Izmjene: NN 22/2012

Članak 7. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. djelatnost obrta samostalna je djelatnost obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti upisana u obrtni registar, sukladno propisima o obrtu, a koja je djelatnost osnovno zanimanje fizičke osobe po kojoj je osnovi obvezno osigurana;

2. djelatnost trgovca pojedinca samostalna je djelatnost upisana u registar trgovačkog suda kao trgovac pojedinac, sukladno propisima o trgovačkim društvima, a koja je djelatnost osnovno zanimanje fizičke osobe po kojoj je osnovi obvezno osigurana;

3. djelatnost slobodnog zanimanja samostalna je djelatnost fizičke osobe koja je po osnovi obavljanja te djelatnosti obvezno osigurana, a ta je djelatnost:

3.1. upisana u registar tijela državne uprave mjerodavnog za izdavanje odobrenja fizičkim osobama za obavljanje profesionalne djelatnosti, sukladno posebnim propisima, ili je

3.2. upisana u registar obveznika poreza na dohodak ili poreza na dobit od obavljanja samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja na osnovi članstva u strukovnoj udruzi ili strukovnoj komori ili na njezin zahtjev;
4. djelatnost poljoprivrede i šumarstva samostalna je djelatnost fizičke osobe upisana u registar tijela mjerodavnog za poljoprivredu, ili je, na njezin zahtjev, upisana u registar obveznika poreza na dohodak ili poreza na dobit od obavljanja te djelatnosti te je obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit, a koja je djelatnost osnovno zanimanje fizičke osobe po kojoj je osnovi obvezno osigurana;
5. ostale samostalne djelatnosti jesu djelatnosti fizičkih osoba s obilježjem samostalnosti, trajnosti i namjere stvaranja izvora dohotka ili dobiti i po osnovi obavljanja tih djelatnosti upisane su u registar obveznika poreza na dohodak te su po toj osnovi obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nositelju je ta djelatnost osnovno zanimanje i po toj se osnovi, sukladno propisima o obveznim osiguranjima, smatra obvezno osiguranom osobom, a to su:

5.1. djelatnosti za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja i registracije,

5.2. djelatnosti osoba koje ostvaruju primitke od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak, ali su promijenile način utvrđivanja dohotka pa prema tim primicima utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti ili dobit,

5.3. djelatnosti osoba koje ostvaruju primitke od imovine i imovinskih prava od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava, ali su promijenile način utvrđivanja dohotka pa prema tim primicima utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti ili dobit,

5.4. ostale djelatnosti upisane u registar obveznika poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti i po osnovi koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit;
6. druga djelatnost je samostalna djelatnost iz točke 1. do 5. ovoga članka koju nositelj djelatnosti obavlja istodobno uz osiguranje po osnovi radnog odnosa ili po bilo kojoj od osnova obveznih osiguranja te s obrtom izjednačenu djelatnost iz članka 18. stavka 1. točke 3. Zakona o porezu na dohodak;
7. doprinos iz osnovice jest doprinos obračunan po odbitku, sadržan je u primitku odnosno u osnovici prema kojoj je obračunan, obustavlja se od primitka te je obveza osobe koja ostvaruje primitak;
8. doprinos na osnovicu jest doprinos obračunan prema propisanoj osnovici, nije sadržan u primitku odnosno u osnovici prema kojoj je obračunan te je obveza sredstava isplatitelja primitka prema kojemu je obveza utvrđena ili samog osiguranika ili druge osobe kojoj je propisana obveza doprinosa u korist osiguranika;
9. drugi dohodak je primitak ili dio primitka od kojega se, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak. Drugim dohotkom smatra se i primitak po osnovi kojega se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada kada ga poslodavac isplaćuje ili daje u naravi bivšem radniku ili drugoj osobi umjesto bivšeg radnika, a taj se primitak ne odnosi na naknadu za rad za trajanja radnog odnosa niti je primitak stečen unutar vremena u kojem je postojao radni odnos;
10. izaslani radnik jest:

10.1. osoba osigurana po osnovi radnog odnosa koja je od poslodavca upućena u inozemstvo radi obavljanja poslova za poslodavca, a koja sukladno propisima o obveznim osiguranjima i međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju za vrijeme rada u inozemstvu ostaje u sustavu obveznih osiguranja Republike Hrvatske, te

10.2. osoba osigurana po osnovi radnog odnosa koja je od poslodavca upućena u inozemstvo radi obavljanja dužnosti u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske, i

10.3. osoba koja je od inozemnog poslodavca upućena na rad u tuzemno društvo, a sukladno odredbama međudržavnih ugovora o socijalnom osiguranju ima uređen status u osiguranju države poslodavca;
11. osnovica za obračun doprinosa iznos je, općenito, prema kojemu se obračunavaju iznosi doprinosa za određeno razdoblje u osiguranju;
12. godišnja osnovica iznos je prema kojemu se obračunavaju iznosi doprinosa za određenu godinu po osnovi obavljanja druge djelatnosti;
13. mjesečna osnovica propisani je iznos prema kojemu je obveza obračunati i uplatiti doprinose, ovisno o osnovi osiguranja, za jedan mjesec staža u mirovinskom osiguranju i za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu za određeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom;
14. najniža mjesečna osnovica najniži je iznos prema kojemu je obveza obračunati i uplatiti doprinose za jedan mjesec staža u mirovinskom osiguranju te za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu i osiguranja u slučaju nezaposlenosti za određeni mjesec proveden u tim osiguranjima s punim radnim vremenom;
15. najviša mjesečna osnovica najviši je iznos do kojega je obveza obračunati i uplatiti doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje kada je osnovica za obračun doprinosa plaća;
16. najviša godišnja osnovica najviši je iznos do kojega je obveza uplatiti doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti prema svim osnovama za jednu godinu;
17. naknada njegovatelju primitak je što ga isplatitelj naknade, prema posebnom propisu, isplaćuje osobi koja pruža pomoć i njegu HRVI iz Domovinskog rata, a ukupan iznos naknade (bruto) sadrži iznose doprinosa iz osnovice te iznose poreza i prireza porezu na dohodak i neto iznos koji se isplaćuje toj osobi;
18. naknada plaće primitak je koji je isplaćen ili je trebao biti isplaćen osiguraniku kao pravo po osnovi obveznih osiguranja ili pravo prema posebnom propisu;
19. naknada športskom sucu i delegatu primitak je od kojega se, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak, a isplaćuje se kao naknada za sudjelovanje na natjecanjima amaterskih športskih klubova koja se održavaju u skladu s aktom o sustavu natjecanja određenoga nacionalnoga športskog saveza, na natjecanjima učeničkih i studentskih športskih klubova te na međunarodnim natjecanjima tih klubova koja se, u skladu s propisima o športu, održavaju u Republici Hrvatskoj te prema kriterijima uređenima propisom koji donosi ministar financija na prijedlog ministra znanosti, obrazovanja i športa;
20. naknada za autorsko pravo ili srodna prava jest primitak od kojega se, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak i predujam poreza na dohodak obračunava po odbitku;
21. naknada za umjetničko djelo jest primitak od kojega se, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak i predujam poreza na dohodak obračunava po odbitku;
22. njegovatelj je fizička osoba koja pruža pomoć i njegu HRVI iz Domovinskog rata u skladu s posebnim propisom po kojoj je osnovi i osigurana;
23. plaća je primitak što ga poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca te predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave u kojoj osiguranik obavlja dužnost izabrane ili imenovane osobe isplaćuje ili daje u naravi ili ga je bio dužan isplatiti radniku, odnosno osiguraniku po osnovi radnog odnosa ili izabranoj ili imenovanoj osobi za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, a od tog se primitka, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada. Ukupan iznos primitka (bruto) sadrži iznose doprinosa iz osnovice te iznose poreza i prireza porezu na dohodak i neto iznos;
24. ostali primici jesu primici što ih poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca te predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave u kojoj osiguranik obavlja dužnost izabrane ili imenovane osobe, pored plaće, isplaćuje ili daje u naravi ili ih je bio dužan isplatiti radniku, odnosno osiguraniku po osnovi radnog odnosa ili izabranoj ili imenovanoj osobi za rad u određenom mjesecu ili godini ili općenito vezano uz radni odnos prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, a od tih se primitaka, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada. Ukupan iznos primitka (bruto) sadrži iznose doprinosa iz osnovice te iznose poreza i prireza porezu na dohodak i neto iznos;
25. poduzetnička plaća jest primitak što ga sebi za određeni mjesec isplaćuje osiguranik po osnovi samostalnih djelatnosti iz točke 1. do 6. ovoga članka koji od tih djelatnosti utvrđuje dobit, od kojega se primitka, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada. Ukupan iznos primitka (bruto) sadrži iznose doprinosa iz osnovice te iznose poreza i prireza porezu na dohodak i neto iznos;
26. poslodavac je poslovni subjekt za kojega radnik u radnom odnosu, u skladu s propisima o radu i drugim propisima koji uređuju radne odnose, obavlja određene poslove, te:

26.1. inozemna organizacija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja ne uživa diplomatski imunitet (strano predstavništvo, podružnica, međunarodna organizacija i ustanova),

26.2. inozemna fizička osoba koja za svoje osobne potrebe zapošljava druge fizičke osobe,

26.3. diplomatska misija i konzularni ured strane države te međunarodna organizacija ili predstavništvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji uživaju diplomatski imunitet i

26.4. diplomatski predstavnik – konzul u Republici Hrvatskoj koji za svoje osobne potrebe zapošljava hrvatske državljane;
27. poslovni subjekti su pravne osobe i tijela državne i javne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave te fizičke osobe i skupine osoba koje nemaju svojstvo pravne osobe ako su poslodavci ili ako isplaćuju primitke za koje je ovim Zakonom propisana obveza doprinosa;
28. preuzimatelj obveze poslovni je subjekt koji preuzme obvezu plaćanja doprinosa umjesto obveznika doprinosa;
30. prosječna plaća je prosječni iznos mjesečne plaće (bruto) isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz tekuće godine, koju objavljuje Državni zavod za statistiku. Sastoji se od iznosa doprinosa koji se obračunavaju iz osnovice te od iznosa poreza i prireza porezu na dohodak i od neto iznosa, a služi za izračun mjesečnih osnovica i najniže mjesečne osnovice, najviše mjesečne osnovice, najviše godišnje osnovice i godišnje osnovice za obračun doprinosa za razdoblje u obveznom osiguranju u godini koja slijedi iza godine na koju se prosječna plaća odnosi;
31. puno radno vrijeme jest najviše dopušteno radno vrijeme od 40 sati tjedno, osim ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije određeno puno radno vrijeme ili skraćeno radno vrijeme u trajanju kraćem od 40 sati tjedno;
32. nepuno radno vrijeme jest ugovoreno radno vrijeme u trajanju kraćem od 40 sati tjedno, odnosno u trajanju kraćem od tjednog radnog vremena uređenog zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu;
33. radni odnos jest odnos poslodavca i radnika uređen propisima o radu i drugim propisima o radu koji uređuju odnose poslodavca i radnika, odnosno dužnosnika i službenika ili namještenika;
34. izabrana ili imenovana osoba jest fizička osoba koja je po osnovi obavljanja dužnosti u predstavničkom ili izvršnom tijelu državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave, od strane toga tijela, prijavljena na obvezna osiguranja;
35. osoba koja se prvi put zapošljava jest fizička osoba koju poslodavac, po osnovi ugovora o radu, odnosno volonterskog ugovora o stručnom osposobljavanju za rad prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje te do dana početka osiguranja po toj osnovi nema evidentiran staž u mirovinskom osiguranju, osim po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti, niti je staž mirovinskog osiguranja ostvario kod inozemnog nositelja obveznoga mirovinskog osiguranja;
36. mirovanje obveze doprinosa jest pravo obveznika doprinosa prema kojemu taj obveznik nema obvezu doprinosa u dijelu koji se odnosi na razdoblje, odnosno mjesec ili na dio mjeseca za koji ostvaruje pravo na naknadu plaće prema posebnom propisu, a na teret nositelja obveznih osiguranja odnosno državnog proračuna kao i u slučajevima korištenja prava na bolovanje bez prava na naknadu plaće u skladu s propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju;
37. registar obveznika doprinosa posebna je evidencija Porezne uprave o obveznicima doprinosa i o obveznicima koji su dužni sami utvrditi obvezu doprinosa odnosno obračunati iznose doprinosa i o tome izvijestiti Poreznu upravu;
38. saldo doprinosa iznos je doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i doprinosa za zdravstveno osiguranje dospjelog a neuplaćenog ili više uplaćenog sa stanjem na dan 1. siječnja 2003. što ga je Porezna uprava preuzela od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, te iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje dospjelog a neuplaćenog (dug) ili više uplaćenog (preplata) sa stanjem na dan 1. siječnja 2005. što ga je Porezna uprava preuzela od Središnjeg registra osiguranika;
39. službeni put u inozemstvo jest boravak osiguranika u inozemstvu po nalogu poslodavca ili isplatitelja primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, ili po potrebi samostalne djelatnosti iz točke 1. do 6. ovoga članka, u trajanju do 30 dana neprekidno;
40. službeni boravak u inozemstvu jest boravak osiguranika u inozemstvu po nalogu poslodavca radi obrazovanja, stručnog usavršavanja ili poslijediplomskog studija odnosno zbog drugih razloga a u tom razdoblju nije prekinut radni odnos niti je prekinuto osiguranje po istoj osnovi, u trajanju duljem od 30 dana neprekidno;
41. nositelji obveznih osiguranja jesu javne ustanove – zavodi koji obavljaju poslove obveznih osiguranja u skladu s propisima o obveznim osiguranjima;
42. umirovljenik je fizička osoba koja je stekla pravo iz obveznoga mirovinskog osiguranja od tuzemnog isplatitelja mirovine ili inozemnog isplatitelja mirovine sukladno međudržavnim ugovorima o socijalnom osiguranju na starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu, obiteljsku mirovinu, invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad. Korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti koji je zaposlen ili obavlja djelatnost točke 1. do 5. ovoga članka ne smatra se umirovljenikom u smislu ovoga Zakona;
43. obračunska isprava je pisani dokument koji je dužan sastaviti obveznik obračunavanja doprinosa prije sastavljanja obračunske prijave (izvješća) te sadrži podatke o osiguraniku, vrsti i iznosu osnovice za obračun doprinosa, vrsti i iznosu obveze doprinosa i razdoblju na koje se osnovica i doprinosi odnose i druge podatke bitne za sastavljanje obračunske prijave;
44. roditelj njegovatelj je osoba sa statusom priznatim po osnovi roditelja djeteta kojemu je zbog održavanja kvalitete života potrebno pružanje specifične njege sukladno posebnom propisu.
45. mirovina je primitak koji se fizičkoj osobi – umirovljeniku isplaćuje po osnovi prava iz obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske, osim invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja se isplaćuje umirovljenicima obvezno osiguranim po osnovi radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti i dodatka na mirovinu prema Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju;
46. prosječna neto plaća je prosječni iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju objavljuje Državni zavod za statistiku i služi za utvrđivanje obveze doprinosa za razdoblje u osiguranju godine koja slijedi iza godine na koju se prosječna neto plaća odnosi;
47. nezaposlena osoba je osoba koja se kao nezaposlena vodi u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, sukladno propisima o zapošljavanju.

Članak 14. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

(1) Za obvezno zdravstveno osiguranje vrste doprinosa i stope za obračun jesu:

1. doprinos za zdravstveno osiguranje – koji se obračunava po stopi od 15% 13%

2. posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu – koji se obračunava po stopi od 10%.

3. dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje koji se:

3.1. za osiguranika čiji je mjesečni iznos mirovine do iznosa prosječne neto plaće uključujući i iznos prosječne neto plaće (dalje u tekstu: do iznosa prosječne neto plaće) – obračunava po stopi od 1%,

3.2. za osiguranika čiji je mjesečni iznos mirovine viši od iznosa prosječne neto plaće – obračunava po stopi od 3% i

3.3. za osiguranika po osnovi nezaposlene osobe – obračunava po stopi od 5%.

4. doprinosi za zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, i to:

4.1. doprinos za zaštitu zdravlja na radu – koji se obračunava po stopi od 0,5% i

4.2. posebni doprinos za zaštitu zdravlja na radu – koji se obračunava po stopi od 0,5%.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka, za osiguranika po osnovi poljoprivrednik iz članka 9. stavka 1. točke 14. ovoga Zakona i za osiguranika po osnovi svećenik i drugi vjerski službenici vjerske zajednice iz članka 9. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona doprinos za zdravstveno osiguranje obračunava se po stopi od 7,5%.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. ovoga članka, za osiguranu osobu koja boravi u inozemstvu na službenom putu, posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu obračunava se po stopi od 20%.

(4) Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti plaćaju se na način kako je uređeno naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba, Ministarstva financija i sukladno s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Članak 22. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

(1) Osnovicom za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa smatraju se i iznosi ostalih primitaka od nesamostalnog rada, oporezivih porezom na dohodak.

(2) Osnovicom za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa smatraju se i iznosi ostalih primitaka od nesamostalnog rada koji bi bili oporezivi porezom na dohodak da odredbama međudržavnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno.

(3) Ostalim primicima iz stavka 1. i 2. ovoga članka smatraju se osobito:

1. primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, darova, dnevnica, terenskog dodatka, pomorskog dodatka i otpremnine isplaćeni iznad neoporezivih iznosa, sukladno propisima o porezu na dohodak,

2. primici radi prekida radnog odnosa,

3. premije osiguranja što ih poslodavac na teret svojih sredstava a u korist radnika plaća za životno osiguranje s obilježjem štednje te za dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje ili za osiguranje imovine radnika,

4. ostali primici što ih poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obavljeni rad sukladno ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu a ti se primici ne odnose na naknadu za rad u određenom mjesecu, kao što su: dodatna plaća (izvan redovitih mjesečnih plaća), bonus za postignute rezultate i ostali slični primici od nesamostalnog rada.

Članak 30. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Osnovicom za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi imenovane ili izabrane osobe smatraju se i iznosi ostalih primitaka iz članka 22. ovoga Zakona, oporezivih porezom na dohodak, što ih osiguraniku isplaćuje predstavničko tijelo ili izvršno tijelo državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave u kojoj osiguranik obavlja dužnost izabrane ili imenovane osobe.

Članak 37. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

(1) Mjesečna osnovica za obračun doprinosa iznos je što ga utvrđuje poslodavac polazeći od najviše mjesečne plaće koju bi izaslani radnik ostvario za iste, odnosno za slične poslove u Republici Hrvatskoj prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, uvećana za 20%.

(2) Mjesečna osnovica prema stavku 1. ovoga članka ne može za rad s punim radnim vremenom biti niža od najniže mjesečne osnovice uvećane za 20% niti viša od najviše mjesečne osnovice. 20%.

(3) O iznosima mjesečnih osnovica za obračun doprinosa za izaslane radnike i za pojedina radna mjesta odnosno poslove i zadaće koje obavlja izaslani radnik poslodavac donosi opći akt sukladno odredbama propisa o radu.

Članak 38. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Mjesečnoj osnovici utvrđenoj prema članku 37. ovoga Zakona dodaju se i iznosi ostalih primitaka iz članka 22. ovoga Zakona, oporezivih porezom na dohodak, što ih poslodavac, pored plaće za rad u inozemstvu, isplaćuje osiguraniku.

Članak 61. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Doprinosi se obračunavaju na osnovicu prema mjesečnoj osnovici koju propisuje ministar mora, sukladno posebnom propisu, i to:

1. doprinos za mirovinsko osiguranje

2. doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za osiguranika tog osiguranja)

3. dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem

4. dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem

5. doprinos za zdravstveno osiguranje

4 6. doprinos za zaštitu zdravlja na radu.

Članak 62. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Doprinosi iz članka 61. točke 1., 2 2., 3., 4. i 3. 5 ovoga Zakona dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, a doprinos iz članka 61. točke 4 6. ovoga Zakona do 15. dana u mjesecu za prethodno tromjesečje.

Članak 133. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Podatak o iznosu mirovine i invalidnine osiguranik dokazuje u postupku prijave na osiguranje, odnosno u postupku utvrđivanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju.

(2) Mirovina ili invalidnina koja se zaprimi u inozemnoj valuti preračunava se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan stjecanja svojstva osiguranika.

(3) Ako se promijeni srednji tečaj kune za inozemnu valutu u kojoj se isplaćuje mirovina ili invalidnina, i to za više od 5% u odnosu na iznos mjesečne osnovice utvrđene sukladno stavku 2. ovoga članka, Porezna uprava može, na zahtjev osiguranika ili po službenoj dužnosti, utvrditi novi iznos osnovice s početkom primjene za godinu koja slijedi iza godine u kojoj je promjena nastala., ako se:

1. promijeni iznos mirovine ili invalidnine i to za više od 5% u odnosu na iznos mjesečne osnovice utvrđene sukladno stavku 2. ovoga članka,

2. promijeni srednji tečaj kune za inozemnu valutu u kojoj se isplaćuje mirovina ili invalidnina za više od 5% u odnosu na iznos mjesečne osnovice utvrđene sukladno stavku 2. ovoga članka.

Članak 203. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

(1) Obveznik doprinosa kojemu je osnovica za obračun doprinosa propisana u mjesečnom iznosu kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenoga koeficijenta, a sam je obveznik doprinosa za svoje osiguranje, može izabrati višu osnovicu za obračun doprinosa od mjesečne osnovice propisane za osnovu po kojoj je osiguran.

(2) Radi izbora više osnovice, osiguranik može izabrati viši koeficijent za izračun više osnovice, a to mogu biti koeficijenti: 1,0 ili 2,0 ili 3,0 ili 4,0 ili 5,0 ili 6,0.

(3) Viša mjesečna osnovica primjenjuje se za obračun svih doprinosa koji su propisani prema osnovi osiguranja osiguranika koji je izabrao višu osnovicu.

(4) Obveza doprinosa prema višoj mjesečnoj osnovici nastaje od prvoga dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i prestaje posljednjeg dana u mjesecu u kojem je podnesen zahtjev za prestanak obveze prema višoj osnovici.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka obvezniku doprinosa iz stavka 1. ovog članka koji zahtjev podnese u roku od 15 dana od dana stjecanja svojstva osiguranika, obveza doprinosa prema višoj mjesečnoj osnovici može se, na njegov zahtjev, utvrditi s danom početka razdoblja osiguranja.

(6) Način postupka i uvjete radi odabira više osnovice za obračun doprinosa propisat će ministar financija.

Članak 218. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

(1) Mirovanje obveze doprinosa utvrđuje Porezna uprava, i to:

1. obvezniku iz članka 217. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona na temelju podatka Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje o početku i o prestanku bolovanja,

2. obvezniku iz članka 217. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona na temelju podatka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o tome da je odobreno pravo na dopust zbog njege djeteta ili pravo na rad s pola punoga radnog vremena te na temelju podatka o početku i o prestanku ostvarivanja toga prava.

(2) Način dostave podataka o početku i prestanku prava i postupanja u skladu sa stavkom 1. ovoga članka propisat će ministar financija.

Članak 230.a dodančlankom 12. ovoga akta

Za osiguranike kojima je svojstvo u osiguranju utvrđeno za razdoblje koje prethodi godini u kojoj je pokrenut postupak za utvrđivanje svojstva osiguranika, zastara prava na utvrđivanje doprinosa po toj osnovi počinje teći nakon isteka godine u kojoj je utvrđeno svojstvo u osiguranju.

Članak 236. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

(1) Izvješće koje je Poreznoj upravi dužan podnositi obveznik obračunavanja doprinosa smatra se obračunskom prijavom i ovršnom ispravom, u smislu odredaba Općega poreznog zakona.

(2) Obveznik obračunavanja doprinosa može zatražiti ispravak podataka o iznosima obveze doprinosa iskazanih u obračunskoj prijavi iz stavka 1. ovoga članka, ako se naknadno izmijene okolnosti koje utječu na obvezu doprinosa, i to u roku od godine dana od dana nastupa izmijenjenih okolnosti.

(3) Izmijenjenim okolnostima smatraju se nove činjenice utvrđene od strane nositelja osiguranja, a koje se odnose na:

1. osnovu osiguranja,

2. početak, odnosno prestanak osiguranja,

3. bolovanje na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja ili sredstava državnog proračuna,

4. pravo na dopust ili pravo na rad s pola radnog vremena kao roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju,

5. ostali razlozi koji utječu na status u osiguranju.

(4) Ispravak podataka o iznosima obveze doprinosa iskazanih u obračunskoj prijavi provodi Porezna uprava u posebnom postupku.

(5) Postupak kojim se provodi ispravak podataka o iznosima obveze doprinosa iskazanih u obračunskoj prijavi propisat će ministar financija.

Članak 239. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

(1) Osiguranicima koji su sami obveznici doprinosa te obveznici plaćanja doprinosa za osobno osiguranje, a mjesečna osnovica propisana im je u stalnom mjesečnom iznosu kao umnožak iznosa prosječne plaće i propisanog koeficijenta, Porezna uprava rješenjem po službenoj dužnosti bez provedbe ispitnog postupka utvrđuje obvezu doprinosa, vrste i mjesečne iznose te razdoblje na koje se obveza odnosi.

(2) Rješenje prema stavku 1. ovoga članka donosi se za svako obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu), a mjesečne obveze doprinosa utvrđene rješenjem konačna su obveza i vrijede do prestanka osiguranja, do promjene osnove osiguranja ili do prestanka obveze doprinosa utvrđene sukladno odredbi članka 221. stavka 2. ovoga Zakona, a najdulje do posljednjeg dana u godini na koju se obveza odnosi.

(3) Do donošenja rješenja prema stavku 1. ovoga članka obveznik je dužan plaćati predujam za svaku vrstu doprinosa propisanu prema osnovi osiguranja i u iznosu – umnošku iznosa prosječne plaće i koeficijenta propisanog za obračun mjesečne osnovice za određenu osnovu osiguranja te propisane stope za obračun doprinosa. Mjesečni iznos predujma dospijeva na naplatu u rokovima propisanim za uplatu doprinosa za istu osnovu osiguranja.

Članak 240. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

(1) Obveznicima doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti Porezna uprava rješenjem po službenoj dužnosti bez provedbe ispitnog postupka utvrđuje obvezu doprinosa te iznos godišnje osnovice, vrste doprinosa i godišnje iznose doprinosa koje je dužan platiti.

(2) Rješenje prema stavku 1. ovoga članka donosi se za obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu) za koje postoji obveza, a godišnje obveze doprinosa utvrđene rješenjem konačna su obveza.

Članak 245.a dodančlankom 16. ovoga akta

(1) Poslodavcu koji je istodobno ugovorni subjekt s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te po osnovi tog ugovornog odnosa ima potraživanja, ako ima evidentirane obveze na ime doprinosa za obvezna osiguranja, iznos potraživanja do iznosa duga obustavit će se radi prijeboja s dugom za doprinose.

(2) Način postupanja radi prijeboja potraživanja poslodavca i njegovih obveza na ime doprinosa i redoslijed namirivanja pojedine vrste doprinosa propisat će ministar financija.

Članak 245.b dodančlankom 16. ovoga akta

(1) Obvezniku doprinosa koji je sam dužnik doprinosa za svoje osobno osiguranje, a istodobno je ugovorni subjekt s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te po osnovi tog ugovornog odnosa ima potraživanja, ako ima evidentirane obveze na ime doprinosa za svoje osobno osiguranje i/ili kao poslodavac ima evidentirane obveze na ime doprinosa za obvezna osiguranja radnika, iznos potraživanja do iznosa duga obustavit će se radi prijeboja s dugom za doprinose.

(2) Način postupanja radi prijeboja potraživanja obveznika doprinosa i njegovih obveza na ime doprinosa za mirovinsko osiguranje i doprinosa za zapošljavanje i redoslijed namirivanja pojedine vrste doprinosa propisat će ministar financija.

Članak 248.a dodančlankom 17. ovoga akta

(1) Vlada Republike Hrvatske može uredbom propisati način provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici i subjekte provedbe plaćanja doprinosa utvrđenih sukladno odredbama:

1. članka 19. do 26. ovoga Zakona za osiguranika po osnovi radnog odnosa,

2. članka 27. do 34. ovoga Zakona za osiguranika po osnovi izabranih ili imenovanih osoba,

3. članka 35. do 41. ovoga Zakona za osiguranika po osnovi radnog odnosa – izaslanog radnika,

4. članka 42. do 46. ovoga Zakona za osiguranika po osnovi stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa.

(2) Uredbom iz stavka 1. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske propisuje i obveznike izvješćivanja, način, rok, te oblik i sadržaj izvješća o podnesenim nalozima za plaćanje doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za osiguranike iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 252.a dodančlankom 18. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj:

1. subjekt provedbe plaćanje doprinosa koji ne provodi plaćanje doprinosa, sukladno Uredbi iz članka 248.a ovoga Zakona,

2. obveznik izvješćivanja koji ne podnese izvješće sukladno Uredbi iz članka 248.a ovoga Zakona.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.