrazovanjem u umjetničkim srednjim školama ako koje nakon završetka srednjeg strukovnog obrazovanja za stjecanje kvalifikacije koja nije kvalifikacija stečena strukovnim obrazovanjem za vezane obrte, završetka programa gimnazije te srednjeg umjetničkog obrazovanja na dan pristupanja ispitu imaju najmanje godinu dana dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit i završeno obrazovanje u majstorskoj školi u trajanju od godine dana.

(6) Radno iskustvo u određenom zanimanju je iskustvo koje osoba stječe unutar radnog odnosa, tijekom stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, radom u svojstvu volontera ili drugim oblikom rada u skladu sa zakonom.

(7) Radno iskustvo iz stavka 6. ovoga članka dokazuje se javnim ispravama te ugovorom o radu, odgovarajućim potvrdama, preporukama i izjavama svjedoka o radu na određenim poslovima.

Članak 66. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

(1) Prava što ih ovaj Zakon priznaje osobama koje imaju majstorski ispit priznaju se i osobama koje na dan primjene Zakona o obrtu (»Narodne novine«, br. 77/93.) podnošenja zahtjeva za upis u Obrtni registar imaju odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje u najmanjem trajanju od tri godine i najmanje pet deset godina radnog iskustva u obavljanju djelatnosti za koju se traži majstorski ispit.

(2) Priznavanjem prava sukladno odredbi stavka 1. Ispunjenjem uvjeta iz stavka 1. ovoga članka ista prava priznaju se i osobama koje su ostvarile upis u Obrtni registar do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Priznavanjem prava sukladno odredbama ovoga članka ne daje se i pravo na isticanje majstorskog naslova.

(3) Ministar nadležan za obrt, po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatske obrtničke komore i nadležnog tijela čija je nadležnost propisana posebnim propisom ovisno o djelatnosti, u spornim slučajevima određuje koje je to odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 69. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

(1) Hrvatska obrtnička komora osniva komisije za polaganje ispita o stručnoj osposobljenosti i majstorskih ispita ovisno o vrsti i broju obrta.

(2) Troškove polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti i majstorskog ispita snosi polaznik sam ispitanik ili fizička i pravna osoba koja polaznika ispitanika upućuje na ispit.

(3) Ministar nadležan za obrt odlukom utvrđuje cijenu polaganja visinu naknade troškova ispita o stručnoj osposobljenosti i, majstorskog ispita i naučničkog ispita, osim za redovite učenike, nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore.

(4) Nadzor nad zakonitošću organiziranja i provođenja ispita o stručnoj osposobljenosti i majstorskih ispita te stručni nadzor provodi ministarstvo nadležno za obrt.

Članak 70. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

(1) Obrazovanje za obavljanje obrta može se stjecati i u majstorskoj školi u skladu s ovim Zakonom.

(2) Nakon završetka majstorske škole polaže se majstorski ispit i stječe odgovarajuće majstorsko zvanje.

(3) Postupak i način osnivanja majstorske škole propisuje pravilnikom ministar obrta uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje i prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtničke komore.

Članak 71. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

(1) Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija o stečenom majstorskom zvanju i njezinih pojedinih dijelova radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta obavlja ministarstvo nadležno za obrt.

(2) Postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija iz stavka 1. ovoga članka pokreće se na zahtjev stranke i vodi se na temelju dokaza o kvalifikaciji za koju se priznavanje traži.

(3) Zahtjev za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije i pojedinih njezinih dijelova o stečenom majstorskom zvanju radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta mora sadržavati:

– ispravu kojom se dokazuje inozemna stručna kvalifikacija u izvorniku ili ovjerenu presliku

– ovjereni prijevod isprave kojom se dokazuje inozemna stručna kvalifikacija

– ispravu kojom se dokazuje završeno razdoblje obrazovanja ili položeni ispiti

– popis uvjeta/kriterija za pristup polaganju ispita

– službeni program i plan iz kojeg je vidljiv sadržaj položenih ispita

– životopis

– potvrdu o uplati naknade za troškove upravne pristojbe ili potvrdu o oslobođenju od plaćanja upravne pristojbe

– ispravu o državljanstvu ako podnositelj zahtjeva nije državljanin Republike Hrvatske

– te druge dokaze utvrđene posebnim propisom.

(4) Zahtjev iz stavka 3. ovoga članka podnosi se ministarstvu nadležnom za obrt.

(5) U postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija o stečenom majstorskom zvanju i njezinih pojedinih dijelova radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta, ministarstvo nadležno za obrt može zatražiti mišljenje nadležne strukovne organizacije, drugog nadležnog tijela ili obrazovne ustanove.

(6) O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka ministarstvo nadležno za obrt odlučuje rješenjem.

(7) Protiv rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije o stečenom majstorskom zvanju i njezinih pojedinih dijelova radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta nije dopuštena žalba, ali može se pokrenuti upravni spor.

(8) Radi provedbe dopunske mjere prilagodbe u trajanju do tri godine sukladno propisu kojim se uređuju regulirane profesije i postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, kada se u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije o stečenom majstorskom zvanju i njezinih pojedinih dijelova utvrdi da stručna kvalifikacija kandidata obuhvaća bitno različite sadržaje stručnih kvalifikacija kandidata i stručnih kvalifikacija koje za obavljanje poslova regulirane profesije u području vezanih obrta zahtijevaju propisi Republike Hrvatske, kandidat s fizičkom ili pravnom osobom iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona, kod koje će obavljati prilagodbu, zaključuje ugovor o osposobljavanju radi stjecanja odgovarajućih kompetencija za obavljanje regulirane profesije u području vezanih obrta.

(9) Uvjete za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija o stečenom majstorskom zvanju i njezinih pojedinih dijelova radi obavljanja regulirane profesije u području vezanih obrta, visinu naknade za troškove postupka priznavanja, način raspodjele prihoda od naknade, oslobođenje od plaćanja naknade odredbe ugovora o osposobljavanju radi stjecanja odgovarajućih kompetencija za obavljanje regulirane profesije u području vezanih obrta, kriterije za ocjenu uspješnosti obavljanja razdoblja prilagodbe te druga pitanja postupka propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt.

(10) Školske svjedodžbe i druge javne isprave o stečenoj naobrazbi izdane do 8. listopada 1991. u obrazovnim ustanovama na području bivše SFRJ izjednačene su po pravnoj snazi sa svjedodžbama i drugim javnim ispravama obrazovnih ustanova Republike Hrvatske i ne podliježu postupku priznavanja.

Članak 77. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

(1) Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno.

(2) Članovi Hrvatske obrtničke komore su obrtnici koji obavljaju obrt na području Republike Hrvatske u skladu s ovim Zakonom.

(3) Članovi Hrvatske obrtničke komore su trgovci pojedinci koji obavljaju obrt iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Obrtnici iz stavka 1. ovoga članka postaju članovi Hrvatske obrtničke komore danom upisa u Obrtni registar.

(4) U Hrvatsku obrtničku komoru mogu se učlaniti fizičke osobe, trgovačka društva i druge pravne osobe koje iskažu interes za članstvo.

Članak 78. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Hrvatska obrtnička komora obavlja sljedeće javne ovlasti:

– izdavanje dozvole (licencije) obrtniku i pravnoj osobi koji izvode praktičnu nastavu i vježbe naukovanja naukovanje u skladu s ovim Zakonom

– izdavanje uvjerenja o položenom ispitu o stručnoj osposobljenosti

– izdavanje diplome o majstorskom zvanju

– osnivanje Suda časti.

(2) Akti koje Hrvatska obrtnička komora izdaje u izvršavanju javnih ovlasti jesu javne isprave.

Članak 79. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

Zadaci Hrvatske obrtničke komore su:

1. promicanje obrta i obrtništva

2. zastupanje interesa obrtnika pred državnim tijelima u oblikovanju gospodarskog sustava

3. davanje mišljenja i prijedloga državnim tijelima pri donošenju propisa u oblasti obrtništva

4. promicanje i sudjelovanje u razvijanju sustava strukovnog obrazovanja za potrebe obrtništva

5. izgradnja sustava obrazovanja i osposobljavanja koji osigurava cjeloživotno učenje i mobilnost

6. uspostavljanje sustava osiguranja kvalitete u provedbi praktične nastave i vježbi naukovanja u obrtničkim radionicama

7. vođenje knjige obrtnika

8. vođenje evidencije o provedbi svih ispita u nadležnosti Komore

9. pružanje pomoći obrtnicima prilikom osnivanja i poslovanja obrta

10. obavljanje drugih zadataka određenih zakonom i statutom Hrvatske obrtničke komore.

Članak 80. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

Tijela Hrvatske obrtničke komore su: skupština, upravni i nadzorni odbor, predsjednik i predsjednik predsjedništvo.

Članak 81. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

(1) Skupština Hrvatske obrtničke komore je najviše tijelo upravljanja, a sačinjavaju je predstavnici članova Hrvatske obrtničke komore.

(2) Skupština Hrvatske obrtničke komore u zakonom i drugim aktima propisanim rokovima donosi:

– statut

– imenuje i razrješuje predsjednika Hrvatske obrtničke komore

– donosi financijski plan

– imenuje i razrješuje upravni i nadzorni odbor

– odlučuje o raspisivanju izbora za predsjednika te provodi izbore članove tijela u jedinstvenom komorskom sustavu

– donosi opće akte

– donosi odluku o jedinstvenoj osnovici, načinu i rokovima plaćanja obveznog komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta, koji u mjesečnom iznosu ne može biti viši od 2% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno Zakonu o porezu na dohodak

– donosi odluku o iznosima i načinu plaćanja dobrovoljnog doprinosa za članove Hrvatske obrtničke komore i ostale fizičke i pravne osobe

– donosi na prijedlog upravnog odbora pravilnik o materijalno-financijskom poslovanju jedinstvenog sustava financiranja strukture prihoda iz doprinosa za udruženja obrtnika, područne komore i Hrvatsku obrtničku komoru

– donosi na prijedlog upravnog odbora odluku o potvrđivanju pravilnika o materijalno-financijskom poslovanju područnih obrtničkih komora i udruženja obrtnika

– donosi odluku o broju područnih obrtničkih komora, njihovu teritorijalnom obuhvatu i ustroju i odluku o osnivanju, spajanju, razdvajanju i prestanku rada udruženja obrtnika

– u spornim slučajevima utvrđuje područje koje obuhvaća jedna područna obrtnička komora

– donosi na prijedlog upravnog odbora pravilnik o kriterijima za sistematizaciju radnih mjesta komorskog sustava

– donosi pravilnik o organizaciji, sustavu, načinu izbora i nadležnosti Suda časti, te o postupku i mjerama koje on može izreći

– donosi Pravilnik o mirenju Centra za mirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori

– donosi cehovska pravila – uzance

– obavlja i druge poslove predviđene ovim Zakonom.

Članak 88.a dodančlankom 34. ovoga akta

(1) Pri Hrvatskoj obrtničkoj komori osniva se i djeluje Centar za mirenje.

(2) Centar za mirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori je u obavljanju svojih zadaća nezavisan sukladno zakonu kojim je uređeno mirenje, Pravilniku iz članka 81. stavka 2. podstavka 15. ovoga Zakona i drugima aktima Hrvatske obrtničke komore.

Članak 92. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Nadležni inspektor rješenjem će privremeno zabraniti obrtniku, odnosno pravnoj osobi koja obavlja obrt, obavljanje obrta i uporabu uređaja i opreme, dok ne ukloni utvrđene nedostatke, odnosno nepravilnosti, ako u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da:

– obrt obavlja suprotno obrtnici ili povlastici (članak 27.), odnosno suprotno rješenju iz članka 41. stavka 5. ovoga Zakona

– obrt obavlja za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta (članak 31. stavak 4.)

– obrt obavlja u sjedištu ili izdvojenom pogonu bez rješenja mjesno nadležnog ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog ureda Grada Zagreba upravnog tijela (članak 25. stavak 2.), odnosno ako je u rješenju navedeno ime poslovođe koji više nije u radnom odnosu kod obrtnika (članak 28. stavak 1.).

(2) Nadležni inspektor iz stavka 1. ovoga Zakona rješenjem će privremeno zabraniti fizičkoj osobi koja obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje obavljanje te djelatnosti i uporabu uređaja i opreme do otklanjanja utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti ako u inspekcijskom nadzoru utvrdi da tu djelatnost obavlja suprotno izdanom odobrenju.

(3) Mjera privremene zabrane obavljanja obrta iz stavka 1. ovoga članka i mjera privremene zabrane obavljanja domaće radinosti ili sporednog zanimanja iz stavka 2. ovoga članka donosi se samo za onaj dio djelatnosti za koji je utvrđen nedostatak, odnosno nepravilnost.

(4) Žalba izjavljena protiv rješenja o privremenoj zabrani obavljanja obrta iz stavka 1. ovoga članka i o privremenoj zabrani obavljanja domaće radinosti ili sporednog zanimanja iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 93. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj obrtnik:

1. ako obavlja sezonski obrt u razdoblju suprotno upisu u Obrtni registar (članak 13. stavak 2.)

2. ako ne prijavi početak obavljanja obrta (članak 17. stavak 3.)

3. ako ne istakne tvrtku pod kojom će obrt poslovati na način propisan ovim Zakonom (članak 19. stavak 3.)

4. ako u slučaju prestanka obavljanja obrta u sjedištu, odnosno izdvojenom pogonu ne ukloni tvrtku obrta (članak 19. stavak 5.)

5. ako ne prijavi promjenu sjedišta obrta (članak 21. stavak 2.)

6. ako obavlja obrt suprotno obrtnici, povlastici odnosno dozvoli (članak 27. stavak 1.)

7. ako obavlja slobodni obrt u izdvojenom pogonu bez imenovanja poslovođe (članak 23. stavak 1.)

8. ako obavlja vezani obrt u izdvojenom pogonu bez imenovanja stručnog poslovođe (članak 23. stavak 2.)

9. ako ne ispunjava poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita odnosno posebnog zdravstvenog uvjeta, a na tim poslovima ne zaposli radnika, u punom radnom vremenu, koji udovoljava ovim uvjetima (članak 9. stavak 2. i 3.)

10. ako obavlja obrt izvan sjedišta obrta bez rješenja nadležnoga županijskog ureda, odnosno ureda Grada Zagreba nadležnog upravnog tijela (članak 25. stavak 2.)

11. ako obavlja obrt za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta (članak 31. stavak 4.)

12. ako s učenicima koje je primio na praktičnu nastavu i vježbe naukovanja naukovanje ne sklopi ugovor o naukovanju (članak 61. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1., 2., 6., 9. 10. i 11. ovoga članka uz novčanu kaznu oduzet će se imovinska korist ostvarena izvršenjem prekršaja, kao i predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. točke 1., 3., 5., 7. i 8. ovoga članka počinjene drugi put, uz novčanu kaznu izreći će se mjera oduzimanja obrtnice u trajanju do tri mjeseca.

(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka može se naplatiti i novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 1000,00 kuna.

Članak 95. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 35.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja obavlja obrt:

1. ako ne zaposli radnika za obavljanje vezanih ili povlaštenih obrta (članak 41. stavak 1.)

2. ako ne prijavi promjenu sjedišta obrta (članak 21. stavak 2.)

3. ako ne prijavi početak, odnosno prestanak obavljanja obrta u izdvojenom pogonu putem poslovođe (članak 25. stavak 1.).

4. ako s učenicima koje je primila na naukovanje ne sklopi ugovor o naukovanju (članak 61. stavak 1.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 20.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka uz novčanu kaznu oduzet će se imovinska korist ostvarena izvršenjem prekršaja, kao i predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem.

(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka može se pravnoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi naplatiti novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 2000,00 kuna.