Izmjene: NN 82/2015

Članak 42. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

U djelokrug Vijeća spada:

– imenovanje sudaca,

– imenovanje i razrješenje predsjednika sudova,

– odlučivanje o imunitetu sudaca,

– premještaj sudaca,

– vođenje stegovnog postupka i odlučivanje o stegovnoj odgovornosti sudaca,

– odlučivanje o razrješenju sudaca,

– sudjelovanje u osposobljavanju i usavršavanju sudaca i sudskih službenika,

– provođenje postupka upisa kandidata u Državnu školu za pravosudne dužnosnike i postupka polaganja završnog ispita,

– donošenje Metodologije izrade ocjene sudaca,

– vođenje osobnih očevidnika sudaca,

– vođenje i kontrola imovinskih kartica sudaca.

(2) Član Vijeća izuzet je od obavljanja dužnosti člana Vijeća u postupku imenovanja sudaca, imenovanja i razrješenja predsjednika sudova, premještaja sudaca, odlučivanja o razrješenju sudaca, stegovnom postupku, provođenja postupka upisa kandidata u Državnu školu za pravosudne dužnosnike i postupka polaganja završnog ispita, vođenja i kontrole imovinskih kartica sudaca te u postupku odlučivanja o imunitetu suca ako mu je kandidat ili sudac, odnosno jedan od kandidata ili sudaca:

1) bračni ili izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li bračni ili izvanbračni odnos prestao ili nije,

2) srodnik u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja,

3) u odnosu skrbnika, štićenika, posvojitelja, posvojenika, hranitelja, hranjenika, smještene osobe ili udomitelja.

(3) Član Vijeća, čim sazna da postoji koji od razloga za izuzeće iz stavka 2. ovoga članka, dužan je odmah prekinuti obavljanje svih radnji u postupku i o tome obavijestiti Vijeće.

(4) Ako član Vijeća, izvan slučajeva iz stavka 2. ovoga članka, zna za okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost u postupcima iz stavka 1. ovoga članka, dužan je o tome odmah obavijestiti Vijeće koje će donijeti odgovarajuću odluku.

Članak 51. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

(1) Za suca može biti imenovana osoba koja je hrvatski državljanin.

(2) Za suca prekršajnog, općinskog, trgovačkog i upravnog suda može biti imenovana osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike.

(3) Za suca županijskog suda, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja radi kao pravosudni dužnosnik najmanje 8 godina.

(4) Za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja je najmanje 15 godina radila kao pravosudni dužnosnik, isto toliko godina bila odvjetnik, javni bilježnik, sveučilišni profesor pravnih znanosti koji ima položen pravosudni ispit i najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita i ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva, koji se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima.

Članak 55.a izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

(1) Kandidati za suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji su podnijeli prijave na oglas, a nisu pravosudni dužnosnici, pristupaju provjeri znanja pred Vijećem. Provjera znanja sastoji se od izrade jedne ili više pisanih radnji, u skladu s odredbama Pravilnika koji donosi Državno sudbeno vijeće.

(2) Kandidati pisane radnje izrađuju pod osobnim zaporkama.

(3) Kandidati mogu iz jedne ili više pisanih radnji ostvariti najviše 150 bodova.

(4) Kandidati koji su zbrojem bodova dobivenim na provjeri znanja ostvarili najbolji uspjeh pozivaju se na usmeni razgovor.

(5) Na usmenom razgovoru kandidat može ostvariti najviše 20 bodova.

(6) Na temelju rezultata provjere znanja i usmenog razgovora Vijeće sastavlja listu prvenstva kandidata i donosi odluku o imenovanju.

(7) Lista prvenstva objavljuje se na internetskim stranicama Vijeća i sadrži ukupan zbroj bodova i bodove ostvarene po svakom od kriterija.

(8) Vijeće donosi Pravilnik o načinu provođenja i ocjenjivanju pisanih radnji iz stavka 1. ovoga članka te načinu provođenja i ocjenjivanja usmenog razgovora iz stavka 5. ovoga članka.

(9) Za kandidate s najvećim brojem bodova Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere. Zahtjev se podnosi za onoliko kandidata koliko se sudaca imenuje.

(10) Na temelju izvješća o rezultatu sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka.

(11) U slučaju da kandidat iz stavka 9. ovog članka odbije dati suglasnost za provođenje sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu sigurnosne provjere kandidata koji je ostvario sljedeći najveći broj bodova.

(12) Sigurnosna provjera provodi se sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama.

Članak 56. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

(1) Kada Vijeće za suca imenuje kandidate koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike izbor mora biti utemeljen na završnoj ocjeni koju su kandidati ostvarili u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s kandidatima.

(2) Kada Vijeće za suce imenuje kandidate koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a završnu ocjenu u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike ostvarili su temeljem različitih mjerila, vrijednost završne ocjene tih kandidata usklađuje se na način da se završna ocjena svakog kandidata pomnoži s koeficijentom.

(3) Koeficijent iz stavka 2. ovog članka za svakog kandidata izračunava se na način da se najviša moguća završna ocjena prema propisima koji su važili u vrijeme prijave na oglas o slobodnom sudačkom mjestu, podijeli s najvišom mogućom završnom ocjenom koju je prema važećim propisima kandidat mogao ostvariti u vrijeme njegova ocjenjivanja.

(4) Razgovoru iz stavka 1. ovog članka mogu pristupiti samo kandidati koji su zadovoljili na psihološkom testiranju na koje ih je uputilo Vijeće.

(5) Psihološkim testiranjem utvrđuje se sposobnost kandidata za obnašanje sudačke dužnosti, a provodi ga ovlaštena pravna osoba koju utvrdi Vijeće. Pravilnik o sadržaju, metodama i načinu provedbe psihološkog testiranja donosi Vijeće.

(6) Kandidati koji zadovolje na psihološkom testiranju pozivaju se na razgovor pred Vijećem.

(7) Na razgovoru kandidati mogu ostvariti najviše 20 bodova. 30 bodova.

(8) Za kandidate s najvećim brojem bodova Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere. Zahtjev se podnosi za onoliko kandidata koliko se sudaca imenuje.

(9) Na temelju izvješća o rezultatu sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka.

(10) U slučaju da kandidat iz stavka 8. ovog članka odbije dati suglasnost za provođenje sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu sigurnosne provjere kandidata koji je ostvario sljedeći najveći broj bodova.

(11) Sigurnosna provjera provodi se sukladno Zakonu o sigurnosnim provjerama.

Članak 60. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

(1) U slučaju ukidanja ili preustroja suda Vijeće će premjestiti suca na drugi sud istog stupnja i bez pristanka suca

(2) Preustrojem se smatra spajanje, pripajanje i razdvajanje sudova i druge promjene u stvarnoj i mjesnoj nadležnosti sudova te promjena potrebnog broja sudaca u sudu sukladno odluci ministra pravosuđa.

(3) Protiv odluke Vijeća o premještaju sudac ima pravo pokrenuti upravni spor.

Članak 61.a izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

(1) O potrebi popunjavanja slobodnih sudačkih mjesta trajnim premještajem Vijeće će izvijestiti objavljivanjem obavijesti poziva na svojoj internetskoj stranici svojim internetskim stranicama.

(2) Suci koji žele biti trajno ili privremeno premješteni u drugi sud, u roku kojeg koji odredi Vijeće, dostavljaju Vijeću pisani zahtjev pisanu prijavu uz koji koju prilažu rješenje predsjednika suda o ispunjavanju svoje sudačke obveze za posljednje dvije godine.

(3) Nakon proteka roka za dostavu prijava iz stavka 2. ovog članka, Vijeće će utvrditi potrebe i stanje popunjenosti sudačkih mjesta te broj primljenih, riješenih i neriješenih predmeta u sudovima u kojima prijavljeni kandidati obnašaju sudačku dužnost. Prijave sudaca koji sudačku dužnost obnašaju u sudovima u kojima bi u slučaju premještaja došlo do većih poteškoća u organizaciji rada neće se razmatrati.

(4) Na temelju mjerila propisanih člankom 97. i primjenom metodologije iz članka 98. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 28/13. i 33/15.), Vijeće sastavlja listu prvenstva sudaca vodeći računa o postotku ispunjenja Okvirnih mjerila za rad sudaca i postotku ukidnih odluka. (4) Prilikom donošenja odluke o premještaju, Vijeće će voditi računa o potrebama suda s kojeg se sudac premješta i suda u koji se premješta, te listi prvenstva sudaca iz prethodnog stavka i donosi odluku o premještaju.

Članak 85. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

(1) Predsjedniku prestaje dužnost:

– kada mu prestane sudačka dužnost, danom prestanka sudačke dužnosti,

– u slučaju spajanja sudova, danom s kojim se sudovi spajaju,

– kada mu bude izrečena stegovna kazna, danom pravomoćnosti odluke.

(2) U slučaju spajanja, pripajanja ili razdvajanja sudova predsjednicima svih sudova obuhvaćenih ovim preustrojem prestaje dužnost danom spajanja, pripajanja odnosno razdvajanja.

(3) Odluku kojom se utvrđuje prestanak dužnosti predsjednika suda donosi Vijeće.

(4) Vijeće će predsjednika suda razriješiti dužnosti:

1. kada poslove sudske uprave obavlja protivno propisima,

2. kada ne poduzima mjere iz svojih ovlasti za učinkovit rad suda,

3. kada bez opravdanog razloga ne ostvaruje program rada izložen u postupku imenovanja na dužnost predsjednika suda,

4. kada propuštanjem nadzora, ili neposredno, krši propise o dodjeljivanju predmeta u rad,

5. kada kršenjem propisa ili na drugi način povrijedi načelo neovisnosti suca u suđenju,

6. kada ne podnese zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenoga stegovnog djela u zakonom predviđenim slučajevima odnosno zloupotrebljava svoj položaj ovlaštenog predlagatelja pokretanja stegovnog postupka,

7. kada je svojim ponašanjem ili na drugi način nanio štetu ugledu suda ili sudačkoj dužnosti,

8. kada je privremeno udaljen sa sudačke dužnosti.

(5) Prijedlog za razrješenje predsjednika suda može podnijeti predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske i ministar pravosuđa.

(6) Predsjednik suda može i sam zatražiti razrješenje od dužnosti predsjednika suda.

Članak 86. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

(1) Prije donošenja odluke o razrješenju predsjednika suda iz razloga navedenih u članku 85. stavku 3 4. točkama 1., 2., 3., 4. i 5. ovog Zakona Vijeće će tražiti pisano izjašnjenje predsjednika suda.

(2) Rok za davanje izjašnjenja ne može biti kraći od osam dana od dana primitka poziva za izjašnjenje.

(3) Nakon primitka pisanog izjašnjenja Vijeće može pozvati predsjednika suda radi dodatnog usmenog izjašnjenja, o čemu će sastaviti zapisnik.

(4) Odluka o razrješenju donosi se u pisanom obliku i mora biti obrazložena.

(5) Protiv odluke Vijeća o razrješenju predsjednik suda ima pravo pokrenuti upravni spor.