Na tekst
slovozakona

Zakon o državnim maticama

Izmjene: NN 76/2013

Izmjene i dopune, NN 76/2013. Nastali tekst vrijedio od 29. lipnja 2013. do 31. prosinca 2019.

Ovim je aktom izmijenjeno 35 članaka, dodan 1 članak i brisano 5 članaka.

Članci su navedeni pod svojim brojevima u zakonu, a uz svaki stoji odredba ovoga akta koja ga je promijenila.

Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.

Tekst prije ovoga akta · Tekst nakon njega · Važeći tekst

Članak 1. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

Državne matice su evidencije o osobnim stanjima građana u koje se upisuju činjenice rođenja, zakljućenja sklapanja braka i smrti i drugi podaci o tim činjenicama utvrđeni zakonom.

Članak 4. izmijenjenčlancima 1. i 33. ovoga akta

Poslove osobnih stanja građana obavlja županijski ured državne uprave u županiji, odnosno gradski Gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove opće uprave (u daljnjem tekstu: županijski, odnosno gradski ured), a državne nadležni ured) koji je voditelj zbirki osobnih podataka sukladno s propisima o zaštiti osobnih podataka. Državne matice neposredno vode državni službenici-matičari.

Članak 5. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Državne matice se vode u dva primjena. Drugi primjerak (parica) je prijepis prvog primjena (izvornika).

Drugi primjerak državne matice može se voditi i automatskom obradom podataka po odobrenju Ministarstva uprave.

Podaci drugog primjena državne matice na magnetskom mediju dostavljaju se Ministarstvu uprave O osobnim stanjima građana vode se državne matice: matica rođenih, matica vjenčanih i matica umrlih.

Državne matice vode se u elektroničkom obliku. Na obradu podataka primjenjuju se propisi kojima se uređuje zaštita osobnih podataka i informacijska sigurnost.

Sastavni dio državnih matica su temeljni spisi na osnovi kojih se upisuju podaci u državne matice.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, matica vjenčanih se osim u elektroničkom obliku vodi i na propisanom obrascu i ispisuje trajnom tintom. Obrazac će biti propisan posebnim pravilnikom.

Način rada u vođenju državnih matica propisat će se posebnim propisom.

Članak 6. brisančlankom 3. ovoga akta

Državne matice vode se na propisanim obrascima, a ispisuju se trajnom tintom.

Prije početka upisa državne matice se povjeravaju na propisan način, a na kraju svake kalendarske godine zaključuju se posljednjim rednim brojem upisa u toj godini.

Brisan.

Odredba članka 6. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 76/2013.

Članak 7. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Izvornik državnih matica čuva matičar, a drugi primjerak čuva županijski odnosno gradski ured.

Izvornik i drugi primjerak državnih matica ne smiju se čuvati u istoj zgradi. Podaci na magnetskom mediju ne smiju se čuvati u zgradl u kojoj se obavlja obrada podataka.

Državne matice u kojima je zadnji upis stariji od 100 gođina, čuva Hrvatski državni arhiv.

Članak 8. brisančlankom 5. ovoga akta

O osobnim stanjima građana vode se matica rođenih, matica vjenčanih i matica umrlih.

Uz svaku državnu maticu vode se i knjige pomoćnih evidencija utvrđene propisima za provedbu ovoga Zakona.

Brisan.

Odredba članka 8. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 76/2013.

Članak 9. izmijenjenčlancima 6., 7. i 33. ovoga akta

U maticu rođenih upisuju se:

a) kod temeljnog upisa:

1. podaci o rođenju: osobno ime i prezime i spol djeteta,; dan, mjesec, godina, sat i mjesto rođenja; narodnost nacionalnost i državljanstvo;

2. podaci o roditeljima djeteta: osobni identifikacijski broj, osobno ime i prezime (za majku i đevojačko (i rođeno prezime), datum i mjesto rođenja; narodnost, nacionalnost, državljanstvo;, zanimanje, prebivalište i adresa stanovanja;

b) kao naknadni upisi i bilješke:

1. jedinstveni matični broj građana. i osobni identifikacijski broj,

2. priznavanje priznanje i utvrđivanje očinstva i materinstva majčinstva,

3. osporavanje očinstva i materinstva majčinstva,

4. naknadno zakljućenje braka roditelja čije je dijete rođeno prije zakljućenja braka, 5. skrbništvo nad maloljetnom osobom i osobom kojoj je oduzeta poslovna sposobnost, prestanak skrbništva, vračanje vraćanje poslovne sposobnosti,

6. usvojenje i prestanak usvojenja s roditeljskim učinkom,

7. lišenje i vračanje roditeljskog prava,produženje i prestanak produženja roditeljskog prava,

8. zakljućenje 5. posvojenje i zabrana izdavanja isprava iz tog upisa,

6. lišenje i vraćanje roditeljske skrbi, roditeljska skrb nakon punoljetnosti i prestanak roditeljske skrbi nakon punoljetnosti,

7. sklapanje i prestanak braka,

8. promjena osobnog imena, imena ili prezimena,

9. promjena osobnog imena i prezimena djeteta i promjena, imena i ili prezimena roditelja usvolltelja, i skrbnika

10. promjerna promjena spola,

11. promjena državljanstva,

12. smrt i proglašenje umrlim,

13. naknadni ispravci grešaka i drutge druge promjene podataka koje se upisuju u državnu maticu rođenih.

Članak 9.a dodančlankom 7. ovoga akta

Promjena spola kao izmjena podataka u temeljnom upisu upisuje se u maticu rođenih na temelju rješenja nadležnog ureda. Rješenje o upisu promjene spola u maticu rođenih donosi se na temelju mišljenja nadležnog tijela o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, sukladno medicinskoj dokumentaciji nadležnog liječnika ili zdravstvene ustanove.

Način prikupljanja medicinske dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka te utvrđivanje uvjeta i pretpostavki za promjenu spola i života u drugom rodnom identitetu, propisat će se posebnim propisom.

Članak 11. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Rođenje djeteta u zdravstvenoj ustanovi dužna je prijaviti zdravrstvena ustanova.

Rođenje djeteta izvan zdravstvene ustanove dužan je prijaviti otac djeteta, odnosno osoba u čijern je stanu dijete rođeno ili majka kad za to bude sposobna ili babica, ili liječnik koji je suđejovao pri porodu. Kad tih osoba nema, ili kad ne mogu prijaviti rođenje, dužna je to učinlti osoba koja je saznala za rođenje djeteta.

Osobe iz stavka 2. koje prijavljuju rođenje djeteta izvan zdravstvene ustanove prilikom prijave matičaru predočuju medicinsku dokumentaciju o porodu ili dokaz o majčinstvu.

Članak 12. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Rođenje djeteta prljavljuje se u roku 18 dana od dana rođenja djeteta.

Ako je dijete mrtvorođeno, rođenje se mora prijaviti u roku 24 sata od sata rođenja djeteta.

Ako rok iz prethodnog stavka pada u dan koji nije uredovni, rođenje mrtvorođenog djeteta treba prijaviti prvog uredovikog dana.

Članak 13. izmijenjenčlancima 10. i 33. ovoga akta

Osobe koje su prema Zakonu o osobnom imenu ovlaštene odrediti osobno ime i prezime djetetu dužne su radi upisa u maticu rođenih prijaviti nadležnom matičaru osobno ime i prezime djeteta·najkasnije u roku dva mjeseca 30 dana od dana rođenja djeteta. Ime djeteta može prijaviti i druga osoba kao svjedok - kum, prema sporazumu s roditeljima, odnosno s osobom kojoj je dijete povjereno za čuvanje i odgoj. U ovom slučaju u maticu rođenih, upisuje se i ime i prezime te osobe.

Ako se osobno ime određeno djetetu sastoji od više riječi, osobe ovlaštene za određivanje osobnog imena djeteta, dužne su mogu matičaru dati izjavu kojim će se osobnim imenom dijete služiti u pravnom prometu.

Članak 14. izmijenjenčlancima 11. i 33. ovoga akta

Upis činjenice rođenja nađenog djeteta, a čiji roditelji nisu poznati, upisuje se u maticu rođenih mjesta gđe je nađeno.

Upis se obavlja na temelju rješenja tijela državne uprave nadležnog centra za poslove skrbništva socijalnu skrb. Rješenje o upisu sadrži: osobno ime i prezime, spol djeteta, dan, mjesec, godinu, sat i mjesto rođenja djeteta. Kao mjesto rođenja djeteta upisuje se mjesto gdje je dijete nađeno.

Tijelo državne uprave nadležno Nadležni centar za poslove skrbništva socijalnu skrb donosi rješenje iz stavka 2. ovoga članka na temelju zapisnika o nalasku djeteta. Zapisnik zajedno s rješenjem dostavlja nadležnom matičaru radi upisa u maticu rođenih.

Članak 15. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

Kod usvojenja djeteta sa srodničkim u;inkom Kad matičar primi odluku nadležnog centra za socijalnu skrb da je dijete posvojeno, u maticu rođenih upisuju se podaci usvojitelja kao podaci o roditeljima djeteta. djeteta upisat će bilješku o zasnovanom posvojenju, uz napomenu da se na temelju tog upisa više ne izdaju isprave.

Ako je dijete čiji su roditelji poznati usvojeno sa roditeljskim učinkom, pored podataka o usvojitelju upisat će se i podaci o roditeljima djeteta.

Ako je dijete čiji roditelji nisu poznati usvojeno s roditeljskim učinkom, pored podataka o usvojitelju upisati će se napomena da su roditelji nepoznati.

Nakon što je upisana bilješka iz stavka 1. ovoga članka u maticu rođenih djeteta, matičar će izvršiti novi temeljni upis činjenice rođenja.

Ako je zasnivanjem posvojenja došlo do promjene osobnih podataka posvojenika, u temeljni upis upisuju se novi podaci o djetetu i roditeljima djeteta, sukladno izreci rješenja o posvojenju.

Članak 16. izmijenjenčlancima 13. i 33. ovoga akta

U maticu vjenčanih upisuje se:

a) kod temeljnog upia:

1. podaci o ženiku i nevjesti: osobni identifikacijski broj, osobno ime i prezime, dan, mjesec, godina i mjesto rođenja, jedinstveni matični broj građana, narodnost nacionalnost, državljanstvo, zanimanje, prebivalište i adresa stanovanja,dan, mjesec, godina i mjesto zakljućenja sklapanja braka i sporazumna izjava o njihovom prezimenu nakon zakljućenja sklapanja braka,

2. osobna imena i prezimena roditelja ženika i nevjeste: osobno ime i prezime i prebivalište svjedoka pri zakljućivanju braka, te osobno ime i prezime službene osobe pred kojom je brak zakljućen, te ime i prezime matičara,

3. ime i prezime i prebivalište punomoćnika, ako pri zakljućenju braka jednog zaručnika zaštupa punomoćnik,

3. 4. ime i prezime osobno ime te prebivallste sudskog tumača, ako je pri zakljućenju sklapanju braka bilo neophodno prisustvo sudskog tumača.

b) kao naknadni upisi i bilješke:

1. prestanak braka smrću bračnog druga, proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim, poništenjem ili razvodom braka,

2. promjena osobnog imena i prezimena bračnih drugova,

3. naknadni ispravci grešaka.

Članak 17. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

Presudu kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili se razvodi sud će dostaviti nadležnom matičaru u roku od 15 dana od nastupa pravnih posljedica pravomočne presude, radi upisa u maticu rođenih i maticu vjenčanih.

Članak 18. izmijenjenčlancima 15. i 33. ovoga akta

U maticu umrlih upisuju se:

a) kod temeljnog upisa:

1. osobni identifikacijski broj, osobno ime i prezime, prezime prije zakljućenjabraka sklapanja braka, spol, dan, mjesec, godina, sat i mjesto smrti, dan, mjesec,godina i mjesto rođenja, bračno stanje, narodnost nacionalnost, državljanstvo, zanimanje, prebivalište i adresa stanovanja, jedinstveni matični broj građana,

2. osobni identifikacijski broj, osobno ime i prezime bračnog druga i njegovo prezime prije zakljućenja sklapanja braka ako je umrli bio u braku, osobno ime i prezime roditelja umrlog, osobno ime i prezime i prebivalište osobe koja je prijavila smrt odnosno naziv ustanove ako je smrt prijavila ustanova,

3. proglašenje nestale osobe umrlom i činjenica smrti utvrđena u vanparničnom izvanparničnom postupku s podacima naznaćenim u rješenju suda.

b) kao naknadni upisi i bilješke:

1. utvrđivanje identiteta nepoznatog leša,

2. ukidanje odluke o proglašenju osobe umrlom,

3. ukidanje ili preinaćenje sudskog rješenja o utvrdijvanju smrti,

4. naknadni ispravci grešaka.

Članak 21. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Činjenicu smrti dužni su prijaviti članovi obitelji s kojima je umrli živio. Ako nema članova obitelji ili oni to ne mogu učiniti, činjenicu smrti dužne su prijaviti druge osobe s kojima je umrli živioili drugi članovi obitelji koji su saznali za smrt, odnosno osobe u čijem je stanu osoba umrla. Ako nema ni tih osoba, činjenicu smrti dužna je prijaviti osoba koja je prva saznala za smrt.

Činjenicu smrti za osobu koja je umrla u zdravstvenoj ustanovi, na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske, kazneno-popravnoj ustanovi, hotelu, internatu ili drugoj ustanovi ili organizaciji dužna je prijaviti ustanova, nadležno zapovjedništvo oružanih snaga Republike Hrvatske ili organizacija u kojoj je osoba umrla.

Ako se činjenica smrti utvrđuje oćevidom, tijelo koje provodi oćevid dužno je činjenicu smrti prijaviti nadležnom matičaru.

Članak 23. brisančlankom 17. ovoga akta

Sahrana umrle osobe može se obaviti na temelju dozvole nadležnog tijela državne uprave i prije prfiavljivanja činjenice smrti matičaru, ako prijavu nije bilo moguće podnijeti iz opravdanih razloga.

Brisan.

Odredba članka 23. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 76/2013.

Članak 25. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

Matičar upisuje u državne matice samo one činjenice i podatke koji su mu prijavljeni, odnosno koje sadrži akt nadležnog tijela.

Upis u državnu maticu matičar je dužan izvršiti bez odgode.

Ako postoji osnovana sumnja da pojedini podaci koji se upisuju u državnu maticu nisu točni ili na netočnost ukazuju podaci iz drugih službenih evidencija, matičar je prije upisa dužan provjeriti točnost tih podataka.

Članak 26. brisančlankom 19. ovoga akta

Matičar je dužan izvršeni upis u državnu maticu pročitati osobi koja prijavljuje činjenice, odnosno svjedocima i to potvrditi u državnoj matici bilješkom.

Upis potpisuje osoba koja je prijavila činjinice i matičar, a druge osobe kad je to zakonom određeno.

Uskračivanje potpisa matičar će ubilježiti u državnoj matici i o tome izraditi bilješku.

Brisan.

Odredba članka 26. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 76/2013.

Članak 27. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

Činjenice rođenja ili smrti prijavljene nakon 30 dana , od dana kad su se dogodile, matičar smije upisati u držvne matice na temelju rješenja županijskog odnosno gradskog nadležnog ureda na čijem se području vodi matična knjiga u koju treba izvršiti upis.

Članak 28. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

Ako državnu maticu u kojoj treba izvršiti naknadni upis vodi drugi matičar, matičar koji je izvršio upis dužan je u roku od til dana od dana izvršenja upisa dostaviti izvadak iz državne matice o izvršenom upisu odmah o tome dostaviti obavijest matičaru koji vodi državnu maticu u kojoj treba izvršiti naknadni upis.

Ako se državna matica u kojoj treba izvršiti naknadni upis vodi u inozemstvu, matičar koji je izvršio upis dužan je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti izvadak iz državne matice o izvršenom upisu Ministarstvu vanjskih poslova. O svakom naknadnom upisu ili ispravku u izvorniku zakljućene držvne matice, matičar je dužan u roku od tri dana od izvršenog upisa, odnosno ispravka dostaviti županijskom odnosno gradskom uredu koji čuva drugi primjerak državne matice, izvadak o izvršenom naknadnom upisu, odnosno ispravku radi unošenja u drugi primjerak državne matice ministarstvu nadležnom za vanjske poslove.

O upisu rođenja, zakljućenja sklapanja braka ili smrti, te o promjeni podataka koji se sukladno propisima upisuju u evidenciju prebivališta druge službene evidencije koje se vode o građanima, matičar je dužan u roku od tri dana odmah od dana izvršenog upisa izvijestiti tijelo državne uprave koje vodi tu evidenciju nadležna državna tijela koja vode te evidencije.

Članak 29. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

Matičar smije će ispraviti greške koje je primijetio prije zakljućenja upisa u državnu maticu.

Ispravljanje grešaka iz stavka 1. ovoga članka matičar je dužan ovjeriti potpisom i pečatom u državnoj matici.

Članak 30. izmijenjenčlancima 22. i 33. ovoga akta

Nakon zaključenja upisa, ispravke u državnu maticu matičar smije izvršiti na temelju rješenja županijskog, odnosno gradskog nadležnog ureda na čijem području se vodi državna matica.

Ako je ispravke potrebno izvršiti i u drugim državnim maticama ili u drugom primjenu državnih matica ili u evidenciji prebivališta drugim službenim evidencijama koje se vode o građanima, matičar će o tome odmah izvijestiti nadležna državna tijela državne uprave u roku od tri dana od dana ispravka koja vode te evidencije.

Članak 31. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

Matičar ima zamjenika koji u slučaju njegove sprijećenosti ima sve ovlasti i obveze matičara.

Neposredan nadzor nad radom matičara obavlja županijski, odnosno gradski nadležni ured.

Članak 34. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

O pokretanju postupka zbog teže povrede službene dužnosti protiv matičara i drugih državnih službenika na upravnim poslovima osobnih stanja građana potrebno je odmah izvijestiti Ministarstvo uprave.

Premještaj matičara i drugih državnih službenika na poslovima osobnih stanja građana bez njihove suglasnosti, a radi potrebe službe, može se izvršiti po odobrenju Ministarstva uprave.

Ministarstvo uprave može predložiti premještaj matičara i drugih državnih službenika na poslovima osobnih stanja građana radi potrebe službe ili radi negativnosti nezakonitosti ili nepravilnosti u radu ili postupanju utvrđenih u postupku nadzora.

Članak 35. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

Temeljni upis je upis činjenice rođenja u maticu rođenih, upis zakljućenja sklapanja braka u maticu vjenčanih i upis činjenice smrti u maticu umrlih.

Za temeljni upis određene su u svakoj državnoj matici posebne rubrike.

Protiv učinitelja prekršaja iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka neće se voditi postupak ako je prijavljivanje pravovremeno izvršila druga osoba.

Članak 36. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

Ako zbog više sile ili drugih razloga pojedine činjenice ili podaci temeljnog upisa nisu mogli biti upisani u državne matice u zakonom određenom roku, upis tih činjenica i podataka u državne matice može se izvršiti na temelju rješenja nadležnog županijskog, odnosno gradskog ureda.

Članak 39. izmijenjenčlancima 25. i 33. ovoga akta

Kako naknadni upisi u državne matice se unose i svi ispravci grešaka u izvršenim temeljnim ili naknadnim upisima.

Ispravak temeljnog ili naknadnog upisa može se izvršiti samo na temelju rješenja nadležnog tijela ureda.

Ako je za utvrđivanje pogrešno upisane činjenice u državnu maticu nadležno tijelo državne uprave, ispravak se upisuje na temelju rješenja županijskog odnosno gradskog nadležnog ureda na čijem se području vodi državna matica.

Članak 40. izmijenjenčlancima 26. i 33. ovoga akta

Upis činjenica rođenja, zaključenja sklapanja braka ili smrti hrvatskih državljana nastalih u inozemstvu obavlja se na temelju izvatka iz državne matice inozemnog tijela. Ovaj izvadak dužna je podnijeti stranka ako međunarodnim ugovorom nije predviđena obveza inozemnog tijela da izvatke iz državnih matica dostavlja nadležnom tijelu u Republici Hrvatskoj.

Iznimno, činjenica rođenja nastala u inozemstvu upisuje se u maticu rođenih na temelju rješenja nadležnog županijskog odnosno gradskog ureda, ako se izvadak iz državne matice rođenih koju vodi inozemno tijelo nije mogao pribaviti na način uređen u stavku 1. ovoga članka. Nadležni županijski, odnosno gradski ured donosi rješenje po zahtjevu stranke, a na temelju dokaza koje predloži stranka.

Članak 41. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

Činjenica rođenja, zaključenja sklapanja braka i smrti iz članka 40. ovoga Zakona upisuju se u državne matice i to:

1. rođenje - u maticu rođenih mjesta posljednjeg prebivalište roditelja djeteta u Republici Hrvatskoj, a ako ovoga nema ili nije poznato, ili roditelji imaju različito prebivalište u Republici Hrvatskoj, u maticu rođenih mjesta posljednjeg prebivališta roditelja koji je podnio zahtjev za upis rođenja djeteta.

2. zaključenje sklapanje braka - u maticu vjenčanih mjesta u kojem su posljednje zajedničko prebivalište bračnih drugova, a ako ovoga nema ili nije poznato, u državnu maticu vjenčanih mjesta posljednjeg prebivališta bračnog druga koji je podnio zahtjev za upis zaključenja sklapanja braka,

3. smrt - u maticu umrlih mjesta posljednjeg prebivališta umrlog.

Ako se posljednje prebivalište osoba iz stavka 1. ovoga članka nije moglo utvrditi, upis će se izvršiti u odgovarajuću državnu maticu mjesta njihova rođenja u Republici Hrvatskoj.

Ako se upis u državnu maticu ne može obaviti prema stavku 1. i 2. ovoga članka, upis će se izvršiti u odgovarajuću državnu maticu Grada Zagreba.

Članak 42. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

O činjenicama upisanim u državne matice izdaju se izvaci iz državnih matica i potvrde kao isprave trajne vrijednosti. U pravnom prometu nije dozvoljeno koristiti ispravu koja ne sadrži posljednje važeće podatke upisane u državnim maticama.

Izvaci iz državnih matica sadrže podatke koji su upisani u državne matice do vremena izdavanja izvatka.

U izvatku iz matice rođenih ne iskazuju se podaci o prirodnim roditeljima djeteta usvojenog sa srodničkim učinkom.

Potvrde koje se izdaju na temelju državnih matica sadrže pojedine podatke upisane u državne matice ili pojedine činjenice o osobnom stanju građana koje proizlaze iz tih podataka posljednje važeće podatke upisane u maticama do dana izdavanja potvrda, koji se iskazuju u pripadajućim rubrikama potvrde.

Za osobe za koje je u državnim maticama upisana promjena spola, na izvatku se ne iskazuju podaci o promjeni spola i promjeni osobnog imena, odnosno za osobe koje su promijenile osobno ime prije promjene spola ne iskazuje se podatak o promjeni osobnog imena.

Izvatke i potvrde iz državnih matica izdaje matičar koji je zaprimio zahtjev stranke neovisno o mjestu upisa u državne matice.

Članak 44. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

Pravo uvida u državne matice, u nazočnosti matičara dopustit će se osobi na koju se ti podaci odnose ili članovima uže obitelji ili usvojitelju posvojitelju odnosno skrbniku, a drugoj osobi samo kad ima za to na zakonu zasnovan pravni interes.

Uvid u spise i rješenja na temelju kojih je izvršen upis u državne matice dopustit će se samo onim osobama koje imaju za to neposredan i na zakonu zasnovan pravni interes.

Pravo uvida u maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će se punoljetnom posvojeniku, posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak da dijete posvoji njegov bračni drug.

Pravo uvida u maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će se maloljetnom posvojeniku, nakon što matičar pribavi suglasnost centra za socijalnu skrb koji treba utvrditi da je uvid u maticu rođenih u njegovu interesu.

Članak 45. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

Nadzor nad provođenjem ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju toga Zakona ovog provodi Ministarstvo uprave.

Ministar uprave ovlašten je rješenjem odrediti prijepis državnih matica za koje se u postupku nadzora utvrdi da se vode neuredno i neispravno.

Članak 46. izmijenjenčlancima 30. i 33. ovoga akta

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 10 do 120 DEM kaznit će se za prekršaj:

1. tko Tko u propisanom roku ne prijavi rođenje djeteta (članak 12.) ili ne prijavi osobno ime i prezime djeteta (članak 13.) ili ne prijavi smrt (članak 20.), kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna.

2. tko sahranu umrle osobe bez dozvole nadležnog tijela izvrši prije prijavljivanja činjenice smrti matičaru (članak 23.).

Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti iznosu od 50 3.000,00 do 300 DEM, 5.000,00 kuna a odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznom u dinarskoj protuvrijednosti iznosu od 10 2.000,00 do 120 DEM 3.000,00 kuna.

Protiv učinitelja počinitelja prekršaja iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga ovog članka neće se voditi postupak ako je prijavljivanje pravovremeno pravodobno izvršila druga osoba.

Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 4.000,00 kuna kaznit će se osoba koja u pravnom prometu koristi ispravu koja ne sadrži posljednje podatke upisane u državne matice.

Članak 47. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti od 10 do 120 DEM kaznit će se za prekršaj osoba iz članka 33 ovoga Zakona koja iznosu od 2.000,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se matičar i drugi državni službenik na upravnim poslovima osobnih stanja građana koji:

– u propisanim rokovima ne na izvršava upravne radnje utvrđene ovim Zakonom (članak 33 stavak 1.). -,

– državne matice ne vodi ispravno i uredno (članak 33 stavak 2 ). -,

– povrijedi zaštitu podataka upisanih u državne matice dozvolom uvida ili izdavanjem isprava iz državnih matica neovlalštenim neovlaštenim osobama (članak 44.)..

Članak 48. brisančlankom 32. ovoga akta

lznosi novčanih kazni iz članka 46. i 47. Ovoga Zakona revalorizirat će se po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan naplate kazne.

Brisan.

Odredba članka 48. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 76/2013.

Članak 49. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

Matične knjige koje su vođene do 9. svibnja 1946. godine odnosno do stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i izvaci iz matičnih knjiga i potvrde koje se izdaju na temelju tih matičnih knjiga, imaju dokaznu snagu javnih isprava. Izvatke i potvrde iz matičnih knjiga daje nadležni matičar

Izvaci iz matičnih knjiga diplomatsko konzularnih predstavništava i nadležnih tijela republika bivše SFRJ o ;injenicama osobnih stanja hrvatskih državljana upisanim u mati;ne knjige do 8. listopada 1991. godine i izdatim do istog dana, smatraju se javnom ispravom kojom se dokazuje ;injenica rođenja, zaklju;enja sklapanja braka ili smrti.

Na temelju isprave iz stavka 2. ovoga članka, na zahtjev stranke rješenjem nadležnog županijskog odnosno gradskog ureda može se odobriti prijenos upisa u određene državne matice u Republici Hrvatskoj sukladno odredbama članka 40. i 41. ovoga Zakona.

Zaklju;enje Sklapanje braka hrvatskih državljana pred diplomatsko konkzularnim predstavništvima bivše SFRJ nakon 8. listopada 1991. godine, može se upisati u maticu vjenčanih u Republici Hrvatskoj na temelju sudske odluke o postojanju braka.

Članak 50. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

Ako uslijed domovinskog rata u državnim maticama nisu upisane pojedine činjenice rođenja i smrti, na zahtjev zainteresirane osobe izvršit će se upis ovih činjenica u državne matice, ako su one utvrđene potvrdom državnog tijela Republike Hrvatske, nadležnog zapovjedništva oružanih snaga Republike Hrvatske ili javne ustanove (crvenog križa, bolnice i sl.), koje su oni izdali na temelju svojih knjiga i evidencija. Upis će se izvršiti na temelju rješenja nadležnog županijskog odnosno gradskog ureda.

Članak 51. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

Ako su državne matice uništene ili nestale, moraju se obnoviti bez odgode. Prije donošenja odluke o obnavljanju državnih matica potrebno je utvrditi koje su državne matice uniŠtene ili nestale, za koja godišta i za koja matična područja.

Obnavljanje uništenih ili nestalih državnih matica obavlja županijski, odnosno gradski nadležni ured.

Članak 52. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

U postupku obnavljanja državnih matica, županijski, odnosno gradski nadležni ured utvrđuje isključivo postojanje upisa određene činjenice u uništenoj ili nestaloj državnoj matici i podatke koji su bili upisani.

U svrhu obnavljanja državnih matica građani,tijela državne uprave i druge pravne osobe dužni su dati podatke o izvršenim upisima o uništenim ili nestalim državnim maticama koji su im poznati ili o tome posjeduju ispravu.