Što se promijenilo od NN 96/1993

Članak 1. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 33.

Državne matice su evidencije o osobnim stanjima građana u koje se upisuju činjenice rođenja, zakljućenja sklapanja braka i smrti i drugi podaci o tim činjenicama utvrđeni zakonom.

Članak 3. izmijenjenNN 133/2022: izmijenjen člankom 1.

Državne matice vode se za svako naseljeno mjesto po matičnim područjima.

Matična područja određuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva tijela državne uprave nadležnog za poslove opće uprave.

Članak 4. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člancima 1. i 33.; NN 98/2019: izmijenjen člankom 1.; NN 133/2022: izmijenjen člankom 2.

Poslove osobnih stanja građana obavlja županijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo) kao povjerene poslove državne uprave.

Državne matice neposredno vode matičari.

Tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave (u daljnjem tekstu: županijski, odnosno gradski ured), a državne matice neposredno vode državni službenici-matičari utvrđuje i vodi jedinstveni informacijski sustav državnih matica te se brine za njegovo održavanje i nadogradnju.

Tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave je voditelj zbirke osobnih podataka državnih matica sukladno propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

Članak 5. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 2.; NN 98/2019: izmijenjen člankom 2.

Državne matice se vode u dva primjena. Drugi primjerak (parica) je prijepis prvog primjena (izvornika).

Drugi primjerak državne matice može se voditi i automatskom obradom podataka po odobrenju Ministarstva uprave.

Podaci drugog primjena državne matice na magnetskom mediju dostavljaju se Ministarstvu uprave.

O osobnim stanjima građana vode se državne matice: matica rođenih, matica vjenčanih i matica umrlih.

Državne matice vode se u elektroničkom obliku. Na obradu podataka primjenjuju se propisi kojima se uređuje zaštita osobnih podataka i informacijska sigurnost.

Sastavni dio državnih matica su temeljni spisi na osnovi kojih se upisuju podaci u državne matice.

Način rada u vođenju državnih matica propisat će se posebnim propisom.

Članak 6. brisanNN 76/2013: brisan člankom 3.

Državne matice vode se na propisanim obrascima, a ispisuju se trajnom tintom.

Prije početka upisa državne matice se povjeravaju na propisan način, a na kraju svake kalendarske godine zaključuju se posljednjim rednim brojem upisa u toj godini.

Članak 7. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 4.

Izvornik državnih matica čuva matičar, a drugi primjerak čuva županijski odnosno gradski ured.

Izvornik i drugi primjerak državnih matica ne smiju se čuvati u istoj zgradi. Podaci na magnetskom mediju ne smiju se čuvati u zgradl u kojoj se obavlja obrada podataka.

Državne matice u kojima je zadnji upis stariji od 100 gođina, čuva Hrvatski državni arhiv.

Članak 8. brisanNN 76/2013: brisan člankom 5.

O osobnim stanjima građana vode se matica rođenih, matica vjenčanih i matica umrlih.

Uz svaku državnu maticu vode se i knjige pomoćnih evidencija utvrđene propisima za provedbu ovoga Zakona.

Članak 9. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člancima 6., 7. i 33.; NN 133/2022: izmijenjen člankom 3.

U maticu rođenih, prilikom temeljnog upisa, upisuju se: a) kod temeljnog upisa:

1. podaci o rođenju:

a) osobno ime i prezime i,

b) spol djeteta,

c) dan, mjesec, godina i sat rođenja, sat i

d) mjesto rođenja; narodnost i,

e) nacionalnost,

f) državljanstvo;,

2. podaci o roditeljima djeteta: ime i prezime (za majku i đevojačko prezime), datum i

a) osobni identifikacijski broj,

b) osobno ime (i rođeno prezime),

c) datum rođenja,

d) mjesto rođenja; narodnost,

e) nacionalnost,

f) državljanstvo;,

g) zanimanje,

h) prebivalište i adresa stanovanja; b) kao.

Kao naknadni upisi i upisuju se bilješke:

1. jedinstveni matični osobni identifikacijski broj građana.,

2. priznavanje priznanje i utvrđivanje očinstva i materinstva utvrđivanje majčinstva,

3. osporavanje očinstva i materinstva, 6. usvojenje i prestanak usvojenja s roditeljskim učinkom majčinstva,

4. naknadno zakljućenje braka roditelja čije je dijete rođeno prije zakljućenja braka,

5. skrbništvo nad maloljetnom osobom i osobom kojoj je oduzeta poslovna sposobnost, prestanak skrbništva, vračanje poslovne sposobnosti,

4. skrbništvo za djecu i skrbništvo za punoljetne osobe, prestanak skrbništva i vraćanje poslovne sposobnosti,

5. posvojenje i zabrana izdavanja isprava iz tog upisa,

6. lišenje i vraćanje prava na roditeljsku skrb i partnerska skrb,

7. lišenje i vračanje roditeljskog prava,produženje sklapanje i prestanak produženja roditeljskog prava braka ili životnog partnerstva,

8. zakljućenje i prestanak braka promjena osobnog imena, imena ili prezimena,

9. promjena osobnog imena i prezimena djeteta i promjena, imena i ili prezimena roditelja usvolltelja, i skrbnika,

10. promjerna promjena spola,

11. promjena državljanstva,

12. smrt i proglašenje umrlim,

13. naknadni ispravci grešaka i drutge promjene dopune podataka koje se upisuju u državnu maticu rođenih.

Članak 9.a dodanNN 76/2013: dodan člankom 7.; NN 98/2019: izmijenjen člankom 3.

Promjena spola kao izmjena podataka u temeljnom upisu upisuje se u maticu rođenih na temelju rješenja nadležnog upravnog tijela. Rješenje o upisu promjene spola u maticu rođenih donosi se na temelju mišljenja nadležnog tijela o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, sukladno medicinskoj dokumentaciji nadležnog liječnika ili zdravstvene ustanove.

Način prikupljanja medicinske dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka te utvrđivanje uvjeta i pretpostavki za promjenu spola i života u drugom rodnom identitetu, propisat će se posebnim propisom.

Članak 11. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 8.

Rođenje djeteta u zdravstvenoj ustanovi dužna je prijaviti zdravrstvena ustanova.

Rođenje djeteta izvan zdravstvene ustanove dužan je prijaviti otac djeteta, odnosno osoba u čijern je stanu dijete rođeno ili majka kad za to bude sposobna ili babica, ili liječnik koji je suđejovao pri porodu. Kad tih osoba nema, ili kad ne mogu prijaviti rođenje, dužna je to učinlti osoba koja je saznala za rođenje djeteta.

Osobe iz stavka 2. koje prijavljuju rođenje djeteta izvan zdravstvene ustanove prilikom prijave matičaru predočuju medicinsku dokumentaciju o porodu ili dokaz o majčinstvu.

Članak 12. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 9.

Rođenje djeteta prljavljuje se u roku 18 dana od dana rođenja djeteta.

Ako je dijete mrtvorođeno, rođenje se mora prijaviti u roku 24 sata od sata rođenja djeteta.

Ako rok iz prethodnog stavka pada u dan koji nije uredovni, rođenje mrtvorođenog djeteta treba prijaviti prvog uredovikog dana.

Članak 13. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člancima 10. i 33.

Osobe koje su prema Zakonu o osobnom imenu ovlaštene odrediti osobno ime i prezime djetetu dužne su radi upisa u maticu rođenih prijaviti nadležnom matičaru osobno ime i prezime djeteta·najkasnije u roku dva mjeseca 30 dana od dana rođenja djeteta. Ime djeteta može prijaviti i druga osoba kao svjedok - kum, prema sporazumu s roditeljima, odnosno s osobom kojoj je dijete povjereno za čuvanje i odgoj. U ovom slučaju u maticu rođenih, upisuje se i ime i prezime te osobe.

Ako se osobno ime određeno djetetu sastoji od više riječi, osobe ovlaštene za određivanje osobnog imena djeteta, dužne su mogu matičaru dati izjavu kojim će se osobnim imenom dijete služiti u pravnom prometu.

Članak 14. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člancima 11. i 33.

Upis činjenice rođenja nađenog djeteta, a čiji roditelji nisu poznati, upisuje se u maticu rođenih mjesta gđe je nađeno.

Upis se obavlja na temelju rješenja tijela državne uprave nadležnog centra za poslove skrbništva socijalnu skrb. Rješenje o upisu sadrži: osobno ime i prezime, spol djeteta, dan, mjesec, godinu, sat i mjesto rođenja djeteta. Kao mjesto rođenja djeteta upisuje se mjesto gdje je dijete nađeno.

Tijelo državne uprave nadležno Nadležni centar za poslove skrbništva socijalnu skrb donosi rješenje iz stavka 2. ovoga članka na temelju zapisnika o nalasku djeteta. Zapisnik zajedno s rješenjem dostavlja nadležnom matičaru radi upisa u maticu rođenih.

Članak 15. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 12.

Kod usvojenja djeteta sa srodničkim u;inkom Kad matičar primi odluku nadležnog centra za socijalnu skrb da je dijete posvojeno, u maticu rođenih upisuju se podaci usvojitelja kao podaci o roditeljima djeteta. djeteta upisat će bilješku o zasnovanom posvojenju, uz napomenu da se na temelju tog upisa više ne izdaju isprave.

Ako je dijete čiji su roditelji poznati usvojeno sa roditeljskim učinkom, pored podataka o usvojitelju upisat će se i podaci o roditeljima djeteta.

Ako je dijete čiji roditelji nisu poznati usvojeno s roditeljskim učinkom, pored podataka o usvojitelju upisati će se napomena da su roditelji nepoznati.

Nakon što je upisana bilješka iz stavka 1. ovoga članka u maticu rođenih djeteta, matičar će izvršiti novi temeljni upis činjenice rođenja.

Ako je zasnivanjem posvojenja došlo do promjene osobnih podataka posvojenika, u temeljni upis upisuju se novi podaci o djetetu i roditeljima djeteta, sukladno izreci rješenja o posvojenju.

Članak 16. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člancima 13. i 33.; NN 133/2022: izmijenjen člankom 4.

U maticu vjenčanih upisuje, prilikom temeljnog upisa, upisuju se: a) kod temeljnog upia:

1. podaci o ženiku i nevjesti: ime i prezime,

a) osobni identifikacijski broj,

b) osobno ime,

c) dan, mjesec i godina rođenja,

d) mjesto rođenja,

e) nacionalnost,

f) državljanstvo,

g) zanimanje,

h) prebivalište,

i) dan, mjesec, godina i mjesto rođenja, jedinstveni matični broj građana, narodnost, državljanstvo, zanimanje, prebivalište i adresa stanovanja,dan, mjesec, godina i mjesto zakljućenja braka i sporazumna izjava o njihovom sklapanja braka,

j) sporazumna izjava o prezimenu nakon zakljućenja sklapanja braka,

2. osobna imena i prezimena roditelja ženika i nevjeste:,

3. osobno ime i prezime i prebivalište svjedoka pri zakljućivanju braka, ime i prezime službene osobe pred kojom je brak zakljućen, te ime i prezime matičara, 4. ime i prezime te prebivallste sklapanju braka i njihov OIB ako im je dodijeljen,

3. ime i prezime i prebivalište punomoćnika, ako pri zakljućenju braka jednog zaručnika zaštupa punomoćnik,

4. osobno ime matičara,

5. osobno ime i prebivalište sudskog tumača, ako je pri zakljućenju braka bilo neophodno prisustvo sudskog tumača. b) kao naknadni upisi i sklapanju braka bio prisutan tumač te njegov OIB ako mu je dodijeljen.

Kao naknadni upisi upisuju se bilješke:

1. prestanak braka:

a) smrću bračnog druga,

b) proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim,

c) poništenjem ili razvodom braka,

2. promjena osobnih imena i prezimena bračnih drugova,

3. naknadni ispravci grešaka i dopune podataka.

Članak 17. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 14.

Presudu kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili se razvodi sud će dostaviti nadležnom matičaru u roku od 15 dana od nastupa pravnih posljedica pravomočne presude, radi upisa u maticu rođenih i maticu vjenčanih.

Članak 18. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člancima 15. i 33.; NN 133/2022: izmijenjen člankom 5.

U maticu umrlih, prilikom temeljnog upisa, upisuju se:

1. podaci o umrlom:

a) kod temeljnog upisa:

a) 1. ime i prezime, prezime prije zakljućenjabraka, osobni identifikacijski broj,

b) osobno ime i prezime prije sklapanja braka ili životnog partnerstva,

c) spol,

d) dan, mjesec, godina i sat smrti, sat i

e) mjesto smrti,

f) dan, mjesec,godina mjesec i godina rođenja,

g) mjesto rođenja,

h) bračno stanje, narodnost

i) nacionalnost,

j) državljanstvo,

k) zanimanje, prebivalište i adresa stanovanja, jedinstveni matični broj građana,

2. ime i prezime bračnog druga i njegovo prezime prije zakljućenja braka l) prebivalište,

2. podaci o bračnom drugu ili životnom partneru umrlog ako je umrli bio u braku, ime i prezime ili životnom partnerstvu:

a) osobni identifikacijski broj,

b) osobno ime bračnog druga ili životnog partnera i njegovo prezime prije sklapanja braka ili životnog partnerstva,

3. osobno ime roditelja umrlog,

4. osobno ime i prezime i prebivalište osobe koja je prijavila smrt, odnosno naziv ustanove ako je smrt prijavila ustanova,

3 5. proglašenje nestale osobe umrlom i činjenica smrti utvrđena u vanparničnom izvanparničnom postupku s podacima naznaćenim naznačenim u rješenju suda.

b) kao Kao naknadni upisi i upisuju se bilješke:

1. utvrđivanje identiteta nepoznatog leša nepoznate umrle osobe,

2. ukidanje odluke o proglašenju osobe umrlom,

3. ukidanje ili preinaćenje preinačenje sudskog rješenja o utvrdijvanju utvrđivanju smrti,

4. naknadni ispravci grešaka i dopune podataka.

Članak 21. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 16.

Činjenicu smrti dužni su prijaviti članovi obitelji s kojima je umrli živio. Ako nema članova obitelji ili oni to ne mogu učiniti, činjenicu smrti dužne su prijaviti druge osobe s kojima je umrli živioili drugi članovi obitelji koji su saznali za smrt, odnosno osobe u čijem je stanu osoba umrla. Ako nema ni tih osoba, činjenicu smrti dužna je prijaviti osoba koja je prva saznala za smrt.

Činjenicu smrti za osobu koja je umrla u zdravstvenoj ustanovi, na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske, kazneno-popravnoj ustanovi, hotelu, internatu ili drugoj ustanovi ili organizaciji dužna je prijaviti ustanova, nadležno zapovjedništvo oružanih snaga Republike Hrvatske ili organizacija u kojoj je osoba umrla.

Ako se činjenica smrti utvrđuje oćevidom, tijelo koje provodi oćevid dužno je činjenicu smrti prijaviti nadležnom matičaru.

Članak 23. brisanNN 76/2013: brisan člankom 17.

Sahrana umrle osobe može se obaviti na temelju dozvole nadležnog tijela državne uprave i prije prfiavljivanja činjenice smrti matičaru, ako prijavu nije bilo moguće podnijeti iz opravdanih razloga.

Članak 25. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 18.

Matičar upisuje u državne matice samo one činjenice i podatke koji su mu prijavljeni, odnosno koje sadrži akt nadležnog tijela.

Upis u državnu maticu matičar je dužan izvršiti bez odgode.

Ako postoji osnovana sumnja da pojedini podaci koji se upisuju u državnu maticu nisu točni ili na netočnost ukazuju podaci iz drugih službenih evidencija, matičar je prije upisa dužan provjeriti točnost tih podataka.

Članak 26. brisanNN 76/2013: brisan člankom 19.

Matičar je dužan izvršeni upis u državnu maticu pročitati osobi koja prijavljuje činjenice, odnosno svjedocima i to potvrditi u državnoj matici bilješkom.

Upis potpisuje osoba koja je prijavila činjinice i matičar, a druge osobe kad je to zakonom određeno.

Uskračivanje potpisa matičar će ubilježiti u državnoj matici i o tome izraditi bilješku.

Članak 27. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 33.; NN 98/2019: izmijenjen člankom 4.

Činjenice rođenja ili smrti prijavljene nakon 30 dana , od dana kad su se dogodile, matičar smije upisati u držvne matice na temelju rješenja županijskog odnosno gradskog ureda nadležnog upravnog tijela na čijem se području vodi matična knjiga u koju treba izvršiti upis.

Članak 28. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 20.

Ako državnu maticu u kojoj treba izvršiti naknadni upis vodi drugi matičar, matičar koji je izvršio upis dužan je u roku od til dana od dana izvršenja upisa dostaviti izvadak iz državne matice o izvršenom upisu odmah o tome dostaviti obavijest matičaru koji vodi državnu maticu u kojoj treba izvršiti naknadni upis.

Ako se državna matica u kojoj treba izvršiti naknadni upis vodi u inozemstvu, matičar koji je izvršio upis dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti izvadak iz državne matice o izvršenom upisu Ministarstvu vanjskih poslova. O svakom naknadnom upisu ili ispravku u izvorniku zakljućene držvne matice, matičar je dužan u roku od tri dana od izvršenog upisa, odnosno ispravka dostaviti županijskom odnosno gradskom uredu koji čuva drugi primjerak državne matice, izvadak o izvršenom naknadnom upisu, odnosno ispravku radi unošenja u drugi primjerak državne matice ministarstvu nadležnom za vanjske poslove.

O upisu rođenja, zakljućenja sklapanja braka ili smrti, te o promjeni podataka koji se sukladno propisima upisuju u evidenciju prebivališta druge službene evidencije koje se vode o građanima, matičar je dužan u roku od tri dana odmah od dana izvršenog upisa izvijestiti tijelo državne uprave koje vodi tu evidenciju nadležna državna tijela koja vode te evidencije.

Članak 29. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 21.

Matičar smije će ispraviti greške koje je primijetio prije zakljućenja upisa u državnu maticu.

Ispravljanje grešaka iz stavka 1. ovoga članka matičar je dužan ovjeriti potpisom i pečatom u državnoj matici.

Članak 30. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člancima 22. i 33.; NN 98/2019: izmijenjen člankom 5.

Nakon zaključenja upisa, ispravke u državnu maticu matičar smije izvršiti na temelju rješenja županijskog, odnosno gradskog ureda nadležnog upravnog tijela na čijem području se vodi državna matica.

Ako je ispravke potrebno izvršiti i u drugim državnim maticama ili u drugom primjenu državnih matica ili u evidenciji prebivališta drugim službenim evidencijama koje se vode o građanima, matičar će o tome odmah izvijestiti nadležna državna tijela državne uprave u roku od tri dana od dana ispravka koja vode te evidencije.

Članak 31. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 33.; NN 98/2019: izmijenjen člankom 6.

Matičar ima zamjenika koji u slučaju njegove sprijećenosti ima sve ovlasti i obveze matičara.

Neposredan nadzor nad radom matičara obavlja županijski, odnosno gradski ured nadležno upravno tijelo.

Članak 32. izmijenjenNN 133/2022: izmijenjen člankom 6.

Poslove s ovlastima matičara i druge upravne poslove osobnih stanja građana može obavljati državni službenik propisanog stupnja stručne spreme i odgovarajućeg usmjerenja koji ima položen stručni ispit za obavljanje tih poslova. matičara smije obavljati službenik koji je, osim ispunjavanja uvjeta propisanih zakonom i drugim propisima kojima se uređuju službenički odnosi, završio program osposobljavanja, odnosno usavršavanja za obavljanje poslova matičara u Državnoj školi za javnu upravu.

Program osposobljavanja matičar je dužan završiti u roku od godine dana od dana početka rada na radnom mjestu matičara utvrđenom rješenjem o rasporedu. Svaki matičar dužan je završiti program usavršavanja najmanje jednom u svakih pet godina. Matičar se prijavljuje na program osposobljavanja odnosno usavršavanja putem informacijskog sustava Državne škole za javnu upravu.

Matičar koji ne završi program osposobljavanja, odnosno usavršavanja u rokovima iz stavka 2. ovoga članka rasporedit će se na radno mjesto za koje ispunjava uvjete, a ako nema slobodnog radnog mjesta na koje se može rasporediti, stavit će se na raspolaganje. Na raspolaganje se odgovarajuće primjenjuju odredbe posebnog propisa kojim se uređuju službenički odnosi.

U slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog, očinskog ili roditeljskog dopusta te drugog opravdanog razloga rokovi iz stavka 2. produžit će se na zahtjev matičara za onoliko vremena koliko je trajao opravdani razlog.

Zahtjev iz stavka 4. ovoga članka podnosi se pročelniku nadležnog upravnog tijela. O zahtjevu pročelnik odlučuje rješenjem.

Protiv rješenja iz stavka 5. ovoga članka može se izjaviti žalba županu odnosno gradonačelniku Grada Zagreba.

Državna škola za javnu upravu dužna je tijelu državne uprave nadležnom za poslove opće uprave podnijeti godišnje izvješće o završenim programima iz stavka 1. ovoga članka do kraja ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

Izvješće iz stavka 7. ovoga članka treba sadržavati:

1. naziv programa,

2. ime i prezime matičara koji je završio program,

3. naziv županije u koju je matičar raspoređen odnosno Grada Zagreba,

4. datum završetka programa.

Članak 33. izmijenjenNN 133/2022: izmijenjen člankom 7.

Matičar i drugi državni službenici na upravnim poslovima osobnih stanja građana posebno su odgovorni za pravilno izvršavanje svih je odgovoran za točno i pravilno vođenje državnih matica te poduzimanje radnji u zakonom propisanim rokovima.

Matičar je posebno odgovoran za ispravno i uredno vođenje državnih matica.

Neizvršavanje obveza utvrđenih ovim Zakonom teža Neizvršavanje obveza iz stavka 1. ovoga članka teška je povreda službene dužnosti.

O pokretanju postupka zbog teške povrede službene dužnosti protiv matičara nadležno upravno tijelo dužno je bez odgode elektroničkim putem obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.

Članak 34. brisanNN 76/2013: izmijenjen člankom 23.; NN 133/2022: brisan člankom 8.

O pokretanju postupka zbog teže povrede službene dužnosti protiv matičara i drugih državnih službenika na upravnim poslovima osobnih stanja građana potrebno je odmah izvijestiti Ministarstvo uprave.

Premještaj matičara i drugih državnih službenika na poslovima osobnih stanja građana bez njihove suglasnosti, a radi potrebe službe, može se izvršiti po odobrenju Ministarstva uprave.

Ministarstvo uprave može predložiti premještaj matičara i drugih državnih službenika na poslovima osobnih stanja građana radi potrebe službe ili radi negativnosti u radu utvrđenih u postupku nadzora.

Članak 35. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 33.

Temeljni upis je upis činjenice rođenja u maticu rođenih, upis zakljućenja sklapanja braka u maticu vjenčanih i upis činjenice smrti u maticu umrlih.

Za temeljni upis određene su u svakoj državnoj matici posebne rubrike.

Protiv učinitelja prekršaja iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka neće se voditi postupak ako je prijavljivanje pravovremeno izvršila druga osoba.

Članak 36. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 24.; NN 98/2019: izmijenjen člankom 7.

Ako zbog više sile ili drugih razloga pojedine činjenice ili podaci temeljnog upisa nisu mogli biti upisani u državne matice u zakonom određenom roku, upis tih činjenica i podataka u državne matice može se izvršiti na temelju rješenja nadležnog županijskog, odnosno gradskog ureda upravnog tijela.

Članak 39. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člancima 25. i 33.; NN 98/2019: izmijenjen člankom 8.

Kako naknadni upisi u državne matice se unose i svi ispravci grešaka u izvršenim temeljnim ili naknadnim upisima.

Ispravak temeljnog ili naknadnog upisa može se izvršiti samo na temelju rješenja nadležnog upravnog tijela.

Ako je za utvrđivanje pogrešno upisane činjenice u državnu maticu nadležno tijelo državne uprave, ispravak se upisuje na temelju rješenja županijskog odnosno gradskog ureda nadležnog upravnog tijela na čijem se području vodi državna matica.

Članak 40. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člancima 26. i 33.; NN 98/2019: izmijenjen člankom 9.

Upis činjenica rođenja, zaključenja sklapanja braka ili smrti hrvatskih državljana nastalih u inozemstvu obavlja se na temelju izvatka iz državne matice inozemnog tijela. Ovaj izvadak dužna je podnijeti stranka ako međunarodnim ugovorom nije predviđena obveza inozemnog tijela da izvatke iz državnih matica dostavlja nadležnom tijelu u Republici Hrvatskoj.

Iznimno, činjenica rođenja nastala u inozemstvu upisuje se u maticu rođenih na temelju rješenja nadležnog županijskog odnosno gradskog ureda upravnog tijela, ako se izvadak iz državne matice rođenih koju vodi inozemno tijelo nije mogao pribaviti na način uređen u stavku 1. ovoga članka. Nadležni županijski, odnosno gradski ured Nadležno upravno tijelo donosi rješenje po zahtjevu stranke, a na temelju dokaza koje predloži stranka.

Članak 41. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 33.; NN 133/2022: izmijenjen člankom 9.

Činjenica rođenja, zaključenja sklapanja braka i smrti iz članka 40. ovoga Zakona upisuju se u državne matice i to:

1. rođenje - u maticu rođenih mjesta posljednjeg prebivalište roditelja djeteta u Republici Hrvatskoj, a ako ovoga nema ili nije poznato, ili roditelji imaju različito prebivalište u Republici Hrvatskoj, u maticu rođenih mjesta posljednjeg prebivališta roditelja koji je podnio zahtjev za upis rođenja djeteta.

2. zaključenje sklapanje braka - u maticu vjenčanih mjesta u kojem su posljednje zajedničko prebivalište bračnih drugova, a ako ovoga nema ili nije poznato, u državnu maticu vjenčanih mjesta posljednjeg prebivališta bračnog druga koji je podnio zahtjev za upis zaključenja sklapanja braka,

3. smrt - u maticu umrlih mjesta posljednjeg prebivališta umrlog.

Ako se posljednje prebivalište osoba iz stavka 1. ovoga članka nije moglo utvrditi, upis će se izvršiti u odgovarajuću državnu maticu mjesta njihova rođenja u Republici Hrvatskoj.

Ako se upis u državnu maticu ne može obaviti prema stavku 1. i 2. ovoga članka, upis će se izvršiti u odgovarajuću državnu maticu Grada Zagreba.

Članak 42. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 27.

O činjenicama upisanim u državne matice izdaju se izvaci iz državnih matica i potvrde kao isprave trajne vrijednosti. U pravnom prometu nije dozvoljeno koristiti ispravu koja ne sadrži posljednje važeće podatke upisane u državnim maticama.

Izvaci iz državnih matica sadrže podatke koji su upisani u državne matice do vremena izdavanja izvatka.

U izvatku iz matice rođenih ne iskazuju se podaci o prirodnim roditeljima djeteta usvojenog sa srodničkim učinkom.

Potvrde koje se izdaju na temelju državnih matica sadrže pojedine podatke upisane u državne matice ili pojedine činjenice o osobnom stanju građana koje proizlaze iz tih podataka posljednje važeće podatke upisane u maticama do dana izdavanja potvrda, koji se iskazuju u pripadajućim rubrikama potvrde.

Za osobe za koje je u državnim maticama upisana promjena spola, na izvatku se ne iskazuju podaci o promjeni spola i promjeni osobnog imena, odnosno za osobe koje su promijenile osobno ime prije promjene spola ne iskazuje se podatak o promjeni osobnog imena.

Izvatke i potvrde iz državnih matica izdaje matičar koji je zaprimio zahtjev stranke neovisno o mjestu upisa u državne matice.

Članak 44. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 28.

Pravo uvida u državne matice, u nazočnosti matičara dopustit će se osobi na koju se ti podaci odnose ili članovima uže obitelji ili usvojitelju posvojitelju odnosno skrbniku, a drugoj osobi samo kad ima za to na zakonu zasnovan pravni interes.

Uvid u spise i rješenja na temelju kojih je izvršen upis u državne matice dopustit će se samo onim osobama koje imaju za to neposredan i na zakonu zasnovan pravni interes.

Pravo uvida u maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će se punoljetnom posvojeniku, posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak da dijete posvoji njegov bračni drug.

Pravo uvida u maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će se maloljetnom posvojeniku, nakon što matičar pribavi suglasnost centra za socijalnu skrb koji treba utvrditi da je uvid u maticu rođenih u njegovu interesu.

Članak 45. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 29.; NN 133/2022: izmijenjen člankom 10.

Nadzor nad provođenjem ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju toga Zakona provodi Ministarstvo uprave.

Ministar uprave ovlašten je rješenjem odrediti prijepis državnih matica za koje se u postupku nadzora utvrdi da se vode neuredno i neispravno.

Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.

Članak 46. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člancima 30. i 33.; NN 133/2022: izmijenjen člankom 11.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 10 do 120 DEM kaznit će se za prekršaj:

1. tko Tko u propisanom roku ne prijavi rođenje djeteta (članak 12.) ili ne prijavi osobno ime i prezime djeteta (članak 13.) ili ne prijavi smrt (članak 20.), kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura.

2. tko sahranu umrle osobe bez dozvole nadležnog tijela izvrši prije prijavljivanja činjenice smrti matičaru (članak 23.).

Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti iznosu od 50 390,00 do 300 DEM, 660,00 eura a odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznom u dinarskoj protuvrijednosti iznosu od 10 260,00 do 120 DEM 390,00 eura.

Protiv učinitelja počinitelja prekršaja iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga ovog članka neće se voditi postupak ako je prijavljivanje pravovremeno pravodobno izvršila druga osoba.

Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 530,00 eura kaznit će se osoba koja u pravnom prometu koristi ispravu koja ne sadrži posljednje podatke upisane u državne matice.

Članak 47. brisanNN 76/2013: izmijenjen člankom 31.; NN 98/2019: izmijenjen člankom 10.; NN 133/2022: brisan člankom 12.

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 10 do 120 DEM kaznit će se za prekršaj osoba iz članka 33 ovoga Zakona koja:

- u propisanim rokovima ne izvršava upravne radnje utvrđene ovim Zakonom (članak 33 stavak 1.).

- državne matice ne vodi ispravno i uredno (članak 33 stavak 2 ).

- povrijedi zaštitu podataka upisanih u državne matice dozvolom uvida ili izdavanjem isprava iz državnih matica neovlalštenim osobama (članak 44.).

Članak 48. brisanNN 76/2013: brisan člankom 32.

lznosi novčanih kazni iz članka 46. i 47. Ovoga Zakona revalorizirat će se po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan naplate kazne.

Članak 49. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 33.

Matične knjige koje su vođene do 9. svibnja 1946. godine odnosno do stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i izvaci iz matičnih knjiga i potvrde koje se izdaju na temelju tih matičnih knjiga, imaju dokaznu snagu javnih isprava. Izvatke i potvrde iz matičnih knjiga daje nadležni matičar

Izvaci iz matičnih knjiga diplomatsko konzularnih predstavništava i nadležnih tijela republika bivše SFRJ o ;injenicama osobnih stanja hrvatskih državljana upisanim u mati;ne knjige do 8. listopada 1991. godine i izdatim do istog dana, smatraju se javnom ispravom kojom se dokazuje ;injenica rođenja, zaklju;enja sklapanja braka ili smrti.

Na temelju isprave iz stavka 2. ovoga članka, na zahtjev stranke rješenjem nadležnog županijskog odnosno gradskog ureda može se odobriti prijenos upisa u određene državne matice u Republici Hrvatskoj sukladno odredbama članka 40. i 41. ovoga Zakona.

Zaklju;enje Sklapanje braka hrvatskih državljana pred diplomatsko konkzularnim predstavništvima bivše SFRJ nakon 8. listopada 1991. godine, može se upisati u maticu vjenčanih u Republici Hrvatskoj na temelju sudske odluke o postojanju braka.

Članak 50. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 33.

Ako uslijed domovinskog rata u državnim maticama nisu upisane pojedine činjenice rođenja i smrti, na zahtjev zainteresirane osobe izvršit će se upis ovih činjenica u državne matice, ako su one utvrđene potvrdom državnog tijela Republike Hrvatske, nadležnog zapovjedništva oružanih snaga Republike Hrvatske ili javne ustanove (crvenog križa, bolnice i sl.), koje su oni izdali na temelju svojih knjiga i evidencija. Upis će se izvršiti na temelju rješenja nadležnog županijskog odnosno gradskog ureda.

Članak 51. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 33.

Ako su državne matice uništene ili nestale, moraju se obnoviti bez odgode. Prije donošenja odluke o obnavljanju državnih matica potrebno je utvrditi koje su državne matice uniŠtene ili nestale, za koja godišta i za koja matična područja.

Obnavljanje uništenih ili nestalih državnih matica obavlja županijski, odnosno gradski nadležni ured.

Članak 52. izmijenjenNN 76/2013: izmijenjen člankom 33.

U postupku obnavljanja državnih matica, županijski, odnosno gradski nadležni ured utvrđuje isključivo postojanje upisa određene činjenice u uništenoj ili nestaloj državnoj matici i podatke koji su bili upisani.

U svrhu obnavljanja državnih matica građani,tijela državne uprave i druge pravne osobe dužni su dati podatke o izvršenim upisima o uništenim ili nestalim državnim maticama koji su im poznati ili o tome posjeduju ispravu.