Što se promijenilo od NN 130/2011

Članak 4. izmijenjenNN 67/2018: izmijenjen člankom 1.

(1) Vijeće ima jedanaest članova, a čine ga sedam sudaca, dva sveučilišna profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe.

(2) Članove Vijeća iz reda sudaca čine:

– dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske,

– dva jedan sudac visokih sudova,

– tri suca županijskog suda,

– dva suca općinskog suda,

– jedan sudac specijaliziranog suda prvostupanjskih sudova.

Članak 4.a dodanNN 28/2013: dodan člankom 1.; NN 67/2018: izmijenjen člankom 2.

Sucima izabranim u Državno sudbeno vijeće umanjuju se obveze u obavljanju sudačke dužnosti, i to predsjedniku Vijeća za 75%, a članovima za 20%.

Članak 5. izmijenjenNN 28/2013: izmijenjen člankom 2.

(1) Članovi Vijeća biraju se na razdoblje od četiri godine, s time da članom Vijeća nitko ne može biti više od dva puta uzastopce.

(2) Ako članu Vijeća dužnost prestane prije isteka vremena na koje je izabran, na njegovo se mjesto do isteka mandata Vijeća bira drugi član.

Članak 7. izmijenjenNN 28/2013: izmijenjen člankom 22.; NN 67/2018: izmijenjen člankom 3.; NN 80/2022: izmijenjen člankom 1.

Povjerenstvo

(1) Povjerenstvo ima pet članova, od kojih se dva imenuju od iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jedan od sudaca Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, jedan od sudaca Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i jedan od sudaca Upravnog suda Republike Hrvatske a tri iz reda sudaca visokih sudova.

(2) Povjerenstvo imenuje Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koju čine svi suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz sudjelovanje po dva predstavnika Visokoga prekršajnog svakog visokog suda Republike Hrvatske, Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske, Upravnog suda Republike Hrvatske te po jednog predstavnika svakoga županijskog suda (u daljnjem tekstu: Proširena opća sjednica).

(3) Proširena opća sjednica Povjerenstvo odluke donosi većinom glasova.

(4) Članovi Povjerenstva ne mogu biti kandidati za članove Vijeća.

(5) Povjerenstvo se imenuje na vrijeme od pet godina, a ako nekome od članova Povjerenstva prestane sudačka dužnost za vrijeme trajanja mandata, Proširena opća sjednica imenovat će drugog člana, iz reda sudaca iz kojeg je član kojem je prestao mandat.

(6) Predsjednika Povjerenstva biraju članovi Povjerenstva između sebe.

(7) Tehničku potporu Povjerenstvu pružaju stručne službe Vijeća.

Članak 8. izmijenjenNN 67/2018: izmijenjen člankom 4.

(1) Povjerenstvo za izbor članova Vijeća:

1. imenuje članove kandidacijskih i izbornih odbora te daje upute za njihov rad,

2. određuje dan, mjesto i vrijeme održavanja glasovanja u postupku kandidature,

3. brine se o zakonitoj provedbi za izbore članova Vijeća,

4. određuje biračka mjesta na sudovima,

5. na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje liste za izbor članova Vijeća,

6. utvrđuje rezultate izbora za članove Vijeća i objavljuje ih u »Narodnim novinama«.

(2) Način rada kandidacijskih odbora i postupak kandidiranja propisat će se Poslovnikom o radu kandidacijskih odbora koji donosi Povjerenstvo.

Članak 9. izmijenjenNN 28/2013: izmijenjen člancima 3. i 22.; NN 67/2018: izmijenjen člankom 5.

Kandidacijski i izborni odbori

(1) Kandidacijski odbori imenuju se za svaki županijski sud, Visoki prekršajni sud, Visoki trgovački sud, Upravni sud i Po jedan kandidacijski odbor imenuje se za Vrhovni sud Republike Hrvatske. (2) Kandidacijski odbor županijskog suda nadležan je za područje toga županijskog suda i svih općinskih sudova iz njegove nadležnosti, kandidacijski odbor Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske nadležan je za Visoki prekršajni sud i sve prekršajne sudove, kandidacijski odbor Visokog trgovačkog suda nadležan je za Visoki trgovački sud Republike Hrvatske i sve trgovačke sudove, kandidacijski odbor Upravnog suda nadležan je za Upravni sud Republike Hrvatske, a kandidacijski, za visoke sudove i za prvostupanjske sudove, a tri kandidacijska odbora za županijske sudove.

(2) Kandidacijski odbor Vrhovnog suda Republike Hrvatske nadležan je za Vrhovni sud Republike Hrvatske.

(3) Kandidacijski odbor visokih sudova nadležan je za Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

(4) Kandidacijski odbori županijskih sudova nadležni su za:

– Županijski sud u Sisku, Županijski sud u Velikoj Gorici i Županijski sud u Zagrebu,

– Županijski sud u Dubrovniku, Županijski sud u Puli – Pola, Županijski sud u Rijeci, Županijski sud u Splitu, Županijski sud u Šibeniku i Županijski sud u Zadru,

– Županijski sud u Bjelovaru, Županijski sud u Karlovcu, Županijski sud u Osijeku, Županijski sud u Slavonskom Brodu, Županijski sud u Varaždinu i Županijski sud u Vukovaru.

(5) Kandidacijski odbor prvostupanjskih sudova nadležan je za sve općinske, trgovačke i upravne sudove u Republici Hrvatskoj.

(6) Kandidacijski i izborni odbor čine predsjednik i dva člana.

(7) Predsjednici sudova dostavit će Povjerenstvu prijedlog za članove kandidacijskih i izbornih odbora.

(8) Članovi kandidacijskih i izbornih odbora na smiju biti kandidati na listi za izbor članova Vijeća.

(9) Kandidacijski odbori prikupljaju kandidature za članove vijeća i provode kandidacijski postupak.

(10) Izborni odbori izravno provode glasovanje sudaca na sudovima te osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja.

Članak 12. izmijenjenNN 67/2018: izmijenjen člankom 6.; NN 80/2022: izmijenjen člankom 2.

Kandidiranje

(1) Pravo predlaganja kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca imaju svi suci.

(2) Kandidat za člana Vijeća ne može biti svaki sudac, osim onoga kojemu je u posljednje četiri godine izrečena stegovna mjera kazna.

(3) Svaki kandidat za člana Vijeća mora dati pisani pristanak na kandidaturu i priložiti životopis.

Članak 14. izmijenjenNN 28/2013: izmijenjen člankom 22.; NN 67/2018: izmijenjen člankom 7.; NN 80/2022: izmijenjen člankom 3.

(1) Prijedlozi kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske podnose se kandidacijskom odboru Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(2) Prijedlozi kandidata za članove vijeća Vijeća iz reda sudaca županijskih i općinskih sudova podnose se nadležnom kandidacijskom odboru za područje nadležnog županijskog suda nadležnih županijskih sudova iz članka 9. stavka 4. ovoga Zakona.

(3) Prijedlozi kandidata za članove vijeća iz reda sudaca specijaliziranih sudova podnose se kandidacijskim odborima Visokog prekršajnog suda, Visokog trgovačkog suda i Upravnog suda Republike Hrvatske. (4) Vijeća iz reda sudaca prvostupanjskih sudova podnose se kandidacijskom odboru prvostupanjskih sudova.

(4) Prijedlozi kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske podnose se kandidacijskom odboru visokih sudova.

(5) Kandidati za članove Vijeća iz reda sudaca sudova određene vrste mogu biti suci koji u toj vrsti suda obnašaju dužnost najmanje pet godina.

(6) Nadležni kandidacijski odbori utvrđuju pravovaljanost kandidatura za članove vijeća.

Članak 15. izmijenjenNN 67/2018: izmijenjen člankom 8.

(1) Kandidacijski odbori utvrđuju listu predloženih kandidata i provode postupak glasovanja, koji mora biti tajan.

(2) Kandidacijski odbori određuju vrijeme i mjesto održavanja glasovanja o predloženim kandidatima, s time da se mora osigurati tajnost glasovanja.

(3) Za kandidate iz reda sudaca općinskih sudaca prvostupanjskih sudova glasuju svi suci općinskih prvostupanjskih sudova, za kandidate iz reda sudaca županijskih sudova glasuju suci županijskih sudova iz nadležnog kandidacijskog odbora, za kandidate iz reda sudaca županijskih visokih sudova glasuju svi suci županijskog suda iz nadležnog kandidacijskog odbora, za kandidate iz reda suca specijaliziranih sudova glasuju svi suci specijaliziranog suda, visokih sudova te za kandidate iz reda suca sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske glasuju svi suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 16. izmijenjenNN 28/2013: izmijenjen člankom 22.; NN 67/2018: izmijenjen člankom 9.; NN 80/2022: izmijenjen člankom 4.

(1) Kandidacijski odbori dostavljaju Povjerenstvu nakon provedenog glasovanja rezultate glasovanja.

(2) Povjerenstvo utvrđuje liste listu kandidata koje se sastavljaju posebno za članove Vijeća iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posebno listu kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca visokih sudova, tri liste kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca županijskih sudova, posebno i listu kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca općinskih sudova i posebno za članove Vijeća iz reda sudaca specijaliziranih prvostupanjskih sudova.

(3) Listu kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske čini šest kandidata koji su ostvarili najveći broj glasova.

(4) Listu Liste kandidata za članove vijeća Vijeća iz reda sudaca županijskih sudova čini po jedan kandidat najviše 15 kandidata koji je ostvario su ostvarili najveći broj glasova na području pojedinog kandidacijskog odbora pojedinog županijskog suda.

(5) Listu kandidata za članove vijeća Vijeća iz reda sudaca općinskih prvostupanjskih sudova čini po jedan kandidat najviše 15 kandidata koji je ostvario su ostvarili najveći broj glasova na području kandidacijskog odbora pojedinog županijskog suda.

(6) Listu kandidata za članove vijeća iz reda sudaca specijaliziranih sudova čini devet kandidata i to tri s područja kandidacijskog odbora Visokog prekršajnog suda, tri s područja kandidacijskog odbora Visokog trgovačkog suda i tri s područja kandidacijskog odbora Upravnog suda Republike Hrvatske Vijeća iz reda sudaca visokih sudova čini najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj glasova.

(7) Utvrđene liste kandidata i njihove životopise Povjerenstvo objavljuje Povjerenstvo na web-stranici mrežnim stranicama Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(8) Odustanak kandidata s liste nije dopušten nakon objavljivanja liste kandidata.

Članak 17. izmijenjenNN 67/2018: izmijenjen člankom 10.

Provedba izbora

(1) Najkasnije osam dana prije izbora Povjerenstvo će objaviti koja su izborna mjesta i dostaviti izbornim odborima popis sudaca koji glasuju na pojedinom izbornom mjestu.

(2) Za kandidate sa svih lista iz članka 16. stavka 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona glasuju svi suci iz reda sudaca prvostupanjskih sudova glasuju svi suci prvostupanjskih sudova, za kandidate iz reda sudaca županijskih sudova glasuju suci županijskih sudova iz nadležnog kandidacijskog odbora, za kandidate iz reda sudaca visokih sudova glasuju svi suci visokih sudova te za kandidate iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske glasuju svi suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 28. izmijenjenNN 67/2018: izmijenjen člankom 11.

(1) Povjerenstvo utvrđuje rezultate glasovanja i donosi odluku kojom objavljuje:

1. broj sudaca upisanih u popise sudaca, broj sudaca koji su glasovali, koliko je glasova dobio pojedini kandidat s liste kandidata i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića,

2. ime i prezime kandidata koji su izabrani za članove Vijeća.

(2) Za članove Vijeća izabrani su iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske izabrana su dva kandidata s najvećim brojem glasova, a za članove vijeća iz redova sudaca visokih, županijskih i prvostupanjskih sudova oni kandidati koji su na svakoj listi dobili najveći broj glasova.

Članak 42. izmijenjenNN 28/2013: izmijenjen člankom 4.; NN 82/2015: izmijenjen člankom 1.; NN 67/2018: izmijenjen člankom 12.; NN 80/2022: izmijenjen člankom 5.

U djelokrug Vijeća spada:

– imenovanje sudaca,

– imenovanje i razrješenje predsjednika sudova,

– odlučuje odlučivanje o imunitetu sudaca,

– premještaj sudaca,

– vođenje stegovnog postupka i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti sudaca,

– odlučivanje o razrješenju sudaca,

– sudjelovanje u osposobljavanju i usavršavanju sudaca i sudskih službenika,

– provođenje postupka upisa kandidata u Državnu školu za pravosudne dužnosnike i postupka polaganja završnog ispita,

– donošenje Metodologije izrade ocjene sudaca,

– vođenje osobnih očevidnika sudaca davanje odobrenja za obavljanje druge službe ili posla uz obnašanje sudačke dužnosti,

– vođenje i kontrola imovinskih kartica sudaca.

(2) Član Vijeća izuzet je od obavljanja dužnosti člana Vijeća u postupku imenovanja sudaca, imenovanja i razrješenja predsjednika sudova, premještaja sudaca, odlučivanja o razrješenju sudaca, stegovnom postupku, provođenja postupka upisa kandidata u Državnu školu za pravosudne dužnosnike i postupka polaganja završnog ispita, vođenja i kontrole imovinskih kartica sudaca te u postupku odlučivanja o imunitetu suca ako mu je kandidat ili sudac, odnosno jedan od kandidata ili sudaca:

1) bračni ili izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li bračni ili izvanbračni odnos prestao ili nije,

2) srodnik u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja,

3) u odnosu skrbnika, štićenika, posvojitelja, i posvojenika, hranitelja, hranjenika, smještene osobe ili udomitelja.

(3) Član Vijeća, čim sazna da postoji koji od razloga za izuzeće iz stavka 2. ovoga članka, dužan je odmah prekinuti obavljanje svih radnji u postupku i o tome obavijestiti Vijeće.

(4) Ako član Vijeća, izvan slučajeva iz stavka 2. ovoga članka, zna za okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost u postupcima iz stavka 1. ovoga članka, dužan je o tome odmah obavijestiti Vijeće koje će donijeti odgovarajuću odluku.

(5) Kandidat u postupku pred Vijećem može tražiti izuzeće njegova člana ako smatra da postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost u navedenom postupku.

Članak 44. izmijenjenNN 67/2018: izmijenjen člankom 13.

(1) Vijeće donosi odluke većinom glasova svih članova Vijeća ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

(2) Odluke i akti Vijeća objavljuju se na internetskim stranicama Vijeća.

(3) Razgovori s kandidatima u postupcima imenovanja i premještaja sudaca mogu se snimati audiovizualnim uređajima te se snimke nakon donošenja odluka mogu objaviti na internetskim stranicama Vijeća.

Članak 45. izmijenjenNN 28/2013: izmijenjen člankom 5.; NN 67/2018: izmijenjen člankom 14.; NN 80/2022: izmijenjen člankom 31.

(1) Stručne, administrativne i računovodstvene poslove za Vijeće obavlja tajništvo na čelu s tajnikom Vijeća.

(2) Na položaj, prava i obveze službenika i namještenika koji obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike.

(3) Tajnik Vijeća ima položaj načelnika sektora/službe u Ministarstvu Unutarnje ustrojstvo i druga pitanja važna za organizaciju rada Vijeća propisuju se Pravilnikom o unutarnjem redu Vijeća, koji donosi predsjednik Vijeća uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

Članak 46. izmijenjenNN 67/2018: izmijenjen člankom 15.; NN 155/2023: izmijenjen člankom 52.; NN 77/2026: izmijenjen

(1) Tajnika Vijeća imenuje Vijeće putem javnog natječaja.

(2) Uvjeti za imenovanje tajnika propisuju se Poslovnikom o radu Vijeća.

Članak 47. izmijenjenNN 67/2018: izmijenjen člankom 16.

(1) Vijeće donosi poslovnik o radu kojim se uređuje način rada Vijeća te unutarnje ustrojstvo i način rada tajništva i njegovih službi.

(2) Poslovnik o radu Vijeće donosi većinom od najmanje osam glasova svojih članova.

(3) Poslovnik o radu objavljuje se na internetskoj stranici Vijeća.

Članak 48. brisanNN 67/2018: brisan člankom 17.

Za suca može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima završen sveučilišni diplomski studij prava i položen pravosudni ispit, radno iskustvo u skladu s ovim Zakonom, stručnu sposobnost i iskazane radne sposobnosti.

Članak 49. brisanNN 28/2013: izmijenjen člankom 22.; NN 67/2018: brisan člankom 17.

(1) Za suca prekršajnog, općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je nakon položenoga pravosudnog ispita radila kao savjetnik u sudu ili u drugom pravosudnom tijelu najmanje dvije godine, odnosno bila odvjetnik, javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik ili sveučilišni nastavnik pravnih znanosti najmanje dvije godine.

(2) Za suca prekršajnog, općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana i osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita najmanje četiri godine. Vježbeniku u sudu, državnom odvjetništvu, javnobilježničkom uredu ili odvjetničkom uredu staž nakon položenoga pravosudnog ispita priznaje se kao rad na drugim pravnim poslovima.

(3) Za suca županijskog suda, Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i Upravnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je radila kao pravosudni dužnosnik najmanje 8 godina, ili je bila sudski savjetnik, odvjetnik, javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik ili sveučilišni profesor, odnosno docent pravnih znanosti najmanje 12 godina nakon položenoga pravosudnog ispita, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima najmanje 12 godina nakon položenoga pravosudnog ispita.

(4) Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je najmanje 15 godina radila kao pravosudni dužnosnik ili isto toliko godina bila odvjetnik ili javni bilježnik.

(5) Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može se imenovati i sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 20 godina radnog iskustva koji se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

Članak 51. izmijenjenNN 82/2015: izmijenjen člankom 2.; NN 67/2018: izmijenjen člankom 18.; NN 80/2022: izmijenjen člankom 6.; NN 83/2023: izmijenjen točkom I. izreke; NN 77/2026: izmijenjen člankom 1.

(1) Za suca prekršajnog, može biti imenovana osoba koja je hrvatski državljanin, ima položen pravosudni ispit i radno iskustvo u skladu s ovim Zakonom, protiv koje nije započet kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti te koja nije osuđena za kazneno djelo koje je čini nedostojnom za obnašanje sudačke dužnosti.

(2) Za suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike. (2) radila kao pravosudni dužnosnik, odvjetnik, javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik, osoba koja je nakon položenog pravosudnog ispita najmanje dvije godine radila u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima, odvjetničkog vježbenika ili javnobilježničkog savjetnika ili najmanje četiri godine na drugim pravnim poslovima.

(3) Vrijeme provedeno na radu u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima, odvjetničkog vježbenika ili javnobilježničkog savjetnika i na drugim pravnim poslovima priznaje se i razmjerno uračunava u potrebno vrijeme za ispunjenje uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, na način da se rad u svojstvu vježbenika ili savjetnika dvostruko vrednuje u odnosu na rad na drugim pravnim poslovima.

(4) Za suca županijskog suda, Visokog prekršajnog može biti imenovana osoba koja je radila kao pravosudni dužnosnik najmanje deset godina.

(5) Za suca Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja radi je radila kao pravosudni dužnosnik najmanje 8 dvanaest godina.

(6) Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je najmanje 15 godina radila kao pravosudni dužnosnik, isto toliko godina bila odvjetnik, ili javni bilježnik, ili sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i s najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita i, ili ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita, koji se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

Članak 52. izmijenjenNN 28/2013: izmijenjen člankom 6.; NN 67/2018: izmijenjen člankom 19.; NN 80/2022: izmijenjen člancima 7. i 31.; NN 77/2026: izmijenjen člankom 2.

(1) Ministarstvo Slobodna sudačka mjesta mogu se popunjavati samo u skladu s planom popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta.

(2) Predsjednik suda dužan je izvijestiti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa o broju sudaca koji ispunjavaju uvjete za mirovinu u idućoj kalendarskoj godini te o potrebi popunjavanja sudačkih mjesta koja će se uprazniti, vodeći računa o radnoj opterećenosti suda.

(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa najkasnije do kraja kalendarske godine donosi za sljedeće dvije godine iduću kalendarsku godinu plan popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta u svim sudovima i dostavlja ga predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjedniku Vijeća.

(4) Plan iz stavka 1. ovoga članka izmijenit će se ako se tijekom godine činjenice na temelju kojih je donesen bitno izmijene.

(5) Plan popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta i njegove izmjene objavljuju se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa i Vijeća.

(6) Državno sudbeno vijeće najmanje dva puta godišnje obavještava ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i Vrhovni sud Republike Hrvatske o provedbi Plana popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta.

Članak 53. izmijenjenNN 77/2026: izmijenjen člankom 3.

(1) Oglas o slobodnim sudačkim mjestima objavljuje Vijeće u »Narodnim novinama«, a po potrebi i na drugi način, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana, a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta propisanih za imenovanje suca, kao i podatke o svom radu.

(2) Osoba koja ne podnese pravodobnu ili potpunu prijavu ili koja ne ispunjava propisane uvjete ne smatra se kandidatom u postupku te joj se o tome dostavlja obrazložena obavijest putem elektroničke pošte.

Članak 54. brisanNN 67/2018: brisan člancima 20. i 21.

(1) Kandidati koji su podnijeli prijave na oglas a nisu suci, pristupaju provjeri znanja pred Vijećem. Provjera znanja sastoji se od izrade jedne ili više pisanih radnji, u skladu s odredbama Pravilnika koji donosi Državno sudbeno vijeće.

(2) Kandidat pisane radnje izrađuje pod osobnim zaporkama.

(3) Kandidati mogu iz jedne ili više pisanih radnji ostvariti najviše 120 bodova.

(4) Kandidati na temelju prosjeka ocjena na studiju mogu ostvariti najviše 30 bodova.

(5) Kandidati koji su zbrojem bodova dobivenim na provjeri znanja i bodova ostvarenih prosjekom ocjena na studiju ostvarili najbolji uspjeh pozivaju se na usmeni razgovor na kojem se ocjenjuje motiviranost kandidata za rad u pravosuđu, sposobnost za rješavanje sukoba, i donošenje odluka, osjećaj za pravdu i odgovorno obnašanje sudačke dužnosti.

(6) Na usmenom razgovoru kandidat može ostvariti najviše 20 bodova.

(7) Na temelju rezultata provjere znanja, ocjena na studiju i usmenog razgovora Vijeće sastavlja listu prvenstva kandidata i donosi odluku o imenovanju.

(8) Lista prvenstva objavljuje se na internetskim stranicama Vijeća i sadrži ukupan zbroj bodova i bodove ostvarene po svakom od kriterija.

(9) Vijeće donosi Pravilnik o načinu provođenja i ocjenjivanju pisanih radnji iz stavka 1. ovoga članka, o načinu bodovanja ocjena na studiju iz stavka 4. ovoga članka i načinu provođenja i ocjenjivanja usmenog razgovora iz stavka 5. ovoga članka.

Članak 54.a dodanNN 67/2018: dodan člankom 21.

Postupak imenovanja sudaca mora se dovršiti u roku od šest mjeseci od dana objave oglasa o slobodnim sudačkim mjestima.

Članak 55. izmijenjenNN 28/2013: izmijenjen člancima 7. i 8.; NN 67/2018: izmijenjen člankom 22.; NN 80/2022: izmijenjen člankom 8.; NN 77/2026: izmijenjen člankom 4.

(1) Kada sudac pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu suca u županijskim i visokim sudovima, Vijeće će od nadležnog sudačkog vijeća zatražiti ocjenu obnašanja sudačke dužnosti. (2) odnosno državnog odvjetnika zatražiti ocjenu obnašanja dužnosti.

(2) Kandidati za suca u županijskim i visokim sudovima koji u trenutku prijave ne obnašaju pravosudnu dužnost pristupaju pisanoj provjeri znanja pred Vijećem koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje.

(3) Poziv na pisanu provjeru znanja upućuje se kandidatima putem mrežne stranice Vijeća. Ako kandidat ne pristupi pisanoj provjeri, smatra se da je povukao prijavu na oglas.

(4) Ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.

(5) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja sudačke dužnosti i razgovora na kojem se dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(6) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate prema utvrđenom broju bodova iz stavka 5. ovoga članka, od najmanjeg prema najvećem broju bodova. Poziv na razgovor upućuje se kandidatima putem mrežne stranice Vijeća. Iz opravdanih razloga razgovor se može obaviti putem uređaja koji omogućava audiovizualnu komunikaciju.

(7) Na razgovoru iz stavka 6. ovoga članka kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, specijalizaciju i stručno usavršavanje, a na temelju kojih se procjenjuju njihove profesionalne, etične i osobne kompetencije za obnašanje dužnosti suca županijskog odnosno visokog suda, uključujući odgovornost, profesionalni integritet i motiviranost za obnašanje dužnosti suca županijskog odnosno visokog suda.

(8) Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova, Vijeće sastavlja listu prvenstva kandidata. a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća.

(3) Odluka Vijeća o imenovanju sudaca mora biti utemeljena na ukupno ostvarenom broju bodova i utvrđenoj listi prvenstva kandidata.

(4) Lista prvenstva objavljuje se na internetskim stranicama Vijeća i uključuje ukupan broj bodova i bodove ostvarene po svakom od mjerila navedenim u članku 79. stavku 1. Zakona o sudovima.

(9) Ako kandidat ne pristupi razgovoru, smatra se da je povukao prijavu na oglas.

(10) Zbrajanjem broja bodova ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama.

(11) Vijeće će imenovati suce između kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i neizabranog kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.

Članak 55.a dodanNN 28/2013: dodan člankom 8.; NN 82/2015: izmijenjen člankom 3.; NN 67/2018: izmijenjen člankom 23.; NN 80/2022: izmijenjen člankom 9.; NN 77/2026: izmijenjen člankom 5.

(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Vijeće će od nadležnog sudačkog vijeća odnosno državnog odvjetnika zatražiti ocjenu obnašanja dužnosti.

(2) Kandidati za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji su podnijeli prijave na oglas, a nisu pravosudni dužnosnici, pristupaju provjeri znanja pred Vijećem koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje.

(3) Poziv na pisanu provjeru znanja upućuje se kandidatima putem mrežne stranice Vijeća. Ako kandidat ne pristupi pisanoj provjeri, smatra se da je povukao prijavu na oglas.

(4) Ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.

(5) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno rezultata pisane provjere znanja Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(6) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate prema utvrđenom broju bodova iz stavka 5. ovoga članka. Poziv na razgovor upućuje se kandidatima putem mrežne stranice Vijeća. Iz opravdanih razloga razgovor se može obaviti putem uređaja koji omogućava audiovizualnu komunikaciju.

(7) Na razgovoru iz stavka 6. ovoga članka kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, specijalizaciju i stručno usavršavanje, a na temelju kojih se procjenjuju njihove profesionalne, etične i osobne kompetencije za obnašanje dužnosti suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uključujući odgovornost, profesionalni integritet i motiviranost za obnašanje dužnosti suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova. Bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća.

(8) Ako kandidat ne pristupi razgovoru, smatra se da je povukao prijavu na oglas.

(9) Zbrajanjem bodova ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno na pisanoj provjeri znanja i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama. Vijeće će imenovati suce između kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i neizabranog kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.

(10) Za kandidate iz stavka 9. ovoga članka Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere.

(11) Na temelju izvješća o rezultatu sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka.

(12) Za suca se ne može imenovati kandidat koji odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.

(13) Sigurnosna provjera provodi se sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere.

Članak 56. izmijenjenNN 82/2015: izmijenjen člankom 4.; NN 67/2018: izmijenjen člankom 24.; NN 80/2022: izmijenjen člancima 10. i 31.; NN 83/2023: izmijenjen točkom I. izreke; NN 77/2026: izmijenjen člankom 6.

(1) Kada Vijeće za suca imenuje kandidate koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike izbor mora biti utemeljen na završnoj ocjeni koju su kandidati ostvarili u Državnoj školi U odnosu na kandidate za suce općinskih, trgovačkih i upravnih sudova koji su u trenutku prijave na oglas raspoređeni na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima izbor se temelji na ostvarenom broju bodova na pravosudnom ispitu, ocjeni rada u svojstvu savjetnika i ostvarenim bodovima na razgovoru s kandidatima. (2) Na razgovoru Vijećem.

(2) U odnosu na kandidate koji u trenutku prijave na oglas obnašaju pravosudnu dužnost izbor se temelji na ocjeni obnašanja dužnosti pomnoženoj s koeficijentom 1,333 i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem.

(3) U odnosu na ostale kandidate izbor se temelji na ostvarenom broju bodova na pravosudnom ispitu, na ostvarenom broju bodova na pisanoj provjeri i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem.

(4) Pisanu provjeru iz stavka 3. ovoga članka, koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje, provodi Vijeće, a na njoj kandidati mogu ostvariti najviše 20 bodova. 100 bodova.

(5) Poziv na pisanu provjeru znanja upućuje se kandidatima putem mrežne stranice Vijeća. Ako kandidat ne pristupi pisanoj provjeri, smatra se da je povukao prijavu na oglas.

(6) Na temelju broja bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu i ocjenom rada savjetnika u pravosudnim tijelima, broja bodova ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno broja bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu i na pisanoj provjeri znanja Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

Članak 56.a dodanNN 28/2013: dodan člankom 9.; NN 67/2018: izmijenjen člankom 25.; NN 80/2022: izmijenjen člankom 11.; NN 77/2026: izmijenjen člankom 7.

(1) U postupcima iz članka 56. ovoga Zakona na razgovor pred Vijećem pozivaju se kandidati prema utvrđenom broju bodova iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona. Iz opravdanih razloga razgovor se može obaviti putem uređaja koji omogućava audiovizualnu komunikaciju.

(2) Kandidati na razgovoru mogu ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća. Kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, na temelju kojih se može utvrditi njihova sposobnost primjerenog, odgovornog i etičnog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti.

(3) Poziv na razgovor upućuje se kandidatima putem mrežne stranice Vijeća. Ako kandidat ne pristupi razgovoru, smatra se da je povukao prijavu na oglas.

(4) Zbrajanjem broja bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu i ocjenom rada savjetnika u pravosudnim tijelima, broja bodova ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno broja bodova ostvarenih na pravosudnom ispitu i na pisanoj provjeri znanja s brojem bodova ostvarenih na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.

(5) Vijeće imenuje suce između kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i neizabranog kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.

(6) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće kandidate koji prema broju bodova zadovoljavaju uvjet iz stavka 5. ovoga članka upućuje na psihološko testiranje radi utvrđenja sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti.

(7) Za kandidate iz stavka 5. ovoga članka koji zadovolje na psihološkom testiranju Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere.

(8) Temeljna sigurnosna provjera provodi se sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere, a na temelju izvješća o rezultatu temeljne sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za suca se ne može imenovati kandidat koji odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.

Članak 56.b dodanNN 28/2013: dodan člankom 9.; NN 80/2022: izmijenjen člancima 12. i 13.

Pravila o načinu provođenja provjere znanja i ocjenjivanju pisanih radnji te načinu provođenja i ocjenjivanja razgovora i načinu provedbe psihološkog testiranja iz članaka 55., 55.a i 56.a ovoga Zakona donosi Vijeće.

Članak 56.c dodanNN 80/2022: dodan člankom 13.; NN 77/2026: izmijenjen člankom 8.

(1) Odluka o imenovanju sudaca mora biti obrazložena.

(2) Ako je prema utvrđenom redoslijedu iz članka 55. stavka 10., članka 55.a stavka 9. i članka 56.a stavka 4. ovoga Zakona više kandidata ostvarilo isti broj bodova te ako je za suca Vijeće imenovalo kandidata koji nije ostvario najveći broj bodova, Vijeće će u odluci o imenovanju posebno obrazložiti razloge zbog kojih je prednost dalo izabranom kandidatu u odnosu na kandidate s istim odnosno većim brojem bodova.

(3) Odluka o imenovanju sudaca dostavlja se javnom objavom na mrežnim stranicama Vijeća, a dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave.

(4) Javno objavljena odluka Vijeća uklanja se s mrežnih stranica nakon isteka roka od šest mjeseci od dana objave.

(5) Odluka o imenovanju sudaca objavljuje se u »Narodnim novinama«.

(6) Ako se na oglas ne javi niti jedan kandidat ili Vijeće ne imenuje ni jednog od kandidata, Vijeće ponovno objavljuje oglas.

Članak 59.a dodanNN 67/2018: dodan člankom 26.

Ako je protiv odluke o imenovanju suca podnesena ustavna tužba Ustavnom sudu Republike Hrvatske, imenovani sudac ne može položiti prisegu niti stupiti na dužnost dok Ustavni sud Republike Hrvatske ne odluči o ustavnoj tužbi.

Članak 60. izmijenjenNN 28/2013: izmijenjen člankom 10.; NN 82/2015: izmijenjen člankom 5.; NN 67/2018: izmijenjen člankom 27.; NN 80/2022: izmijenjen člankom 31.

(1) U slučaju ukidanja ili preustroja suda Vijeće će premjestiti suca na drugi sud istog stupnja i bez pristanka suca

(2) Preustrojem se smatra spajanje, pripajanje i razdvajanje sudova, promjena unutarnjeg ustrojstva suda i druge promjene u stvarnoj i mjesnoj nadležnosti sudova te promjena potrebnog broja sudaca u sudu sukladno Okvirnim mjerilima za rad suca. (3) odluci ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

(3) Državno sudbeno vijeće će prilikom donošenja odluka iz stavka 1. ovoga članka uzeti u obzir iskazan interes sudaca, mjesto rada sudaca te duljinu obnašanja sudačke dužnosti i vrstu predmeta u kojima sude.

(4) Protiv odluke Vijeća o premještaju sudac ima pravo pokrenuti upravni spor.

Članak 61. izmijenjenNN 67/2018: izmijenjen člankom 28.; NN 80/2022: izmijenjen člancima 14. i 31.; NN 77/2026: izmijenjen člankom 9.

(1) Sudac može uz svoj pristanak biti privremeno upućen na rad u drugi sud na vrijeme do dvije četiri godine, s time da se to vrijeme može produžiti najviše za još za dvije četiri godine.

(2) Sudac se može privremeno uputiti na rad u drugi sud kada u tom sudu postoji potreba za sucem zbog povećanog priljeva predmeta ili duže odsutnosti s rada sudaca koji u tom sudu obnašaju sudačku dužnost.

(3) Odluku o upućivanju suca u drugi sud donosi Vijeće uz prethodno mišljenje predsjednika suda u koji se sudac upućuje, predsjednika suda gdje sudac obnaša sudačku dužnost i mišljenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(4) Sudac koji je privremeno upućen na rad u sud višeg stupnja, u postupku i radu na predmetima ima prava i obveze kao viši sudski savjetnik – specijalist.

(5) Sudac upućen na drugi sud ima pravo na smještaj te na naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada kao što su putni troškovi, troškovi korištenja osobnog automobila u službene svrhe i drugo. Visinu naknade troškova zbog tih uvjeta utvrđuje pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 61.a dodanNN 28/2013: dodan člankom 11.; NN 82/2015: izmijenjen člankom 6.; NN 80/2022: izmijenjen člankom 15.; NN 77/2026: izmijenjen člankom 10.

(1) Najviše 30% slobodnih sudačkih mjesta predviđenih planom iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona može se popuniti trajnim premještajem sudaca iz sudova istog stupnja.

(2) Nakon donošenja plana iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona, a prije objave oglasa iz članka 53. ovoga Zakona, Vijeće na svojim internetskim stranicama objavljuje poziv sucima da, u roku koji odredi Vijeće, podnesu prijavu za trajni premještaj.

(3) U drugi sud trajno se mogu premjestiti suci koji obnašaju sudačku dužnost najmanje tri godine u sudu iz kojeg se traži premještaj.

(4) Suci koji žele biti trajno premješteni u drugi sud, u roku koji odredi Vijeće, dostavljaju Vijeću pisanu prijavu uz koju prilažu rješenje predsjednika suda o ispunjavanju svoje sudačke obveze za posljednje tri godine.

(5) Nakon proteka roka za dostavu prijava iz stavka 4. ovoga članka Vijeće će utvrditi potrebe i stanje popunjenosti sudačkih mjesta te broj primljenih, riješenih i neriješenih predmeta u sudovima u kojima prijavljeni kandidati obnašaju sudačku dužnost. Prijave sudaca koji sudačku dužnost obnašaju u sudovima u kojima bi u slučaju premještaja došlo do većih poteškoća u organizaciji rada neće se razmatrati.

(6) Ako se na poziv Vijeća javi više kandidata, Vijeće ih poziva na razgovor na kojem im se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihova motiviranost za trajan premještaj i obnašanje dužnosti u drugom sudu.

(7) Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom.

(8) Na temelju utvrđenja o ispunjavanju sudačke obveze iz stavka 4. ovoga članka i bodova ostvarenih na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata, objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama te donosi obrazloženu odluku o premještaju.

Članak 62. djelomično ukinut (Ustavni sud)NN 28/2013: izmijenjen člankom 12.; NN 67/2018: izmijenjen člankom 29.; NN 80/2022: izmijenjen člankom 16.; NN 16/2023: djelomično ukinut (Ustavni sud) točkom I. izreke

(1) Sudac odgovara za počinjena stegovna djela.

(2) Stegovna djela jesu:

1. ponašanje suprotno temeljnim načelima Kodeksa sudačke etike, 2. neuredno obnašanje sudačke dužnosti,

3 2. nepostupanje po odluci neposredno višeg suda iz članka 27. i 28. Zakona o sudovima, 4 donesenoj u postupku za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku,

3. obnašanje službe, poslova ili djelatnosti nespojivih sa sudačkom dužnošću,

5 4. izazivanje poremećaja u radu suda koji znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti,

6 5. povreda službene tajne u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti,

7 6. nanošenje štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način,

8 7. nepodnošenje imovinske kartice ili neistinito prikazivanje podataka u imovinskoj kartici.

8. nepodvrgavanje prosudbi tjelesnih i duševnih svojstava radi ocjene sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti,

10. povreda propisa o zaštiti osobnih podataka.

(3) Stegovni postupak za stegovno djelo iz stavka 2. točke 2 1. ovoga članka pokrenut će se osobito:

1. ako sudac bez opravdanog razloga ne izrađuje i ne otprema sudske odluke,

2. ako je sudačko vijeće ocijenilo rad suca negativnom ocjenom nezadovoljavajuće obnaša dužnost,

3. ako je bez opravdanog razloga broj odluka koje je sudac donio u jednogodišnjem razdoblju bitno ispod prosjeka u Republici Hrvatskoj manji od broja utvrđenog Okvirnim mjerilima za rad sudaca,

4. ako sudac u rješavanju predmeta bez opravdanog razloga odstupa od redoslijeda njihovog zaprimanja u sudu, odnosno ne vodi računa o njihovoj hitnosti,

5. ako bez opravdanog razloga zbog nepoduzimanja postupovnih radnji u sudskom predmetu nastupi zastara.

(4) Ako je pokrenut stegovni postupak protiv suca za stegovno djelo iz stavka 2. točke 3 2. ovoga članka, Vijeće je dužno o tome obavijestiti nadležno državno odvjetništvo.

Članak 63. izmijenjenNN 28/2013: izmijenjen člankom 13.; NN 80/2022: izmijenjen člancima 17. i 31.

(1) Za počinjena stegovna djela mogu se izreći sljedeće stegovne kazne:

1. ukor,

2. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od jednog do tri mjeseca,

3. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od četiri do šest mjeseci,

4. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od sedam do dvanaest mjeseci,

5. razrješenje od dužnosti.

(2) Ako je sucu izrečena stegovna kazna razrješenje od dužnosti, Vijeće može odlučiti da se izvršenje te stegovne kazne odgodi za vrijeme koje ne može biti kraće od šest mjeseci niti dulje od dvije godine.

(3) Vijeće može primijeniti uvjetnu osudu razrješenja od dužnosti ako ocijeni da se i bez izvršenja te stegovne kazne može očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja, tj. da će sudac u daljnjem obnašanju sudačke dužnosti prestati s ponašanjem zbog kojeg mu je izrečena stegovna kazna razrješenje od dužnosti.

(4) Vijeće će opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ako osuđeni stegovno kažnjeni sudac u vremenu provjeravanja počini jedno ili više stegovnih djela.

(5) Uvjetna se osuda ne može opozvati nakon što je protekla godina dana od isteka vremena provjeravanja.

(6) Kod izricanja kazne za stegovno djelo uzima se u obzir osobito: težina povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti, okolnosti pod kojima je stegovno djelo učinjeno, raniji rad i ponašanje suca i druge okolnosti koje utječu na izricanje kazne.

(7) Pri odlučivanju o odgovornosti i kazni za stegovno djelo na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Kaznenog zakona.

(8) O izrečenoj kazni u roku od 24 sata pravomoćnoj odluci kojom je sucu izrečena kazna Državno sudbeno vijeće obavještava se nadležno sudačko vijeće, predsjednik predsjednika suda u kojem sudac obavlja obnaša sudačku dužnost i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, koje vodi evidenciju o izrečenim kaznama.

Članak 64. izmijenjenNN 80/2022: izmijenjen člankom 18.

(1) Sudac kojemu je Vijeće izreklo stegovnu kaznu ukora ne može biti imenovan na drugi sud niti za predsjednika suda u roku od godine dana od pravomoćnosti odluke o izricanju te stegovne kazne.

(2) Sudac kojemu je Vijeće izreklo stegovnu kaznu iz članka 63. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, ne može biti imenovan na drugi sud niti za predsjednika suda u roku od godine dana od pravomoćnosti odluke o izricanju te stegovne kazne.

(3) Sudac kojemu je Vijeće izreklo stegovnu kaznu iz članka 63. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, ne može biti imenovan na drugi sud niti za predsjednika suda u roku od dvije godine od pravomoćnosti odluke o izricanju te stegovne kazne.

(4) Sudac kojemu je Vijeće izreklo stegovnu kaznu iz članka 63. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, ne može biti imenovan na drugi sud niti za predsjednika suda u roku od tri godine od pravomoćnosti odluke o izricanju te stegovne kazne.

(5) Sudac kojemu je Vijeće izreklo stegovnu kaznu iz članka 63. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, ne može biti imenovan na drugi sud niti za predsjednika suda u roku od četiri godine od pravomoćnosti odluke o izricanju te stegovne kazne.

Članak 65. izmijenjenNN 80/2022: izmijenjen člankom 19.

(1) Stegovni postupak ne smije se pokrenuti nakon jedne godine od saznanja za počinjeno stegovno djelo i počinitelja, odnosno tri godine od počinjenoga stegovnog djela. Zastara vođenja stegovnog postupka nastupa istekom roka od šest godina od dana dovršetka stegovnog djela.

(2) Ako stegovno djelo povlači kaznenu odgovornost, stegovni postupak smije se pokrenuti u vremenu u kojem zastarijeva pokretanje kaznenog postupka, pod uvjetom da je taj postupak pokrenut.

(3) Izvršenje stegovne kazne zastarijeva za godinu dana od njezine pravomoćnosti.

(4) Stegovne kazne brišu se iz evidencije po službenoj dužnosti u roku od godinu dana nakon proteka rokova iz članka 64. ovoga Zakona.

Članak 66. izmijenjenNN 28/2013: izmijenjen člankom 14.

(1) Stegovni postupak vodi Vijeće.

(2) Vijeće može za pojedine stegovne postupke imenovati posebno stegovno vijeće koje će provesti postupak, utvrditi činjenice i obrazložiti utvrđene činjenice pred Vijećem. Dva člana stegovnog vijeća moraju biti suci, a predsjednik Stegovnog vijeća mora biti najmanje sudac suda istog stupnja kao i sudac protiv kojeg se vodi stegovni postupak.

(3) Odluku o stegovnoj odgovornosti donosi Vijeće većinom glasova svih članova Vijeća.

(4) Ako se stegovni postupak vodi protiv člana Vijeća, taj je član izuzet od odlučivanja u stegovnom postupku.

(5) Vijeće može za pojedine stegovne postupke imenovati istražno povjerenstvo iz redova sudaca redovnih ili specijaliziranih sudova, koje će utvrditi činjenice i obrazložiti ih tijekom postupka pred Vijećem.

Članak 70. izmijenjenNN 80/2022: izmijenjen člankom 20.; NN 77/2026: izmijenjen člankom 11.

(1) U postupku odlučivanja o stegovnoj odgovornosti sucu protiv kojega se postupak vodi mora se Prijavljenom sucu će se po zaprimanju zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka pružiti mogućnost da iznese svoju obranu, osobno, u pisanom obliku, ili po branitelju kojega kojeg izabere. Ako prijavljeni sudac ne iznese svoju obranu, rasprava se provodi u njegovoj odsutnosti.

(2) Odluka kojom se utvrđuje da je sudac stegovno odgovoran i kojom mu se izriče stegovna kazna može se odnositi samo na stegovno djelo i osobu koju je podnositelj zahtjeva označio u svom zahtjevu.

(3) Odluka mora biti izrađena i otpremljena strankama u roku od 15 30 dana nakon njezina donošenja.

(4) Ako sudac u stegovnom postupku ima branitelja, branitelj se smatra punomoćnikom za primanje pismena.

Članak 71. djelomično ukinut (Ustavni sud)NN 13/2013: djelomično ukinut (Ustavni sud) točkom I. izreke

(1) Protiv odluke o razrješenju, odnosno stegovnoj odgovornosti sudac ima pravo žalbe koja odgađa izvršenje odluke.

(2) Protiv odluke o stegovnoj odgovornosti pravo žalbe ima i podnositelj zahtjeva.

(3) Žalba se u roku od 15 dana od dana dostave odluke podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Članak 72. izmijenjenNN 80/2022: izmijenjen člankom 21.

(1) Stegovni postupak provodi se odgovarajućom primjenom odredaba važećeg Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na raspravu, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. U odnosu na stegovna djela na odgovarajući se način primjenjuju odredbe važećeg Kaznenog zakona.

(2) Kod donošenja odluke o stegovnoj odgovornosti i izricanju stegovne kazne Vijeće nije vezano prijedlogom podnositelja zahtjeva za vođenje stegovnog postupka.

(3) U stegovnom postupku ne plaćaju se pristojbe, a troškove postupka snosi sud u kojem sudac obavlja dužnost.

Članak 73. izmijenjenNN 80/2022: izmijenjen člankom 22.; NN 77/2026: izmijenjen člankom 12.

(1) Sudac će biti udaljen s dužnosti:

– ako je protiv njega pokrenut započet kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, ili dok se nalazi u pritvoru odnosno istražnom zatvoru,

– zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti ili

– zbog počinjenoga teškoga stegovnog djela.

(2) Sudac može biti udaljen s dužnosti:

– ako je protiv njega pokrenut započet kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora do pet godina,

– ako obavlja službu, posao ili aktivnost koji su nespojivi s obavljanjem sudačke dužnosti,

– ako je ovlašteni predlagatelj u zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka predložio izricanje stegovne kazne razrješenja od dužnosti.

(3) Zahtjev za udaljenje s dužnosti Vijeću podnosi predsjednik suda odnosno osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave u sudu u kojem sudac obnaša sudačku dužnost, predsjednik neposredno višeg suda, nadležno sudačko vijeće ili predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(4) Odluku o udaljenju s dužnosti u slučaju iz stavka 1. ovoga članka donosi predsjednik suda ili osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave, a u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka odluku donosi Vijeće bez odgode.

Članak 74. izmijenjenNN 13/2013: djelomično ukinut (Ustavni sud) točkom I. izreke; NN 28/2013: izmijenjen člankom 15.

(1) Odluka o privremenom udaljenju mora biti u pisanom obliku i s obrazloženjem.

(2) Protiv odluke o privremenom udaljenju sudac ima pravo žalbe sukladno odredbi članka 69. stavka 2. ovoga Zakona. Žalba ne zadržava provedbu odluke. nema pravo žalbe, ali ima pravo pokrenuti upravni spor.

Članak 75. izmijenjenNN 80/2022: izmijenjen člankom 23.

(1) Privremeno udaljenje od obavljanja dužnosti određuje se na rok od tri mjeseca, a po proteku toga roka može ga Vijeće iz zbog opravdanih razloga, na jednak način produljiti za daljnja tri mjeseca.

(2) Privremeno udaljenje može trajati do pravomoćnog okončanja stegovnog postupka, koji u tom slučaju Vijeće mora provesti u roku od godinu dana. (2) dvije godine, a samo iznimno, zbog opravdanih razloga i u duljem roku odnosno najdulje do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka.

(3) Za vrijeme privremenog udaljenja s dužnosti sudac ima pravo na jednu polovinu plaće.

(4) U slučaju oslobađajuće odluke u stegovnom ili kaznenom postupku odluka o privremenom udaljenju prestaje po sili zakona danom pravomoćnosti odluke Vijeća. U, a u tom slučaju ili u slučaju da je izrečena stegovna mjera novčane kazne ili ukora, sudac ima pravo na isplatu razlike neisplaćene plaće za vrijeme trajanja posljedica odluke o udaljenju od obavljanja obnašanja dužnosti.

Članak 78. izmijenjenNN 28/2013: izmijenjen člankom 16.; NN 80/2022: izmijenjen člankom 24.

Prijedlog za razrješenje u slučaju trajnog gubitka sposobnosti za obavljanje sudačke dužnosti podnosi se na temelju pravomoćne odluke:

– suda o oduzimanju poslovne sposobnosti ili

– nadležnog tijela da su tjelesna i duševna svojstva takva da onemogućuju obavljanje sudačke dužnosti.

(2) Ako iz ponašanja suca ili njegovog odnosa prema radu proizlazi sumnja na trajni gubitak sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti, Državno sudbeno vijeće može samostalno ili na prijedlog predsjednika suda odrediti da se sudac podvrgne liječničkoj prosudbi njegovih tjelesnih i duševnih svojstava.

Članak 80. izmijenjenNN 67/2018: izmijenjen člankom 30.; NN 80/2022: izmijenjen člankom 25.

(1) Vijeće imenuje predsjednike sudova.

(2) Predsjednik suda imenuje se na vrijeme od 4 četiri godine. Predsjednik suda ne može biti imenovan više od dva mandata uzastopce osim u sudovima s najviše pet sudaca. (3) može biti imenovan na dužnost u sudu istog stupnja najviše dva puta uzastopce.

(3) Predsjednik suda može biti ponovno imenovan na dužnost predsjednika suda nakon što je obnašao sudačku dužnost razmjerno vremenu na koje je prethodno bio imenovan predsjednikom suda.

(4) Predsjednik suda koji nije ponovno imenovan nastavlja obnašati sudačku dužnost u sudu u kojem je imenovan za suca.

(4) Ograničenje iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se na imenovanja obavljena nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 81. izmijenjenNN 67/2018: izmijenjen člankom 31.

(1) Najkasnije tri mjeseca šest mjeseci prije isteka vremena na koje je imenovan predsjednik suda, odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti predsjednika suda iz drugih zakonom određenih razloga Vijeće će objaviti oglas o slobodnom mjestu predsjednika suda.

(2) Oglas se objavljuje u »Narodnim novinama«, a po potrebi i na drugi način, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana, a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta za imenovanje i program svojega rada.

Članak 82. izmijenjenNN 80/2022: izmijenjen člankom 26.

(1) Za predsjednika suda može biti imenovan sudac iste vrste i istog stupnja suda u kojem se imenuje predsjednik suda ili sudac višeg suda.

(2) Sudac višeg suda imenovan za predsjednika nižeg suda ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.

Članak 83. izmijenjenNN 28/2013: izmijenjen člankom 17.; NN 67/2018: izmijenjen člankom 32.

(1) Po proteku roka za podnošenje prijave Vijeće će od nadležnog sudačkog vijeća zatražiti mišljenje o kandidatima i ocjene obnašanja sudačke dužnosti, koju ocjenu su dužni dati u roku od 30 dana.

(2) Uz poziv za davanje mišljenja o kandidatima nadležnom sudačkom vijeću dostavit će se prijave svih kandidata s priloženom dokumentacijom.

(3) Mišljenje sudačkog vijeća mora biti obrazloženo za svakog kandidata i sadržavati ocjenu programa rada.

(4) Mišljenje o kandidatima za predsjednika suda i njihovim programima rada zatražit će se od predsjednika neposredno višeg suda i predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koji su ga je dužan dužni dati u roku od 30 dana.

(5) Ako mišljenja iz prethodnog stavka ne budu dana u roku od 30 dana, smatra se da su dana pozitivna mišljenja.

Članak 84. izmijenjenNN 28/2013: izmijenjen člankom 18.

(1) Vijeće donosi odluku o imenovanju predsjednika suda na temelju prikupljenih mišljenja, razgovora s kandidatima, ocjene njihovih predloženih programa rada i njihovih organizacijskih sposobnosti.

(2) Vijeće je dužno donijeti obrazloženu odluku o imenovanju predsjednika sudova u roku od 30 dana od dana primitka mišljenja o kandidatima, od sudačkih vijeća i predsjednika neposredno višeg suda iz članka 83. stavka 4. ovog Zakona.

(3) Ako se na oglas ne javi niti jedan kandidat ili Vijeće ne imenuje za predsjednika suda ni jednog od kandidata, ponavlja se postupak imenovanja predsjednika suda.

Članak 85. izmijenjenNN 28/2013: izmijenjen člankom 19.; NN 82/2015: izmijenjen člankom 7.; NN 80/2022: izmijenjen člankom 31.

(1) Predsjedniku prestaje dužnost:

– kada mu prestane sudačka dužnost, danom prestanka sudačke dužnosti,

– u slučaju spajanja sudova, danom s kojim se sudovi spajaju.

– kada mu bude izrečena stegovna kazna, danom pravomoćnosti odluke.

(2) U slučaju spajanja, pripajanja ili razdvajanja sudova predsjednicima svih sudova obuhvaćenih ovim preustrojem prestaje dužnost danom spajanja, pripajanja odnosno razdvajanja.

(3) Odluku kojom se utvrđuje prestanak dužnosti predsjednika suda donosi Vijeće.

(4) Vijeće će predsjednika suda razriješiti dužnosti:

1. kada se u postupku nadzora nad obavljanjem poslova sudske uprave utvrde nezakonitosti i nepravilnosti u obavljanju poslova sudske uprave, a koje štete redovitom i pravilnom obavljanju poslova i funkcioniranju suda, 2 poslove sudske uprave obavlja protivno propisima,

2. kada ne poduzima mjere iz svojih ovlasti za učinkovit rad suda,

3. kada bez opravdanog razloga ne ostvaruje program rada izložen u postupku imenovanja na dužnost predsjednika suda,

4. kada propuštanjem nadzora, ili neposredno, krši propise o dodjeljivanju predmeta u rad,

3 5. kada kršenjem propisa ili na drugi način povrijedi načelo neovisnosti suca u suđenju,

4 6. kada ne podnese zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenoga stegovnog djela u zakonom predviđenim slučajevima odnosno zloupotrebljava svoj položaj ovlaštenog predlagatelja pokretanja stegovnog postupka,

5 7. kada je svojim ponašanjem ili na drugi način nanio štetu ugledu suda ili sudačkoj dužnosti,

6 8. kada je privremeno udaljen sa sudačke dužnosti. (4) Postupak razrješenja predsjednika suda vodi se po odredbama ovoga Zakona koje se odnose na stegovni postupak za suca.

(5) Prijedlog za razrješenje predsjednika suda može podnijeti predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske i ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(6) Predsjednik suda može i sam zatražiti razrješenje od dužnosti predsjednika suda.

(7) Protiv odluke Vijeća o razrješenju predsjednik suda ima pravo pokrenuti upravni spor.

Članak 86. izmijenjenNN 28/2013: izmijenjen člankom 20.; NN 82/2015: izmijenjen člankom 8.

(1) Prije donošenja odluke o razrješenju predsjednika suda iz razloga navedenih u članku 83 85. stavku 3 4. točki točkama 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga ovog Zakona, Vijeće će zatražiti tražiti pisano izjašnjenje predsjednika suda.

(2) Rok za davanje izjašnjenja ne može biti kraći od osam dana od dana primitka poziva za izjašnjenje.

(3) Nakon primitka pisanog izjašnjenja Vijeće može pozvati predsjednika suda radi dodatnog usmenog izjašnjenja, o čemu će sastaviti zapisnik.

(4) Odluka o razrješenju donosi se u pisanom obliku i mora biti obrazložena.

(5) Protiv odluke Vijeća o razrješenju predsjednik suda ima pravo pokrenuti upravni spor.

Članak 87. izmijenjenNN 28/2013: izmijenjen člankom 21.; NN 67/2018: izmijenjen člankom 33.; NN 80/2022: izmijenjen člankom 27.; NN 77/2026: izmijenjen člankom 13.

(1) Suci su obvezni Sudac je dužan u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost Vijeću podnijeti Državnom sudbenom vijeću izvješće o svojoj imovini, stalnim prihodima te imovini svoga svog bračnog druga i, izvanbračnog druga, životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera te maloljetne djece sa stanjem na taj dan, a ako stupanja na dužnost (imovinska kartica suca).

(2) Ako je tijekom obnašanja dužnosti godine došlo do bitne promjene, istekom godine u kojoj je promjena nastala. (2) Suci su obvezni u izvješću imovini suca i osoba iz stavka 1. ovoga članka podnijeti podatke i o novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos netoprihoda sudaca., kojom se smatra promjena u sadržaju imovine, povećanje vrijednosti imovine u iznosu iznad 13.000,00 eura, svaka promjena u prihodu od honorara ili drugih naknada te svaka promjena u podacima o nekretninama u zemljišnim knjigama, sudac je dužan najkasnije do 1. ožujka sljedeće godine Vijeću podnijeti izvješće o nastalim promjenama u imovini.

(3) Oblik i sadržaj obrasca izvješća o imovini pravilnikom propisuje Vijeće.

(4) Javnost ima pravo uvida u prijavu o imovini, sukladno posebnim zakonima.

Članak 88. izmijenjenNN 67/2018: izmijenjen člancima 34. i 35.; NN 80/2022: izmijenjen člankom 28.; NN 77/2026: izmijenjen člankom 14.

(1) Državno sudbeno vijeće vodi i kontrolira imovinske kartice sudaca.

(2) Nakon prvog primitka imovinske kartice suca Vijeće će zatražiti od porezne uprave i drugih tijela podatke kojima raspolažu o njihovoj imovini i usporediti ih s podacima u prijavi imovine.

(3) Ako za imovinu koju je sudac naveo u imovinskoj kartici nije dostavio podatke o načinu stjecanja te imovine, Državno sudbeno vijeće će zatražiti od suca pisano očitovanje.

(1) (4) Ako se podaci u izvješću o imovini koje je Vijeće pribavilo na način opisan u stavku Podaci o imovini suca obuhvaćaju podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini suca i osoba iz članka 87. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Podaci o naslijeđenoj imovini obuhvaćaju podatke o vrsti i ukupnoj vrijednosti nasljedstva te podatke od koga je nasljedstvo naslijeđeno.

(3) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:

– nekretninama stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, povratom imovine stečene u postupku denacionalizacije te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba,

– pokretninama veće vrijednosti,

– poslovnim udjelima i dionicama u trgovačkim društvima,

– udjelima u vlasništvu drugih poslovnih subjekata,

– novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos netoplaće suca,

– dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama,

– dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala, dohotku od osiguranja i drugom dohotku,

– primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak.

(4) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka razlikuju od podataka koje je sudac naveo u imovinskoj kartici te ako se iz očitovanja suca utvrdi nerazmjer u odnosu na primanja i imovinu suca, Vijeće će o tome obavijestiti predsjednika suda u kojemu sudac obnaša dužnost i predsjednika neposredno višega suda radi pokretanja stegovnog postupka podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi, radni strojevi, lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 3980,00 eura, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.

(5) Podaci o svakom dohotku i primitku iz stavka 3. podstavaka 7. i 8. ovoga članka podnose se odvojeno.

Članak 88.a dodanNN 67/2018: dodan člankom 35.; NN 126/2019: izmijenjen člankom 1.

(1) Izvješće o imovini suca podnosi se u elektroničkom obliku.

(2) Sadržaj obrasca izvješća o imovini suca, način njegova podnošenja i sadržaj podataka o imovini suca koji se objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća uređuje Vijeće pravilima.

(3) Podaci o imovini suca objavljuju se radi osiguranja dostupnosti i jačanja povjerenja javnosti te jačanja integriteta, transparentnosti i sprječavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih utjecaja u obnašanju sudačke dužnosti.

(4) Na obradu i objavu osobnih podataka iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se propisi o zaštiti osobnih podataka.

Članak 88.b dodanNN 67/2018: dodan člankom 35.; NN 80/2022: izmijenjen člankom 29.

(1) Vijeće vodi evidenciju izvješća o imovini suca i kontrolira podatke o njegovoj imovini.

(2) Nakon primitka izvješća te dopune izvješća o imovini suca Vijeće će od Porezne uprave Ministarstva financija i drugih tijela pribaviti podatke kojima raspolažu o njegovoj imovini i usporediti ih s podacima u izvješću o imovini, a u slučaju potrebe Vijeće može od Porezne uprave Ministarstva financija zatražiti provedbu postupka provjere načina stjecanja imovine, koje je rezultate Porezna uprava Ministarstva financija dužna bez odgode dostaviti Vijeću.

(3) Ako za imovinu koju je sudac naveo u izvješću nije dostavio podatke o načinu stjecanja te imovine, Vijeće će zatražiti od suca pisano očitovanje.

(4) Ako se podaci u izvješću o imovini koje je Vijeće pribavilo na način opisan u stavku 2. ovoga članka razlikuju od podataka koje je sudac naveo u izvješću, Vijeće će o tome obavijestiti predsjednika suda u kojemu sudac obnaša dužnost i predsjednika neposredno višeg suda radi podnošenja zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka.

(5) Ako se iz očitovanja suca utvrdi nesrazmjer vrijednosti i načina stjecanja imovine suca, Vijeće će o tome obavijestiti Poreznu upravu Ministarstva financija.

Članak 89. brisanNN 80/2022: brisan člankom 30.

(1) Vijeće vodi osobne očevidnike sudaca.

(2) Sudac ima pravo uvida u svoj osobni očevidnik.

(3) Pravilnik o sadržaju osobnih očevidnika, načinu vođenja osobnih očevidnika suca i pravo uvida donosi Vijeće.