Izmjene: NN 67/2018

Članak 4. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

(1) Vijeće ima jedanaest članova, a čine ga sedam sudaca, dva sveučilišna profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika od kojih je jedan iz redova oporbe.

(2) Članove Vijeća iz reda sudaca čine:

– dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske,

– dva jedan sudac visokih sudova,

– tri suca županijskog suda,

– dva suca općinskog suda,

– jedan sudac specijaliziranog suda prvostupanjskih sudova.

Članak 4.a izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Sucima izabranim u Državno sudbeno vijeće umanjuju se obveze u obavljanju sudačke dužnosti, i to predsjedniku Vijeća za 75%, a članovima za 50%. 20%.

Članak 7. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Povjerenstvo

(1) Povjerenstvo ima pet članova, od kojih se dva imenuju od iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jedan od sudaca Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, jedan od sudaca Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i jedan od sudaca Visokog upravnog suda Republike Hrvatske a tri iz reda sudaca visokih sudova.

(2) Povjerenstvo imenuje Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, koju čine svi suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz sudjelovanje po dva predstavnika Visokoga prekršajnog svakog visokog suda Republike Hrvatske, Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske te po jednog predstavnika svakoga županijskog suda (u daljnjem tekstu: Proširena opća sjednica).

(3) Proširena opća sjednica Povjerenstvo odluke donosi većinom glasova.

(4) Članovi Povjerenstva ne mogu biti kandidati za članove Vijeća.

(5) Povjerenstvo se imenuje na vrijeme od pet godina, a ako nekome od članova Povjerenstva prestane sudačka dužnost za vrijeme trajanja mandata, Proširena opća sjednica imenovat će drugog člana, iz reda sudaca iz kojeg je član kojem je prestao mandat.

(6) Predsjednika Povjerenstva biraju članovi Povjerenstva između sebe.

(7) Tehničku potporu Povjerenstvu pružaju stručne službe Vijeća.

Članak 8. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

(1) Povjerenstvo za izbor članova Vijeća:

1. imenuje članove kandidacijskih i izbornih odbora te daje upute za njihov rad,

2. određuje dan, mjesto i vrijeme održavanja glasovanja u postupku kandidature,

3. brine se o zakonitoj provedbi za izbore članova Vijeća,

4. određuje biračka mjesta na sudovima,

5. na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje liste za izbor članova Vijeća,

6. utvrđuje rezultate izbora za članove Vijeća i objavljuje ih u »Narodnim novinama«.

(2) Način rada kandidacijskih odbora i postupak kandidiranja propisat će se Poslovnikom o radu kandidacijskih odbora koji donosi Povjerenstvo.

Članak 9. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Kandidacijski i izborni odbori

(1) Kandidacijski odbori imenuju se za svaki županijski sud, Visoki prekršajni sud, Visoki trgovački sud, Upravni sud i Po jedan kandidacijski odbor imenuje se za Vrhovni sud Republike Hrvatske. (2) Kandidacijski odbor županijskog suda nadležan je za područje toga županijskog suda i svih općinskih sudova iz njegove nadležnosti, kandidacijski odbor Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske nadležan je za Visoki prekršajni sud i sve prekršajne sudove, kandidacijski odbor Visokog trgovačkog suda nadležan je za Visoki trgovački sud Republike Hrvatske i sve trgovačke sudove, kandidacijski odbor Visokog upravnog suda Republike Hrvatske nadležan je za Visoki upravni sud Republike Hrvatske i sve upravne sudove, a kandidacijski, za visoke sudove i za prvostupanjske sudove, a tri kandidacijska odbora za županijske sudove.

(2) Kandidacijski odbor Vrhovnog suda Republike Hrvatske nadležan je za Vrhovni sud Republike Hrvatske.

(3) Kandidacijski odbor visokih sudova nadležan je za Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Visoki kazneni sud Republike Hrvatske i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

(4) Kandidacijski odbori županijskih sudova nadležni su za:

– Županijski sud u Sisku, Županijski sud u Velikoj Gorici i Županijski sud u Zagrebu,

– Županijski sud u Dubrovniku, Županijski sud u Puli – Pola, Županijski sud u Rijeci, Županijski sud u Splitu, Županijski sud u Šibeniku i Županijski sud u Zadru,

– Županijski sud u Bjelovaru, Županijski sud u Karlovcu, Županijski sud u Osijeku, Županijski sud u Slavonskom Brodu, Županijski sud u Varaždinu i Županijski sud u Vukovaru.

(5) Kandidacijski odbor prvostupanjskih sudova nadležan je za sve općinske, trgovačke i upravne sudove u Republici Hrvatskoj.

(6) Kandidacijski i izborni odbor čine predsjednik i dva člana.

(7) Predsjednici sudova dostavit će Povjerenstvu prijedlog za članove kandidacijskih i izbornih odbora.

(8) Članovi kandidacijskih i izbornih odbora na smiju biti kandidati na listi za izbor članova Vijeća.

(9) Kandidacijski odbori prikupljaju kandidature za članove vijeća i provode kandidacijski postupak.

(10) Izborni odbori izravno provode glasovanje sudaca na sudovima te osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja.

Članak 12. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Kandidiranje

(1) Pravo predlaganja kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca imaju svi suci.

(2) Kandidat za člana Vijeća ne može biti svaki sudac, osim onoga kojemu je u posljednje četiri godine izrečena stegovna mjera kazna.

(3) Svaki kandidat za člana Vijeća mora dati pisani pristanak na kandidaturu.

Članak 14. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

(1) Prijedlozi kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske podnose se kandidacijskom odboru Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(2) Prijedlozi kandidata za članove vijeća Vijeća iz reda sudaca županijskih i općinskih sudova podnose se nadležnom kandidacijskom odboru za područje nadležnog nadležnih županijskih sudova iz članka 9. stavka 3. ovoga Zakona. Kandidat za člana Vijeća iz reda sudaca županijskih sudova može biti sudac koji najmanje pet godina obnaša dužnost suca županijskog suda.

(3) Prijedlozi kandidata za članove vijeća iz reda sudaca specijaliziranih sudova podnose se kandidacijskim odborima Visokog prekršajnog suda, Vijeća iz reda sudaca prvostupanjskih sudova podnose se kandidacijskom odboru prvostupanjskih sudova. Kandidat za člana Vijeća iz reda sudaca prvostupanjskih sudova može biti sudac koji najmanje pet godina obnaša sudačku dužnost.

(4) Prijedlozi kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca Visokog trgovačkog suda i Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. (4), Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske i Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske podnose se kandidacijskom odboru visokih sudova. Kandidat za člana Vijeća iz reda sudaca visokih sudova može biti sudac koji najmanje pet godina obnaša dužnost suca pojedinog visokog suda.

(5) Nadležni kandidacijski odbori utvrđuju pravovaljanost kandidatura za članove vijeća.

Članak 15. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

(1) Kandidacijski odbori utvrđuju listu predloženih kandidata i provode postupak glasovanja, koji mora biti tajan.

(2) Kandidacijski odbori određuju vrijeme i mjesto održavanja glasovanja o predloženim kandidatima, s time da se mora osigurati tajnost glasovanja.

(3) Za kandidate iz reda sudaca općinskih sudaca prvostupanjskih sudova glasuju svi suci općinskih prvostupanjskih sudova, za kandidate iz reda sudaca županijskih sudova glasuju suci županijskih sudova iz nadležnog kandidacijskog odbora, za kandidate iz reda sudaca županijskih visokih sudova glasuju svi suci županijskog suda iz nadležnog kandidacijskog odbora, za kandidate iz reda suca specijaliziranih sudova glasuju svi suci specijaliziranog suda, visokih sudova te za kandidate iz reda suca sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske glasuju svi suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 16. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Kandidacijski odbori dostavljaju Povjerenstvu nakon provedenog glasovanja rezultate glasovanja.

(2) Povjerenstvo utvrđuje liste listu kandidata koje se sastavljaju posebno za članove Vijeća iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posebno listu kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca visokih sudova, tri liste kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca županijskih sudova, posebno i listu kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca općinskih sudova i posebno za članove Vijeća iz reda sudaca specijaliziranih prvostupanjskih sudova.

(3) Listu kandidata za članove Vijeća iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske čini šest kandidata koji su ostvarili najveći broj glasova.

(4) Listu Liste kandidata za članove vijeća Vijeća iz reda sudaca županijskih sudova čini po jedan kandidat najviše 15 kandidata koji je ostvario su ostvarili najveći broj glasova na području pojedinog kandidacijskog odbora pojedinog županijskog suda.

(5) Listu kandidata za članove vijeća Vijeća iz reda sudaca općinskih prvostupanjskih sudova čini po jedan kandidat najviše 15 kandidata koji je ostvario su ostvarili najveći broj glasova na području kandidacijskog odbora pojedinog županijskog suda.

(6) Listu kandidata za članove vijeća iz reda sudaca specijaliziranih sudova čini devet kandidata i to tri s područja kandidacijskog odbora Visokog prekršajnog suda, tri s područja kandidacijskog odbora Visokog trgovačkog suda i tri s područja kandidacijskog odbora Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Vijeća iz reda sudaca visokih sudova čini najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj glasova.

(7) Utvrđene liste kandidata objavljuje Povjerenstvo na web-stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(8) Odustanak kandidata s liste nije dopušten nakon objavljivanja liste kandidata.

Članak 17. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Provedba izbora

(1) Najkasnije osam dana prije izbora Povjerenstvo će objaviti koja su izborna mjesta i dostaviti izbornim odborima popis sudaca koji glasuju na pojedinom izbornom mjestu.

(2) Za kandidate sa svih lista iz članka 16. stavka 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona glasuju svi suci iz reda sudaca prvostupanjskih sudova glasuju svi suci prvostupanjskih sudova, za kandidate iz reda sudaca županijskih sudova glasuju suci županijskih sudova iz nadležnog kandidacijskog odbora, za kandidate iz reda sudaca visokih sudova glasuju svi suci visokih sudova te za kandidate iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske glasuju svi suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 28. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

(1) Povjerenstvo utvrđuje rezultate glasovanja i donosi odluku kojom objavljuje:

1. broj sudaca upisanih u popise sudaca, broj sudaca koji su glasovali, koliko je glasova dobio pojedini kandidat s liste kandidata i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića,

2. ime i prezime kandidata koji su izabrani za članove Vijeća.

(2) Za članove Vijeća izabrani su iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske izabrana su dva kandidata s najvećim brojem glasova, a za članove vijeća iz redova sudaca visokih, županijskih i prvostupanjskih sudova oni kandidati koji su na svakoj listi dobili najveći broj glasova.

Članak 42. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

U djelokrug Vijeća spada:

– imenovanje sudaca,

– imenovanje i razrješenje predsjednika sudova,

– odlučivanje o imunitetu sudaca,

– premještaj sudaca,

– vođenje stegovnog postupka i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti sudaca,

– odlučivanje o razrješenju sudaca,

– sudjelovanje u osposobljavanju i usavršavanju sudaca i sudskih službenika,

– donošenje Metodologije izrade ocjene sudaca,

– vođenje osobnih očevidnika sudaca,

– davanje odobrenja za obavljanje druge službe ili posla uz obnašanje sudačke dužnosti,

– vođenje i kontrola imovinskih kartica sudaca.

(2) Član Vijeća izuzet je od obavljanja dužnosti člana Vijeća u postupku imenovanja sudaca, imenovanja i razrješenja predsjednika sudova, premještaja sudaca, odlučivanja o razrješenju sudaca, stegovnom postupku, vođenja i kontrole imovinskih kartica sudaca te u postupku odlučivanja o imunitetu suca ako mu je kandidat ili sudac, odnosno jedan od kandidata ili sudaca:

1) bračni ili izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li bračni ili izvanbračni odnos prestao ili nije,

2) srodnik u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja,

3) u odnosu skrbnika, štićenika, posvojitelja, i posvojenika, hranitelja, hranjenika, smještene osobe ili udomitelja.

(3) Član Vijeća, čim sazna da postoji koji od razloga za izuzeće iz stavka 2. ovoga članka, dužan je odmah prekinuti obavljanje svih radnji u postupku i o tome obavijestiti Vijeće.

(4) Ako član Vijeća, izvan slučajeva iz stavka 2. ovoga članka, zna za okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost u postupcima iz stavka 1. ovoga članka, dužan je o tome odmah obavijestiti Vijeće koje će donijeti odgovarajuću odluku.

(5) Kandidat u postupku pred Vijećem može tražiti izuzeće njegova člana ako smatra da postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost u navedenom postupku.

Članak 44. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

(1) Vijeće donosi odluke većinom glasova svih članova Vijeća ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

(2) Odluke i akti Vijeća objavljuju se na internetskim stranicama Vijeća.

(3) Razgovori s kandidatima u postupcima imenovanja i premještaja sudaca mogu se snimati audiovizualnim uređajima te se snimke nakon donošenja odluka mogu objaviti na internetskim stranicama Vijeća.

Članak 45. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

(1) Stručne, administrativne i računovodstvene poslove za Vijeće obavlja tajništvo na čelu s tajnikom Vijeća.

(2) Na položaj, prava i obveze službenika i namještenika koji obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike.

(3) Tajnik Vijeća ima položaj načelnika sektora u Ministarstvu Unutarnje ustrojstvo i druga pitanja važna za organizaciju rada Vijeća propisuju se Pravilnikom o unutarnjem redu Vijeća, koji donosi predsjednik Vijeća uz prethodnu suglasnost Ministarstva pravosuđa.

Članak 46. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

(1) Tajnika Vijeća imenuje Vijeće putem javnog natječaja.

(2) Uvjeti za imenovanje tajnika propisuju se Poslovnikom o radu Tajnik Vijeća ima položaj načelnika sektora u ministarstvu.

Članak 47. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

(1) Vijeće donosi poslovnik o radu kojim se uređuje način rada Vijeća te unutarnje ustrojstvo i način rada tajništva i njegovih službi.

(2) Poslovnik o radu Vijeće donosi većinom od najmanje osam glasova svojih članova.

(3) Poslovnik o radu objavljuje se na internetskoj stranici Vijeća.

Članak 48. brisančlankom 17. ovoga akta

Za suca može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske koji ima završen sveučilišni diplomski studij prava i položen pravosudni ispit, radno iskustvo u skladu s ovim Zakonom, stručnu sposobnost i iskazane radne sposobnosti.

Članak 49. brisančlankom 17. ovoga akta

(1) Za suca prekršajnog, općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je nakon položenoga pravosudnog ispita radila kao savjetnik u sudu ili u drugom pravosudnom tijelu najmanje dvije godine, odnosno bila odvjetnik, javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik ili sveučilišni nastavnik pravnih znanosti najmanje dvije godine.

(2) Za suca prekršajnog, općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana i osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita najmanje četiri godine. Vježbeniku u sudu, državnom odvjetništvu, javnobilježničkom uredu ili odvjetničkom uredu staž nakon položenoga pravosudnog ispita priznaje se kao rad na drugim pravnim poslovima.

(3) Za suca županijskog suda, Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je radila kao pravosudni dužnosnik najmanje 8 godina, ili je bila sudski savjetnik, odvjetnik, javni bilježnik, javnobilježnički prisjednik ili sveučilišni profesor, odnosno docent pravnih znanosti najmanje 12 godina nakon položenoga pravosudnog ispita, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima najmanje 12 godina nakon položenoga pravosudnog ispita.

(4) Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je najmanje 15 godina radila kao pravosudni dužnosnik ili isto toliko godina bila odvjetnik ili javni bilježnik.

(5) Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može se imenovati i sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 20 godina radnog iskustva koji se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

Članak 51. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

(1) Za suca može biti imenovana osoba koja je hrvatski državljanin.

(2) Za suca prekršajnog, općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike odnosno koja već obnaša pravosudnu dužnost.

(3) Za suca županijskog suda, Visokog prekršajnog može biti imenovana osoba koja je radila kao pravosudni dužnosnik najmanje deset godina.

(4) Za suca Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja radi je radila kao pravosudni dužnosnik najmanje 8 dvanaest godina.

(5) Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je najmanje 15 godina radila kao pravosudni dužnosnik, isto toliko godina bila odvjetnik, javni bilježnik, sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita i ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva, koji se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

Članak 52. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

(1) Slobodna sudačka mjesta mogu se popunjavati samo u skladu s planom popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta.

(2) Predsjednik suda dužan je izvijestiti Ministarstvo pravosuđa o broju sudaca koji ispunjavaju uvjete za mirovinu u iduće dvije kalendarske godine te o potrebi popunjavanja sudačkih mjesta koja će se uprazniti, vodeći računa o radnoj opterećenosti suda.

(3) Ministarstvo pravosuđa najkasnije do kraja kalendarske godine donosi za sljedeće dvije godine plan popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta u svim sudovima i dostavlja ga predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjedniku Vijeća.

(4) Plan iz stavka 1. ovoga članka izmijenit će se ako se tijekom godine činjenice na temelju kojih je donesen bitno izmijene.

Članak 54. brisančlancima 20. i 21. ovoga akta

(1) Kandidati koji su podnijeli prijave na oglas a nisu suci, pristupaju provjeri znanja pred Vijećem. Provjera znanja sastoji se od izrade jedne ili više pisanih radnji, u skladu s odredbama Pravilnika koji donosi Državno sudbeno vijeće.

(2) Kandidat pisane radnje izrađuje pod osobnim zaporkama.

(3) Kandidati mogu iz jedne ili više pisanih radnji ostvariti najviše 120 bodova.

(4) Kandidati na temelju prosjeka ocjena na studiju mogu ostvariti najviše 30 bodova.

(5) Kandidati koji su zbrojem bodova dobivenim na provjeri znanja i bodova ostvarenih prosjekom ocjena na studiju ostvarili najbolji uspjeh pozivaju se na usmeni razgovor na kojem se ocjenjuje motiviranost kandidata za rad u pravosuđu, sposobnost za rješavanje sukoba, i donošenje odluka, osjećaj za pravdu i odgovorno obnašanje sudačke dužnosti.

(6) Na usmenom razgovoru kandidat može ostvariti najviše 20 bodova.

(7) Na temelju rezultata provjere znanja, ocjena na studiju i usmenog razgovora Vijeće sastavlja listu prvenstva kandidata i donosi odluku o imenovanju.

(8) Lista prvenstva objavljuje se na internetskim stranicama Vijeća i sadrži ukupan zbroj bodova i bodove ostvarene po svakom od kriterija.

(9) Vijeće donosi Pravilnik o načinu provođenja i ocjenjivanju pisanih radnji iz stavka 1. ovoga članka, o načinu bodovanja ocjena na studiju iz stavka 4. ovoga članka i načinu provođenja i ocjenjivanja usmenog razgovora iz stavka 5. ovoga članka.

Članak 54.a dodančlankom 21. ovoga akta

Postupak imenovanja sudaca mora se dovršiti u roku od šest mjeseci od dana objave oglasa o slobodnim sudačkim mjestima.

Članak 55. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

(1) Kada sudac pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu suca u županijskim i visokim sudovima, Vijeće će od nadležnog sudačkog vijeća odnosno državnog odvjetnika zatražiti ocjenu obnašanja sudačke dužnosti.

(2) Ocjenom obnašanja dužnosti može se ostvariti najviše 150 bodova.

(3) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja sudačke dužnosti i razgovora na kojem se može ostvariti najviše 20 bodova, Vijeće sastavlja listu prvenstva kandidata. (4) Lista prvenstva objavljuje se dužnosti Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na internetskim stranicama Vijeća i uključuje ukupan broj bodova i bodove ostvarene po svakom od mjerila za ocjenjivanje rada sudaca utvrđenim odredbama Zakona o sudovima.

(3) Odluka Vijeća o imenovanju sudaca mora biti utemeljena na ukupno ostvarenom broju bodova i utvrđenoj listi prvenstva kandidata.

(4) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate koji su prema utvrđenom redoslijedu ostvarili više od 130 bodova, a iznimno i manje ako je broj kandidata s najmanje 130 bodova manji od broja sudaca koji se imenuju.

(5) Na razgovoru iz stavka 4. ovoga članka kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti. Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 15 bodova. Bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom.

(6) Zbrajanjem broja bodova ostvarenog ocjenom obnašanja dužnosti i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojim internetskim stranicama. Vijeće će imenovati suce između najviše 10 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 10 bodova.

Članak 55.a izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Vijeće će od nadležnog sudačkog vijeća odnosno državnog odvjetnika zatražiti ocjenu obnašanja dužnosti.

(2) Kandidati za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji su podnijeli prijave na oglas, a nisu pravosudni dužnosnici, pristupaju provjeri znanja pred Vijećem. Provjera znanja koja se sastoji se od izrade jedne ili više pisanih radnji, u skladu s odredbama Pravilnika koji donosi Državno sudbeno vijeće. (3) Kandidati mogu iz jedne ili više pisanih radnji.

(2) Kandidati pisane radnje izrađuju pod osobnim zaporkama.

(3) Ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.

(4) Kandidati koji su zbrojem bodova dobivenim na provjeri znanja ostvarili najbolji uspjeh pozivaju se na usmeni razgovor.

(5) Na usmenom razgovoru kandidat može ostvariti najviše 20 bodova.

(6) Na temelju rezultata provjere znanja i usmenog razgovora Vijeće sastavlja listu prvenstva kandidata.

(4) (7) Lista prvenstva objavljuje se Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno rezultata pisane provjere znanja Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na internetskim stranicama Vijeća i sadrži ukupan zbroj bodova i bodove ostvarene po svakom od kriterija.

(5) Vijeće će na razgovor pozvati kandidate koji su prema utvrđenom redoslijedu ostvarili više od 130 bodova, a iznimno i manje ako je broj kandidata s najmanje 130 bodova manji od broja sudaca koji se imenuju.

(6) Na razgovoru iz stavka 5. ovoga Zakona kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti. Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 15 bodova. Bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom.

(7) Zbrajanjem broja bodova ostvarenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno na pisanoj provjeri znanja i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojim internetskim stranicama. Vijeće će imenovati suce između najviše 10 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od deset bodova.

(8) Vijeće donosi Pravilnik Pravila o načinu provođenja i ocjenjivanju pisanih radnji iz stavka 1 2. ovoga članka te načinu provođenja i ocjenjivanja usmenog razgovora iz stavka 5 6. ovoga članka.

(9) Za kandidate s najvećim brojem bodova Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere. Zahtjev se podnosi za onoliko kandidata koliko se sudaca imenuje.

(10) Na temelju izvješća o rezultatu sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka.

(11) U slučaju da kandidat iz stavka 9. ovog članka odbije dati suglasnost za provođenje sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu sigurnosne provjere kandidata koji je ostvario sljedeći najveći broj bodova.

(12) Sigurnosna provjera provodi se sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama.

Članak 56. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

(1) Kada Vijeće za suca općinskog, trgovačkog ili upravnog suda imenuje kandidate koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, izbor mora biti utemeljen na završnoj ocjeni koju su kandidati ostvarili u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s kandidatima.

(2) Kada Vijeće za suce imenuje kandidate koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a završnu ocjenu u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike ostvarili su temeljem na temelju različitih mjerila, vrijednost završne ocjene tih kandidata usklađuje se na način tako da se završna ocjena svakog kandidata pomnoži s koeficijentom. (3) Koeficijent iz stavka 2. ovog članka za svakog kandidata koji se izračunava se na način tako da se najviša moguća završna ocjena prema propisima koji su važili u vrijeme prijave na oglas o slobodnom sudačkom mjestu, podijeli s najvišom mogućom završnom ocjenom koju je prema važećim propisima kandidat mogao ostvariti u vrijeme njegova ocjenjivanja.

(4) Razgovoru iz stavka 1. ovog članka mogu pristupiti samo kandidati koji su zadovoljili na psihološkom testiranju na koje ih je uputilo Vijeće.

(5) Psihološkim testiranjem utvrđuje se sposobnost kandidata (3) Kada u postupku imenovanja sudaca općinskih, trgovačkih ili upravnih sudova sudjeluje osoba koja već obnaša pravosudnu dužnost, ocjena obnašanja dužnosti množi se koeficijentom dva.

(4) Na temelju završnih ocjena u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike odnosno ocjene obnašanja dužnosti iz stavka 3. ovoga članka Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na internetskim stranicama Vijeća.

(5) Na razgovor pred Vijećem pozivaju se kandidati prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 4. ovoga članka. Kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti. Kandidati na razgovoru mogu ostvariti najviše 15 bodova. Bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom.

(6) Zbrajanjem broja bodova ostvarenog završnom ocjenom odnosno ocjenom obnašanja dužnosti i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na internetskim stranicama Vijeća. Vijeće će imenovati suce između najviše 10 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od deset bodova.

(7) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće kandidate iz stavka 6. ovoga članka upućuje na psihološko testiranje radi utvrđenja sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti, a provodi ga ovlaštena pravna osoba koju utvrdi Vijeće. Pravilnik Pravila o sadržaju, metodama i načinu provedbe psihološkog testiranja donosi Vijeće. (6) Kandidati Za suca se ne može imenovati kandidat koji zadovolje ne zadovolji na psihološkom testiranju pozivaju se na razgovor pred Vijećem.

(7) Na razgovoru kandidati mogu ostvariti najviše 30 bodova.

(8) Za kandidate s najvećim brojem bodova Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere. Zahtjev se podnosi za onoliko kandidata koliko se sudaca imenuje.

(9) Na temelju izvješća o rezultatu sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka.

(10) U slučaju da kandidat iz stavka 8. ovog članka odbije dati suglasnost za provođenje sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu sigurnosne provjere kandidata koji je ostvario sljedeći najveći broj bodova.

(11) Sigurnosna provjera provodi se sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama.

Članak 56.a izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

(1) Odluka o imenovanju sudaca mora biti obrazložena. U obrazloženju odluke Vijeće je dužno za svakog kandidata koji je pristupio razgovoru posebno obrazložiti broj bodova dodijeljenih na razgovoru.

(2) Ako je prema utvrđenom redoslijedu iz članka 55. stavka 6., članka 55.a stavka 7. i članka 56. stavka 6. ovoga Zakona više kandidata ostvarilo isti broj bodova te ako je za suca Vijeće imenovalo kandidata koji nije ostvario najveći broj bodova, Vijeće će u odluci o imenovanju posebno obrazložiti razloge zbog kojih je prednost dalo izabranom kandidatu u odnosu na kandidate s istim odnosno većim brojem bodova.

(3) Odluka o imenovanju sudaca objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 59.a dodančlankom 26. ovoga akta

Ako je protiv odluke o imenovanju suca podnesena ustavna tužba Ustavnom sudu Republike Hrvatske, imenovani sudac ne može položiti prisegu niti stupiti na dužnost dok Ustavni sud Republike Hrvatske ne odluči o ustavnoj tužbi.

Članak 60. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

(1) U slučaju ukidanja ili preustroja suda Vijeće će premjestiti suca na drugi sud istog stupnja i bez pristanka suca

(2) Preustrojem se smatra spajanje, pripajanje i razdvajanje sudova i druge promjene u stvarnoj i mjesnoj nadležnosti sudova te promjena potrebnog broja sudaca u sudu sukladno odluci ministra pravosuđa.

(3) Državno sudbeno vijeće će prilikom donošenja odluka iz stavka 1. ovoga članka uzeti u obzir iskazan interes sudaca, mjesto rada sudaca te duljinu obnašanja sudačke dužnosti i vrstu predmeta u kojima sude.

(4) Protiv odluke Vijeća o premještaju sudac ima pravo pokrenuti upravni spor.

Članak 61. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

(1) Sudac može uz svoj pristanak biti privremeno upućen na rad u drugi sud na vrijeme do dvije godine, s time da se to vrijeme može produžiti najviše još za dvije godine.

(2) Sudac se može privremeno uputiti na rad u drugi sud kada u tom sudu postoji potreba za sucem zbog povećanog priljeva predmeta ili duže odsutnosti s rada sudaca koji u tom sudu obnašaju sudačku dužnost.

(3) Odluku o upućivanju suca u drugi sud donosi Vijeće uz prethodno mišljenje predsjednika suda u koji se sudac upućuje, predsjednika suda gdje sudac obnaša sudačku dužnost i mišljenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(4) Sudac koji je privremeno upućen na rad u sud višeg stupnja, u postupku i radu na predmetima ima prava i obveze kao viši sudski savjetnik.

(5) Sudac upućen na drugi sud ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija, smještaj te na naknadu troškova zbog posebnih uvjeta rada kao što su putni troškovi, troškovi korištenja osobnog automobila u službene svrhe i drugo. Visinu naknade troškova zbog tih uvjeta utvrđuje pravilnikom ministar pravosuđa.

Članak 62. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

(1) Sudac odgovara za počinjena stegovna djela.

(2) Stegovna djela jesu:

1. neuredno obnašanje sudačke dužnosti,

2. nepostupanje po odluci donesenoj u postupku za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku,

3. obnašanje službe, poslova ili djelatnosti nespojivih sa sudačkom dužnošću,

4. izazivanje poremećaja u radu suda koji znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti,

5. povreda službene tajne u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti,

6. nanošenje štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način,

7. nepodnošenje imovinske kartice ili neistinito prikazivanje podataka u imovinskoj kartici.

8. nepodvrgavanje prosudbi tjelesnih i duševnih svojstava radi ocjene sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti,

9. povreda propisa o zaštiti osobnih podataka.

(3) Stegovni postupak za stegovno djelo iz stavka 2. točke 1. ovoga članka pokrenut će se osobito:

1. ako sudac bez opravdanog razloga ne izrađuje i ne otprema sudske odluke,

2. ako je sudačko vijeće ocijenilo rad suca ocjenom nezadovoljavajuće obnaša dužnost,

3. ako je bez opravdanog razloga broj odluka koje je sudac donio u jednogodišnjem razdoblju bitno ispod broja manje od 80% odluka utvrđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca,

4. ako sudac u rješavanju predmeta bez opravdanog razloga bitno odstupa od redoslijeda njihovog zaprimanja u sudu, odnosno ne vodi računa o njihovoj hitnosti.

(4) Ako je pokrenut stegovni postupak protiv suca za stegovno djelo iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, Vijeće je dužno o tome obavijestiti nadležno državno odvjetništvo.

Članak 80. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

(1) Vijeće imenuje predsjednike sudova.

(2) Predsjednik suda imenuje se na vrijeme od 4 godine. Predsjednik suda Nitko ne može biti imenovan više od dva mandata uzastopce osim u sudovima s najviše pet sudaca na dužnost predsjednika suda u sudu istog stupnja i vrste više od dva puta.

(3) Predsjednik suda koji nije ponovno imenovan nastavlja obnašati sudačku dužnost u sudu u kojem je imenovan za suca.

(4) Ograničenje iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se na imenovanja obavljena nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 81. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

(1) Najkasnije tri mjeseca šest mjeseci prije isteka vremena na koje je imenovan predsjednik suda, odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti predsjednika suda iz drugih zakonom određenih razloga Vijeće će objaviti oglas o slobodnom mjestu predsjednika suda.

(2) Oglas se objavljuje u »Narodnim novinama«, a po potrebi i na drugi način, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana, a niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu s dokazima o ispunjavanju uvjeta za imenovanje i program svojega rada.

Članak 83. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

(1) Po proteku roka za podnošenje prijave Vijeće će od nadležnog sudačkog vijeća zatražiti mišljenje o kandidatima i ocjene obnašanja sudačke dužnosti, koju ocjenu su dužni dati u roku od 30 dana.

(2) Uz poziv za davanje mišljenja o kandidatima nadležnom sudačkom vijeću dostavit će se prijave svih kandidata s priloženom dokumentacijom.

(3) Mišljenje sudačkog vijeća mora biti obrazloženo za svakog kandidata i sadržavati ocjenu programa rada.

(4) Mišljenje o kandidatima za predsjednika suda i njihovim programima rada zatražit će se od predsjednika neposredno višeg suda, i predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i ministra pravosuđa, koji su ga dužni dati u roku od 30 dana.

(5) Ako mišljenja iz prethodnog stavka ne budu dana u roku od 30 dana, smatra se da su dana pozitivna mišljenja.

Članak 87. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

(1) Suci su obvezni Sudac je dužan u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost Vijeću podnijeti Državnom sudbenom vijeću izvješće o svojoj imovini, stalnim prihodima te imovini svoga bračnog druga, izvanbračnog druga odnosno životnog partnera i maloljetne djece sa stanjem na taj dan, a ako stupanja na dužnost (imovinska kartica suca).

(2) Ako je tijekom obnašanja dužnosti godine došlo do bitne promjene, istekom godine u kojoj je promjena nastala. (2) Suci su obvezni u izvješću imovini suca i osoba iz stavka 1. ovoga članka podnijeti podatke i o novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos netoprihoda sudaca., sudac je dužan najkasnije do 1. ožujka sljedeće godine Vijeću podnijeti izvješće o nastalim promjenama u imovini.

(3) Oblik i sadržaj obrasca izvješća o imovini pravilnikom propisuje Vijeće.

(4) Javnost ima pravo uvida u prijavu o imovini.

(5) Državno sudbeno vijeće dužno je u skladu s posebnim zakonima omogućiti uvid u prijavu o imovini u roku od osam dana od podnošenja pisanog zahtjeva.

Članak 88. izmijenjenčlancima 34. i 35. ovoga akta

(1) Državno sudbeno vijeće vodi i kontrolira imovinske kartice sudaca.

(2) Nakon prvog primitka imovinske kartice suca Vijeće će zatražiti od porezne uprave i drugih tijela podatke kojima raspolažu o njihovoj imovini i usporediti ih s podacima u prijavi imovine.

(3) Ako za imovinu koju je sudac naveo u imovinskoj kartici nije dostavio podatke o načinu stjecanja te imovine, Državno sudbeno vijeće će zatražiti od suca pisano očitovanje.

(1) (4) Ako se podaci u izvješću o imovini koje je Vijeće pribavilo na način opisan u stavku Podaci o imovini suca obuhvaćaju podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini suca i osoba iz članka 87. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Podaci o naslijeđenoj imovini obuhvaćaju podatke o vrsti i ukupnoj vrijednosti nasljedstva te podatke od koga je nasljedstvo naslijeđeno.

(3) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:

– nekretninama stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, povratom imovine stečene u postupku denacionalizacije te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba,

– pokretninama veće vrijednosti,

– poslovnim udjelima i dionicama u trgovačkim društvima,

– udjelima u vlasništvu drugih poslovnih subjekata,

– novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos netoplaće suca,

– dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama,

– dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala, dohotku od osiguranja i drugom dohotku,

– primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak.

(4) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka razlikuju od podataka koje je sudac naveo u imovinskoj kartici te ako se iz očitovanja suca utvrdi nerazmjer u odnosu na primanja i imovinu suca, Vijeće će o tome obavijestiti predsjednika suda u kojemu sudac obnaša dužnost i predsjednika neposredno višega suda radi pokretanja stegovnog postupka podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi, radni strojevi, lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 30.000,00 kuna, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.

Članak 88.a dodančlankom 35. ovoga akta

(1) Izvješće o imovini suca podnosi se u elektroničkom obliku. Sadržaj obrasca izvješća o imovini suca i način njegova podnošenja Vijeće uređuje pravilima.

(2) Podaci o imovini suca iz članka 88. ovoga Zakona su javni i objavljuju se na internetskim stranicama Vijeća. Ne objavljuju se podaci zaštićeni propisima o zaštiti osobnih podataka.

Članak 88.b dodančlankom 35. ovoga akta

(1) Vijeće vodi evidenciju izvješća o imovini suca i kontrolira podatke o njegovoj imovini.

(2) Nakon primitka izvješća te dopune izvješća o imovini suca Vijeće će od Porezne uprave Ministarstva financija i drugih tijela pribaviti podatke kojima raspolažu o njegovoj imovini i usporediti ih s podacima u izvješću o imovini.

(3) Ako za imovinu koju je sudac naveo u izvješću nije dostavio podatke o načinu stjecanja te imovine, Vijeće će zatražiti od suca pisano očitovanje.

(4) Ako se podaci u izvješću o imovini koje je Vijeće pribavilo na način opisan u stavku 2. ovoga članka razlikuju od podataka koje je sudac naveo u izvješću, Vijeće će o tome obavijestiti predsjednika suda u kojemu sudac obnaša dužnost i predsjednika neposredno višeg suda radi podnošenja zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka.

(5) Ako se iz očitovanja suca utvrdi nesrazmjer vrijednosti i načina stjecanja imovine suca, Vijeće će o tome obavijestiti Poreznu upravu Ministarstva financija.