Što se promijenilo od NN 152/2008
Izmjene i dopune, NN 152/2008. Nastali tekst vrijedio od 1. siječnja 2009. do 31. srpnja 2009.
Od tada je izmijenjena 133 članka, dodano 37 članaka i brisano 13 članaka.
Prikazana je razlika između teksta koji je tada vrijedio i važećeg teksta, članak po članak; uz svaki članak stoje akti koji su ga u međuvremenu mijenjali.
Akti primijenjeni u međuvremenu: NN 94/2009 (izmjene i dopune), NN 18/2011 (izmjene i dopune), NN 22/2012 (izmjene i dopune), NN 144/2012 (izmjene i dopune), NN 148/2013 (izmjene i dopune), NN 41/2014 (izmjene i dopune), NN 143/2014 (izmjene i dopune), NN 115/2016 (izmjene i dopune), NN 106/2018 (izmjene i dopune), NN 33/2023 (izmjene i dopune), NN 114/2023 (izmjene i dopune), NN 152/2024 (izmjene i dopune).
Članci 66., 78. i 211. mijenjani su u međuvremenu, ali danas glase jednako kao tada.
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Tekst koji je tada vrijedio · Važeći tekst · Promjene od drugoga dana · Povijest članaka
Članak 2. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 1.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 1.
(1) Obveznim osiguranjima, u smislu ovoga Zakona, smatraju se:
1. obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,
2. obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje,
3. obvezno zdravstveno osiguranje, 4. i obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja za slučaj ozljede na radu i 5 profesionalne bolesti.
5. osiguranje za slučaj nezaposlenosti.
(2) Obvezna osiguranja, obvezno osigurane osobe, prava iz osiguranja i nositelji obveznih osiguranja uređeni su propisima o obveznim osiguranjima i posebnim propisima.
Članak 5. izmijenjenNN 148/2013: izmijenjen člankom 31.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 29.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 2.
(1) Obveza je doprinosa vezana uz razdoblje provedeno u osiguranju i uz osnovu osiguranja. Početak i prestanak razdoblja osiguranja te osnovu osiguranja utvrđuju nositelji obveznih osiguranja.
(2) Fizička osoba koja ima uređen status osiguranika prema nekoj od osnova obveznih osiguranja a osim toga:
1. obavlja samostalnu djelatnost obrta i s obrtom izjednačenu djelatnost ili samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja ili samostalnu djelatnost športaša ili samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva ili ostale samostalne djelatnosti, ili
2. član je uprave ili izvršni direktor trgovačkog društva ili likvidator ili upravitelj zadruge, a nije osiguran po toj, već po nekoj drugoj osnovi osiguranja, ili
3. ostvaruje primitke od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak, ili
3 4. ostvaruje primitke od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak ili dohodak od imovine i imovinskih prava, ali prema tim primicima utvrđuje dohodak na način propisan za utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti ili prema tim primicima utvrđuje dobit, obveznik je doprinosa prema osnovi osiguranja, ali i prema ostalim osnovama iz točaka 1., 2 3. i 3., 4. ovoga stavka pa se obveze doprinosa po više osnova i za isto razdoblje međusobno ne isključuju. Fizičkoj osobi iz stavka 2. točke 2. utvrđuje se razlika obveze doprinosa sukladno člancima 187.c do 187.g ovoga Zakona.
(3) Osobom koja ima uređen status osiguranika smatra se fizička osoba koja je kod nositelja obveznih osiguranja prijavljena ili je trebala biti prijavljena kao osigurana osoba po osnovi obveznog osiguranja za koju je, ovim Zakonom, propisana obveza doprinosa.
(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, obveza doprinosa prema stavku 2. ovoga članka nije nužno vezana uz razdoblje provedeno u osiguranju.
Članak 7. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 2.; NN 22/2012: izmijenjen člankom 1.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 1.; NN 41/2014: izmijenjen člankom 1.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 1.; NN 115/2016: izmijenjen člancima 1. i 29.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 3.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 1.; NN 152/2024: izmijenjen člankom 1.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. djelatnost obrta samostalna je djelatnost obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti upisana u obrtni registar, sukladno propisima o obrtu, a koja je djelatnost osnovno zanimanje fizičke osobe po kojoj je osnovi obvezno osigurana;
2. djelatnost trgovca pojedinca samostalna je djelatnost upisana u registar trgovačkog suda kao trgovac pojedinac, sukladno propisima o trgovačkim društvima, a koja je djelatnost osnovno zanimanje fizičke osobe po kojoj je osnovi obvezno osigurana;
3. djelatnost slobodnog zanimanja samostalna je djelatnost fizičke osobe koja je po osnovi obavljanja te djelatnosti obvezno osigurana, a ta je djelatnost:
3.1. upisana u registar tijela državne uprave mjerodavnog za izdavanje odobrenja fizičkim osobama za obavljanje profesionalne djelatnosti, sukladno posebnim propisima, ili je
3.2. upisana u registar obveznika poreza na dohodak ili poreza na dobit od obavljanja samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja na osnovi članstva u strukovnoj udruzi ili strukovnoj komori ili na njezin zahtjev;
4. djelatnost poljoprivrede i šumarstva samostalna je djelatnost fizičke osobe upisana u registar tijela mjerodavnog za poljoprivredu, ili je, na njezin zahtjev, upisana u registar obveznika poreza na dohodak ili poreza na dobit od obavljanja te djelatnosti te je obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit, a koja je djelatnost osnovno zanimanje fizičke osobe po kojoj je osnovi obvezno osigurana;
5. ostale samostalne djelatnosti jesu djelatnosti fizičkih osoba s obilježjem samostalnosti, trajnosti i namjere stvaranja izvora dohotka ili dobiti i po osnovi obavljanja tih djelatnosti upisane su u registar obveznika poreza na dohodak te su po toj osnovi obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nositelju je ta djelatnost osnovno zanimanje i po toj se osnovi, sukladno propisima o obveznim osiguranjima, smatra obvezno osiguranom osobom, a to su:
5.1. djelatnosti za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja i registracije,
5.2. djelatnosti osoba koje ostvaruju primitke od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak, ali su promijenile način utvrđivanja dohotka pa prema tim primicima utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti ili dobit,
5.3. djelatnosti osoba koje ostvaruju primitke od imovine i imovinskih prava od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava, ali su promijenile način utvrđivanja dohotka pa prema tim primicima utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti ili dobit,
5.4. ostale djelatnosti upisane u registar obveznika poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti i po osnovi koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit;
6. druga djelatnost je samostalna djelatnost iz točke točaka 1. do 5. ovoga članka koju nositelj djelatnosti obavlja istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja te s obrtom izjednačenu djelatnost iz članka 18. stavka 1. točke 3. Zakona o porezu na dohodak. Drugom djelatnošću smatra se i djelatnost samozaposlene osobe prema kojoj se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske, koja se obavlja u drugoj državi članici, ako se ista obavlja istodobno uz radni odnos, odnosno zaposlenje u Republici Hrvatskoj i/ili u drugoj državi članici ili uz neku drugu osnovu osiguranja;
7. doprinos iz osnovice jest doprinos obračunan po odbitku, sadržan je u primitku, odnosno u osnovici prema kojoj je obračunan, obustavlja se od primitka te je obveza osobe koja ostvaruje primitak;
8. doprinos na osnovicu jest doprinos obračunan prema propisanoj osnovici, nije sadržan u primitku odnosno u osnovici prema kojoj je obračunan te je obveza sredstava isplatitelja primitka prema kojemu je obveza utvrđena ili samog osiguranika ili druge osobe kojoj je propisana obveza doprinosa u korist osiguranika;
9. drugi dohodak je primitak ili dio primitka od kojega se, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak. Drugim dohotkom smatra se i primitak po osnovi kojega se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada kada ga poslodavac isplaćuje ili daje u naravi bivšem radniku ili drugoj osobi umjesto bivšeg radnika, a taj se primitak ne odnosi na naknadu za rad za trajanja radnog odnosa niti je primitak stečen unutar vremena u kojem je postojao radni odnos;
10. država članica jest država članica Europske unije, država članica Europskog gospodarskog prostora i Švicarska konfederacija;
11. inozemstvo jest područje drugih država članica iz točke 10. ovoga članka i trećih država;
12. izabrana ili imenovana osoba jest fizička osoba koja je po osnovi obavljanja dužnosti u predstavničkom ili izvršnom tijelu državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave, od strane toga tijela, prijavljena na obvezna osiguranja;
13. izaslani radnik jest:
10.1 13.1. osoba osigurana po osnovi radnog odnosa koja je od poslodavca upućena izaslana u inozemstvo radi obavljanja poslova za poslodavca, a koja sukladno propisima o obveznim osiguranjima, propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju za vrijeme rada u inozemstvu ostaje u sustavu obveznih osiguranja Republike Hrvatske, te
10.2 13.2. osoba osigurana po osnovi radnog odnosa koja je od poslodavca upućena u inozemstvo radi obavljanja dužnosti u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske, i
10.3 13.3. osoba koja je od inozemnog poslodavca upućena izaslana na rad u tuzemno društvo, a sukladno odredbama propisa Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i odredbama međudržavnih ugovora o socijalnom osiguranju ima uređen status u osiguranju države poslodavca;
14. osnovica za obračun doprinosa iznos je, općenito, prema kojemu se obračunavaju iznosi doprinosa za određeno razdoblje u osiguranju;
15. godišnja osnovica iznos je prema kojemu se obračunavaju iznosi doprinosa za određenu godinu po osnovi obavljanja druge djelatnosti;
16. mjesečna osnovica propisani je iznos prema kojemu je obveza obračunati i uplatiti doprinose, ovisno o osnovi osiguranja, za jedan mjesec staža u mirovinskom osiguranju i za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu za određeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom;
17. najniža mjesečna osnovica najniži je iznos prema kojemu je obveza obračunati i uplatiti doprinose za jedan mjesec staža u mirovinskom osiguranju te za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu i osiguranja u slučaju nezaposlenosti za određeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom;
18. najviša mjesečna osnovica najviši je iznos do kojega je obveza obračunati i uplatiti doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje kada je osnovica za obračun doprinosa plaća, osim poduzetničke plaće;
19. najviša godišnja osnovica najviši je iznos do kojega je obveza uplatiti doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po stopama iz članka 13. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, i to prema svim osnovama za jednu godinu;
20. mirovanje obveze doprinosa jest pravo obveznika doprinosa prema kojemu taj obveznik nema obvezu doprinosa u dijelu koji se odnosi na razdoblje, odnosno mjesec ili na dio mjeseca za koji ostvaruje pravo na naknadu plaće prema posebnom propisu, a na teret nositelja obveznih osiguranja odnosno državnog proračuna kao i u slučajevima korištenja prava na privremenu nesposobnost za rad bez prava na naknadu plaće u skladu s propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju;
21. mirovina je primitak koji se fizičkoj osobi – umirovljeniku isplaćuje po osnovi prava iz obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske, osim invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje umirovljenicima obvezno osiguranim po osnovi radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti;
22. naknada njegovatelju primitak je što ga isplatitelj naknade, prema posebnom propisu, isplaćuje osobi koja pruža pomoć i njegu HRVI iz Domovinskog rata, a ukupan iznos naknade (bruto) sadrži iznose doprinosa iz osnovice te iznose iznos poreza i prireza porezu na dohodak i neto iznos koji se isplaćuje toj osobi;
23. naknada plaće primitak je koji je isplaćen ili je trebao biti isplaćen osiguraniku kao pravo po osnovi obveznih osiguranja ili pravo prema posebnom propisu;
24. naknada športskom sucu i delegatu primitak je od kojega se, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak, a isplaćuje se kao naknada za sudjelovanje na natjecanjima amaterskih športskih klubova koja se održavaju u skladu s aktom o sustavu natjecanja određenoga nacionalnoga športskog saveza, na natjecanjima učeničkih i studentskih športskih klubova te na međunarodnim natjecanjima tih klubova koja se, u skladu s propisima o športu, održavaju u Republici Hrvatskoj te prema kriterijima uređenima propisom koji donosi ministar financija na prijedlog ministra znanosti, obrazovanja i športa čelnika središnjeg tijela uprave nadležnog za šport;
25. naknada za autorsko pravo ili srodna prava jest primitak od kojega se, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak i predujam poreza na dohodak obračunava po odbitku;
26. naknada za umjetničko djelo jest primitak od kojega se, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak i predujam poreza na dohodak obračunava po odbitku;
27. nezaposlena osoba je osoba koja se kao nezaposlena vodi u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, sukladno propisima o zapošljavanju;
28. nositelji obveznih osiguranja jesu javne ustanove – zavodi koji obavljaju poslove obveznih osiguranja u skladu s propisima o obveznim osiguranjima;
29. njegovatelj je fizička osoba koja pruža pomoć i njegu HRVI iz Domovinskog rata u skladu s posebnim propisom po kojoj je osnovi i osigurana;
30. obračunska isprava je pisani dokument koji je dužan sastaviti obveznik obračunavanja doprinosa prije sastavljanja obračunske prijave (izvješća) te sadrži podatke o osiguraniku, vrsti i iznosu osnovice za obračun doprinosa, vrsti i iznosu obveze doprinosa i razdoblju na koje se osnovica i doprinosi odnose i druge podatke bitne za sastavljanje obračunske prijave;
31. osoba koja se prvi put zapošljava jest fizička osoba koju poslodavac po osnovi ugovora o stručnom osposobljavanju za rad prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje te do dana početka osiguranja nema evidentiran staž u mirovinskom osiguranju odnosno ima evidentiran staž do osam dana (uključujući i osmi dan) po osnovi drugog dohotka, osim po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti, niti je staž mirovinskog osiguranja ostvarila kod inozemnog nositelja obveznoga mirovinskog osiguranja;
32. osoba kojoj je oduzeta sloboda jest fizička osoba s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj kojoj je odlukom nadležnog suda oduzeta sloboda i nalazi se u ustrojstvenim jedinicama Ministarstva pravosuđa;
33. plaća je primitak što ga poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca te predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave u kojoj osiguranik obavlja dužnost izabrane ili imenovane osobe isplaćuje ili daje u naravi ili ga je bio dužan isplatiti radniku, odnosno osiguraniku po osnovi radnog odnosa ili izabranoj ili imenovanoj osobi za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, a od tog se primitka, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada. Ukupan iznos primitka (bruto) sadrži iznose doprinosa iz osnovice te iznose iznos poreza i prireza porezu na dohodak i neto iznos;
34. ostali primici jesu primici što ih poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca te predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave u kojoj osiguranik obavlja dužnost izabrane ili imenovane osobe, pored osim plaće, isplaćuje ili daje u naravi ili ih je bio dužan isplatiti radniku, odnosno osiguraniku po osnovi radnog odnosa ili izabranoj ili imenovanoj osobi za rad u određenom mjesecu ili godini ili općenito vezano uz radni odnos prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, a od tih se primitaka, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada. Ukupan iznos primitka (bruto) sadrži iznose doprinosa iz osnovice te iznose iznos poreza i prireza porezu na dohodak i neto iznos;
35. poduzetnička plaća jest primitak što ga sebi za određeni mjesec isplaćuje osiguranik po osnovi samostalnih djelatnosti iz točke točaka 1. do 6. ovoga članka koji od tih djelatnosti utvrđuje dobit, od kojega se primitka, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada. Ukupan iznos primitka (bruto) sadrži iznose doprinosa iz osnovice te iznose iznos poreza i prireza porezu na dohodak i neto iznos;
36. poslodavac je poslovni subjekt za kojega radnik u radnom odnosu, u skladu s propisima o radu i drugim propisima koji uređuju radne odnose, obavlja određene poslove, te:
26.1 36.1. inozemna organizacija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ne uživa diplomatski imunitet (strano predstavništvo, podružnica, međunarodna organizacija i ustanova),
26.2 36.2. inozemna fizička osoba koja za svoje osobne potrebe zapošljava druge fizičke osobe,
26.3 36.3. diplomatska misija i konzularni ured strane države te međunarodna organizacija ili predstavništvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji uživaju diplomatski imunitet i
26.4 36.4. diplomatski predstavnik – konzul u Republici Hrvatskoj koji za svoje osobne potrebe zapošljava hrvatske državljane;
37. poslovni subjekti su pravne osobe i tijela državne i javne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave te fizičke osobe i skupine osoba koje nemaju svojstvo pravne osobe ako su poslodavci ili ako isplaćuju primitke za koje je ovim Zakonom propisana obveza doprinosa;
38. preuzimatelj obveze poslovni je subjekt koji preuzme obvezu plaćanja doprinosa umjesto obveznika doprinosa;29. privatni boravak u inozemstvu jest boravak fizičke osobe u drugoj državi radi turizma i svih drugih razloga koje se ne smatraju službenim putem ili službenim boravkom u inozemstvu;30. Preuzimatelj obveze doprinosa je i osiguranik po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici koji je od tog poslodavca preuzeo obvezu doprinosa;
39. prosječna plaća je prosječni iznos mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz tekuće godine, koju objavljuje Državni zavod za statistiku. Sastoji se od iznosa doprinosa koji se obračunavaju iz osnovice te od iznosa poreza i prireza porezu na dohodak i od neto iznosa, a služi za izračun mjesečnih osnovica i najniže mjesečne osnovice, najviše mjesečne osnovice, najviše godišnje osnovice i godišnje osnovice za obračun doprinosa za razdoblje u obveznom osiguranju u godini koja slijedi iza godine na koju se prosječna plaća odnosi;
40. prosječna neto plaća je prosječni iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju objavljuje Državni zavod za statistiku i služi za utvrđivanje obveze doprinosa za razdoblje u osiguranju godine koja slijedi iza godine na koju se prosječna neto plaća odnosi;
41. puno radno vrijeme jest najviše dopušteno radno vrijeme od 40 sati tjedno, osim ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije određeno puno radno vrijeme ili skraćeno radno vrijeme u trajanju kraćem od 40 sati tjedno;
42. nepuno radno vrijeme jest ugovoreno radno vrijeme u trajanju kraćem od 40 sati tjedno, odnosno u trajanju kraćem od tjednog radnog vremena uređenog zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu;
43. radni odnos jest odnos poslodavca i radnika uređen propisima o radu i drugim propisima o radu koji uređuju odnose poslodavca i radnika, odnosno dužnosnika i službenika ili namještenika;34. izabrana ili imenovana osoba jest fizička osoba koja je po osnovi obavljanja dužnosti u predstavničkom ili izvršnom tijelu državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave, od strane toga tijela, prijavljena na obvezna osiguranja;35. osoba koja se prvi put zapošljava jest fizička osoba koju poslodavac, po osnovi ugovora o radu, odnosno volonterskog ugovora prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje te do dana početka osiguranja po toj osnovi nema evidentiran staž u mirovinskom osiguranju;36. mirovanje obveze doprinosa jest pravo obveznika doprinosa prema kojemu taj obveznik nema obvezu doprinosa u dijelu koji se odnosi na razdoblje, odnosno mjesec ili na dio mjeseca za koji ostvaruje pravo na naknadu plaće prema posebnom propisu, a na teret nositelja obveznih osiguranja odnosno državnog proračuna kao i u slučajevima korištenja prava na bolovanje bez prava na naknadu plaće u skladu s propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ili obveznom zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
44. registar obveznika doprinosa posebna je evidencija Porezne uprave o obveznicima doprinosa i o obveznicima koji su dužni sami utvrditi obvezu doprinosa odnosno obračunati iznose doprinosa i o tome izvijestiti Poreznu upravu;
45. roditelj njegovatelj je osoba sa statusom priznatim po osnovi roditelja djeteta kojemu je zbog održavanja kvalitete života potrebno pružanje specifične njege sukladno posebnom propisu;
46. saldo doprinosa iznos je doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje dospjelog a neuplaćenog ili više uplaćenog sa stanjem na dan 1. siječnja 2003. što ga je Porezna uprava preuzela od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, te iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje dospjelog a neuplaćenog (dug) ili više uplaćenog (preplata) sa stanjem na dan 1. siječnja 2005. godine što ga je Porezna uprava preuzela od Središnjeg registra osiguranika;
47. službeni put u inozemstvo jest boravak osiguranika u inozemstvu po nalogu poslodavca ili isplatitelja primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, ili po potrebi samostalne djelatnosti iz točke točaka 1. do 6. ovoga članka, u trajanju do 30 dana neprekidno;
48. službeni boravak u inozemstvu jest boravak osiguranika u inozemstvu po nalogu poslodavca radi obrazovanja, stručnog usavršavanja ili poslijediplomskog studija odnosno zbog drugih razloga a u tom razdoblju nije prekinut radni odnos niti je prekinuto osiguranje po istoj osnovi, u trajanju duljem od 30 dana neprekidno;41. nositelji obveznih osiguranja jesu javne ustanove – zavodi koji obavljaju poslove obveznih osiguranja u skladu s propisima o obveznim osiguranjima;
49. umirovljenik je fizička osoba koja je stekla pravo iz obveznoga mirovinskog osiguranja od tuzemnog isplatitelja mirovine ili inozemnog isplatitelja mirovine sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju na starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu, obiteljsku mirovinu, invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad privremenu invalidsku mirovinu, invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ili invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti pod uvjetom da nije zaposlena ili ne obavlja djelatnost iz točaka 1. do 5. ovoga članka. Korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti djelomičnog gubitka radne sposobnosti koji je zaposlen ili obavlja djelatnost točke iz točaka 1. do 5. ovoga članka ne smatra se umirovljenikom u smislu ovoga Zakona;43. obračunska isprava je pisani dokument koji je dužan sastaviti obveznik obračunavanja doprinosa prije sastavljanja obračunske prijave (izvješća) te sadrži podatke o osiguraniku, vrsti i iznosu osnovice za obračun doprinosa, vrsti i iznosu obveze doprinosa i razdoblju na koje se osnovica i doprinosi odnose i druge podatke bitne za sastavljanje obračunske prijave;44. roditelj njegovatelj je osoba sa statusom priznatim po osnovi roditelja djeteta kojemu je zbog održavanja kvalitete života potrebno pružanje specifične njege sukladno posebnom propisu.45. mirovina je primitak koji se fizičkoj osobi – umirovljeniku isplaćuje po osnovi prava iz obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske, osim invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja se isplaćuje umirovljenicima obvezno osiguranim po osnovi radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti;46. prosječna neto plaća je prosječni iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju objavljuje Državni zavod za statistiku i služi za utvrđivanje obveze doprinosa za razdoblje u osiguranju godine koja slijedi iza godine na koju se prosječna neto plaća odnosi;47. nezaposlena osoba je osoba koja se kao nezaposlena vodi u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, sukladno propisima o zapošljavanju.
50. poslodavac koji ne uplaćuje doprinose jest poslodavac:
50.1. koji najkasnije na posljednji dan prethodnog mjeseca Poreznoj upravi nije putem propisanog izvješća za svakog pojedinog osiguranika s osnove radnog odnosa i/ili osiguranika s osnove radnog odnosa – izaslanog radnika kod tog poslodavca dostavio podatak o mjesečnoj obvezi doprinosa dospjeloj u tom mjesecu ili podatak o činjenici da u tom mjesecu ne postoji obveza doprinosa zbog korištenja prava iz socijalnih osiguranja;
50.2. koji je najkasnije na posljednji dan prethodnog mjeseca prikazao isplatu plaće, osim isplate zaostale plaće, i/ili mjesečnu obvezu doprinosa dospjelu u tom mjesecu za osiguranika s osnove radnog odnosa i/ili osiguranika s osnove radnog odnosa – izaslanog radnika u propisanom izvješću, a u službenim evidencijama Porezne uprave, na dan dostave podataka bankama, ima evidentirane dospjele, a neplaćene obveze po pojedinoj brojčanoj oznaci vrste doprinosa za osiguranike s osnove radnog odnosa i/ili osiguranike s osnove radnog odnosa – izaslanog radnika kod tog poslodavca u iznosu ukupne obveze doprinosa iskazane u prethodnom mjesecu na propisanim izvješćima za navedene osiguranike i više;
51. ostali poslodavci jesu poslodavci iz točke 36. ovoga stavka osim poslodavaca iz točke 50. ovoga stavka;
52. banka jest kreditna institucija, osnovana prema zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, pod kojom se podrazumijeva banka, štedna banka i podružnica strane banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj;
53. ovlaštena agencija jest Financijska agencija (u daljnjem tekstu: Fina);
54. osoba koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu jest fizička osoba koju poslodavac po osnovi ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme;
55. vrijednosni kupon je javna isprava kojom se dokazuje da je poslodavac za sezonskog radnika u poljoprivredi uplatio doprinose za obvezna osiguranja;
56. sezonski radnik u poljoprivredi je osoba koja na temelju ugovora o sezonskom radu obavlja privremene odnosno povremene poslove u poljoprivredi sukladno posebnom propisu kojim se uređuje tržište rada;
57. poslodavac koji može zapošljavati na privremenim odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi je fizička ili pravna osoba koja obavlja registriranu poljoprivrednu djelatnost, fizička osoba nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva odnosno fizička osoba;
58. razlika obveze doprinosa je razlika utvrđena po osnovi člana uprave, izvršnog direktora, likvidatora i upravitelja zadruge koji nije po toj osnovi osiguran, utvrđena rješenjem Porezne uprave.
Članak 9. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 3.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 2.; NN 41/2014: izmijenjen člankom 2.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 29.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 4.; NN 33/2023: izmijenjen člankom 1.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 2.
(1) Jedinstveni nazivi osnova obveznoga mirovinskog i obveznoga zdravstvenog osiguranja te zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu i osiguranja za slučaj nezaposlenosti prema radnom i/ili socijalnom statusu osiguranika jesu:
1. radni odnos – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 10 9. stavku 1. točki 1. ili 4. ili 5. ili stavku 4. Zakona o mirovinskom osiguranju,
– članku 5 7. stavku 1. točki 1. i stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju– članku 8. stavku 1. točki 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu i– članku 4. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti;
2. izabrane ili imenovane osobe – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 10 9. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju,
– članku 5 7. stavku 1. točki 2. i stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju– članku 8. stavku 1. točki 2. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu i– članku 4. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti;
3. radni odnos – izaslani radnik – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 10 9. stavku 1. točki 6. Zakona o mirovinskom osiguranju,
– članku 5 7. stavku 1. točki 1. i stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju– članku 8. stavku 1. točki 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu i– članku 4. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti; 4. volonter;
4. stručno osposobljavanje za rad prema posebnim propisima – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 10 9. stavku 1. točki 3. Zakona o mirovinskom osiguranju,
– članku 5 7. stavku 1. točki 5. i stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i– članku 8. stavku 1. točki 5. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
5. nezaposlena osoba i korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad djelomičnog gubitka radne sposobnosti – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 10 9. stavku 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (nezaposlena osoba) ili
– članku 25 27. stavku 6. Zakona o mirovinskom osiguranju (korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad) ili– članku 10. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu (nezaposlena osoba djelomičnog gubitka radne sposobnost);
6. njegovatelj HRVI – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 10 9. stavku 3. Zakona o mirovinskom osiguranju,
– članku 5 7. stavku 1. točki 16 20. i stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju– članku 8. stavku 1. točki 8. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu– članku 85. stavku 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji;
7. roditelj njegovatelj, njegovatelj djeteta s teškoćama u razvoju ili njegovatelj osobe s invaliditetom – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 77.b 14. stavku 1 3. Zakona o socijalnoj skrbi mirovinskom osiguranju i
– članku 5 7. stavku 1. točki 22 25. i stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju;
8. pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 129 16. stavku 1. Pomorskog zakonika i Zakona o mirovinskom osiguranju,
– članku 5 7. stavku 1. točki 1. i 3. i stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju;
9. djelatnost obrta i trgovca pojedinca – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 11 10. točki 1. Zakona o mirovinskom osiguranju,
– članku 5 7. stavku 1. točki 6. i stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i– članku 8. stavku 1. točki 6. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
10. djelatnost slobodnog zanimanja (profesionalna) – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 11 10. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju,
– članku 5 7. stavku 1. točki 6. i stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i– članku 8. stavku 1. točki 6. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
11. djelatnost športaša (profesionalna) – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 11 10. točki 3. Zakona o mirovinskom osiguranju,
– članku 5 7. stavku 1. točki 6. i stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i– članku 8. stavku 1. točki 6. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
12. djelatnost poljoprivrede i šumarstva – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 11 10. točki 4. Zakona o mirovinskom osiguranju,
– članku 5 7. stavku 1. točki 6. i stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i– članku 8. stavku 1. točki 6. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
13. ostale samostalne djelatnosti – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 11 10. točki 5. Zakona o mirovinskom osiguranju,
– članku 5 7. stavku 1. točki 6. i stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i;
14. poljoprivreda – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 8 7. stavku 1. točki 6. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu; 14. poljoprivreda 7. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju;
14.a poljoprivrednik upisan u upisnik kao nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te šumoposjednik i član njegova obiteljskog kućanstva – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 11. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju i
– članku 7. stavku 1. točki 8. i stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju;
14.b osoba upisana u Upisnik poljoprivrednika – obvezno osigurane osobe prema članku 11.a Zakona o mirovinskom osiguranju;
15. član uprave i izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator i upravitelj zadruge – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 12. Zakona o mirovinskom osiguranju i– članku 5. stavku 1. točki 7. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju; 15. član uprave trgovačkog društva i izvršni direktor dioničkog društva – obvezno osigurane osobe prema:– članku 13. Zakona o mirovinskom osiguranju– članku 5,
– članku 7. stavku 1. točki 4. i stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i– članku 8. stavku 1. točki 4. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
16. svećenik i drugi vjerski službenik vjerske zajednice – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 14 13. Zakona o mirovinskom osiguranju,
– članku 5 7. stavku 1. točki 8 9. i stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i– članku 8. stavku 1. točki 7. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
17. roditelj koji obavlja roditeljske dužnosti – obvezno osigurane osobe prema članku 15 14. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju;
18. zaposlenje u inozemstvu kod međunarodnih organizacija i, stranih poslodavaca i u institucijama Europske unije – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 16 15. stavku 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju,
– članku 5 7. stavku 1. točki 3. i stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i– članku 8. stavku 1. točki 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
19. zaposlenje u tuzemstvu kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu koji nemaju registriranu podružnicu u tuzemstvu – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 16 15. stavku 2 3. Zakona o mirovinskom osiguranju,
– članku 5 7. stavku 1. točki 3. i stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i– članku 8. stavku 1. točki 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
20. primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 16.a 17. Zakona o mirovinskom osiguranju i
– članku 6 8. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju;
21. produženo mirovinsko osiguranje – obvezno osigurane osobe prema članku 17 18. stavku 2. točki 1. do 6., točki 8. i stavku 3. Zakona o mirovinskom osiguranju;
22. produženo mirovinsko osiguranje – bračnog druga profesionalnog, odnosno ugovornog diplomata – obvezno osigurane osobe prema:– članku 17 18. stavku 2. točki 7 5. Zakona o mirovinskom osiguranju i– članku 60. stavku 3. te članku 61. i 62. Zakona o vanjskim poslovima;
23. produženo mirovinsko osiguranje – stalnog sezonskog radnika – obvezno osigurane osobe prema:– članku 17 18. stavku 4. Zakona o mirovinskom osiguranju i– članku 18. stavku 2. Zakona o radu;
24. korisnik mirovine ili invalidnine od stranog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja – obvezno osigurane osobe prema članku 5 7. stavku 1. točki 9 12. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju;
24.a 25.a korisnik mirovine po propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske prava na profesionalnu rehabilitaciju – obvezno osigurane osobe prema članku 5. stavku 1. točki 9. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju; 25. učenici srednjih škola i redoviti studenti visokih učilišta koji nisu osigurani kao članovi obitelji osiguranika – obvezno osigurane osobe prema članku 5 7. stavku 1. točki 11. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju;
24.b nezaposlena osoba – obvezno osigurane osobe prema članku 5. stavku 1. točki 10. Zakona o zdravstvenom osiguranju.
26. osoba koja je prekinula rad, a bivši ju je poslodavac uputio na obrazovanje ili stručno usavršavanje – obvezno osigurane osobe prema članku 5 7. stavku 1. točki 19 22. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju;
27. osoba koju je pravna ili fizička osoba, prije stupanja u radni odnos, uputila na praktični rad u drugu pravnu osobu – obvezno osigurane osobe prema:– članku 5 7. stavku 1. točki 20 23. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i– članku 8. stavku 1. točki 9. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
28. osoba upućena u inozemstvo u sklopu međunarodne tehničko-prosvjetne i kulturne suradnje – obvezno osigurane osobe prema članku 5 7. stavku 1. točki 21 24. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju;
29. osoba koja zdravstveno osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi – obvezno osigurane osobe prema članku 10 13. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju;
30. član obitelji osobe zaposlene u inozemstvu – obvezno osigurane osobe prema članku 11 14. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju;
31. domaća radinost i sporedno zanimanje – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 10. točki 6. Zakona o mirovinskom osiguranju,
– članku 7. stavku 1. točki 6. i stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju;
32. nezaposlena osoba – obvezno osigurane osobe prema članku 7. stavku 1. točkama 13., 16., 17. i 19. i članku 11. stavku 1. točki 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koje se vode u evidenciji nezaposlenih osoba prema propisima o zapošljavanju;
33. osoba s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj kojoj je odlukom nadležnog suda oduzeta sloboda i nalazi se u ustrojstvenim jedinicama Ministarstva pravosuđa – obvezno osigurane osobe prema članku 7. stavku 1. točki 28. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju;
34. sezonski radnik u poljoprivredi – obvezno osigurane osobe prema članku 9. stavku 1. točki 7. Zakona o mirovinskom osiguranju;
35. udomitelj – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 14. stavku 4. Zakona o mirovinskom osiguranju i
– članku 7. stavku 1. točki 28. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
(2) Ovlašćuje se ministar financija da u slučaju izmjena i dopuna propisa o obveznim osiguranjima navedenih u stavku 1. ovoga članka, i to u dijelu koji uređuje obvezno osigurane osobe, odnosno donošenja novih propisa može provedbenim aktom utvrditi jedinstvene nazive osnova osiguranja u skladu s tim promjenama i za te osnove osiguranja propisati obvezu doprinosa, vrste i stope za obračun doprinosa, obveznika doprinosa, obveznika obračunavanja doprinosa, obveznika plaćanja doprinosa, osnovice za obračun doprinosa i način njihova utvrđivanja, obvezu i način obračunavanja, obvezu plaćanja i rokove za uplatu i obvezu izvješćivanja.
Članak 10. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 4.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 3.; NN 41/2014: izmijenjen člankom 3.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 29.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 3.
(1) Jedinstveni nazivi osnova obveznih osiguranja za osobe osigurane na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti u određenim okolnostima za slučajeve invalidnosti i tjelesnog oštećenja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti i i/ili na obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu zbog za slučaj ozljede na radu ili i profesionalne bolesti jesu:
1. učenici i studenti za vrijeme rada preko posrednika pri zapošljavanju učenika i redovitih studenata – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 18 19. stavku 1. točki 1. Zakona o mirovinskom osiguranju i
– članku 9 16. stavku 1. točki 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
2. učenici i studenti na dodiplomskom studiju redovitom školovanju prema propisima o redovitom školovanju u Republici Hrvatskoj za vrijeme praktične nastave i, za vrijeme stručne prakse kod poslodavca te za vrijeme, stručnih putovanja – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 18 19. stavku 1. točki 1. Zakona o mirovinskom osiguranju i
– članku 9 16. stavku 1. točki 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
3. nezaposlene osobe za vrijeme stručnog osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije na koje ih je uputila nadležna služba zapošljavanja – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 18 19. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i
– članku 9 16. stavku 1. točki 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
4. djeca i mladež sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju na praktičnoj nastavi ili na obveznom praktičnom radu u pravnoj osobi za osposobljavanje – obvezno osigurane osobe prema članku 9 16. stavku 1. točki 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
5. osobe koje obavljaju određene poslove za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, rada za opće dobro sukladno posebnom propisu, primjene sigurnosnih mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja i obveznog liječenja od ovisnosti, te kao i odgojnih mjera – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 18 19. stavku 1. točki 3. Zakona o mirovinskom osiguranju i
– članku 16. stavku 1. točki 16. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju;
6. osobe koje sudjeluju u spašavanju ili obrani od elementarnih nepogoda, kao što su požar, poplava, potres i ostale nepogode uzrokovane višom silom, ili u spašavanju života građana, ili u otklanjanju materijalne štete koja prijeti imovini – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 19 20. stavku 1. točki 1. Zakona o mirovinskom osiguranju i
– članku 9 16. stavku 1. točki točkama 5. i 9. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
7. članovi dobrovoljnoga vatrogasnog društva sudjelujući u gašenju požara, spašavanju ljudi i imovine ugrožene požarom i drugim elementarnim nepogodama, pri odlasku na vježbu i na povratku s vježbe te za vrijeme obučavanja koje organizira vatrogasno društvo – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 19 20. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i
– članku 9 16. stavku 1. točki 13. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
8. osobe koje obavljaju dužnosti građana u obrani u skladu s propisima o obrani – obvezno osigurane osobe prema članku 19 20. stavku 1. točki 3. Zakona o mirovinskom osiguranju;
9. osobe koje pomažu redarstvenim službama u obavljanju poslova iz njihove nadležnosti – obvezno osigurane osobe prema članku 9 16. stavku 1. točki 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
10. osobe koje na zahtjev državnih tijela pružaju pomoć tim tijelima i tom se prilikom ozlijede ili razbole – obvezno osigurane osobe prema:
– članku 20 21. Zakona o mirovinskom osiguranju i
– članku 9 16. stavku 1. točki 6. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
11. športaši, treneri i organizatori u sklopu organizirane amaterske športske aktivnosti – obvezno osigurane osobe prema članku 9 16. stavku 1. točki 7. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
12. osobe koje kao članovi gorske spasilačke službe ili kao ronioci obavljaju zadatke spašavanja života ili otklanjanja, odnosno sprječavanja opasnosti koje neposredno ugrožavaju život ili imovinu građana – obvezno osigurane osobe prema članku 9 16. stavku 1. točki 8. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
13. osoba na odsluženju vojnog roka (ročnik), obveznik civilne službe (civilni obveznik) i pričuvnik za vrijeme obavljanja službe u oružanim Oružanim snagama Republike Hrvatske – obvezno osigurane osobe prema članku 9 16. stavku 1. točki 10. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
14. osobe koje sudjeluju u organiziranim javnim radovima u Republici Hrvatskoj – obvezno osigurane osobe prema članku 9 16. stavku 1. točki 11. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu;
15. osobe koje ispunjavaju obvezu sudjelovanja u civilnoj zaštiti ili obvezu sudjelovanja u službi motrenja i obavješćivanja – obvezno osigurane osobe prema članku 9 16. stavku 1. točki 12. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu.
(2) Ovlašćuje se ministar financija da u slučaju izmjena i dopuna propisa o obveznim osiguranjima navedenih u stavku 1. ovoga članka, i to u dijelu koji uređuje obvezno osigurane osobe, odnosno donošenja novih propisa može provedbenim aktom utvrditi jedinstvene nazive osnova osiguranja u skladu s tim promjenama i za te osnove osiguranja propisati obvezu doprinosa, vrste i stope za obračun doprinosa, obveznika doprinosa, obveznika obračunavanja doprinosa, obveznika plaćanja doprinosa, osnovice za obračun doprinosa i način njihova utvrđivanja, obvezu i način obračunavanja, obvezu plaćanja i rokove za uplatu i obvezu izvješćivanja.
Članak 11. izmijenjenNN 148/2013: izmijenjen člankom 4.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 5.
(1) Jedinstveni nazivi osnova obvezne zdravstvene zaštite obveznog zdravstvenog osiguranja stranaca u Republici Hrvatskoj jesu:
1. stranac – obvezno osigurane osobe prema članku 2 6. stavku 2. i članku 5. stavku 2 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj;
2. član obitelji stranca – obvezno osigurana osoba prema članku 4 6. stavku 5 3. i članku 12. stavku 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj;
3. stranac za kojega troškove zdravstvene zaštite snosi davatelj stipendije – obvezno osigurane osobe prema članku 5 6. stavku 1 9. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj.
(2) Ovlašćuje se ministar financija da u slučaju izmjena i dopuna propisa o obveznim osiguranjima navedenih u stavku 1. ovoga članka, i to u dijelu koji uređuje obvezno osigurane osobe, odnosno donošenja novih propisa može provedbenim aktom utvrditi jedinstvene nazive osnova osiguranja u skladu s tim promjenama i za te osnove osiguranja propisati obvezu doprinosa, vrste i stope za obračun doprinosa, obveznika doprinosa, obveznika obračunavanja doprinosa, obveznika plaćanja doprinosa, osnovice za obračun doprinosa i način njihova utvrđivanja, obvezu i način obračunavanja, obvezu plaćanja i rokove za uplatu i obvezu izvješćivanja.
Članak 12. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 5.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 6.
Ovisno o statusu osiguranika u odnosu na obvezna osiguranja, za financiranje obveznih osiguranja obveza je obračunavanja i plaćanja doprinosa po vrstama i stopama za obračun, i to:
1. doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti,
2. doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, 3. doprinosa za obvezno i zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, 5 za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti i
4. doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti i
3. doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.
Članak 13. izmijenjenNN 148/2013: izmijenjen člankom 5.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 2.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 7.
(1) Za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti vrste doprinosa i stope za obračun jesu:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje – koji se:
1.1. za osobu koja je osiguranik samo mirovinskog osiguranja na temelju
generacijske solidarnosti obračunava po stopi od 20%
1.2. za osobu koja je osiguranik i mirovinskog osiguranja na temelju
individualne kapitalizirane štednje obračunava po stopi od 15%
2. posebni doprinos za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima – koji se obračunava po stopi od 5%
3. dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim
trajanjem:
3.1. za osobu koja je osiguranik samo mirovinskog osiguranja na temelju
generacijske solidarnosti, i to kada se svakih 12 mjeseci staža osiguranja
računa:
3.1.1. kao 14 mjeseci – koji se obračunava po stopi od 4,86%
3.1.2. kao 15 mjeseci – koji se obračunava po stopi od 7,84%
3.1.3. kao 16 mjeseci – koji se obračunava po stopi od 11,28%
3.1.4. kao 18 mjeseci – koji se obračunava po stopi od 17,58%
3.2. za osobu koja je osiguranik i mirovinskog osiguranja na temelju
individualne kapitalizirane štednje, i to kada se svakih 12 mjeseci staža
osiguranja računa:
3.2.1. kao 14 mjeseci – koji se obračunava po stopi od 3,61%
3.2.2. kao 15 mjeseci – koji se obračunava po stopi od 5,83%
3.2.3. kao 16 mjeseci – koji se obračunava po stopi od 8,39%
3.2.4. kao 18 mjeseci – koji se obračunava po stopi od 13,07%.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka, za osiguranika po osnovi poljoprivrede poljoprivrednik upisan u upisnik kao nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz članka 9. stavka 1. točke 14. 14.a ovoga Zakona i za osiguranika po osnovi osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika iz članka 9. stavka 1. točke 14.b ovoga Zakona doprinos za mirovinsko osiguranje:
1. za osobu koja je osiguranik samo mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti obračunava se po stopi od 10%
2. za osobu koja je osiguranik i mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje obračunava se po stopi od 5%.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka, prema primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak iz članka 9. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona i prema utvrđenoj godišnjoj osnovici osobi koja obavlja drugu djelatnost iz članka 7. točke 6. ovoga Zakona doprinos za mirovinsko osiguranje:
1. za osobu koja je osiguranik samo mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti obračunava se po stopi od 10%
2. za osobu koja je osiguranik i mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje obračunava se po stopi od 7,5%.
(4) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. ovoga članka, za osiguranike iz članka 10. stavka 1. točke 2. i 4. ovoga Zakona posebni doprinos za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima obračunava se po stopi od 1%.
(5) Doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti plaćaju se u korist računa državnog proračuna.
Članak 14. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 6.; NN 22/2012: izmijenjen člankom 2.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 6.; NN 41/2014: izmijenjen člankom 4.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 3.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 8.; NN 33/2023: izmijenjen člankom 2.
(1) Za obvezno zdravstveno osiguranje vrste doprinosa i stope za obračun jesu:
1. doprinos za zdravstveno osiguranje – koji se obračunava po stopi od 15% 16,5%
2. posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu – koji se obračunava po stopi od 10%.
3. dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje koji se: 3.3. za osiguranika po osnovi nezaposlene osobe i za osiguranika po osnovi osobe kojoj je oduzeta sloboda – koji se obračunava po stopi od 5%. 5%
3.1. za osiguranika čiji je mjesečni iznos mirovine do iznosa prosječne neto plaće uključujući i iznos prosječne neto plaće (dalje u tekstu: do iznosa prosječne neto plaće) – obračunava po stopi od 1%,
3.2. za osiguranika čiji je mjesečni iznos mirovine viši od iznosa prosječne neto plaće – obračunava po stopi od 3% i
4. posebni doprinos za zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti – koji se obračunava po stopi od 0,5%.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka, za osiguranika po osnovi poljoprivrednik iz članka 9. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona i, za osiguranika po osnovi poljoprivrednik upisan u upisnik kao nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz članka 9. stavka 1. točke 14.a ovoga Zakona, za osiguranika po osnovi svećenik i drugi vjerski službenici službenik vjerske zajednice iz članka 9. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona, prema primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak iz članka 9. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona i prema utvrđenoj godišnjoj osnovici osobi koja obavlja drugu djelatnost iz članka 7. točke 6. ovoga Zakona doprinos za zdravstveno osiguranje obračunava se po stopi od 7,5%.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. ovoga članka, za osiguranu osobu koja boravi u inozemstvu na službenom putu i/ili po privatnom poslu, posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu obračunava se po stopi od 20%.
(4) Doprinosi Iznimno od odredbe stavka 1. točke 4. ovoga članka, za osiguranike iz članka 10. stavka 1. točaka 2. i 4. ovoga Zakona posebni doprinos za zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti obračunava se po stopi od 0,1%.
(5) Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje plaćaju se u korist računa državnog proračuna plaća se na način kako je uređeno naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba, Ministarstva financija i sukladno s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Članak 15. brisanNN 18/2011: brisan člankom 7.
(1) Za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu vrste doprinosa i stope za obračun jesu:
1. doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu – koji se obračunava po stopi od 0,5%
2. posebni doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu – koji se obračunava po stopi od 0,5%.
(2) Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu plaćaju se u korist računa državnog proračuna.
Brisan.
Odredba članka 15. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 18/2011.
Članak 16. brisanNN 143/2014: izmijenjen člankom 2.; NN 106/2018: brisan člankom 9.
(1) Za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti vrsta je doprinosa i stopa za obračun doprinos za zapošljavanje – koji se obračunava po stopi od 1,7%.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, poslodavac koji sukladno posebnom propisu ima obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom doprinos za zapošljavanje obračunava po stopi od 1,6%.
(3) Obveznim doprinosom smatra se i posebni doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, za koje su obveznik doprinosa i stope za obračun uređeni posebnim propisom.
(4) Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti plaćaju se u korist računa državnog proračuna.
Brisan.
Odredba članka 16. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 106/2018.
Članak 17. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 4.
(1) Za obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje vrste doprinosa i stope za obračun jesu:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje koji se obračunava po stopi od 5%,
2. dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem, i to kada se svakih 12 mjeseci staža osiguranja računa:
2.1. kao 14 mjeseci – koji se obračunava po stopi od 1,25%
2.2. kao 15 mjeseci – koji se obračunava po stopi od 2,01%
2.3. kao 16 mjeseci – koji se obračunava po stopi od 2,89%
2.4. kao 18 mjeseci – koji se obračunava po stopi od 4,51%.
(2) Iznimno od stavka 1. točke 1. ovoga članka, prema primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak iz članka 9. stavka 1. točke 20. ovoga Zakona i prema utvrđenoj godišnjoj osnovici osobi koja obavlja drugu djelatnost iz članka 7. točke 6. ovoga Zakona doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje obračunava se po stopi od 2,5%.
(3) Doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje plaćaju se u korist osobnog računa člana obveznog mirovinskog fonda, a putem uplatnog računa Središnjeg registra osiguranika.
Članak 19.a dodanNN 148/2013: dodan člankom 7.
(1) Za osiguranika po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici prema kojemu se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske, obveznik doprinosa iz osnovice jest osiguranik, a obveznik doprinosa na osnovicu jest poslodavac ili druga osoba koja umjesto poslodavca osiguraniku isplaćuje plaću.
(2) Obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja svih doprinosa jest poslodavac ili druga osoba koja umjesto poslodavca osiguraniku isplaćuje plaću.
Članak 20. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 8.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 3.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 10.; NN 152/2024: izmijenjen člankom 2.
(1) Doprinosi se obračunavaju iz osnovice i na osnovicu prema mjesečnoj osnovici – plaći iz članka 21. i prema ostalim primicima iz članka 22. ovoga Zakona, i to:
1. doprinosi iz osnovice:
1.1. doprinos za mirovinsko osiguranje
1.2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)
2. doprinosi na osnovicu:
2.1. doprinos za zdravstveno osiguranje 2.2. doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu
2.3. doprinos za zapošljavanje.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za osiguranika koji se prvi put zapošljava i prema mjesečnoj osnovici iz članka 21. ovoga Zakona obračunavaju se doprinosi iz osnovice i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja).
(3) Obveza doprinosa sukladno stavku 2. ovoga članka obračunava se prema mjesečnim osnovicama koje se odnose na razdoblje u trajanju do jedne godine.
Članak 21. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 5.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 11.
(1) Mjesečna osnovica za obračun doprinosa jest plaća odnosno primitak od nesamostalnog rada, oporeziv porezom na dohodak, što ga poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca isplaćuje ili daje u naravi ili je bila dužna isplatiti osiguraniku za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu.
(2) Mjesečna osnovica utvrđena prema stavku 1. ovoga članka ne može iznositi manje od najvišeg iznosa što ga je poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca dužna isplatiti osiguraniku prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu koji uređuje obveze poslodavca prema radniku, i ne može za rad u punom radnom vremenu biti niža od najniže mjesečne osnovice, odnosno za rad u punom radnom vremenu osiguraniku koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili likvidator ili upravitelj zadruge ne može biti niža od umnoška iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65.
(3) Mjesečnom osnovicom – plaćom smatraju se i novčana naknada i dodatak na plaću što ih poslodavac, za određeni mjesec, isplati pripadniku operativnih snaga zaštite i spašavanja za vrijeme mobilizacije i sudjelovanja u akcijama pružanja pomoći u Republici Hrvatskoj ili izvan teritorija Republike Hrvatske, a koju, sukladno posebnom propisu, refundira od tijela koje je naložilo mobilizaciju ili sudjelovanje u akcijama pružanja pomoći.
Članak 21.a dodanNN 114/2023: dodan člankom 4.
(1) Mjesečna osnovica iz članka 21. ovoga Zakona za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje za osiguranika čiji je ukupan iznos mjesečnih bruto plaća do 700,00 eura uključujući i iznos od 700,00 eura umanjuje se za 300,00 eura.
(2) Mjesečna osnovica iz članka 21. ovoga Zakona za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje za osiguranika čiji je ukupan iznos mjesečnih bruto plaća od 700,01 eura do 1300,00 eura umanjuje se za iznos dobiven izračunom:
0,5x(1300,00 – ukupan iznos bruto plaća za određeni mjesec).
(3) Umanjenje iz stavka 1. ili 2. ovoga članka koristi se bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju određenog mjeseca te bez obzira na to radi li se o radu u punom odnosno nepunom radnom vremenu.
(4) Ako se plaća za određeni mjesec isplaćuje u više navrata, umanjenje iz stavka 1. ili 2. ovoga članka primjenjuje se pri prvoj isplati. Ako je umanjenje veće od iznosa mjesečne osnovice iz članka 21. ovoga Zakona pri prvoj isplati, preostali dio umanjenja koristi se pri sljedećim isplatama za određeni mjesec.
(5) Ako osiguranik radi kod dva ili više poslodavaca, poslodavac će pri obračunu koristiti umanjenje mjesečne osnovice razmjerno udjelu pojedine bruto plaće po poslodavcu u odnosu na ukupan iznos bruto plaća kod svih poslodavaca na temelju:
1. izjave radnika o broju poslodavaca i iznosu bruto plaće kod svakog poslodavca u tom mjesecu ili
2. prema podacima Porezne uprave o ukupnom pravu na umanjenje prema podacima za prethodni mjesec ako radnik ne dostavi izjavu iz točke 1. ovoga stavka.
(6) Ako se za osiguranika tijekom mjeseca uspostavi novo osiguranje po osnovi radnog odnosa, radi korištenja umanjenja iz stavka 1. ili 2. ovoga članka osiguranik mora dati izjavu iz stavka 5. točke 1. ovoga članka svim poslodavcima. Ako osiguranik ne dostavi izjave svim poslodavcima, ne može koristiti umanjenje iz stavka 1. ili 2. ovoga članka.
(7) Za utvrđivanje prava iz mirovinskog osiguranja koristi se osnovica iz članka 21. ovoga Zakona bez umanjenja iz ovoga članka.
(8) Ministar financija pravilnikom propisuje način provedbe ovoga članka u vezi s umanjenjem mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje.
Članak 22. izmijenjenNN 22/2012: izmijenjen člankom 3.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 5.
(1) Osnovicom za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa smatraju se i iznosi ostalih primitaka od nesamostalnog rada, oporezivih porezom na dohodak.
(2) Osnovicom za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa smatraju se i iznosi ostalih primitaka od nesamostalnog rada koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da odredbama međudržavnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno.
(3) Ostalim primicima iz stavka 1. i 2. ovoga članka smatraju se osobito:
1. primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, darova, dnevnica, terenskog dodatka, pomorskog dodatka i otpremnine isplaćeni iznad neoporezivih iznosa, sukladno propisima o porezu na dohodak,
2. primici radi prekida radnog odnosa,
3. premije osiguranja što ih poslodavac na teret svojih sredstava a u korist radnika plaća za životno osiguranje s obilježjem štednje te za dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje ili za osiguranje imovine radnika, koje poslodavci plaćaju za svoje radnike po osnovi životnog osiguranja, osiguranja njihove imovine, privatnoga zdravstvenog osiguranja, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja iznad propisanog iznosa i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iznad propisanog iznosa, sukladno propisima o porezu na dohodak,
4. ostali primici što ih poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obavljeni rad sukladno ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu a ti se primici ne odnose na naknadu za rad u određenom mjesecu, kao što su: dodatna plaća (izvan redovitih mjesečnih plaća), bonus za postignute rezultate i ostali slični primici od nesamostalnog rada.
Članak 23. izmijenjenNN 144/2012: izmijenjen člankom 1.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 4.
Obveze doprinosa obračunavaju se pojedinačno – za svakog osiguranika i prema plaći za svaki mjesec ili dio mjeseca u kojemu je radnik bio u radnom odnosu, odnosno prema svakom pojedinačno isplaćenom ostalom primitku.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, doprinosi na osnovicu iz članka 20. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona mogu se za sve osiguranike obračunati i prema zbrojenoj osnovici – isplaćenoj ili obračunanoj ukupnoj plaći svih osiguranika ili prema isplaćenim ukupnim ostalim primicima svih osiguranika, umanjeno za plaću osiguranika koji se prvi put zapošljavaju iz članka 20. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Poslodavac koji je, sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, obveznik posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom taj doprinos obračunava prema zbrojenoj osnovici svih osiguranika utvrđenoj prema stavku 2. ovoga članka.
Članak 24. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 6.
(1) Doprinosi prema plaći obračunavaju se istodobno s obračunom plaće i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom plaće.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, doprinosi prema plaći ili prema dijelu plaće koja se ne isplati do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec moraju se obračunati i dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
(3) Ako se plaća ili dio plaće daje u naravi ili u korištenju nekog prava, doprinosi se, prema tako isplaćenoj plaći ili dijelu plaće obračunavaju i dospijevaju na naplatu do posljednjeg 15. dana u mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je izvršeno davanje, odnosno korištenje prava, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec korišteno pravo, odnosno mjeseca na koji se odnosi primitak u naravi, ako pravo nije korišteno.
Članak 24.a dodanNN 41/2014: dodan člankom 5.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 7.
(1) Iznimno od odredbe članka 24. stavka 1. ovoga Zakona doprinosi obračunani prema plaći što je isplaćuje poslodavac iz članka 19.a ovoga Zakona odnosno poslodavac diplomatsko ili konzularno predstavništvo strane države, međunarodna organizacija ili predstavništvo ili organizacija koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet dospijevaju na naplatu u roku od trideset dana od dana isplate plaće.
(2) Iznimno od odredbe članka 24. stavka 3. ovoga Zakona, doprinosi obračunani prema plaći ili dijelu plaće koju poslodavac iz članka 19.a ovoga Zakona odnosno poslodavac diplomatsko ili konzularno predstavništvo strane države, međunarodna organizacija ili predstavništvo ili organizacija koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet daje u naravi ili u korištenju prava dospijevaju na naplatu do zadnjeg dana u mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je izvršeno davanje, odnosno korišteno pravo, odnosno mjeseca na koji se odnosi primitak u naravi, ako pravo nije korišteno.
Članak 25. izmijenjenNN 144/2012: izmijenjen člankom 2.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 8.
(1) Doprinosi prema ostalim primicima obračunavaju se zajedno s obračunom tih primitaka i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom ostalih primitaka.
(2) Prema ostalim primicima koji se daju u naravi ili u korištenju nekog prava doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do posljednjeg 15. dana u mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je izvršeno davanje ili korištenje., odnosno korišteno pravo.
(3) Mjesečna osnovica iz članka 21. ovoga Zakona i osnovica iz članka 22. ovoga Zakona, ako se utvrđuju istodobno, mogu se zbrojiti i činiti ukupnu osnovicu za obračun doprinosa iz osnovice pojedinog osiguranika za određeni mjesec. Iznimno, kada je iznos osnovice iz članka 21. ovoga Zakona utvrđen u iznosu najviše mjesečne osnovice pa se doprinosi iz osnovice prema ostalim primicima obračunavaju odvojeno od obračuna tih doprinosa prema plaći.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako poslodavac na dan dospjelosti ostalog primitka primitak nije isplatio, a istodobno je, sukladno odredbama Zakona o radu, obvezan dostaviti radniku obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti, doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu istodobno s dostavom obračuna radniku o dospjelom, a neisplaćenom primitku.
Članak 25.a dodanNN 41/2014: dodan člankom 6.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 9.
(1) Iznimno od odredbe članka 25. stavka 1. ovoga Zakona doprinosi obračunani prema ostalim primicima što ih isplaćuje poslodavac iz članka 19.a ovoga Zakona odnosno poslodavac diplomatsko ili konzularno predstavništvo strane države, međunarodna organizacija ili predstavništvo ili organizacija koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet dospijevaju na naplatu u roku od trideset dana od dana isplate tih primitaka.
(2) Iznimno od odredbe članka 25. stavka 2. ovoga Zakona, doprinosi obračunani prema ostalim primicima koje poslodavac iz članka 19.a ovoga Zakona odnosno poslodavac diplomatsko ili konzularno predstavništvo strane države, međunarodna organizacija ili predstavništvo ili organizacija koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet daje u naravi ili u korištenju prava dospijevaju na naplatu do zadnjeg dana u mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je izvršeno davanje, odnosno korišteno pravo.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako poslodavac na dan dospjelosti ostalog primitka primitak nije isplatio, a istodobno je, sukladno odredbama Zakona o radu, obvezan dostaviti radniku obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti, doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu istodobno s dostavom obračuna radniku o dospjelom, a neisplaćenom primitku.
Članak 28. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 8.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 12.
Doprinosi se obračunavaju iz osnovice i na osnovicu prema mjesečnoj osnovici – plaći iz članka 29. i ostalim primicima iz članka 30. ovoga Zakona, i to:
1. doprinosi iz osnovice:
1.1. doprinos za mirovinsko osiguranje
1.2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)
2. doprinosi na osnovicu:
2.1. doprinos za zdravstveno osiguranje 2.2. doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu
2.3. doprinos za zapošljavanje.
Članak 30. izmijenjenNN 22/2012: izmijenjen člankom 4.
Osnovicom za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi imenovane ili izabrane osobe smatraju se i iznosi ostalih primitaka iz članka 22. ovoga Zakona, oporezivih porezom na dohodak, što ih osiguraniku isplaćuje predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave u kojoj osiguranik obavlja dužnost izabrane ili imenovane osobe.
Članak 31. izmijenjenNN 144/2012: izmijenjen člankom 3.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 5.
Obveze doprinosa obračunavaju se pojedinačno – za svakog osiguranika i prema plaći za svaki mjesec ili dio mjeseca u kojem je izabrana ili imenovana osoba obavljala dužnost, odnosno prema svakom pojedinačno isplaćenom ostalom primitku.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, doprinosi na osnovicu iz članka 28. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona mogu se za sve osiguranike obračunati i prema ukupnoj osnovici – isplaćenoj ili obračunanoj plaći, odnosno ostalim primicima svih osiguranika.
(3) Poslodavac koji je, sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i poticanju zapošljavanja osoba s invaliditetom, obveznik posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom taj doprinos obračunava prema zbrojenoj osnovici svih osiguranika utvrđenoj prema stavku 2. ovoga članka.
Članak 32. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 10.
(1) Doprinosi prema plaći obračunavaju se istodobno s obračunom plaće i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom plaće.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, prema plaći ili prema dijelu plaće koja se ne isplati do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je dospjela isplata plaće.
(3) Ako se plaća ili dio plaće daje u naravi ili u korištenju nekog prava, doprinosi se, prema tako isplaćenoj plaći ili dijelu plaće obračunavaju i dospijevaju na naplatu do posljednjeg 15. dana u mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je izvršeno davanje, odnosno korištenje prava, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec korišteno pravo, odnosno mjeseca na koji se odnosi primitak u naravi, ako pravo nije korišteno.
Članak 33. izmijenjenNN 144/2012: izmijenjen člankom 4.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 11.
(1) Doprinosi prema ostalim primicima obračunavaju se zajedno s obračunom tih primitaka i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom ostalih primitaka.
(2) Prema ostalim primicima koji se daju u naravi ili u korištenju nekog prava doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do posljednjeg 15. dana u mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je izvršeno davanje ili korištenje., odnosno korišteno pravo.
(3) Mjesečna osnovica iz članka 29. ovoga Zakona i osnovica iz članka 30. ovoga Zakona, ako se utvrđuju istodobno, mogu se zbrojiti i činiti ukupnu osnovicu za obračun doprinosa iz osnovice pojedinog osiguranika za određeni mjesec. Iznimno, kada je iznos osnovice iz članka 29. ovoga Zakona utvrđen u iznosu najviše mjesečne osnovice, pa se doprinosi iz osnovice prema osnovici iz članka 30. ovoga Zakona obračunavaju odvojeno od obračuna tih doprinosa prema osnovici iz članka 29. ovoga Zakona.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako poslodavac na dan dospjelosti ostalog primitka primitak nije isplatio, a istodobno je, sukladno odredbama Zakona o radu, obvezan dostaviti radniku obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti, doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu istodobno s nastankom obveze dostave obračuna radniku o dospjelom, a neisplaćenom primitku.
Članak 36. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 8.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 6.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 13.; NN 152/2024: izmijenjen člankom 3.
(1) Doprinosi se obračunavaju iz osnovice i na osnovicu prema izvedenoj mjesečnoj osnovici iz članka 37. i ostalim primicima iz članka 38. ovoga Zakona, i to:
1. doprinosi iz osnovice:
1.1. doprinos za mirovinsko osiguranje
1.2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)
2. doprinosi na osnovicu:
2.1. doprinos za zdravstveno osiguranje 2.2. doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu
2.3. doprinos za zapošljavanje.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za osiguranika po osnovi izaslanog radnika – osobu koja se prvi put zapošljava i prema mjesečnoj osnovici iz članka 37. ovoga Zakona obračunavaju se doprinosi iz osnovice, i to:
1.1. doprinos za mirovinsko osiguranje
1.2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja).
(3) Obveza doprinosa sukladno stavku 2. ovoga članka obračunava se prema mjesečnim osnovicama koje se odnose na razdoblje u trajanju do jedne godine.
Članak 37. izmijenjenNN 22/2012: izmijenjen člankom 5.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 12.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 14.
(1) Mjesečna osnovica za obračun doprinosa iznos je što ga utvrđuje poslodavac polazeći od najviše mjesečne plaće koju bi izaslani radnik ostvario za iste, odnosno za slične poslove u Republici Hrvatskoj prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, uvećana za 20%.
(2) Mjesečna osnovica prema stavku 1. ovoga članka ne može za rad s punim radnim vremenom biti niža od najniže mjesečne osnovice uvećane za 20% niti viša od najviše mjesečne osnovice 20%, odnosno za rad u punom radnom vremenu osiguraniku koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili likvidator ili upravitelj zadruge ne može biti niža od umnoška iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65 uvećano za 20% .
(3) O iznosima mjesečnih osnovica za obračun doprinosa za izaslane radnike i za pojedina radna mjesta odnosno poslove i zadaće koje obavlja izaslani radnik poslodavac donosi opći akt sukladno odredbama propisa o radu.
Članak 38. izmijenjenNN 22/2012: izmijenjen člankom 6.; NN 144/2012: izmijenjen člankom 5.
Mjesečnoj osnovici utvrđenoj prema članku 37. ovoga Zakona dodaju Osnovicom za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa – izaslanog radnika smatraju se i iznosi ostalih primitaka iz članka 22. ovoga Zakona, oporezivih porezom na dohodak, što ih poslodavac, pored osim plaće za rad u inozemstvu, isplaćuje osiguraniku.
Članak 39. izmijenjenNN 144/2012: izmijenjen člankom 6.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 7.
Obveze doprinosa obračunavaju se pojedinačno za svakog osiguranika i prema mjesečnoj osnovici za svaki mjesec ili za dio mjeseca u kojem je radnik bio u radnom odnosu, odnosno prema svakom pojedinačno isplaćenom ostalom primitku.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, doprinosi na osnovicu obračunani prema članku 36. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona mogu se za sve osiguranike obračunati i prema ukupnoj osnovici svih osiguranika umanjeno za osnovicu osiguranika koji se prvi put zapošljavaju iz članka 36. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Poslodavac koji je, sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i poticanju zapošljavanja osoba s invaliditetom, obveznik posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom taj doprinos obračunava prema zbrojenoj osnovici svih osiguranika utvrđenoj prema stavku 2. ovoga članka.
Članak 40. izmijenjenNN 144/2012: izmijenjen člankom 7.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 13.
(1) Doprinosi prema mjesečnoj osnovici obračunavaju se istodobno s obračunom plaće i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom plaće.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako se plaća ne isplati do kraja mjeseca za prethodni mjesec, doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
(3) Ako se plaća ili dio plaće daje u naravi ili u korištenju nekog prava, doprinosi se, prema tako isplaćenoj plaći ili dijelu plaće obračunavaju i dospijevaju na naplatu do posljednjeg 15. dana u mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je izvršeno davanje, odnosno korištenje prava, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec korišteno pravo, odnosno mjeseca na koji se odnosi primitak u naravi, ako pravo nije korišteno.
(4) Doprinosi prema ostalim primicima iz članka 38. ovoga Zakona obračunavaju se zajedno s obračunom tih primitaka i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom ostalih primitaka.
(5) Prema ostalim primicima koji se daju u naravi ili u korištenju prava doprinosi se obračunavaju do posljednjeg dana u mjesecu u kojemu je izvršeno davanje odnosno korištenje i dospijevaju na naplatu do posljednjeg 15. dana u mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je izvršeno davanje odnosno korištenje prava., odnosno korišteno pravo.
(6) Mjesečna osnovica iz članka 37. ovoga Zakona i osnovica iz članka 38. ovoga Zakona, ako se utvrđuju istodobno, mogu se zbrojiti i činiti ukupnu osnovicu za obračun doprinosa iz osnovice pojedinog osiguranika za određeni mjesec. Iznimno, kada je iznos osnovice iz članka 37. ovoga Zakona utvrđen u iznosu najviše mjesečne osnovice, pa se tada doprinosi iz osnovice prema osnovici iz članka 38. ovoga Zakona obračunavaju odvojeno od obračuna tih doprinosa prema osnovici iz članka 37. ovoga Zakona.
(6) Iznimno od stavaka 4. i 5. ovoga članka, ako poslodavac na dan dospjelosti ostalog primitka primitak nije isplatio, a istodobno je, sukladno odredbama Zakona o radu, obvezan dostaviti radniku obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti, doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu istodobno s dostavom obračuna radniku o dospjelom, a neisplaćenom primitku.
Članak 42. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 9.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 6.
Za osiguranika po osnovi volontera stručnog osposobljavanja za rad prema posebnim propisima (članak 9. stavak 1. točka 4.) obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja svih doprinosa jest poslodavac koji je primio volontera osiguranika radi stručnog osposobljavanja za rad prema posebnim propisima.
Članak 43. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 8.; NN 41/2014: izmijenjen člankom 7.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 15.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 7.
(1) Za osiguranika koji se prvi put zapošljava, odnosno volontira stručno osposobljava za rad prema posebnim propisima doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 44. ovoga Zakona i to:
1.1. doprinos za mirovinsko osiguranje
1.2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja).
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za osiguranika koji nema status osobe koja se prvi put zapošljava doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 44. ovoga Zakona, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)
3. doprinos za zdravstveno osiguranje 4.
4. doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.
(3) Obveza doprinosa sukladno stavku 1. ovoga članka obračunava se prema mjesečnim osnovicama koje se odnose na razdoblje u trajanju do jedne godine.
Članak 44. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
Mjesečna osnovica umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 0,38.
Članak 47. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 10.; NN 41/2014: izmijenjen člankom 8.
(1) Za osiguranika po osnovi nezaposlene osobe (članak 9. stavak 1. točka 5. podstavak 1.) obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa jest Hrvatski zavod za zapošljavanje.
(2) Za osiguranika po osnovi korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad djelomičnog gubitka radne sposobnosti (članak 9. stavak 1. točka 5. podstavak 2.) obveznik doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa jest Republika Hrvatska na teret sredstava državnog proračuna, putem mjerodavnog ministarstva, a obveznik obračunavanja je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
(3) Za osiguranika po osnovi nezaposlene osobe (članak 9. stavak 1. podstavak 3.) obveznik doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa jest Republika Hrvatska na teret sredstava državnog proračuna, putem mjerodavnog ministarstva, a obveznik obračunavanja je Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Članak 48. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 11.
Doprinos se obračunava na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 49. ovoga Zakona, i to:
1. za osiguranika iz članka 47. stavka 1. i 2. ovoga Zakona obračunava se i plaća doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja),)
2. za osiguranika iz članka 47. stavka 3. ovoga Zakona obračunava se i plaća posebni doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.
Članak 49. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 12.; NN 41/2014: izmijenjen člankom 9.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
(1) Mjesečna osnovica za osiguranika iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 0,38.
(2) Mjesečna osnovica za osiguranika iz članka 47. stavka 2. ovoga Zakona je iznos prosječne plaće, razmjerno stažu ostvarenom prema članku 25 27. stavku 6. Zakona o mirovinskom osiguranju.
(3) Mjesečna osnovica za osiguranika iz članka 47. stavka 3. ovoga Zakona umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35.
Članak 50. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 13.
(1) Doprinos se obračunava i dospijeva na naplatu do 30. dana u mjesecu za prethodni mjesec.
(2) O vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu za svakoga osiguranika te sastavlja izvješće i dostavlja ga Poreznoj upravi. Način i rok te oblik i sadržaj izvješća propisat će ministar financija.
(3) O vrsti i iznosu obveze doprinosa te osnovici prema kojoj je doprinos obračunan i drugim podacima obveznici obračunavanja iz članka 47. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, sastavljaju izvješće i dostavljaju obvezniku plaćanja doprinosa.
Članak 52. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 8.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 16.
Doprinosi se obračunavaju iz osnovice i na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 53. ovoga Zakona, i to:
1. doprinosi iz osnovice:
1.1. doprinos za mirovinsko osiguranje
1.2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)
2. doprinosi na osnovicu:
2.1. doprinos za zdravstveno osiguranje 2.2. doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu
2.3. doprinos za zapošljavanje.
Članak 56. izmijenjenNN 41/2014: izmijenjen člankom 10.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 17.
Za osiguranika po osnovi roditelja – njegovatelja, njegovatelja djeteta s teškoćama u razvoju i njegovatelja osobe s invaliditetom (članak 9. stavak 1. točka 7.) obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa jest ministarstvo mjerodavno za socijalnu skrb.
Članak 57. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 8.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 18.
Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 58. ovoga Zakona, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)
3. doprinos za zdravstveno osiguranje 4.
4. doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu
5. doprinos za zapošljavanje.
Članak 59.a dodanNN 114/2023: dodan člankom 8.
Za osiguranika po osnovi udomitelja koji obavlja standardno udomiteljstvo i udomitelja koji obavlja specijalizirano udomiteljstvo za djecu (članak 9. stavak 1. točka 35.) obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa jest ministarstvo nadležno za socijalnu skrb, putem centra udomitelja.
Članak 59.b dodanNN 114/2023: dodan člankom 8.
Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 59.c ovoga Zakona, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje,
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja),
3. doprinos za zdravstveno osiguranje.
Članak 59.c dodanNN 114/2023: dodan člankom 8.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa:
1. za osiguranika po osnovi udomitelja koji obavlja standardno udomiteljstvo jest umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38,
2. za osiguranika po osnovi udomitelja koji obavlja specijalizirano udomiteljstvo za djecu jest umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,0.
Članak 59.d dodanNN 114/2023: dodan člankom 8.
(1) Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
(2) O vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu za svakoga osiguranika te sastavlja izvješće i dostavlja ga Poreznoj upravi. Način i rok te oblik i sadržaj izvješća propisat će ministar financija.
Članak 61. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 8.; NN 22/2012: izmijenjen člankom 7.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 19.
Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici koju propisuje ministar mora, sukladno posebnom propisu, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)
3. dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem
4. dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem
5. doprinos za zdravstveno osiguranje 4.
4. doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.
Članak 62. izmijenjenNN 22/2012: izmijenjen člankom 8.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 14.
Doprinosi iz članka 61. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, a doprinos danom izvršnosti rješenja iz članka 61 239.a stavka 1. točke 4 1. ovoga Zakona do 15. dana u mjesecu za prethodno tromjesečje.
Članak 64. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 14.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 31.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 8.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
Osiguranici po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti), športaša, poljoprivrede i šumarstva te ostalih samostalnih djelatnosti (članak 9. stavak 1. točka 9. do 13.) 13. i točka 31.) koji od obavljanja tih djelatnosti, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti, sami su obveznici doprinosa te obveznici obračunavanja i obveznici plaćanja doprinosa za osobno osiguranje.
(2) Obvezu doprinosa, vrste i mjesečne iznose doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi utvrđuje Porezna uprava rješenjem.
Članak 65. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 8.; NN 41/2014: izmijenjen člankom 11.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 9.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 20.
Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 66. ovoga Zakona, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)
3. doprinos za zdravstveno osiguranje 4.
4. doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.
Članak 67. izmijenjenNN 143/2014: izmijenjen člankom 10.
Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Članak 67.a dodanNN 148/2013: dodan člankom 8.; NN 143/2014: izmijenjen člancima 11. i 12.
O vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu te sastavlja izvješće i dostavlja ga Poreznoj upravi. Način i rok te oblik i sadržaj izvješća pravilnikom će propisati ministar financija.
Članak 67.b dodanNN 143/2014: dodan člankom 12.
Za osiguranika koji djelatnost samozaposlene osobe obavlja u drugoj državi članici i na kojega se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske, obveza doprinosa se utvrđuje na način propisan odredbama članaka 64. do 67. ovoga Zakona, neovisno o vrsti poreza koji je dužan plaćati prema dohotku ili dobiti ostvarenom od obavljanja navedene djelatnosti.
Članak 68. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 15.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 13.
(1) Osiguranici po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti obrta te poljoprivrede i šumarstva (članak 9. stavak 1. točka 9. i 12.) 12. i 31.) koji od obavljanja tih djelatnosti, sukladno propisima o porezu na dohodak, porez na dohodak plaćaju prema paušalnom dohotku, sami su obveznici doprinosa i obveznici plaćanja doprinosa za osobno osiguranje.
(2) Obvezu doprinosa, vrste i mjesečne iznose doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi utvrđuje Porezna uprava rješenjem.
Članak 69. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 8.; NN 41/2014: izmijenjen člankom 12.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 21.
Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 70. ovoga Zakona, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)
3. doprinos za zdravstveno osiguranje 4.
4. doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.
Članak 72. izmijenjenNN 148/2013: izmijenjen člankom 31.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 14.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
(1) Osiguranici po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti), i to novinari, samostalni umjetnici i športaši (članak 9. stavak 1. točka 10. i 11.) koji su, sukladno propisima o porezu na dohodak, promijenili način utvrđivanja dohotka od samostalne djelatnosti pa prema primicima od djelatnosti porez na dohodak plaćaju po odbitku, sami su obveznici doprinosa i obveznici plaćanja doprinosa za osobno osiguranje.
(2) Obvezu doprinosa, vrste i mjesečne iznose doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi utvrđuje Porezna uprava rješenjem.
Članak 73. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 8.; NN 41/2014: izmijenjen člankom 13.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 22.
Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 74. ovoga Zakona, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)
3. doprinos za zdravstveno osiguranje 4.
4. doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.
Članak 74. izmijenjenNN 143/2014: izmijenjen člankom 15.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
Mjesečna osnovica Mjesečne osnovice za obračun doprinosa umnožak je su iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,0, i to:
1. koeficijenta 0,65 za osiguranika po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti novinara
2. koeficijenta 1,0 za osiguranika po osnovi obavljanja samostalnog umjetnika i športaša.
Članak 77. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 8.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 23.
Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 78. ovoga Zakona, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)
3. doprinos za zdravstveno osiguranje 4.
4. doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.
Članak 80. izmijenjenNN 148/2013: izmijenjen člankom 31.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 29.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 9.
Osiguranik po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti obrta i trgovca pojedinca, slobodnog zanimanja, športaša, poljoprivrede i šumarstva te ostalih samostalnih djelatnosti (članak 9. stavak 1. točka 9. do 13.) koji od tih djelatnosti utvrđuje dobit, sam je obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa za osobno osiguranje.
Članak 81. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 8.; NN 41/2014: izmijenjen člankom 14.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 24.
Doprinosi se obračunavaju iz osnovice i na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 82. ovoga Zakona, i to:
1. doprinosi iz osnovice:
1.1. doprinos za mirovinsko osiguranje
1.2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)
2. doprinosi na osnovicu:
2.1. doprinos za zdravstveno osiguranje 2.2. doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.
Članak 83. izmijenjenNN 41/2014: izmijenjen člankom 15.
(1) Doprinosi se obračunavaju s obračunom poduzetničke plaće, ali najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je poduzetnička plaća dospjela za isplatu i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom poduzetničke plaće, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
(2) Obveznik koji sebi ne isplaćuje poduzetničku plaću doprinose obračunava do 15. posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec i tako obračunani doprinosi dospijevaju na naplatu do 15. posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
(3) Poduzetnička plaća isplaćena nakon posljednjeg dana mjeseca u kojem je dospjela za isplatu smatra se osnovicom mjeseca koji prethodi mjesecu u kojemu je isplata izvršena.
Članak 85. izmijenjenNN 148/2013: izmijenjen člancima 9. i 31.
Osiguranik – obveznik doprinosa iz članka 80. ovoga Zakona koji koristi pravo na bolovanje privremenu nesposobnost za rad ili koji kao roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koristi pravo na dopust poradi njege djeteta ili pravo na rad s pola radnog vremena te na teret sredstava obveznih zdravstvenih osiguranja, sredstava državnog proračuna ili sredstava socijalne skrbi ostvaruje pravo na naknadu plaće a koji za razdoblje u kojemu ostvaruje navedena prava isplati sebi primitak podložan obvezi poreza na dohodak, ima obvezu doprinosa prema tom primitku a obveza se utvrđuje na način propisan člankom 111. do 117. ovoga Zakona za obvezu prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak.
Članak 85.a dodanNN 148/2013: dodan člankom 9.; NN 41/2014: izmijenjen člankom 16.
(1) Osiguranik po osnovi poljoprivrednika upisanog u upisnik kao nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te šumoposjednik i član njegova obiteljskog kućanstva (članak 9. stavak 1. točka 14.a) obveznik je doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa za osobno osiguranje.
(2) Obvezu doprinosa, vrste i mjesečne iznose doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi utvrđuje Porezna uprava rješenjem.
Članak 85.b dodanNN 148/2013: dodan člankom 9.; NN 41/2014: izmijenjen člankom 17.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 25.
Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 85.c ovoga Zakona, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)
3. doprinos za zdravstveno osiguranje.
Članak 85.c dodanNN 148/2013: dodan člankom 9.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38.
Članak 85.d dodanNN 148/2013: dodan člankom 9.
Doprinosi dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Članak 85.e dodanNN 106/2018: dodan člankom 26.
(1) Osiguranik po osnovi osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika (članak 9. stavak 1. točka 14.b) obveznik je doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa za osobno osiguranje.
(2) Obvezu doprinosa, vrste i mjesečne iznose doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi utvrđuje Porezna uprava rješenjem.
Članak 85.f dodanNN 106/2018: dodan člankom 26.
Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 85.g ovoga Zakona, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje,
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja).
Članak 85.g dodanNN 106/2018: dodan člankom 26.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,38.
Članak 85.h dodanNN 106/2018: dodan člankom 26.
Doprinosi dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Članak 87. izmijenjenNN 148/2013: izmijenjen člankom 10.
(1) Doprinosi Doprinos za zdravstveno osiguranje se obračunavaju obračunava na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 88. ovoga Zakona, i to:.
1. doprinos za mirovinsko osiguranje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)
3. doprinos za zdravstveno osiguranje.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osiguranik koji je navršio 65 godina života nema obvezu doprinosa za zdravstveno osiguranje sukladno propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Članak 88. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 0,38.
Članak 90. izmijenjenNN 41/2014: izmijenjen člankom 18.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 16.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 27.
(1) Osiguranik po osnovi člana uprave trgovačkog društva i izvršni direktor trgovačkog društva i likvidator i upravitelj zadruge (članak 9. stavak 1. točka 15.) obveznik je doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa za osobno osiguranje.
(2) Obvezu doprinosa, vrste i mjesečne iznose doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi utvrđuje Porezna uprava rješenjem.
Članak 91. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 8.; NN 41/2014: izmijenjen člankom 19.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 28.
Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 92. ovoga Zakona, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)
3. doprinos za zdravstveno osiguranje 4.
4. doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.
Članak 94. izmijenjenNN 41/2014: izmijenjen člankom 20.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 29.
Ako trgovačko društvo ili zadruga članu uprave, odnosno ili izvršnom direktoru toga društva ili likvidatoru, odnosno upravitelju zadruge u kojemu osiguranik po toj osnovi obnaša dužnost člana uprave ili izvršnog direktora ili likvidatora, odnosno izvršnog direktora upravitelja zadruge, isplati primitak podložan obvezi poreza na dohodak, obveza doprinosa prema tom primitku utvrđuje se na način propisan člankom 111. do 117. ovoga Zakona za obvezu doprinosa prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak.
Članak 95. izmijenjenNN 143/2014: izmijenjen člankom 17.
(1) Osiguranik po osnovi svećenika i drugih članova vjerske zajednice (članak 9. stavak 1. točka 16.) obveznik je doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa za osobno osiguranje.
(2) Obvezu doprinosa, vrste i mjesečne iznose doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi utvrđuje Porezna uprava rješenjem.
Članak 96. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 8.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 30.
Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 97. ovoga Zakona, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)
3. doprinos za zdravstveno osiguranje 4.
4. doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.
Članak 97. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 0,38.
Članak 98. izmijenjenNN 106/2018: izmijenjen člankom 31.
Doprinosi iz članka 96. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, a doprinos iz članka 96. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona do 15. dana u mjesecu za prethodno tromjesečje..
Članak 101. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 0,38.
Članak 103. izmijenjenNN 41/2014: izmijenjen člankom 21.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 18.
(1) Osiguranik po osnovi zaposlenja u inozemstvu kod međunarodne organizacije međunarodnih organizacija, stranih poslodavaca i stranog poslodavca u institucijama Europske unije (članak 9. stavak 1. točka 18.) obveznik je doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa za osobno osiguranje.
(2) Obvezu doprinosa, vrste i mjesečne iznose doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi utvrđuje Porezna uprava rješenjem.
Članak 104. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 8.; NN 41/2014: izmijenjen člankom 22.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 32.
Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 105. ovoga Zakona, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)
3. doprinos za zdravstveno osiguranje 4.
4. doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.
Članak 107. izmijenjenNN 143/2014: izmijenjen člankom 19.
(1) Osiguranik po osnovi zaposlenja u tuzemstvu kod poslodavca sa sjedištem u inozemstvu koji nema registriranu podružnicu u tuzemstvu (članak 9. stavak 1. točka 19.) obveznik je doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa za osobno osiguranje.
(2) Obvezu doprinosa, vrste i mjesečne iznose doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi utvrđuje Porezna uprava rješenjem.
Članak 108. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 8.; NN 41/2014: izmijenjen člankom 23.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 33.
Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 109. ovoga Zakona, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)
3. doprinos za zdravstveno osiguranje 4.
4. doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.
Članak 112. izmijenjenNN 148/2013: izmijenjen člankom 11.
(1) Iznimno od odredbe članka 111. ovoga Zakona, prema primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak, a primatelj ga ostvari neposredno iz inozemstva ili od fizičke osobe koja nije poslovni subjekt, obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa jest primatelj.
(2) Prema primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak što ga fizička osoba prema kojoj se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske, ostvari iz inozemstva, obveznik doprinosa te obveznik plaćanja doprinosa jest primatelj primitka.
Članak 114. izmijenjenNN 144/2012: izmijenjen člankom 8.
(1) Osnovica za obračun doprinosa jest drugi dohodak te primitak po osnovi kojega se, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada kada ga poslodavac isplaćuje ili daje u naravi bivšem radniku ili drugoj osobi umjesto bivšeg radnika, a taj se primitak ne odnosi na naknadu za rad za trajanja radnog odnosa niti je primitak stečen unutar vremena u kojem je postojao radni odnos, kao što su:
1. primitak koji se isplaćuje nasljednicima po osnovi rada bivšeg zaposlenika, osim mjesečne plaće bivšeg radnika,
2. primitak po osnovi povoljnije kamate pri odobravanju kredita bivšem zaposleniku,
3. prigodne nagrade, naknade i pomoći bivšim radnicima ili izabranim i imenovanim osobama – iznad neoporezivih iznosa,
4. naknada plaće što je poslodavac isplaćuje bivšem zaposleniku po osnovi ugovorene zabrane tržišne utakmice, sukladno posebnom propisu, te
5. ostali slični primici.
(2) Osnovicom za obračun doprinosa smatraju se i primici od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada a koji se isplaćuju osobi koju isplatitelj tog primitka nije prijavio na obvezna osiguranja po osnovi rada. Osobito su to:
1. poduzetnička plaća što ju sebi isplaćuje fizička osoba koja od samostalne djelatnosti utvrđuje dobit, a tu djelatnost obavlja kao drugu djelatnost te,
2. primitak što ga tuzemni poslodavac isplaćuje osobi izaslanoj na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca, ako međudržavnim ugovorom nije drugačije uređeno.,
3. primitak što ga inozemni poslodavac isplaćuje osobi izaslanoj iz Republike Hrvatske na rad u inozemstvo, ako međudržavnim ugovorom nije drugačije uređeno.
Članak 115. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 15.; NN 152/2024: izmijenjen člankom 4.
(1) Doprinosi se obračunavaju s obračunom primitaka i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom primitka.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, prema primitku iz članka 112. ovoga Zakona doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu u roku od osam trideset dana od dana kada je primitak ostvaren, a prema primitku koji se daje u naravi ili u pravu doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do posljednjeg zadnjeg dana u mjesecu koji slijedi iza mjeseca u kojem je primitak ostvaren izvršeno davanje, odnosno korišteno pravo.
(3) Primitak naplaćen u inozemnoj valuti preračunava se u kunsku vrijednost euro na način kako je to uređeno propisima o porezu na dohodak.
Članak 120. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 0,38.
Članak 124. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 0,38.
Članak 128. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 0,38.
Članak 133. izmijenjenNN 22/2012: izmijenjen člankom 9.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 10.
(1) Podatak o iznosu mirovine i invalidnine osiguranik dokazuje u postupku prijave na osiguranje, odnosno u postupku utvrđivanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju.
(2) Mirovina ili invalidnina koja se zaprimi u inozemnoj valuti preračunava se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke euro primjenom srednjeg tečaja koji Hrvatska narodna banka objavljuje na dan stjecanja svojstva osiguranika.
(3) Ako se promijeni srednji tečaj kune za inozemnu valutu u kojoj se isplaćuje mirovina ili invalidnina, i to za više od 5% u odnosu na iznos mjesečne osnovice utvrđene sukladno stavku 2. ovoga članka, Porezna uprava može, na zahtjev osiguranika ili po službenoj dužnosti, utvrditi novi iznos osnovice s početkom primjene za godinu koja slijedi iza godine u kojoj je promjena nastala., ako se:
1. promijeni iznos mirovine ili invalidnine i to za više od 5% u odnosu na iznos mjesečne osnovice utvrđene sukladno stavku 2. ovoga članka,
2. promijeni srednji tečaj eura za inozemnu valutu u kojoj se isplaćuje mirovina ili invalidnina za više od 5% u odnosu na iznos mjesečne osnovice utvrđene sukladno stavku 2. ovoga članka.
Članak 134.a brisanNN 18/2011: izmijenjen člankom 16.; NN 33/2023: brisan člankom 4.
Za osiguranika po osnovi korisnika mirovine po propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske (članak 9. stavak 1. točka 24.a), i to:
1. za osiguranika čiji je mjesečni iznos mirovine do iznosa prosječne neto plaće doprinosi idu na teret sredstava državnog proračuna, a obveznik obračunavanja doprinosa jest Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje,
2. za osiguranika čiji je mjesečni iznos mirovine viši od iznosa prosječne neto plaće obveznik doprinosa je osiguranik, a obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa koje obustavlja od mirovine jest Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Brisan.
Odredba članka 134.a brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 33/2023.
Članak 134.b brisanNN 18/2011: izmijenjen člankom 17.; NN 33/2023: brisan člankom 4.
(1) Za osiguranike čiji je mjesečni iznos mirovine do iznosa prosječne neto plaće doprinos se obračunava na osnovicu, prema mjesečnoj osnovici iz članka 134.c stavka 1. ovoga Zakona i to: dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje.
(2) Za osiguranike čiji je mjesečni iznos mirovine viši od iznosa prosječne neto plaće doprinos se obračunava iz osnovice, prema mjesečnoj osnovici iz članka 134.c stavka 2. ovoga Zakona i to: dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje.
Brisan.
Odredba članka 134.b brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 33/2023.
Članak 134.c brisanNN 18/2011: izmijenjen člankom 18.; NN 33/2023: brisan člankom 4.
(1) Za osiguranike čiji je mjesečni iznos mirovine do iznosa prosječne neto plaće mjesečna osnovica zbrojeni je iznos mjesečne mirovine koja se isplaćuje svim osiguranicima.
(2) Za osiguranika čiji je mjesečni iznos mirovine viši od iznosa prosječne neto plaće mjesečna je osnovica iznos mirovine.
(3) Iznosom mirovine se smatra primitak za određeni mjesec u bruto iznosu, prije umanjenja za obračunani iznos doprinosa i predujma poreza na dohodak.
(4) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka kada se mirovina isplaćuje u jednom iznosu za više mjeseci obveza doprinosa se utvrđuje za taj mjesec, i to ako je ukupni iznos tako isplaćene mirovine do prosječne neto plaće osnovica za obračunavanje je iznos iz stavka 1. ovoga članka, a ako je ukupni iznos tako isplaćene mirovine iznad prosječne neto plaće osnovica za obračunavanje doprinosa određuje se prema prethodnim stavcima ovisno o visini svote prosječne mjesečne mirovine za te mjesece.
(5) Kada se s mirovinom za određeni mjesec isplaćuje i razlika mirovine za više proteklih mjeseci ili se isplaćuje samo razlika mirovine za više proteklih mjeseci, razlika mirovine za prethodne mjesece ne uzima se u osnovicu za obračun doprinosa.
Brisan.
Odredba članka 134.c brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 33/2023.
Članak 134.d brisanNN 33/2023: brisan člankom 4.
(1) Doprinos obračunan prema članku 134.b stavku 1. ovoga Zakona dospijeva na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu u kojemu je isplaćena mirovina a o iznosu obračunanog doprinosa obveznik obračunavanja izvješćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
(2) Doprinos obračunan prema članku 134.b stavku 2. ovoga Zakona dospijeva na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu u kojemu je isplaćena mirovina a o iznosu obračunanog doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja izvješće i dostavlja ga Poreznoj upravi.
(3) Način izvješćivanja te rok, oblik i sadržaj izvješća propisat će ministar financija.
Brisan.
Odredba članka 134.d brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 33/2023.
Članak 134.e izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 19.
Za osiguranika po osnovi nezaposlene osobe (članak 9. stavak 1. točka 24.b) 32.) doprinosi idu na teret sredstava državnog proračuna, a obveznik obračunavanja doprinosa jest Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Članak 134.i dodanNN 148/2013: dodan člankom 12.
Za osiguranika po osnovi osobe kojoj je oduzeta sloboda (članak 9. stavak 1. točka 33.) doprinosi idu na teret sredstava državnog proračuna, a obveznik obračunavanja jest Ministarstvo pravosuđa.
Članak 134.j dodanNN 148/2013: dodan člankom 12.
Doprinos se obračunava na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 134.k ovoga Zakona, i to: dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje.
Članak 134.k dodanNN 148/2013: dodan člankom 12.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa jest umnožak broja osoba kojima je oduzeta sloboda prema službenim podacima obveznika obračunavanja sa stanjem na zadnji dan u mjesecu i iznosa najniže mjesečne osnovice za godinu na koju se obveza odnosi.
Članak 134.l dodanNN 148/2013: dodan člankom 12.
Doprinos dospijeva na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, a o iznosu obračunanog doprinosa obveznik obračunavanja izvješćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Članak 135. brisanNN 18/2011: brisan člankom 20.
Za osiguranika po osnovi učenika srednjih škola i redovitih studenata visokih učilišta koji nisu osigurani kao članovi obitelji osiguranika (članak 9. stavak 1. točka 25.) obveznik doprinosa, obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa jest srednja škola za učenike srednjih škola te visoko učilište za redovite studente koji su izvršili prijavu osiguranika na obvezno zdravstveno osiguranje.
Brisan.
Odredba članka 135. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 18/2011.
Članak 136. brisanNN 18/2011: brisan člankom 20.
Doprinos se obračunava na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 137. ovoga Zakona, i to doprinos za zdravstveno osiguranje.
Brisan.
Odredba članka 136. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 18/2011.
Članak 137. brisanNN 18/2011: brisan člankom 20.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35.
Brisan.
Odredba članka 137. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 18/2011.
Članak 138. brisanNN 18/2011: brisan člankom 20.
(1) Doprinos se obračunava i dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.
(2) O vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu za svakoga osiguranika te sastavlja izvješće i dostavlja ga Poreznoj upravi. Način i rok te oblik i sadržaj izvješća propisat će ministar financija.
Brisan.
Odredba članka 138. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 18/2011.
Članak 141. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 0,38.
Članak 143. izmijenjenNN 106/2018: izmijenjen člankom 34.
Za osiguranika po osnovi osobe koju je pravna ili fizička osoba, prije stupanja u radni odnos, uputila na praktični rad (članak 9. stavak 1. točka 27.) obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa jest pravna ili fizička osoba ili drugi poslovni subjekt koji je izvršio prijavu osiguranika na obvezno zdravstveno osiguranje i na zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.
Članak 144. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 21.
Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 145. ovoga Zakona, i to:
1. doprinos za zdravstveno osiguranje
2. doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.
Članak 145. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 0,38.
Članak 148. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 22.
Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 149. ovoga Zakona, i to:
1. doprinos za zdravstveno osiguranje
2. doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.
Članak 149. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 0,38.
Članak 153. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 0,38.
Članak 157. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 0,38.
Članak 160. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 23.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 36.
Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema osnovici iz članka 161. ovoga Zakona, i to:
1. posebni doprinos za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima
2. posebni doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.
Članak 163. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 16.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 37.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 11.
Za ostale osobe osiguranje na mirovinsko osiguranje u određenim okolnostima i na obvezno zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti (članak 10. stavak 1.) obveznici doprinosa te obveznici obračunavanja i plaćanja jesu:
1. za osiguranike po osnovi učenika i studenata na dodiplomskom prijediplomskom studiju za vrijeme praktične nastave i za vrijeme stručne prakse kod poslodavaca i stručnih putovanja (članak 10. stavak 1. točka 2.) te za osiguranike po osnovi djece i mladeži sa smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju na praktičnoj nastavi ili na obveznom praktičnom radu u pravnoj osobi za osposobljavanje (članak 10. stavak 1. točka 4.), obveznik doprinosa obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa jest Republika Hrvatska putem ministarstva mjerodavnog za obrazovanje, a obveznik obračunavanja jest škola i/ili visokoškolska ustanova i/ili druga ustanova koja osiguranika upućuje na praktičnu nastavu ili stručnu praksu, odnosno na stručno putovanje ili obvezan praktični rad nadležnog za obrazovanje;
2. za osiguranike po osnovi nezaposlene osobe za vrijeme stručnog osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije, na koje ih je uputila nadležna služba zapošljavanja (članak 10. stavak 1. točka 3.), obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa jest Hrvatski zavod za zapošljavanje;
3. za ostale osiguranike u određenim okolnostima (članak 10. stavak 1. točke 5. do 15.) obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa jest tijelo državne uprave ili javna ustanova, druga pravna ili fizička osoba ili drugi poslovni subjekt koji imaju obvezu izvršiti prijavu osiguranika na osiguranje.
Članak 164. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 24.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 38.
Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 165. ovoga Zakona, i to:
1. posebni doprinos za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima (za osiguranika toga osiguranja)
2. posebni doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti (za osiguranika toga tog osiguranja).
Članak 165. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 0,38.
Članak 166. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 17.
(1) Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodno tromjesečje.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za osiguranike iz članka 163. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 31. siječnja za prethodnu godinu.
(3) O vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu za svakoga osiguranika te sastavlja izvješće i dostavlja ga Poreznoj upravi. Način i rok te oblik i sadržaj izvješća propisat će ministar financija.
(4) O vrsti i ukupnom iznosu obveze doprinosa te, ukupnoj osnovici prema kojoj je doprinos obračunan i drugim podacima obveznik obračunavanja su doprinosi obračunani, godini na koju se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi za osiguranike iz članka 163. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, ministarstvo mjerodavno za obrazovanje sastavlja obračunsku ispravu za izvještajnu godinu te sastavlja izvješće i dostavlja obvezniku plaćanja doprinosa. ga Poreznoj upravi. Način i rok te oblik i sadržaj izvješća propisat će ministar financija pravilnikom.
Članak 169. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 0,38.
Članak 173. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 0,38.
Članak 177. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 0,38.
Članak 179. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 25.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 31.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 12.
(1) Za osiguranika koji pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja privremene nesposobnosti za rad ostvaruje na teret sredstava nositelja obveznoga zdravstvenog osiguranja obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja jest Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje.
(2) Za osiguranika koji pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja privremene nesposobnosti za rad ostvaruje na teret sredstava državnog proračuna, prema posebnom propisu, obveznik doprinosa jest Republika Hrvatska doprinos se plaća iz državnog proračuna, putem ministarstva mjerodavnog za obitelj a obveznik obračunavanja i plaćanja jest ministarstvo mjerodavno za obitelj. (3) Za osiguranika koji pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja ostvaruje na teret sredstava zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa jest Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu.
(3) Za osiguranika koji pravo na naknadu plaće ostvaruje na teret sredstava mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa jest Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
(4) Za osiguranika koji ostvaruje pravo na plaćeni dopust ili na rad s polovicom punoga radnog vremena poradi njege djeteta s teškoćama u razvoju, te po toj osnovi ostvaruje pravo na naknadu plaće na teret sredstava socijalne skrbi, obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa jest mjerodavni centar za socijalnu skrb koji je osiguraniku utvrdio to pravo, odnosno drugo tijelo javne uprave koje osiguraniku isplaćuje naknadu plaće po toj osnovi naknadu plaće odnosno novčanu naknadu kao zaposleni ili samozaposleni korisnik na teret državnog proračuna u skladu sa zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore, doprinos se plaća iz državnog proračuna, a obveznik obračunavanja doprinosa je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a obveznik plaćanja doprinosa je tijelo državne uprave nadležno za demografiju.
Članak 182. izmijenjenNN 144/2012: izmijenjen člankom 9.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 31.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 20.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 13.
(1) Obveza doprinosa prema naknadi plaće obračunava se za svaki mjesec za koji se ostvaruje pravo i dospijeva na naplatu istodobno s isplatom naknade plaće osiguraniku ili istodobno s povratom do 15. dana u mjesecu koji slijedi mjesecu u kojem je isplaćena naknada plaće ili izvršen povrat naknade plaće poslodavcu.
(2) O vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja ili obveznik plaćanja sastavlja obračunsku ispravu za svakoga osiguranika te sastavlja izvješće i dostavlja ga Poreznoj upravi. Način i rok te oblik i sadržaj izvješća propisat će ministar financija.
(3) Kada poslodavac, odnosno osoba koja je obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa sukladno odredbama ovoga Zakona nema obvezu isplate plaće, odnosno naknade koja je podložna obvezi doprinosa, odnosno nema obvezu doprinosa prema propisanoj osnovici iz razloga što osiguranik ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad kako je opisano člankom 179. ovoga Zakona i/ili ima obvezu isplate naknade plaće koja se isplaćuje na teret sredstava nositelja obveznih osiguranja ili na teret državnog proračuna dužan je sastaviti izvješće o vrsti prava, razdoblju korištenja prava te iznosu naknade plaće što ju je isplatio na teret sredstava nositelja osiguranja ili na teret sredstava državnog proračuna i dostaviti ga Poreznoj upravi. Način i rok te oblik i sadržaj izvješća propisat će ministar financija.
Članak 183. izmijenjenNN 143/2014: izmijenjen člankom 21.
(1) Osoba koja obavlja drugu djelatnost iz članka 7. točke 6. ovoga Zakona obveznik je doprinosa, koja od druge djelatnosti sukladno propisima o porezu na dohodak utvrđuje dohodak kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka ili sukladno propisima o porezu na dobit od druge djelatnosti utvrđuje dobit, sama je obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa utvrđenog po toj osnovi.
(2) Iznos Obvezniku doprinosa koji, prema propisima o porezu na dohodak, od druge djelatnosti porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku, iznos godišnje osnovice, vrste i godišnje iznose doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi utvrđuje Porezna uprava rješenjem.
Članak 185. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 26.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 13.
(1) Godišnja osnovica za obračun doprinosa obvezniku koji, prema propisima o porezu na dohodak, od druge djelatnosti utvrđuje dohodak jest dohodak ostvaren u poreznom razdoblju – razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka ili dohodak utvrđen procjenom, u skladu s odredbama Općega poreznog zakona, prije umanjenja dohotka za preneseni gubitak i ostalih umanjenja dohotka prema propisima o porezu na dohodak i posebnim propisima.
(2) Godišnja osnovica za obračun doprinosa obvezniku koji, prema propisima o porezu na dobit, od druge djelatnosti utvrđuje dobit jest dobit ostvarena u poreznom razdoblju – razlika između prihoda i rashoda ili dobit utvrđena procjenom, u skladu s odredbama Općega poreznog zakona, prije umanjenja za preneseni gubitak i ostalih umanjenja i uvećanja dobiti prema propisima o porezu na dobit i posebnim propisima.
(3) Godišnja osnovica za obračun doprinosa obvezniku koji, prema propisima o porezu na dohodak, od druge djelatnosti porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku jest paušalni dohodak utvrđen za isto razdoblje prema propisima o porezu na dohodak.
(4) Godišnja osnovica za obračun doprinosa obvezniku koji drugu djelatnost obavlja kao samozaposlena osoba u drugoj državi članici jest iznos dohotka/dobiti, ostvaren u drugoj državi članici, prije umanjenja za pripadajući iznos poreza prema toj djelatnosti.
Članak 186. izmijenjenNN 148/2013: izmijenjen člancima 14. i 31.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 22.
(1) Godišnja osnovica može iznositi najviše do umnoška iznosa prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12.
(1) Kada se doprinosi obračunavaju prema godišnjoj osnovici iz članka 185. ovoga Zakona, a razdoblje u kojem je obveznik doprinosa obavljao drugu djelatnost kraće je od godine dana obavljanja druge djelatnosti kraće je od ukupnog razdoblja obavljanja djelatnosti u toj godini, najviši iznos godišnje osnovice razmjeran je broju mjeseci u kojima je obveznik doprinosa obavljao drugu djelatnost u odnosu na brojku 12 broj mjeseci obavljanja djelatnosti u toj godini.
(2) U broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti iz stavka 2 1. ovoga članka računa se svaki puni mjesec obavljanja druge djelatnosti uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na bolovanje privremenu nesposobnost za rad.
(3) Iznimno od odredbe stavka 3 2. ovoga članka, u broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti obvezniku doprinosa se koji od te djelatnosti porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku ne uzima se razdoblje u kojem je privremeno obustavio obavljanje druge djelatnosti, sukladno propisu o obrtu.
(5) Odredbe stavka 2. i 3. ovoga članka ne primjenjuju se na obveznika doprinosa koji ostvari primitke po osnovi samostalne djelatnosti iz članka 18. stavka 1. točke 3. Zakona o porezu na dohodak (4) U broj mjeseci obavljanja djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka računa se svaki puni mjesec u kojemu je obveznik obavljao tu djelatnost uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u tom mjesecu te bez umanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i mjesece u kojima je korišteno pravo na privremenu nesposobnost za rad.
(5) Godišnja osnovica iz članka 185. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona može iznositi najviše do umnoška iznosa prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i broja mjeseci u kojima je obavljao drugu djelatnost.
Članak 187. izmijenjenNN 143/2014: izmijenjen člankom 23.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 14.
Godišnja obveza doprinosa (1) O vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja iz stavka 183. stavka 1. ovoga Zakona sastavlja obračunsku ispravu te sastavlja izvješće i dostavlja ga Poreznoj upravi. Način i rok te oblik i sadržaj izvješća pravilnikom će propisati ministar financija.
(2) Godišnja obveza doprinosa obvezniku iz članka 183. stavka 1. ovoga Zakona koji od druge djelatnosti utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti dospijeva na naplatu sa zadnjim danom roka za podnošenje godišnje porezne prijave poreza na dohodak, sukladno propisima o porezu na dohodak.
(3) Godišnja obveza doprinosa obvezniku iz članka 183. stavka 1. ovoga Zakona koji od druge djelatnosti utvrđuje dobit dospijeva na naplatu sa zadnjim danom roka za podnošenje godišnje porezne prijave poreza na dobit, sukladno propisima o porezu na dobit.
(4) Godišnja obveza doprinosa obvezniku iz članka 183. stavka 2. ovoga Zakona dospijeva na naplatu u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja obvezniku.
Članak 187.a dodanNN 106/2018: dodan člankom 39.
(1) Za osiguranika po osnovi sezonskog rada u poljoprivredi obveznik doprinosa je osiguranik, a obveznik plaćanja doprinosa je poslodavac.
(2) Poslodavac kupnjom vrijednosnog kupona plaća dnevne doprinose za obvezna osiguranja obračunane na dnevnu osnovicu iz stavka 3. ovoga članka, koji podrazumijevaju doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.
(3) Dnevna osnovica za obračun doprinosa iz stavka 2. ovoga članka je umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,4 podijeljen brojkom 30.
Članak 187.b dodanNN 106/2018: dodan člankom 39.
(1) Vrijednosni kupon iz članka 7. točke 55. ovoga Zakona izdaje Ministarstvo financija, Porezna uprava, a prilikom njegove kupnje evidentira se podatak o poslodavcu, njegovu sjedištu i vrsti posla.
(2) Na vrijednosnom kuponu iz stavka 1. ovoga članka iskazuje se iznos plaćenog dnevnog doprinosa iz članka 187.a ovoga Zakona.
(3) Sadržaj i oblik vrijednosnog kupona, postupak izdavanja i distribucije te postupak njihove zamjene, način evidentiranja podataka te vođenje registra izdanih vrijednosnih kupona propisat će ministar financija.
Članak 187.c dodanNN 106/2018: dodan člankom 39.
(1) Član uprave, izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator i upravitelj zadruge koji nije po toj osnovi osiguran obveznik je doprinosa u visini razlike između doprinosa prema osnovici osiguranja propisanoj člankom 21. stavkom 2. ovoga Zakona odnosno člankom 37. stavkom 2. ovoga Zakona i doprinosa prema osnovi temeljem koje je prijavljen kao osigurana osoba.
(2) Za člana uprave, izvršnog direktora trgovačkog društva, likvidatora i upravitelja zadruge koji je osiguran po osnovi radnog odnosa i korisnik je mirovine, osim ako je korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ne utvrđuje se obveza doprinosa prema stavku 1. ovoga članka.
Članak 187.d dodanNN 106/2018: dodan člankom 39.
Doprinosi se obračunavaju na godišnju osnovicu iz članka 187.e ovoga Zakona, i to:
1. doprinos za mirovinsko osiguranje,
2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika toga osiguranja),
3. doprinos za zdravstveno osiguranje.
Članak 187.e dodanNN 106/2018: dodan člankom 39.
Godišnja osnovica za obračun doprinosa utvrđuje se kao razlika između osnovice na koju su doprinosi utvrđeni prema osnovi osiguranja temeljem koje je prijavljen kao obvezni osiguranik i najniže osnovice za člana uprave, izvršnog direktora, likvidatora i upravitelja zadruge iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona odnosno članka 37. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 187.f dodanNN 106/2018: dodan člankom 39.
(1) Razdoblje mjerodavno za obračun doprinosa je razdoblje od imenovanja do opoziva člana uprave, izvršnog direktora, likvidatora i upravitelja zadruge odnosno do nastupa pravnih učinaka otvaranja stečajnog postupka i/ili likvidacije trgovačkog društva odnosno zadruge, prema podacima iz nadležnog sudskog registra.
(2) Kada se doprinosi obračunavaju prema osnovici iz članka 187.e ovoga Zakona, a razdoblje mjerodavno za obračun doprinosa kraće je od kalendarske godine, iznos godišnje osnovice razmjeran je broju dana za koje se utvrđuje obveza.
Članak 187.g dodanNN 106/2018: dodan člankom 39.
(1) Iznos godišnje osnovice, vrste i godišnje iznose doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi utvrđuje Porezna uprava rješenjem.
(2) Rješenje prema stavku 1. ovoga članka donosi se za obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu) za koje postoji obveza, a godišnje obveze doprinosa utvrđene rješenjem konačna su obveza.
(3) Godišnja obveza doprinosa obvezniku iz članka 187.c ovoga Zakona dospijeva na naplatu u roku od 15 dana od dana uručenja rješenja.
(4) Postupak utvrđivanja godišnje osnovice u skladu sa stavkom 1. ovoga članka propisat će ministar financija
Članak 188. izmijenjenNN 148/2013: izmijenjen člankom 15.
(1) Za osiguranika obveznoga zdravstvenog osiguranja, a radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, obveznik posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu te obveznik obračunavanja i plaćanja toga doprinosa su:
1. poslodavac: za osiguranika po osnovi radnog odnosa – izaslanog radnika,
2. poslodavac: za osiguranika po osnovi radnog odnosa – koji službeno boravi u inozemstvu,
3. poslodavac: za osiguranika po osnovi radnog odnosa – koji boravi na službenom putu u inozemstvu,
4. poslodavac: za osiguranika po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici prema kojemu se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske – koji službeno boravi u inozemstvu,
5. poslodavac: za osiguranika po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici prema kojemu se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske – koji boravi na službenom putu u inozemstvu,
6. predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave: za osiguranika po osnovi izabrane ili imenovane osobe – koji službeno boravi u inozemstvu,
5 7. predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave: za osiguranika po osnovi izabrane ili imenovane osobe – koji boravi na službenom putu u inozemstvu,
6 8. isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak: za primatelja koji po osnovi tog primitka boravi na službenom putu u inozemstvu,
7 9. osiguranik po osnovi primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak koji taj primitak ostvari od isplatitelja iz inozemstva i po osnovi tog primitka boravi na službenom putu u inozemstvu,
10. osiguranik po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti iz članka 9. stavka 1. točke točaka 9. do 13. ovoga Zakona kada osobno boravi na službenom putu u inozemstvu,
8 11. osiguranik po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz članka 9. stavka 1. točaka 9. do 13. ovoga Zakona koji, sukladno propisima o obveznim osiguranjima, ima status izaslanog radnika sam je obveznik posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu te obveznik obračunavanja i plaćanja toga doprinosa i obveznik izvješćivanja.,
12. osiguranik koji djelatnost samozaposlene osobe obavlja u drugoj državi članici, na kojega se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske, kada osobno boravi na službenom putu u inozemstvu.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za osiguranika koji je izaslan na rad ili službeno boravi ili boravi na službenom putu u državi članici ili u državi s kojom je međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu ne obračunava se posebni doprinos radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.
Članak 189. brisanNN 18/2011: brisan člankom 27.
(1) Za osobu koja privatno boravi u inozemstvu, a radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, obveznik posebnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu te obveznik plaćanja toga doprinosa za razdoblje u kojem boravi u inozemstvu jest sam osiguranik ili druga pravna ili fizička osoba ili drugi subjekt koji je izvršio prijavu osiguranika na osiguranje.
(2) Za osiguranika iz stavka 1. ovoga članka doprinos obračunava Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje prije njegova polaska u inozemstvo.
Brisan.
Odredba članka 189. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 18/2011.
Članak 191. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 28.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 16.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
(1) Za osiguranika iz članka 188. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona – izaslanog radnika doprinos se obračunava prema mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa izaslanog radnika iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Za osiguranika iz članka 188. stavka 1. točke točaka 2. i 4. ovoga Zakona doprinos se obračunava prema mjesečnoj osnovici – plaći iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona, a za osiguranika iz članka 188. stavka 1. točke 4 6. ovoga Zakona prema mjesečnoj osnovici – plaći iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona. Ako se za vrijeme službenog boravka u inozemstvu ne isplaćuje plaća, tada se posebni doprinos za osiguranike iz ovoga stavka obračunava prema iznosu prosječne plaće.
(3) Za osiguranike iz članka 188. točke točaka 3., 5., 6., 7 7., 8., 9.,10., 11. i 8. i članka 189 12. ovoga Zakona osnovica za obračun doprinosa jest umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 0,38.
Članak 192. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 29.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 17.
(1) Doprinos se obračunava i dospijeva na naplatu:
1. za osiguranika iz članka 188. točke 1. ovoga Zakona – izaslanog radnika – doprinos se obračunava istodobno s obračunom ostalih doprinosa i dospijeva na naplatu u roku propisanom za uplatu ostalih doprinosa za tog osiguranika;
2. za osiguranika iz članka 188. točke 2 točaka 2., 4. i 4 6. ovoga Zakona – osiguranika koji službeno boravi u inozemstvu – doprinos se obračunava istodobno s obračunom ostalih doprinosa i dospijeva na naplatu u roku propisanom za uplatu ostalih doprinosa a ako se za vrijeme službenog boravka u inozemstvu plaća ne isplaćuje doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec;
3. za osiguranika iz članka 188. točaka 3., 5., 6 7., 8., 9.,10. i 7 12. ovoga Zakona – osiguranika koji boravi u inozemstvu na službenom putu – doprinos se obračunava i dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec;
4. za osiguranika iz članka 188. točke 8 11. ovoga Zakona mjesečna obveza doprinosa dospijeva na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec;.
5. za osiguranika iz članka 189. ovoga Zakona doprinos dospijeva na naplatu prije polaska na put, odnosno prije izdavanja vjerodostojne isprave kojom se dokazuje status osiguranika.
(2) O vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja sastavlja obračunsku ispravu za svakoga osiguranika te sastavlja izvješće i dostavlja ga Poreznoj upravi. Način i rok te oblik i sadržaj izvješća propisat će ministar financija.
Članak 193. izmijenjenNN 148/2013: izmijenjen člankom 18.
(1) Za osiguranika obveznoga mirovinskog osiguranja po osnovi radnog odnosa iz članka 9. stavka 1. točke 1. i 3. ovoga Zakona koji je, sukladno propisima o stažu osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem i posebnim propisima, zaposlen na radnome mjestu na kojemu se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem ili koji obavlja poslove zanimanja za koja se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, obveznik dodatnog doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa jest poslodavac.
(2) Za osiguranika po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici prema kojemu se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske i koji je sukladno propisima o stažu osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem i posebnim propisima, zaposlen na radnome mjestu na kojemu se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem ili koji obavlja poslove zanimanja za koja se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, obveznik dodatnog doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa jest poslodavac.
Članak 196. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 15.
(1) Za osiguranika obveznoga mirovinskoga osiguranja, neovisno o tome po kojoj je osnovi osiguran – osobu s invaliditetom iz članka 7 26. Zakona o stažu osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem, obveznik je doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa Republika Hrvatska za koju plaćanje obavlja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
(2) Obveznik obračunavanja doprinosa jest Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
Članak 197. izmijenjenNN 114/2023: izmijenjen člankom 16.
Doprinos se obračunava na osnovicu prema mjesečnoj osnovici iz članka 198. ovoga Zakona, i to dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem (za osiguranika mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje) a koji se obračunava po stopi od 2,01% sukladno odredbi članka 17. stavka 2 1. točke 2.2. ovoga Zakona.
Članak 200. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 29.
(1) Za osiguranike po osnovi radnog odnosa te izaslanog radnika i izabrane ili imenovane osobe koji s poslodavcem imaju ugovoren rad u punom radnom vremenu, za razdoblje provedeno u obveznim osiguranjima po toj osnovi u trajanju od mjesec dana, ako je mjesečna osnovica – iznos plaće uvećan za ostale primitke koji se odnose na naknadu za rad u mjesecu na koji se odnosi plaća, niža od najniže mjesečne osnovice, obveza je obračunati i uplatiti sve doprinose prema najnižoj mjesečnoj osnovici.
(2) Za osiguranika iz stavka 1. ovoga članka koji s poslodavcem ima ugovoren rad u nepunom radnom vremenu, za razdoblje provedeno u obveznim osiguranjima po toj osnovi iznos najniže mjesečne osnovice razmjeran je broju ugovorenih tjednih sati rada u odnosu na puno radno vrijeme od 40 sati tjedno, odnosno u odnosu na tjedni broj sati rada poslodavca čije je tjedno radno vrijeme kraće od 40 sati.
(3) Najniža mjesečna osnovica umnožak je iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,35 0,38.
Članak 203. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 30.; NN 22/2012: izmijenjen člankom 10.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 24.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 17.
(1) Obveznik doprinosa kojemu je osnovica za obračun doprinosa propisana u mjesečnom iznosu kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenoga koeficijenta, a sam je obveznik doprinosa za svoje osiguranje, može izabrati višu osnovicu za obračun doprinosa od mjesečne osnovice propisane za osnovu po kojoj je osiguran.
(2) Radi izbora više osnovice, osiguranik može izabrati viši koeficijent za izračun više osnovice, a to mogu biti koeficijenti: 0,5 ili 0,75 ili 1,0 ili 1,5, ili 2,0 ili 2,5 ili 3,0 ili 3,5 ili 4,0 ili 4,5 ili 5,0 ili 5,5 ili 6,0.
(3) Viša mjesečna osnovica primjenjuje se za obračun svih doprinosa koji su propisani prema osnovi osiguranja osiguranika koji je izabrao višu osnovicu.
(4) Obveza Kada doprinose prema višoj mjesečnoj osnovici za svoje osobno osiguranje obračunava sam obveznik doprinosa, razdoblje za koje se doprinosi prema višoj mjesečnoj osnovici obračunavaju ne može biti kraće od mjesec dana.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, razdoblje za koje se doprinosi prema višoj mjesečnoj osnovici obračunavaju može biti kraće od mjesec dana ako je unutar tog mjeseca bio početak ili prestanak osiguranja.
(6) Osiguraniku kojemu se obveza doprinosa utvrđuje rješenjem Porezne uprave, obveza doprinosa prema višoj mjesečnoj osnovici nastaje od prvoga dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i prestaje posljednjeg dana u mjesecu u kojem je podnesen zahtjev za prestanak obveze prema višoj osnovici.
(5) Način postupka (7) Iznimno od odredbe stavka 6. ovoga članka, obvezniku doprinosa koji zahtjev podnese u roku od 15 dana od dana stjecanja svojstva osiguranika, obveza doprinosa prema višoj mjesečnoj osnovici može se, na njegov zahtjev, utvrditi s danom početka razdoblja osiguranja.
(8) Način i rok te oblik i sadržaj zahtjeva za odabir više osnovice, kao i uvjete radi odabira više osnovice za obračun doprinosa propisat pravilnikom će propisati ministar financija.
Članak 206. izmijenjenNN 148/2013: izmijenjen člankom 19.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 40.
(1) Za osiguranika pojedinca i za određenu godinu u mirovinskom osiguranju obveza je obračunavanja i plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti do iznosa najviše godišnje osnovice propisane za istu godinu po stopama iz članka 13. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona. Obveza je obračuna i plaćanja doprinosa do iznosa najviše godišnje osnovice bez obzira na broj dana provedenih u osiguranju te godine.
(2) Najvišu godišnju osnovicu za pojedinog osiguranika utvrđuje Porezna uprava te u postupku godišnjeg obračuna utvrđuje obvezu i obračunava doprinos prema najvišoj godišnjoj osnovici.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, najvišu godišnju osnovicu mogu utvrditi i primijeniti je za obračun doprinosa i:
1. poslodavci pri obračunu doprinosa prema plaći iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona i prema ostalim primicima iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona što ih isplaćuju osiguranicima po osnovi radnog odnosa ako se plaća i ostali primici odnose na isto obračunsko razdoblje (godinu),
2. predstavnička tijela ili izvršna tijela državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave pri obračunu doprinosa prema plaći iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona i ostalim primicima iz članka 30. ovoga Zakona što ih isplaćuju osiguranicima po osnovi imenovanih ili izabranih osoba ako se plaća i ostali primici odnose na isto obračunsko razdoblje (godinu),
3. poslodavci izaslanih radnika pri obračunu doprinosa prema izvedenoj mjesečnoj osnovici iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona i ostalim primicima iz članka 38. ovoga Zakona što ih isplaćuju osiguranicima po osnovi izaslanog radnika ako se mjesečna osnovica i ostali primici odnose na isto obračunsko razdoblje (godinu), (godinu).
4. isplatitelji primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak pri obračunu doprinosa prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 114. ovoga Zakona.
(4) Najvišu godišnju osnovicu mogu može utvrditi i primijeniti je za obračun doprinosa i Porezna uprava i Financijska policija kada, u postupku nadzora poslovnog subjekta – poslodavca ili isplatitelja primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak utvrđuju, utvrđuje osnovicu za obračun doprinosa za određeno razdoblje i za određenog osiguranika.
Članak 207. izmijenjenNN 148/2013: izmijenjen člankom 20.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 41.
(1) Poslodavci i druge osobe iz članka 206. stavka 3. ovoga Zakona mogu pri obračunu doprinosa za osiguranika pojedinca primijeniti najvišu godišnju osnovicu kada je za toga osiguranika od istoga obveznika obračunavanja za određeno razdoblje obračuna doprinosa (kalendarsku godinu) ispunjena obveza te su doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti obračunani i uplaćeni do iznosa najviše godišnje osnovice. Porezna uprava i Financijska policija mogu može, u postupku nadzora, primijeniti najvišu godišnju osnovicu pa obveze doprinosa utvrditi do iznosa najviše godišnje osnovice i u slučaju kada nije ispunjena obveza da su doprinosi do najviše godišnje osnovice i plaćeni.
(2) Prema plaći i ostalim primicima osiguranika te prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak za osiguranika iz stavka 1. ovoga članka, koji se odnose na isto razdoblje obračuna doprinosa (kalendarsku godinu), a obračunavaju se i isplaćuju nakon što je ispunjen uvjet najviše godišnje osnovice, nema obveze doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.
Članak 209. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 31.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 31.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 25.; NN 115/2016: izmijenjen člancima 18. i 29.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 18.
(1) Iznimno od odredaba članka 111. do 117. ovoga Zakona, ne postoji obveza doprinosa prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak ili dohodak od nesamostalnog rada, i to prema sljedećim vrstama primitaka:
2. naknada za isporučeno umjetničko djelo,
1. naknada za isporučeno autorsko pravo i/ili srodna prava, 3. nagrada za rad učeniku, odnosno nagrada redovitom studentu za vrijeme praktičnog rada i naukovanja,
4 2. primitak za rad učenika, odnosno studenta preko posrednika pri zapošljavanju učenika i redovitih studenata,
5 3. stipendija učeniku odnosno studentu,
6 4. športska stipendija,
7 5. potpora obitelji za slučaj smrti radnika,
8 6. potpora za školovanje djetetu bivšeg radnika ili poginulog branitelja iz Domovinskog rata do 15. godine života, odnosno do završetka osmogodišnjeg školovanja,
9 7. stalna mjesečna nagrada koja se isplaćuje članu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sukladno posebnom propisu,
10 8. naknada športskom sucu i delegatu,
11 9. novčane pomoći i pomoći u naravi što ih, na temelju odredaba svojih općih akata, isplaćuju ili daju općina, grad, županija i Grad Zagreb u svrhu zaštite majčinstva, roditeljske njege novorođenog djeteta, podizanja i odgoja djeteta a koje su namijenjene roditelju ili drugoj osobi koja se brine o djetetu, sukladno posebnom propisu,
12 10. primitak za rad osobe mlađe od 15 godina života,
13 11. renta koju bivši poslodavac isplaćuje po sudskoj presudi članu obitelji bivšeg radnika,
14 12. novčana naknada koju mobiliziranom a nezaposlenom građaninu isplaćuje tijelo koje je naložilo mobilizaciju, sukladno posebnom propisu
15. primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak isplaćen umirovljeniku.
13. drugi dohodak utvrđen po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena i
14. nagrada za dobro obavljenu uslugu (napojnica).
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na obvezu posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za pravo na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu u slučaju kada primatelj na osnovi ostvarenih primitaka iz stavka 1. ovoga članka, po nalogu isplatitelja primitka, boravi na službenom putu u inozemstvu.
(3) Način dokazivanja da je riječ o primicima iz stavka 1. ovoga članka propisat će ministar financija.
(4) Iznimno, odredbe stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se kad primatelj, prema propisima o porezu na dohodak, promijeni način oporezivanja, pa umjesto utvrđivanja i plaćanja poreza po odbitku, dohodak od tih primitaka utvrđuje na način propisan za utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti ili od tih primitaka utvrđuje dobit.
Članak 212. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 32.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 19.
(1) Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak, odnosno dohodak ili dobit ostvarena od obavljanja druge djelatnosti, a koji su ostvareni prije smrti obveznika doprinosa – ostavitelja, izuzimaju se od obveze pod uvjetom da obveza doprinosa prema tim primicima nije obračunana niti evidentirana u Poreznoj upravi niti je namirena do prije smrti ostavitelja.
(2) Ako se osnovica za obračun doprinosa temelji na plaći i ostalim primicima ili naknadi plaće osiguranika po osnovi radnog odnosa ili izaslanog radnika, odnosno izabrane ili imenovane osobe, a koji su ostvareni za vrijeme koje se osiguraniku priznaje u staž mirovinskog osiguranja do njegove smrti, osnovica se pripisuje osiguraniku te se doprinosi obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju u ime i za račun staža osiguranja ostavitelja, pa se u tom smislu i izvješćuje Porezna uprava i Središnji registar osiguranika.
(3) Obvezu prema godišnjem dohotku ne utvrđuje se umirovljeniku koji dohodak od samostalne djelatnosti ostvaruje po osnovi obavljanja domaće radinosti ili sporednog zanimanja istodobno uz korištenje prava na mirovinu.
(3) Umirovljenik koji obavlja drugu djelatnost iz članka 7. točke 6. ovoga Zakona, i prema toj djelatnosti plaća paušalni porez na dohodak, uz uvjet da je u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju zadržao status umirovljenika i tijekom razdoblja u kojemu obavlja tu djelatnost, nije obveznik doprinosa prema iznosu paušalnog dohotka ostvarenog od obavljanja druge djelatnosti.
(4) Umirovljenikom iz stavka 3. ovoga članka ne smatra se korisnik obiteljske mirovine u svojstvu djeteta, prema članku 69. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju.
Članak 213. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 33.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 31.
Poslodavac te poslodavac izaslanog radnika i predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave koji osiguraniku, umjesto Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje ili Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, isplaćuju naknadu plaće za vrijeme bolovanja privremene nesposobnosti za rad, a koja ide na teret sredstava tih zavoda, ne obračunavaju doprinose prema isplaćenoj naknadi plaće.
Članak 217. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 34.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 31.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 20.
(1) Obvezniku doprinosa koji je sam obveznik doprinosa za svoje osiguranje obveza svih doprinosa utvrđenih rješenjem Porezne uprave miruje za razdoblje u kojem koristi prava prema posebnim propisima, i to:
1. za razdoblje u kojem je na bolovanju privremenoj nesposobnosti za rad na teret sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja ili sredstava državnog proračuna,
2. za razdoblje u kojem je na bolovanju na teret sredstava zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu, 3. za razdoblje u kojem koristi pravo na dopust ili pravo na rad s pola punoga radnog vremena kao roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju.
2) Obvezniku doprinosa iz stavka 1. točke 3 2. ovoga Zakona koji koristi pravo na rad s pola punoga radnog vremena obveza doprinosa miruje u polovici iznosa utvrđene mjesečne obveze.
(3) Obvezniku doprinosa iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka obveza doprinosa miruje i u slučaju kada su, prema posebnim propisima, obvezniku sužena prava iz obveznih osiguranja.
Članak 218. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 35.; NN 22/2012: izmijenjen člankom 11.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 31.
(1) Mirovanje obveze doprinosa utvrđuje Porezna uprava, i to:
1. obvezniku iz članka 217. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona na temelju podatka Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje o početku i o prestanku bolovanja privremene nesposobnosti za rad,
2. obvezniku iz članka 217. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona na temelju podatka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu o početku i o prestanku privremene nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu i/ili profesionalne bolesti, 3. obvezniku iz članka 217. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona na temelju podatka mjerodavnog centra za socijalnu skrb o tome da je odobreno pravo na dopust zbog njege djeteta ili pravo na rad s pola punoga radnog vremena te na temelju podatka o početku i o prestanku ostvarivanja toga prava.
(2) Način dostave podataka o početku i prestanku prava i postupanja u skladu sa stavkom 1. ovoga članka propisat će ministar financija.
Članak 219. izmijenjenNN 143/2014: izmijenjen člankom 26.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 42.
(1) Obvezniku doprinosa koji je sam obveznik doprinosa za svoje osobno osiguranje i koji je sam obvezan obračunati doprinose prema poduzetničkoj plaći mjesečnoj osnovici i o tome izvijestiti obveza svih doprinosa što bi ih trebao obračunati prema poduzetničkoj plaći mjesečnoj osnovici miruje pod uvjetima propisanima odredbama članka 217. i 218. ovoga Zakona.
(2) Članu uprave trgovačkog društva i/ili izvršnom direktoru trgovačkog društva i/ili likvidatoru i/ili upravitelju zadruge kojem se godišnja obveza doprinosa utvrđuje sukladno članku 187.c. ovoga Zakona obveza svih doprinosa miruje pod uvjetima i na način propisan odredbama članaka 217. i 218. ovoga Zakona.
(3) Za osiguranika po osnovi samostalne djelatnosti slobodnih zanimanja – samostalnog umjetnika kojemu se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna obveza svih doprinosa miruje pod uvjetima i na način sukladno odredbama članka 217. ovoga Zakona te za vrijeme mirovanja obveze.
(4) Način dokazivanja početka i prestanka prava i postupanja u skladu sa stavkom 1 stavcima 1., 2. i 2 3. ovoga članka propisat će ministar financija.
Članak 220. izmijenjenNN 148/2013: izmijenjen člankom 21.
(1) Razdoblje obveze doprinosa jest razdoblje koje osiguranik provede u osiguranju prema bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja, a to mogu biti:
1. dani (od–do unutar određenog mjeseca) i
2. mjeseci (puni) ili
3. godina (puna) u osiguranju.
(2) Osnovica prema kojoj su obračunani doprinosi, koja nije neposredno vezana uz razdoblje u kojem je osiguranik proveo u osiguranju sukladno stavku 1. ovoga članka, smatra se osnovicom za godinu u kojoj su doprinosi obračunati prema toj osnovici i plaćeni.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, osnovica prema kojoj su obračunani doprinosi i koja nije neposredno vezana uz razdoblje koje je osiguranik proveo u osiguranju sukladno stavku 1. ovoga članka, a utvrđena je prema ostalim primicima iz članka 22. ovoga Zakona osobi kojoj je prije trenutka isplate prestao status u osiguranju temeljem kojega je izvršena isplata, smatra se osnovicom zadnje godine koju je osiguranik proveo u tom osiguranju.
(4) Osnovica prema kojoj su obračunani doprinosi, utvrđena prema primitku od kojega se utvrđuje drugi dohodak, smatra se osnovicom za godinu u kojoj su doprinosi obračunani prema toj osnovici i plaćeni.
Članak 223. izmijenjenNN 106/2018: izmijenjen člankom 43.
Obveznik doprinosa koji je sam uplatio ili su u njegovo ime i u njegovu korist drugi obveznici plaćanja doprinosa uplatili doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, za određenu kalendarsku godinu, a koji je doprinos obračunan prema osnovici čiji je ukupni iznos viši od iznosa najviše godišnje osnovice propisane doprinosa obračunanog prema najvišoj godišnjoj osnovici propisanoj za tu godinu, ima pravo na povrat toga doprinosa obračunanog i plaćenog prema dijelu osnovice koji prelazi iznos najviše godišnje osnovice.
Članak 226. izmijenjenNN 148/2013: izmijenjen člankom 22.
(1) Nositelji obveznih osiguranja i Središnji registar osiguranika dužni su Poreznoj upravi dostavljati podatke o osiguranicima kojima se obveza doprinosa utvrđuje rješenjem, o obveznicima podnošenja prijave na obvezna osiguranja i o broju osoba prijavljenih na obvezna osiguranja, o osnovi osiguranja i datumu početka i prestanka obveze doprinosa te druge podatke potrebne Poreznoj upravi u službene svrhe.
(2) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje dužan je Poreznoj upravi dostavljati podatke o osiguranicima po osnovi rada kod poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici prema kojima se, sukladno propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, primjenjuje zakonodavstvo Republike Hrvatske.
(3) Način dostave i vrstu podataka što su ih Poreznoj upravi dužni dostavljati nositelji obveznih osiguranja i Središnji registar osiguranika propisat će ministar financija.
Članak 228.a dodanNN 143/2014: dodan člankom 27.
(1) Porezna uprava dostavlja, putem agencije, svim bankama podatke o poslodavcima koji ne uplaćuju doprinose.
(2) Podatke iz stavka 1. ovoga članka banke koriste isključivo za potrebe provedbe članka 248.b ovoga Zakona.
(3) Način dostave podataka i vrstu podataka iz stavka 1. pravilnikom će propisati ministar financija.
Članak 229. izmijenjenNN 143/2014: izmijenjen člankom 28.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 21.
Pravo na obračun obveze doprinosa i kamata te na pokretanje prekršajnog postupka i na naplatu doprinosa, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni, kao i pravo obveznika na povrat više plaćenih doprinosa, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni zastarijeva za pet godina, računajući od dana kada je zastara prvi put počela teći Na postupke utvrđivanja zastare prava na utvrđivanje doprinosa i prava na naplatu doprinosa koji nisu uređeni odredbama ovoga Zakona primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona.
Članak 230. brisanNN 143/2014: izmijenjen člankom 29.; NN 115/2016: brisan člankom 22.
Apsolutni rok zastare prava na obračun obveze doprinosa i kamata te na pokretanje prekršajnog postupka i na naplatu doprinosa, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni, kao i zastare prava obveznika na povrat više plaćenih doprinosa, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni nastupa za deset godina, računajući od dana kada je zastara počela prvi put teći.
Brisan.
Odredba članka 230. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 115/2016.
Članak 230.a dodanNN 22/2012: dodan člankom 12.
Za osiguranike kojima je svojstvo u osiguranju utvrđeno za razdoblje koje prethodi godini u kojoj je pokrenut postupak za utvrđivanje svojstva osiguranika, zastara prava na utvrđivanje doprinosa po toj osnovi počinje teći nakon isteka godine u kojoj je utvrđeno svojstvo u osiguranju.
Članak 231. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 23.
Radi utvrđivanja zastare prava na naplatu ili zastare prava na povrat doprinosa koji se odnosi na saldo doprinosa, zavod od kojega je Porezna uprava preuzela podatak o iznosu salda doprinosa i Središnji registar osiguranika obvezni su Poreznoj upravi, na njezin zahtjev, u roku od 60 dana dostaviti potrebne podatke i dokumentaciju.
Članak 232. brisanNN 115/2016: brisan člankom 24.
(1) Na temelju rješenja kojim je utvrđena zastara prava na naplatu određene vrste i svote duga doprinosa, iznos se duga za čiju je naplatu nastupila zastara otpisuje.
(2) Ako se podaci o iznosu i strukturi duga doprinosa za mirovinsko osiguranje osiguranika – pojedinca za razdoblje u osiguranju do 31. prosinca 2002. razlikuju od podataka koje je, radi utvrđivanja zastare, dostavio nositelj osiguranja na temelju postupka utvrđivanja razdoblja osiguranja za koje je podmiren doprinos, rješenjem iz stavka 1. ovoga članka otpisuje se i dug u visini nastale razlike.
Brisan.
Odredba članka 232. brisana je aktom objavljenim u »Narodnim novinama« broj 115/2016.
Članak 233. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 25.
Postupak utvrđivanja zastare provodi Porezna uprava na način propisan Općim poreznim zakonom za postupak kojim se utvrđuje porezna zastara, ako ovim Zakonom nije drugačije uređeno.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, radi utvrđivanja zastare prava na naplatu duga doprinosa u slučaju dužnika koji je umro postupak može, po službenoj dužnosti, pokrenuti Porezna uprava.
Članak 234. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 26.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 19.
(1) Osiguranik koji je sam za sebe obveznik doprinosa za osobno osiguranje može na vlastiti zahtjev, naknadno, u cijelosti uplatiti doprinose za mirovinska osiguranja koji su otpisani zbog zastare prava na naplatu, i to doprinos za mirovinsko osiguranje i doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, a radi mogućnosti ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja.
(2) Način postupanja prema stavku 1. ovoga članka, uz suglasnost ministra financija, uređuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje općim aktom, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Zahtjev za naknadnu uplatu doprinosa otpisanih zbog zastare prava na naplatu osiguranik može podnijeti do isteka dvije godine pet godina od dana kada je rješenje o utvrđivanju zastare prava na naplatu postalo pravomoćno odnosno do isteka pet godina od dana sistemskog otpisa duga zbog zastare prava na naplatu.
Članak 235. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 36.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 23.
Postupke utvrđivanja odnosno obračunavanja obveze doprinosa i postupka inspekcijskog nadzora, načina i vremena plaćanja te redoslijeda plaćanja i prijeboja, naplate, obračuna i plaćanja zateznih kamata, povrata više uplaćenih doprinosa i doprinosa plaćenih bez pravne osnove, otpisa nenaplativih doprinosa, prodaje duga, zastare, odgode naplate i jamstva te postupke u vezi s ostalim pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom provodi Porezna uprava prema odredbama Općega poreznog zakona.
(2) Postupak nadzora primjene odredaba ovoga Zakona Financijska policija provodi sukladno odredbama Zakona o financijskoj policiji.
Članak 236. izmijenjenNN 22/2012: izmijenjen člankom 13.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 31.
(1) Izvješće koje je Poreznoj upravi dužan podnositi obveznik obračunavanja doprinosa smatra se obračunskom prijavom i ovršnom ispravom, u smislu odredaba Općega poreznog zakona.
(2) Obveznik obračunavanja doprinosa može zatražiti ispravak podataka o iznosima obveze doprinosa iskazanih u obračunskoj prijavi iz stavka 1. ovoga članka, ako se naknadno izmijene okolnosti koje utječu na obvezu doprinosa, i to u roku od godine dana od dana nastupa izmijenjenih okolnosti.
(3) Izmijenjenim okolnostima smatraju se nove činjenice utvrđene od strane nositelja osiguranja, a koje se odnose na:
1. osnovu osiguranja,
2. početak, odnosno prestanak osiguranja,
3. privremena nesposobnost za rad na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja ili sredstava državnog proračuna,
4. pravo na dopust ili pravo na rad s pola radnog vremena kao roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju,
5. ostali razlozi koji utječu na status u osiguranju.
(4) Ispravak podataka o iznosima obveze doprinosa iskazanih u obračunskoj prijavi provodi Porezna uprava u posebnom postupku.
(5) Postupak kojim se provodi ispravak podataka o iznosima obveze doprinosa iskazanih u obračunskoj prijavi propisat će ministar financija.
Članak 237. izmijenjenNN 115/2016: izmijenjen člankom 27.
(1) Osiguranik koji je sam za sebe obveznik doprinosa za osobno osiguranje može na vlastiti zahtjev, naknadno, u cijelosti uplatiti doprinose za mirovinska osiguranja koji su otpisani zbog nenaplativosti i to doprinos za mirovinsko osiguranje i doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, a radi mogućnosti ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja.
(2) Način postupanja sukladno stavku 1. ovoga članka, uz suglasnost ministra financija, uređuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje općim aktom, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Zahtjev za naknadnu uplatu doprinosa koji su otpisani otpisanih zbog nenaplativosti osiguranik može, sukladno stavku 1. ovoga članka, podnijeti do isteka dvije godine pet godina od dana kada je utvrđena nenaplativost doprinosa.
Članak 238. izmijenjenNN 143/2014: izmijenjen člankom 30.
(1) Doprinosi se obračunavaju prema propisima važećima za razdoblje osiguranja na koje se obveza odnosi.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, za osiguranike po osnovi radnog odnosa i na razdoblje u osiguranju (staž) do zaključno 31. prosinca 2002. doprinosi se obračunavaju prema vrstama doprinosa i stopama za obračun važećima na dan 31. prosinca 2002., osim doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti koji se ne obračunavaju ako se obveza odnosi na razdoblje u kojemu nije postojala obveza tih doprinosa.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osiguranicima koji su sami obveznici plaćanja doprinosa, a to im je svojstvo utvrđeno za razdoblje koje prethodi godini u kojoj je pokrenut postupak za utvrđivanje svojstva osiguranika, doprinosi se obračunavaju prema osnovici te prema vrstama doprinosa i stopama za obračun važećima za godinu u kojoj je postupak pokrenut.
Članak 239. izmijenjenNN 22/2012: izmijenjen člankom 14.; NN 143/2014: izmijenjen člancima 31. i 32.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 29.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 44.
(1) Osiguranicima koji su sami obveznici te obveznici plaćanja doprinosa za osobno osiguranje, a mjesečna osnovica propisana im je u stalnom mjesečnom iznosu kao umnožak iznosa prosječne plaće i propisanog koeficijenta, Porezna uprava Porezna uprava, po službenoj dužnosti, rješenjem utvrđuje obvezu doprinosa, vrste i mjesečne iznose doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi. (2) Rješenje prema stavku osiguranicima po sljedećim osnovama osiguranja:
1. samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti porez plaćaju prema paušalnom dohotku, i to:
1.1. djelatnost obrta te domaće radinosti i sporednog zanimanja,
1.2. djelatnost poljoprivrede i šumarstva,
2. djelatnost slobodnog zanimanja, i to: novinari, samostalni umjetnici i športaši – koji prema primicima od djelatnosti porez na dohodak plaćaju po odbitku,
3. član uprave trgovačkog društva i izvršni direktor trgovačkog društva i likvidator i izvršni upravitelj zadruge,
4. svećenik i drugi članovi vjerske zajednice,
5. zaposlenje u inozemstvu kod međunarodnih organizacija, stranih poslodavaca i u institucijama Europske unije,
6. zaposlenje u tuzemstvu kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu koji nemaju registriranu podružnicu u tuzemstvu.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se za svako obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu), a mjesečne obveze doprinosa utvrđene rješenjem konačna su obveza i vrijede do prestanka osiguranja, po utvrđenom statusu u osiguranju i vrijedi do donošenja novog rješenja ili do promjene osnove osiguranja ili do prestanka osiguranja ili do prestanka obveze doprinosa utvrđene sukladno odredbi članka 221. stavka 2. ovoga Zakona, a najdulje do posljednjeg dana u godini na koju se obveza odnosi. (3) Do donošenja.
(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se na ime osiguranika – dužnika i sadrži najmanje sljedeće podatke:
1. osnovu osiguranja,
2. razdoblje na koje se obveza odnosi i to dan s kojim započinje teći obveza,
3. odredbu o tome da je mjesečna osnovica umnožak iznosa prosječne plaće i propisanog koeficijenta te da se za svaku godinu provedenu u osiguranju primjenjuje mjesečna osnovica što je za tu godinu objavljuje ministar financija,
4. naziv doprinosa i stope za obračun doprinosa,
5. odredbu o mjesečnoj obvezi koja je razmjerna broju dana u osiguranju određenog mjeseca,
6. naznaku dospijeća za uplatu dospjelih mjesečnih obveza,
7. nalog dužniku da mjesečne obveze uplaćuje u propisanim rokovima dospijeća,
8. uplatne račune i brojčane oznake (šifre) za uplatu dospjelih obveza,
9. odredbu o važenju rješenja,
10. odredbu o tome da se mjesečne obveze doprinosa što ih je obveznik dužan uplatiti smatraju konačnom obvezom,
11. odredbu o obvezi plaćanja zatezne kamate ako se dospjela obveza ne uplati u propisanom roku dospijeća.
(4) Do izvršnosti rješenja prema stavku 1. ovoga članka obveznik je dužan plaćati predujam za svaku vrstu doprinosa propisanu prema osnovi osiguranja i u iznosu – umnošku iznosa prosječne plaće i koeficijenta propisanog za obračun mjesečne osnovice za određenu osnovu osiguranja te propisane stope za obračun doprinosa. Mjesečni iznos predujma dospijeva na naplatu u rokovima propisanim za uplatu doprinosa za istu osnovu osiguranja.
Članak 239.a dodanNN 143/2014: dodan člankom 32.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 28.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 45.
(1) Porezna uprava, po službenoj dužnosti, rješenjem utvrđuje obvezu doprinosa, vrste i mjesečne iznose doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi osiguranicima po sljedećim osnovama osiguranja:
1. pomorac – član posade brodova u međunarodnoj plovidbi,
2. poljoprivrednik upisan u upisnik kao nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te šumoposjednik i član njegova obiteljskog kućanstva,
3. osiguranik po osnovi poljoprivrede,
4. osiguranik po osnovi osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika,
5. produženo mirovinsko osiguranje,
6. osiguranik po osnovi mirovine ili invalidnine iz inozemstva,
7. osoba koja zdravstveno osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi,
8. član obitelji osobe zaposlene u inozemstvu,
9. stranac,
10. član obitelji stranca.
(2) Rješenje prema stavku 1. ovoga članka donosi se za svako obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu), a mjesečne obveze doprinosa utvrđene rješenjem vrijede do prestanka osiguranja, do promjene osnove osiguranja ili do prestanka obveze doprinosa utvrđene sukladno odredbi članka 221. stavka 2. ovoga Zakona, a najdulje do posljednjeg dana u godini na koju se obveza odnosi.
(3) Za osiguranika po osnovi pomorac – član posade broda u međunarodnoj plovidbi rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se po isteku godine za koju se obveza utvrđuje.
(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se na ime osiguranika – dužnika i sadrži najmanje sljedeće podatke:
1. osnovu osiguranja,
2. razdoblje na koje se obveza odnosi i to godinu i prvi dan u toj godini s kojim započinje teći obveza,
3. iznos propisane mjesečne osnovice prema kojoj su doprinosi obračunani,
4. naziv doprinosa i mjesečni iznos obveze,
5. odredbu o tome da se mjesečne obveze utvrđene rješenjem i evidentirane u poreznim evidencijama smatraju konačnom obvezom,
6. odredbu o mjesečnoj obvezi koja je razmjerna broju dana u osiguranju određenog mjeseca
7. naznaku dospijeća za uplatu dospjelih mjesečnih obveza,
8. nalog dužniku da mjesečne obveze uplaćuje u propisanim rokovima dospijeća,
9. uplatne račune i brojčane oznake (šifre) za uplatu dospjelih obveza,
10. odredbu o važenju rješenja,
11. odredbu o obvezi plaćanja zatezne kamate ako se dospjela obveza ne uplati u propisanom roku dospijeća.
(5) Do izvršnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka u vezi sa stavkom 2. ovoga članka obveznik je dužan plaćati predujam za svaku vrstu doprinosa propisanu prema osnovi osiguranja i u iznosu – umnošku iznosa prosječne plaće i koeficijenta propisanog za obračun mjesečne osnovice za određenu osnovu osiguranja te propisane stope za obračun doprinosa. Mjesečni iznos predujma dospijeva na naplatu u rokovima propisanim za uplatu doprinosa za istu osnovu osiguranja.
Članak 240. izmijenjenNN 22/2012: izmijenjen člankom 15.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 33.
(1) Obveznicima doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti koji od druge djelatnosti porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku Porezna uprava rješenjem po službenoj dužnosti bez provedbe ispitnog postupka utvrđuje obvezu doprinosa te iznos godišnje osnovice, vrste doprinosa i godišnje iznose doprinosa koje je dužan platiti.
(2) Rješenje prema stavku 1. ovoga članka donosi se za obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu) za koje postoji obveza, a godišnje obveze doprinosa utvrđene rješenjem konačna su obveza.
Članak 241. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 37.
Obveznicima doprinosa, odnosno obveznicima obračunavanja doprinosa koji su sami dužni utvrditi obvezu za svoje osobno osiguranje ili su dužni obračunati obvezu za druge osobe, odnosno osiguranike i izvijestiti Poreznu upravu o nastaloj obvezi, ali obvezu nisu utvrdili na način i u rokovima propisanima ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na temelju njega, i u drugim slučajevima koji nisu posebno uređeni ovim Zakonom, obvezu doprinosa utvrđuje i iznose obračunava Porezna uprava u postupku nadzora ili u posebnom postupku.
Članak 242. izmijenjenNN 148/2013: izmijenjen člankom 24.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 34.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 46.
(1) Porezna uprava evidentira obveze doprinosa na poreznom broju dužnika – obveznika plaćanja doprinosa po vrstama doprinosa i brojčanim oznakama (šiframa) uplatnog računa, a za osiguranike koji su sami za sebe obveznici plaćanja doprinosa i prema osnovama osiguranja i to:
1. saldo doprinosa preuzet od nositelja osiguranja i Središnjeg registra osiguranika,
2. mjesečne, odnosno tromjesečne obveze doprinosa utvrđene rješenjem Porezne uprave,
3. godišnje obveze doprinosa utvrđene rješenjem Porezne uprave,
4. obveze što ih, na obračunskim prijavama – izvješćima iskažu obveznici obračunavanja doprinosa te
5. obveze utvrđene u postupku nadzora koje vodi Porezna uprava i Financijska policija te obveze utvrđene u posebnom postupku Porezne uprave.
(2) Porezna uprava evidentira i uplate doprinosa te obračunava i evidentira zatezne kamate.
Članak 244. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člancima 38. i 39.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 31.
(1) Poslodavac Poslodavcu koji podnosi zahtjev za ima pravo na povrat (refundaciju) naknade plaće koju što ju je, sukladno propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu, privremeno isplatio osiguraniku za razdoblje provedeno na bolovanju na teret svojih sredstava, uz zahtjev za povrat naknade obvezan je isplatitelju naknade dokazati da je podmirio sve dospjele obveze doprinosa. (2) Obveznik doprinosa koji je sam dužnik doprinosa za svoje osobno osiguranje, a prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu i ima pravo na naknadu plaće za vrijeme provedeno na bolovanju na teret sredstava tih osiguranja, prije ostvarivanja prava na naknadu plaće obvezan je isplatitelju naknade dokazati da je podmirio sve dospjele obveze doprinosa privremenoj nesposobnosti za rad na teret obveznoga zdravstvenog osiguranja, ako ima evidentirane obveze na ime doprinosa za obvezna osiguranja, iznos naknade plaće do iznosa duga obustavit će se radi prijeboja s dugom za doprinose.
(2) Način postupanja radi prijeboja potraživanja poslodavca i njegovih obveza na ime doprinosa i redoslijed namirivanja pojedine vrste doprinosa propisat će ministar financija.
Članak 245. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 40.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 31.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 47.
(1) Obvezniku doprinosa iz članaka 244. ovoga Zakona koji ima dospjele a nepodmirene obveze isplatitelj naknade (refundacije) obustavlja iznos potraživanja po toj osnovi do visine duga te ga doznačuje u korist uplatnog računa doprinosa radi namirenja duga ili dijela duga koji je sam dužnik doprinosa za svoje osobno osiguranje i, prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju ostvario pravo na povrat na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad na teret obveznog zdravstvenog osiguranja, ako ima evidentirane obveze na ime doprinosa za svoje osobno mirovinsko osiguranje i/ili kao poslodavac ima evidentirane obveze na ime doprinosa za obvezna osiguranja radnika, iznos naknade plaće do iznosa duga obustavit će se radi prijeboja s dugom za doprinose.
(2) Način postupanja sukladno stavku 1. ovoga članka te redoslijed namirivanja duga radi prijeboja potraživanja obveznika doprinosa i njegovih obveza na ime doprinosa za mirovinsko osiguranje i redoslijed namirivanja pojedine vrste doprinosa propisat će ministar financija.
Članak 245.a dodanNN 22/2012: dodan člankom 16.
(1) Poslodavcu koji je istodobno ugovorni subjekt s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te po osnovi tog ugovornog odnosa ima potraživanja, ako ima evidentirane obveze na ime doprinosa za obvezna osiguranja, iznos potraživanja do iznosa duga obustavit će se radi prijeboja s dugom za doprinose.
(2) Način postupanja radi prijeboja potraživanja poslodavca i njegovih obveza na ime doprinosa i redoslijed namirivanja pojedine vrste doprinosa propisat će ministar financija.
Članak 245.b dodanNN 22/2012: dodan člankom 16.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 48.
(1) Obvezniku doprinosa koji je sam dužnik doprinosa za svoje osobno osiguranje, a istodobno je ugovorni subjekt s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te po osnovi tog ugovornog odnosa ima potraživanja, ako ima evidentirane obveze na ime doprinosa za svoje osobno osiguranje i/ili kao poslodavac ima evidentirane obveze na ime doprinosa za obvezna osiguranja radnika, iznos potraživanja do iznosa duga obustavit će se radi prijeboja s dugom za doprinose.
(2) Način postupanja radi prijeboja potraživanja obveznika doprinosa i njegovih obveza na ime doprinosa za mirovinsko osiguranje i redoslijed namirivanja pojedine vrste doprinosa propisat će ministar financija.
Članak 246. izmijenjenNN 143/2014: izmijenjen člankom 35.
Porezna uprava uspostavlja registar obveznika doprinosa u kojemu se evidentiraju podaci o obveznicima doprinosa te obveznicima obračunavanja i/ili plaćanja i/ili izvješćivanja o nastaloj obvezi doprinosa, osobito podaci o početku i prestanku obveze doprinosa, podaci o podnesenim izvješćima te drugi podaci bitni za prikupljanje doprinosa, i to za obveznike:
1. kojima se obveza doprinosa utvrđuje rješenjem prema propisanoj mjesečnoj osnovici i koji su sami dužnici doprinosa za svoje osobno osiguranje,
2. koji sami utvrđuju obvezu doprinosa za svoje osobno osiguranje,
3. kojima se obveza doprinosa utvrđuje rješenjem prema godišnjoj osnovici po osnovi obavljanja druge djelatnosti,
3 4. koji su kao poslodavci i/ili druge osobe, sukladno propisima o obveznim osiguranjima, dužni prijaviti fizičke osobe na obvezna osiguranja po osnovi radnog odnosa,
4 5. kojima je ovim Zakonom ili posebnim propisom određena obveza doprinosa ili obveza obračunavanja i/ili plaćanja i/ili izvješćivanja o utvrđenoj obvezi,
5 6. koji su preuzimatelji obveze doprinosa.
Članak 248.a dodanNN 22/2012: dodan člankom 17.; NN 148/2013: izmijenjen člancima 25. i 26.
(1) Umjesto poslodavca s registriranim sjedištem ili mjestom poslovanja u drugoj državi članici obvezu doprinosa, sukladno članku 21. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 987/2009, može preuzeti osiguranik iz članka 19.a stavka 1. ovoga Zakona, osiguranik iz članka 188. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona i osiguranik iz članka 193. stavka 2. ovoga Zakona. Preuzimatelj odgovara za iznos obračunanog doprinosa kao jamac platac u smislu odredaba Općega poreznog zakona.
(2) Pod obvezom doprinosa iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se obveza obračunavanja i plaćanja doprinosa iz osnovice i na osnovicu i obveza podnošenja izvješća.
(3) Način postupanja, odnosno preuzimanja obveze doprinosa propisat će ministar financija.
Članak 248.b dodanNN 148/2013: dodan člankom 26.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 36.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 20.
(1) Poslodavac i isplatitelj primitaka prema kojima se utvrđuje obveza doprinosa dužni su na nalozima za plaćanje za isplatu plaće odnosno na nalozima za plaćanje za isplatu primitka navesti obvezne elemente.
(2) Poslodavac koji ne uplaćuje doprinose dužan je u istu banku istodobno predati naloge za plaćanje za isplatu plaće i naloge za plaćanje za uplatu doprinosa.
(3) Banka je dužna odbiti provođenje naloga za plaćanje za isplatu plaće ako poslodavac koji ne uplaćuje doprinose, istodobno uz naloge za plaćanje za isplatu plaće nije predao i naloge za plaćanje za uplatu doprinosa ili se oni ne mogu u cijelosti provesti, te ako nalog ne sadrži sve elemente propisane Naputkom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba za godinu u kojoj se nalozi predaju.
(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, banka može provesti naloge za plaćanje za isplatu plaće ako nisu dostavljeni pojedini nalozi za plaćanje za uplatu doprinosa i to u slučaju kada u skladu s odredbama ovog Zakona ili u skladu s odredbama posebnog propisa ne postoji obveza obračuna pojedinog doprinosa ili ako s odredbama posebnog propisa ne postoji obveza uplate pojedinog doprinosa istodobno s isplatom plaće.
(5) Banka je dužna dnevno Fini dostaviti izvješće o odbijenim nalozima za plaćanje za isplatu plaće poslodavaca koji ne uplaćuju doprinose, o provedenim nalozima za plaćanje za isplatu plaće i o provedenim nalozima za plaćanje za isplatu ostalih primitaka prema kojima se utvrđuje obveza doprinosa.
(6) Fina je dužna najkasnije sljedeći dan izvijestiti Poreznu upravu o primljenim izvješćima iz stavka 5. ovoga članka.
(7) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, odnosno ako poslodavac nije putem propisanog izvješća za svakog pojedinog osiguranika s osnove radnog odnosa i/ili osiguranika s osnove radnog odnosa – izaslanog radnika kod tog poslodavca dostavio podatak o mjesečnoj obvezi doprinosa dospjeloj u tom mjesecu ili podatak o činjenici da u tom mjesecu ne postoji obveza doprinosa zbog korištenja prava iz socijalnih osiguranja, Porezna uprava određuje mjere osiguranja naplate.
(8) Sadržaj obveznih elemenata na nalozima za plaćanje za isplatu plaće odnosno za isplatu primitaka prema kojima se utvrđuje obveza doprinosa, slučajeve u kojima banka može provesti naloge za plaćanje za isplatu plaće ako nisu dostavljeni pojedini nalozi za plaćanje za uplatu doprinosa, postupak određivanja mjera osiguranja naplate te ostale postupke koji se odnose na provedbu plaćanja doprinosa pravilnikom će propisati ministar financija.
(9) Fina je ovlaštena radi provedbe postupka izvješćivanja utvrditi način i rokove razmjene podataka između banaka i Agencije, između Agencije i Porezne uprave, kao i tehničke uvjete koje su Agencija, banke i Porezna uprava dužne osigurati za međusobnu razmjenu.
Članak 249. izmijenjenNN 144/2012: izmijenjen člancima 10. i 11.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 27.; NN 41/2014: izmijenjen člankom 24.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 37.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 21.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 660,00 do 100.000,00 kuna 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj:
1. poslodavac koji za osiguranika po osnovi radnog odnosa ne obračuna doprinose (članak 23. i članak 24. u svezi s člankom 20.) ili ne utvrdi osnovicu, (članak 21. i članak 22.), odnosno ne uplati doprinose u roku (članak 24., 24.a, 25. i 25.a) ili ne izvijesti Poreznu upravu o utvrđenim obvezama doprinosa, sve na način sukladan odredbama članka 19. do (članak 26. ovoga Zakona, stavak 2.),
2. predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave koje za osiguranika po osnovi izabrane ili imenovane osobe ne obračuna doprinose (članak 31. i članak 32. u svezi s člankom 28.) ili ne utvrdi osnovicu, (članak 29. i članak 30.), odnosno ne uplati doprinose u roku (članak 32. i 33.) ili ne izvijesti Poreznu upravu o utvrđenim obvezama doprinosa, sve na način sukladan odredbama članka 27. do (članak 34. ovoga Zakona, stavak 2.),
3. poslodavac koji za osiguranika po osnovi radnog odnosa – izaslanog radnika ne obračuna doprinose (članak 39. i članak 40. u svezi s člankom 36.) ili ne utvrdi osnovicu, (članak 37. i članak 38.), odnosno ne uplati doprinose u roku (članak 40.) ili ne izvijesti Poreznu upravu o utvrđenim obvezama doprinosa, sve na način sukladan odredbama članka 35. do (članak 41. ovoga Zakona, stavak 2.),
4. poslodavac koji za osiguranika po osnovi volonter stručnog osposobljavanja za rad prema posebnim propisima ne obračuna doprinose (članak 45. stavak 1. u svezi s člankom 43.) ili ne utvrdi osnovicu, (članak 44.), odnosno ne uplati doprinose u roku (članak 45. stavak 1.) ili ne izvijesti Poreznu upravu o utvrđenim obvezama doprinosa, sve na način sukladan odredbama članka 42 (članak 45. do 46. ovoga Zakona, stavak 2.),
5. poslodavac stalnog sezonskog radnika koji za osiguranika po osnovi stalnog sezonskog radnika ne obračuna doprinose (članak 129. stavak 1. u svezi s člankom 127.) ili ne utvrdi osnovicu, (članak 128.), odnosno ne uplati doprinose u roku (članak 129. stavak 1.) ili ne izvijesti Poreznu upravu o utvrđenim obvezama doprinosa, sve na način sukladan odredbama članaka 126. do 129. ovoga Zakona. (članak 129. stavak 2.),
6. poslodavac, odnosno obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa u slučaju kada nema obvezu obračuna i plaćanja doprinosa ako ne izvijesti Poreznu upravu o vrsti prava, razdoblju korištenja prava te iznosu naknade plaće što ju je isplatio na teret sredstava nositelja obveznih osigurana ili na teret sredstava državnog proračuna (članak 182. stavak 3.),
7. poslodavac i isplatitelj primitaka prema kojima se utvrđuje obveza doprinosa ako na nalozima za plaćanje za isplatu plaće odnosno na nalozima za plaćanje za isplatu primitka ne navede obvezne elemente (članak 248.b stavak 1.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 660,00 do 20.000,00 kuna 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 250. izmijenjenNN 18/2011: izmijenjen člankom 41.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 28.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 38.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 29.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 22.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 660,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj:
1. osiguranik po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti), športaša, poljoprivrede i šumarstva te ostalih samostalnih djelatnosti koji od obavljanja samostalne djelatnosti utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti, ako ne obračuna doprinose (članak 67. u svezi s člankom 65.) ili ne utvrdi osnovicu (članak 66.), odnosno ne uplati doprinose u roku (članak 67.) ili ne izvijesti Poreznu upravu o utvrđenim obvezama doprinosa (članak 67.a.),
2. osiguranik po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja ili poljoprivrede i šumarstva, ili trgovca pojedinca koji od obavljanja samostalne djelatnosti utvrđuje dobit, ako ne obračuna doprinose (članak 83. u svezi s člankom 82.) ili ne utvrdi osnovicu, (članak 82.), odnosno ne uplati doprinose u roku (članak 83.) ili ne izvijesti Poreznu upravu o utvrđenim obvezama doprinosa, sve na način sukladan odredbama članka 80. do 85. ovoga Zakona, 2 (članak 84. stavak 2.),
3. isplatitelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak i sam primatelj primitka neposredno iz inozemstva ili od druge fizičke osobe koji po toj osnovi ne obračuna doprinose (članak 115. stavci 1. i 2. u svezi s člankom 113.) ili ne utvrdi osnovicu, (članak 114.), odnosno ne uplati doprinose u roku (članak 115. stavci 1. i 2.) ili ne izvijesti Poreznu upravu o utvrđenim obvezama doprinosa, sve na način sukladan odredbama članka 111. do 117. ovoga Zakona, 3. škola i/ili visoko učilište koji su dužni prijaviti na obvezno zdravstveno osiguranje učenike srednjih škola i redovite studente koji nisu osigurani kao članovi obitelji, a koji za osiguranika po toj osnovi ne obračunaju doprinos ili ne utvrde osnovicu, odnosno ne uplate doprinose u roku ili ne izvijeste Poreznu upravu o utvrđenim obvezama doprinosa, sve na način sukladan odredbama članka 135. do 138. ovoga Zakona,
4. bivši poslodavac koji za osiguranika po osnovi osobe koja je prekinula rad, a bivši ju je poslodavac uputio na obrazovanje ili stručno usavršavanje, ne obračuna doprinos (članak 142. stavak 1. u svezi s člankom 140.) ili ne utvrdi osnovicu, (članak 141.), odnosno ne uplati doprinos doprinose u roku (članak 142. stavak 1.) ili ne izvijesti Poreznu upravu o utvrđenim obvezama doprinosa, sve na način sukladan odredbama članka 139. do (članak 142. ovoga Zakona, stavak 2.),
5. pravna ili fizička osoba koja za osiguranika po osnovi osobe koju je pravna ili fizička osoba, prije stupanja u radni odnos, uputila na praktični rad u drugu pravnu ili fizičku osobu ne obračuna doprinos (članak 146. stavak 1. u svezi s člankom 144.) ili ne utvrdi osnovicu, (članak 145.), odnosno ne uplati doprinose u roku (članak 146. stavak 1.) ili ne izvijesti Poreznu upravu o utvrđenim obvezama doprinosa, sve na način sukladan odredbama članka 143. do (članak 146. ovoga Zakona, stavak 2.),
6. pravna ili fizička osoba koja za osiguranika po osnovi osobe upućene u inozemstvo u sklopu međunarodne tehničko-prosvjetne i kulturne suradnje ne obračuna doprinos (članak 150. stavak 1. u svezi s člankom 148.) ili ne utvrdi osnovicu, (članak 149.), odnosno ne uplati doprinose u roku (članak 150. stavak 1.) ili ne izvijesti Poreznu upravu o utvrđenim obvezama doprinosa, sve na način sukladan odredbama članka 147. do (članak 150. ovoga Zakona, stavak 2.),
7. posrednik pri zapošljavanju učenika i redovitih studenata koji za osiguranika po toj osnovi ne obračuna doprinose (članak 162. stavak 1. u svezi s člankom 160.) ili ne utvrdi osnovicu, (članak 161.), odnosno ne uplati doprinose u roku (članak 162. stavak 1.) ili ne izvijesti Poreznu upravu o utvrđenim obvezama doprinosa, sve na način sukladan odredbama članka 159. do (članak 162. ovoga Zakona, stavak 2.),
8. pravna ili fizička osoba – davatelj stipendije strancu koji za osiguranika po toj osnovi ne obračuna doprinos (članak 178. stavak 1. u svezi s člankom 176.) ili ne utvrdi osnovicu, (članak 177.), odnosno ne uplati doprinose u roku (članak 178. stavak 1.) ili ne izvijesti Poreznu upravu o utvrđenim obvezama doprinosa, sve na način sukladan odredbama članka 175. do (članak 178. ovoga Zakona. stavak 2.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 390,00 do 20.000,00 kuna 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 251. izmijenjenNN 148/2013: izmijenjen člankom 29.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 23.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 660,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj:
1. obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu koji za osiguranika po toj osnovi ne obračuna poseban doprinos (članak 192. stavak 2. u svezi s člankom 190.) ili ne utvrdi osnovicu, (članak 191.), odnosno ne uplati doprinose u roku (članak 192. stavak 1.) ili ne izvijesti Poreznu upravu o utvrđenoj obvezi doprinosa, sve na način sukladan odredbama članka 188. do (članak 192. ovoga Zakona, stavak 2.),
2. poslodavac koji zapošljava radnike na radnome mjestu na kojemu se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem i/ili radnike koji obavljaju poslove zanimanja za koja se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem, a koji za osiguranike po toj osnovi ne obračuna dodatne doprinose (članak 195. stavak 1. u svezi s člankom 194.) ili ne utvrdi osnovicu, (članak 194.), odnosno ne uplati doprinose u roku (članak 195. stavak 1.) ili ne izvijesti Poreznu upravu o utvrđenim obvezama doprinosa, sve na način sukladan odredbama članaka 193. do (članak 195. ovoga Zakona. stavak 2.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 390,00 do 20.000,00 kuna 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 252. izmijenjenNN 148/2013: izmijenjen člankom 31.; NN 115/2016: izmijenjen člankom 29.; NN 106/2018: izmijenjen člankom 49.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 24.
Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 660,00 do 30.000,00 kuna 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj osiguranik koji je sam obveznik doprinosa za svoje osobno osiguranje ako dospjelu obvezu doprinosa ne uplati u roku, i to:
1. osiguranik po osnovi pomorac pomorca – član člana posade broda u međunarodnoj plovidbi (članak 62.),
2. osiguranik po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja (profesionalne), vrhunskih (profesionalne djelatnosti), športaša i šahista, poljoprivrede i šumarstva te ostalih samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti (članak 67.),
3. osiguranik po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti obrta te poljoprivrede i poljoprivrede šumarstva koji od tih djelatnosti porez na dohodak plaća prema paušalnom dohotku (članak 71.),
4. osiguranik po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja, i to novinara, samostalnih umjetnika ili športaša koji prema primicima od djelatnosti porez na dohodak plaćaju po odbitku (članak 75.),
5. osiguranik po osnovi poljoprivrede (članak 89.), 6 obavljanja samostalnih djelatnosti obrta, slobodnog zanimanja, športaša, poljoprivrede i šumarstva te ostalih samostalnih djelatnosti koji od tih djelatnosti utvrđuje dobit (članak 83.),
6. osiguranik po osnovi poljoprivrednika upisanog u upisnik kao nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva te šumoposjednik i član njegova obiteljskog kućanstva (članak 85.d),
7. osiguranik po osnovi osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika (članak 85.h),
8. osiguranik po osnovi poljoprivrede (članak 89.),
9. osiguranik po osnovi člana uprave trgovačkog društva (članak 93.),
7 10. osiguranik po osnovi svećenik svećenika i drugi član drugih članova vjerske zajednice (članak 98.),
8 11. osiguranik po osnovi zaposlenja u inozemstvu kod međunarodnih organizacija, stranih poslodavaca i poslodavaca u institucijama Europske unije (članak 106.),
9 12. osiguranik po osnovi zaposlenja u tuzemstvu kod poslodavca sa sjedištem u inozemstvu (članak 110.),
10 13. osiguranik produženog mirovinskog osiguranja (članak 121.),
14. osiguranik po osnovi mirovine ili invalidnine iz inozemstva (članak 134.),
11 15. osiguranik po osnovi osobe koja zdravstveno osiguranje ne ostvaruje po drugoj osnovi (članak 154.),
12 16. nositelj osiguranja osoba zaposlena u inozemstvu za osobu osiguranu osiguranika po osnovi člana obitelji osiguranika koji je zaposlen osobe zaposlene u inozemstvu (članak 158.),
13 17. osiguranik po osnovi stranca u Republici Hrvatskoj koji sam snosi troškove zdravstvene zaštite (članak 170.),
14 18. stranac – nositelj osiguranja za osiguranika po osnovi člana obitelji stranca (članak 174.),
15 19. obveznik doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti (članak 187.).
Članak 252.a dodanNN 22/2012: dodan člankom 18.; NN 148/2013: izmijenjen člankom 30.; NN 143/2014: izmijenjen člankom 39.; NN 114/2023: izmijenjen člankom 25.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj:
1. banka koja podatke o poslodavcima koji ne plaćaju doprinose koristi u druge svrhe osim u svrhu provedbe plaćanja doprinosa (članak 228.a stavak 2.),
2. poslodavac koji ne uplaćuje doprinose koji u istu banku istodobno ne preda nalog za plaćanje za isplatu plaće i naloge za plaćanje za uplatu doprinosa (članak 248.b stavak 2.),
3. banka koja ne odbije provesti naloge za plaćanje za isplatu plaće ako poslodavac koji ne uplaćuje doprinose, istodobno uz naloge za plaćanje za isplatu plaće nije predao i naloge za plaćanje za uplatu doprinosa ili se oni ne mogu u cijelosti provesti, te ako nalog ne sadrži sve propisane elemente (članak 248.b stavak 3.),
4. banka koja Fini ne dostavi izvješće o odbijenim nalozima za plaćanje za isplatu plaće poslodavaca koji ne uplaćuju doprinose, o provedenim nalozima za plaćanje za isplatu plaće i o provedenim nalozima za plaćanje za isplatu ostalih primitaka prema kojima se utvrđuje obveza doprinosa (članak 248.b stavak 5.),
5. Fina ako Poreznu upravu ne izvijesti o izvješćima primljenima od banaka (članak 248.b stavak 6.).
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 2650,00 eura kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.