Što se promijenilo od NN 146/2008

Članak 1.a dodanNN 56/2013: dodan člankom 1.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 1.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 1.

(1) Ovim Zakonikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

1. Direktiva 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta (SL L 332, 28. 12. 2000.),

2. Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22. 12. 2000.),

3. Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ (SL L 208, 5. 8. 2002.) kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Komisije 2014/100/EU od 28. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice (SL L 308, 29. 10. 2014.),

4. Direktiva Vijeća 2009/13/EZ od 16. veljače 2009. o provedbi Sporazuma koji su sklopili Udruženje brodovlasnika Europske zajednice (ECSA) i Europski savez transportnih radnika (ETF) o Konvenciji o radu pomoraca iz 2006., i izmjeni Direktive 1999/63/EZ (SL L 124, 20. 5. 2009.),

5. Direktiva 2009/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o određivanju temeljnih načela o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa i o izmjeni Direktive Vijeća 1999/35/EZ i Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 131, 28. 5. 2009.),

6. Direktiva 2009/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o osiguranju brodovlasnika za pomorske tražbine (SL L 131, 28. 5. 2009.),

7. Direktiva 2009/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o ispunjavanju zahtjeva države zastave (SL L 131, 28. 5. 2009.),

8. Direktiva 2012/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o izmjeni Direktive 2008/106/EZ o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca (SL L 343, 14. 12. 2012.),

9. Direktiva (EU) 2017/2110 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2017. o sustavu inspekcijskih pregleda radi sigurnog obavljanja plovidbe na redovnoj liniji ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila i izmjeni Direktive 2009/16/EZ te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 1999/35/EZ (SL L 315, 30. 11. 2017.).

(2) Ovim Zakonikom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:

1. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3577/92 od 7. prosinca 1992. o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža) (SL L 364, 12. 12. 1992.),

2. Uredbe (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 166, 30. 4. 2004.),

3. Uredbe (EZ) br. 392/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o odgovornosti prijevoznika u prijevozu putnika morem u slučaju nesreće (SL L 131, 28. 5. 2009.),

4. Uredbe (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2017. o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka (SL L 57, 3. 3. 2017.).

Članak 2. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 2.

(1) Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, njegove odredbe koje se odnose na brodove primjenjuju se i na jahte. (2) Odredbe ovoga Zakonika druge pomorske objekte, osim ratnog broda.

(2) Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, njegove odredbe koje se odnose na brodove u gradnji primjenjuju se i na druge pomorske objekte osim jahti samo ako je to ovim Zakonikom izričito predviđeno u gradnji.

Članak 5. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 2.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 2.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 3.

Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, pojedini izrazi pojmovi u smislu ovoga Zakonika imaju sljedeća značenja:

2) pomorski objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajući objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični odobalni objekt),

3) plovni objekt jest pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem. Plovni objekt može biti brod, ratni brod, jahta ili brodica,

1) pomorska plovidba jest plovidba koja se obavlja na moru i rijekama hrvatskoga Jadranskog slijeva do granice do koje su one plovne s morske strane, 4). autonomni plovni objekt je plovni objekt koji ovisno o stupnju automatizacije i zahtjevima za neposrednim nadzorom stalne službe može ploviti bez ukrcane posade ili sa smanjenim brojem članova posade,

2. brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina veća od 12 metara, a bruto tonaža trupa veća od 15 m, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika. Brod može biti putnički, teretni, tehnički plovni objekt, ribarski, javni ili znanstvenoistraživački,

5) duljina broda, jahte ili brodice jest duljina utvrđena Tehničkim pravilima,

6) hrvatski ratni brod jest plovni objekt, uključujući podmornicu, koji je pod zapovjedništvom pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, a čija je posada vojna, odnosno podvrgnuta vojnoj disciplini i koji je dužan isticati vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova hrvatske državne pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo učini poznatim,

7) strani ratni brod je plovni objekt koji ima stranu državnu pripadnost, pripada ratnoj mornarici, nosi vanjske znakove raspoznavanja ratnoga plovnog objekta i njegove državne pripadnosti, nalazi se pod zapovjedništvom vojne osobe i ima vojnu posadu,

8) putnički brod jest brod na mehanički pogon koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika,

9) brzi putnički brod jest putnički brod kojem je najveća brzina Šm/sš jednaka ili veća od vrijednosti dobivene formulom: 3,7 Ñ 0,1667, gdje je Ñ istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji Šm3š. Pod brzim putničkim brodom ne smatraju se neistisninski brodovi čiji je trup potpuno iznad površine uslijed djelovanja aerodinamičkih sila generiranih površinskim efektom. Brodovi, volumena istisnine 500 Šm3š i manje, i najveće brzine manje od 20 Ščvš, u plovidbi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske ne smatraju se brzim putničkim brodovima,

10) teretni brod 3. brod treće države je brod koji ne vije zastavu Republike Hrvatske ili zastavu druge države članice Europske unije,

4. brod u gradnji jest brod koji se gradi od trenutka polaganja kobilice ili sličnog postupka gradnje, a koji je upisan u upisnik brodova kao brod u gradnji, do završetka gradnje i upisa u upisnik brodova kao brod,

5. brod za ukapljene plinove jest brod namijenjen za prijevoz tereta sa ili bez mehaničkog poriva, 15) ukapljenih plinova u razlivenom stanju,

11) brzi teretni brod jest teretni brod, kojem je najveća brzina Šm/sš jednaka ili veća od vrijednosti dobivene formulom: 3,7 Ñ 0,1667, gdje je Ñ istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji Šm3š. Pod brzim teretnim brodom ne smatraju se neistisninski brodovi čiji je trup potpuno iznad površine uslijed djelovanja aerodinamičkih sila generiranih površinskim efektom,

12) tehnički plovni objekt jest brod, sa ili bez mehaničkog poriva koji je namijenjen za obavljanje tehničkih radova (bager, dizalica, jaružalo, pokretni odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja i sl.),

13) plutajući objekt jest pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. plutajući dok, plutajuće skladište, plutajući restoran, plutajuća elektrana, pontonski most, pontonska marina i sl.),

14) nepomični odobalni objekt jest pomorski objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. nepomični odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja, podmorski cjevovod i sl.), izuzev podmorskog kabela i objekata prometne infrastrukture (npr. podmorski tunel, most oslonjen na morsko dno i sl.),

6. brodar jest fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda,

7. brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta je ovlašten prevoziti najviše 12 putnika, čija je duljina trupa veća od 2,5 metra, a manja ili jednaka 15 metara, ili ukupne snage porivnih strojeva uređaja veća od 5 kW.,

Pojam brodica ne obuhvaća:

– plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spašavanja ili obavljanja radova,

– plovila namijenjena isključivo za natjecanja,

– kanue, kajake, gondole i pedaline,

– daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima,

16) tegljač, odnosno potiskivač jest brod koji je namijenjen tegljenju ili potiskivanju drugih plovnih objekata,

17) nuklearni brod je brod opremljen uređajem na nuklearni pogon,

18) ribarski brod jest brod s mehaničkim porivom namijenjen i opremljen za ulov ribe i drugih živih bića iz mora ili na morskom dnu, čija je duljina veća od 12 metara, a bruto tonaža veća od 15,

19) strani ribarski brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a namijenjen je i opremom za ulov ribe ili drugih živih bića u moru ili na morskom dnu,

9. crta srednje niže niske vode jest aritmetička sredina svih nižih niskih voda tijekom mjeseca ili godine,

10. crta srednje više visoke vode jest aritmetička sredina svih viših visokih voda tijekom mjeseca ili godine,

11. duljina broda i duljina trupa jahte ili brodice jesu duljine utvrđene Tehničkim pravilima,

12. hrvatski ratni brod jest plovni objekt, uključujući podmornicu, koji je pod zapovjedništvom pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, a čija je posada vojna, odnosno podvrgnuta vojnoj disciplini i koji je dužan isticati vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova hrvatske državne pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo učini poznatim,

13. jahta jest plovni objekt za sport i razonodu, neovisno o tome koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a čija je duljina trupa veća od 12 15 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je pored posade ovlašten prevoziti ne više od 12 putnika, 22) osim posade ovlašten prevoziti do 12 putnika,

21) strana jahta jest plovni objekt za sport i razonodu koji ima stranu državnu pripadnost i koji se takvim smatra prema propisima države čiju državnu pripadnost ima,

14. javni brod jest brod, osim ratnog broda, namijenjen i opremljen za obavljanje djelatnosti od općeg interesa države, a čiji je vlasnik, odnosno brodar država ili neko drugo tijelo ovlašteno od države (npr. policijski brod, brod lučke kapetanije, brod Obalne straže i sl.) i koji služi isključivo u negospodarske svrhe,

23) strani javni brod je plovni objekt u vlasništvu ili korištenju strane države, koji nije ratni brod, a služi isključivo za negospodarske svrhe dotične države,

24) strani trgovački brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a koristi se za gospodarske svrhe,

25) tanker za ulje jest brod namijenjen prvenstveno za prijevoz ulja u razlivenom stanju,

26) tanker za kemikalije jest brod namijenjen prvenstveno za prijevoz opasnih kemikalija i štetnih tvari u razlivenom stanju,

27) brod za ukapljene plinove jest brod namijenjen za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju,

28) znanstvenoistraživački brod jest brod, namijenjen isključivo za znanstvena ili tehnološka istraživanja ili iskorištavanje mora, morskog dna ili njegova podzemlja, opremljen opremom i uređajima za tu namjenu, kao i smještajem za posebno osoblje,

29) brod u gradnji jest gradnja broda od trenutka polaganja kobilice ili sličnog postupka gradnje do trenutka upisa u upisnik brodova,

30) postojeći brod jest brod koji nije u gradnji,

31) sastav stranih ratnih brodova jest više stranih ratnih brodova koji plove zajedno pod zapovjedništvom jednog zapovjednika,

31.a) Podrtina nastala nakon pomorske nezgode jest:

a) potonuli ili nasukani brod, ili

b) bilo koji dio potonulog ili nasukanog broda, uključujući svaki predmet koji se nalazi ili se nalazio na tom brodu, ili

c) svaki predmet koji je nestao u moru s broda i koji je nasukan, potonuo ili ostavljen da pluta, ili

d) brod koji će uskoro potonuti ili se nasukati, ili se to opravdano može očekivati, ukoliko još nisu poduzete učinkovite mjere radi pomoći brodu ili bilo kojoj imovini u opasnosti.

32) brodar jest fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda,

33) poslovođa broda jest fizička ili pravna osoba koja upravlja poslovanjem i/ili tehničkim održavanjem broda i/ili popunjavanjem broda posadom,

15. javni prijevoz je prijevoz osoba i stvari koji je uz jednake uvjete svakom dostupan i obavlja se na temelju ugovora o prijevozu,

16. kompanija jest fizička ili pravna osoba, koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom od vlasnika broda i koja je preuzimanjem takve odgovornosti preuzela ovlasti i odgovornosti sukladno Međunarodnom pravilniku o upravljanju sigurnošću (ISM Pravilnik), 45) ili je preuzela odgovornost od vlasnika za upravljanje brodicom ili jahtom, koja se koristi u gospodarske svrhe, sukladno odredbama Tehničkih pravila,

35) poslodavac je osoba koja je s pomorcem zaključila/sklopila ugovor o radu u svoje ime,

36) priznata organizacija jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a koja obuhvaća obavljanje pregleda i izdavanje propisanih isprava,

37) ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije glede sigurnosne zaštite brodova,

38) imenovano tijelo je organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a koja obuhvaća obavljanje ocjene sukladnosti brodica za sport i razonodu i jahti duljine do 24 m tijekom gradnje,

39) Tehnička pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata (u daljnjem tekstu: Tehnička pravila) su propisi doneseni na temelju ovoga Zakonika, kojima se utvrđuju zahtjevi kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije, kao i način obavljanja tehničkog nadzora i izdavanja isprava, zapisa i knjiga pomorskog objekta i kompanije,

40) prijevoznik jest vlasnik broda, brodar ili osoba koja sklapa ugovor s naručiteljem prijevoza,

41) putnik jest svaka osoba na pomorskom objektu, osim djece ispod jedne godine života, te osoba zaposlenih na brodu u bilo kojem svojstvu,

42) javni prijevoz je prijevoz osoba i stvari koji je uz jednake uvjete svakom dostupan i obavlja se na temelju ugovora o prijevozu,

43) međunarodno putovanje jest putovanje brodom, jahtom ili brodicom prema plovidbenom planu iz bilo koje hrvatske luke u stranu luku ili obratno,

44) ulje označava sva postojana ugljikova mineralna ulja, kao što su sirova nafta i njeni derivati, te taloge i otpadna ulja kako su navedena u prilogu I. Međunarodne konvencije o sprječavanju zagađivanja mora s brodova, kako je izmijenjena i dopunjena (MARPOL 73/78) bez obzira na to prevoze li se kao teret ili kao zalihe goriva i maziva,

17. korisnik jahte, odnosno brodice jest fizička ili pravna osoba koja drži jahtu, odnosno brodicu u posjedu kao vlasnik ili temeljem ugovora o zakupu ili ugovora o leasingu, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže suprotno, da je korisnik jahte, odnosno brodice osoba koja je u upisniku brodova upisana kao vlasnik. Na korisnika jahte, odnosno brodice na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakonika o brodaru,

18. luka jest morska luka, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, za ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi vezi,

19. luka otvorena za međunarodni promet jest luka slobodna za pristup plovnih objekata svih zastava,

47) sidrište luke je uređeni i obilježeni dio mora namijenjen i sidrenju brodova,

48) crta srednje niže niske vode jest aritmetička sredina svih nižih niskih voda tijekom mjeseca ili godine,

49) crta srednje više visoke vode jest aritmetička sredina svih viših visokih voda tijekom mjeseca ili godine,

20. međunarodno putovanje jest putovanje brodom, jahtom ili brodicom prema plovidbenom planu iz bilo koje hrvatske luke u stranu luku ili obratno,

21. ministar jest ministar nadležan za pomorstvo,

22. Ministarstvo jest ministarstvo nadležno za pomorstvo,

23. nepomični odobalni objekt jest pomorski objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. nepomični odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja, podmorski cjevovod i sl.), osim podmorskog kabela i objekata prometne infrastrukture (npr. podmorski tunel, most oslonjen na morsko dno i sl.),

24. nuklearni brod je brod opremljen uređajem na nuklearni pogon,

25. objekti sigurnosti plovidbe jesu objekti i/ili tehnički sustavi kojima se vizualno, zvučno, elektromagnetskim valovima ili na drugi način dostavljaju, zaprimaju ili razmjenjuju informacije značajne za sigurnost ljudi i plovnih objekata na moru, zaštitu morskog okoliša ili sigurnosnu zaštitu ljudi, pomorskih objekata i luka, a koji se ne nalaze na plovnom objektu. Objekti sigurnosti plovidbe mogu biti objekti pomorske signalizacije, obalne radijske postaje i drugi objekti sigurnosti plovidbe,

26. ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije glede sigurnosne zaštite brodova,

27. plovni objekt jest pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem. Plovni objekt može biti brod, ratni brod, podmornica, jahta ili brodica,

28. plovni put jest morski pojas dovoljno dubok i širok za sigurnu plovidbu plovnog objekta,

29. plutajući objekt jest pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. plutajući dok, plutajuće skladište, plutajući restoran, plutajuća elektrana, pontonski most, pontonska marina i sl.),

30. pomorska plovidba jest plovidba koja se obavlja na moru i rijekama hrvatskoga jadranskog slijeva do granice do koje su one plovne s morske strane,

31. pomorski objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajući objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični odobalni objekt),

32. posebno pravo vučenja jest obračunska jedinica kako ju je definirao Međunarodni monetarni fond,

51) Ministarstvo označava ministarstvo nadležno za pomorstvo,

52) ministar označava ministra u ministarstvu nadležnom za pomorstvo.

33. poslovođa broda jest fizička ili pravna osoba koja upravlja poslovanjem i/ili tehničkim održavanjem broda i/ili popunjavanjem broda posadom,

34. poslodavac je osoba koja je s pomorcem zaključila/sklopila ugovor o radu u svoje ime,

35. postojeći brod jest brod koji nije u gradnji,

36. prijavljeno tijelo je organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje certifikacije pomorske opreme ili je ovlaštena za obavljanje ocjene sukladnosti brodica za sport i razonodu i jahti duljine do 24 m tijekom gradnje,

37. prijevoznik jest vlasnik broda, brodar ili osoba koja sklapa ugovor s naručiteljem prijevoza,

38. priznata organizacija jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a koja obuhvaća obavljanje pregleda i izdavanje propisanih isprava,

39. putnički brod jest brod na mehanički pogon koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika,

40. putnik jest svaka osoba na pomorskom objektu, osim djece ispod jedne godine života te osoba zaposlenih na brodu u bilo kojem svojstvu,

41. rasprema je privremeno povlačenje pomorskog objekta iz plovidbe, odnosno uporabe za vrijeme dok ne obavlja svoju namjenu, osim kada se nalazi u brodogradilištu radi održavanja, preinaka ili dogradnji,

42. ribarski brod jest brod s mehaničkim porivom namijenjen i opremljen za ulov ribe i drugih živih bića iz mora ili na morskom dnu, čija je duljina veća od 15 metara,

43. sastav stranih ratnih brodova jest više stranih ratnih brodova koji plove zajedno pod zapovjedništvom jednog zapovjednika,

44. sidrište luke je uređeni i obilježeni dio mora namijenjen i sidrenju brodova,

45. statutarna certifikacija je postupak utvrđivanja udovoljavanja međunarodnim i nacionalnim propisima, a koji obuhvaća:

1. zahtjeve kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije,

2. način obavljanja tehničkog nadzora,

3. postupak za izdavanje propisanih isprava, zapisa i knjiga pomorskim objektima i kompanijama,

46. strana jahta jest plovni objekt za sport i razonodu koji ima stranu državnu pripadnost i koji se takvim smatra prema propisima države čiju državnu pripadnost ima,

47. strani javni brod je plovni objekt u vlasništvu ili korištenju strane države, koji nije ratni brod, a služi isključivo za negospodarske svrhe dotične države,

48. strani ratni brod je plovni objekt, uključujući podmornicu, koji ima stranu državnu pripadnost, pripada ratnoj mornarici, nosi vanjske znakove raspoznavanja ratnoga plovnog objekta i njegove državne pripadnosti, nalazi se pod zapovjedništvom vojne osobe i ima vojnu posadu,

49. strani ribarski brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a namijenjen je i opremljen za ulov ribe ili drugih živih bića u moru ili na morskom dnu,

50. strani trgovački brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a koristi se za gospodarske svrhe,

51. tanker za kemikalije jest brod namijenjen ponajprije za prijevoz opasnih kemikalija i štetnih tvari u razlivenom stanju,

52. tanker za ulje jest brod namijenjen ponajprije za prijevoz ulja u razlivenom stanju,

53. tegljač, odnosno potiskivač jest brod koji je namijenjen tegljenju ili potiskivanju drugih plovnih objekata,

54. tehnička pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata (u daljnjem tekstu: Tehnička pravila) su pravilnici u skladu sa zakonom kojim se uređuje sustav državne uprave, doneseni na temelju ovoga Zakonika, kojima se utvrđuju zahtjevi kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije, kao i način obavljanja tehničkog nadzora i izdavanja isprava, zapisa i knjiga pomorskog objekta i kompanije,

55. tehnički plovni objekt jest brod, sa ili bez mehaničkog poriva koji je namijenjen za obavljanje tehničkih radova (bager, dizalica, jaružalo, pokretni odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja i sl.),

56. teretni brod jest brod namijenjen za prijevoz tereta s mehaničkim porivom ili bez njega,

57. treća država je država koja nije Republika Hrvatska niti druga država članica Europske unije,

58. ulje su sva postojana ugljikova mineralna ulja, kao što su sirova nafta i njezini derivati, te talozi i otpadna ulja kako su navedena u prilogu I. Međunarodne konvencije o sprječavanju zagađivanja mora s brodova, kako je izmijenjena i dopunjena (Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova, 73/78) bez obzira na to prevoze li se kao teret ili kao zalihe goriva i maziva,

59. upisnik brodova je jedinstveni upisnik pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti u koji se upisuju pomorski objekti i pomorski objekti u gradnji, osim ratnih brodova i brodova u gradnji koji se grade za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske ili stranih oružanih snaga,

60. velika putnička jahta jest jahta duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg te koja je osim posade ovlaštena prevoziti više od 12, ali ne više od 36 putnika,

61. tradicionalni plovni objekt jest originalni plovni objekt ili pojedinačna replika projektirana prije 1950. godine, građen pretežito od izvornih materijala,

62. znanstvenoistraživački brod jest brod, namijenjen isključivo za znanstvena ili tehnološka istraživanja ili iskorištavanje mora, morskog dna ili njegova podzemlja, opremljen opremom i uređajima za tu namjenu, kao i smještajem za posebno osoblje.

8. brzo plovilo jest plovilo koje ima sposobnost postizanja najveće brzine u čvorovima jednake ili veće od 7.1922 ^0,1667 gdje je istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji u m³,

Članak 6. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 3.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 4.

(1) Suverenitet Republike Hrvatske na moru prostire se na unutarnje morske vode i teritorijalno more Republike Hrvatske, na zračni prostor iznad njih te na dno i podzemlje tih morskih prostora.

(2) U svome gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju radi istraživanja, iskorištavanja, zaštite, očuvanja i unaprjeđivanja prirodnih morskih bogatstava, uključujući bogatstva na morskome dnu i u morskom podzemlju te radi obavljanja drugih gospodarskih djelatnosti.

(3) Republika Hrvatska štiti, čuva i unapređuje morski okoliš.

(4) Zaštita morskog okoliša i kakvoća vode unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske provodi se odgovarajućom primjenom ciljeva zaštite voda i mora određenih propisima kojima se uređuje upravljanje vodama, morskim okolišem i obalnim područjem i zaštita okoliša.

(5) Republika Hrvatska surađuje s državama u regiji i sudjeluje u radu regionalnih i svjetskih međunarodnih organizacija radi utvrđivanja općih i regionalnih pravila, mjera, preporučene prakse i postupaka sa svrhom suzbijanja, smanjivanja i nadziranja onečišćenja mora i morskog okoliša onečišćivačima iz izvora na kopnu, s brodova, potapanjem, iz zraka ili zrakom i onečišćenja uzrokovanih djelatnostima na morskome dnu i u morskom podzemlju.

(6) Republika Hrvatska potiče regionalnu suradnju, posebice sa državama u susjedstvu, radi donošenja zajedničkih planova hitnog djelovanja u slučajevima nezgoda koje uzrokuju onečišćenje morskog okoliša.

(7) Republika Hrvatska posebnim mjerama štiti osjetljive ekosustave, postojbine vrsta i drugih oblika života u moru koji su rijetki, ugroženi ili kojima prijeti opasnost istrebljenja.

(8) Vlada Republike Hrvatske donosi Strategiju pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske.

(9) Vlada Republike Hrvatske donosi strategije radi očuvanja, zaštite i unapređenja morskog okoliša.

Članak 8. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 4.

(1) Strani trgovački Trgovački brod treće države smije prolaziti unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske radi uplovljavanja u luku otvorenu za međunarodni promet ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu će biti popravljen, radi isplovljenja iz takve luke, te radi plovidbe između luka otvorenih za međunarodni promet, najkraćim uobičajenim putem.

(2) Ministar može odrediti drugi način plovidbe stranih trgovačkih brodova unutarnjim morskim vodama ako to zahtijevaju interesi obrane zemlje ili sigurnost plovidbe.

Članak 9. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člancima 5. i 6.

(1) Kabotažu, tj. prijevoz Prijevoz stvari i putnika između hrvatskih luka mogu obavljati samo brodovi, jahte ili brodice hrvatske državne pripadnosti. (2) Kabotažom se smatra i prijevoz osoba stranom (pomorska kabotaža) uključuje:

1) obalnu kabotažu: prijevoz putnika ili robe morem između luka koje se nalaze na kopnu bez pristajanja na otocima;

2) opskrbu pučinskih postrojenja: prijevoz putnika ili robe morem između bilo koje luke i postrojenja ili struktura koje se nalaze u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske;

3) otočnu kabotažu: prijevoz putnika i robe morem između:

– luka na kopnu i luka na jednom ili više otoka;

– luka na otocima;

4) prijevoz osoba jahtom ili brodicom unutar unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora uz naplatu.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, Ministarstvo može odobriti:

1) stranom brodu prijevoz praznih kontejnera u njihovoj eksploataciji između hrvatskih luka,

2) stranom brodu, jahti ili brodici prijevoz osoba i stvari između hrvatskih luka ako to zahtijeva gospodarski interes Republike Hrvatske, a uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske gospodarske komore.

(4) Prijevoz osoba jahtom ili brodicom uz naknadu (2) Pomorska kabotaža u Republici Hrvatskoj obavlja se sukladno uredbi Europske unije koja uređuje pomorsku kabotažu.

(3) Iznimno, ministar može odobriti plovnom objektu treće države obavljanje kabotaže u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske može se obavljati samo brodicom ili jahtom hrvatske državne pripadnosti, koja je u vlasništvu domaće fizičke ili pravne osobe i koja ispunjava uvjete utvrđene posebnim propisom koji donosi ministar. (5).

(4) Visinu naknade za izdavanje odobrenja iz stavka 3. ovog ovoga članka propisuje ministar.

(5) Ministar će propisati uvjete u pogledu broja i sastava posade, radnog jezika, te životnih i radnih uvjeta na brodovima do 650 BT u obalnoj kabotaži, brodovima u otočnoj kabotaži, osim teretnih brodova većih od 650 BT u kabotaži kada predmetno putovanje slijedi nakon putovanja ili prethodi putovanju prema nekoj drugoj državi ili iz nje.

Članak 9.a dodanNN 56/2013: dodan člankom 6.

Prijevoz osoba jahtom ili brodicom u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske uz naknadu, odnosno obavljanje djelatnosti iznajmljivanja jahti ili brodica sa ili bez posade (charter) može se obavljati uz uvjete i na način uređen posebnim propisom koji donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za turizam.

Članak 9.b dodanNN 26/2015: dodan člankom 3.

(1) Strana podmornica i drugo podvodno prijevozno sredstvo dužno je za vrijeme prolaska unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske ploviti morskom površinom i vijati zastavu svoje države i zastavu Republike Hrvatske.

(2) Iznimno, Ministarstvo uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrane, ako to zahtijevaju posebno opravdani interesi, može odobriti plovidbu stranih podmornica i drugih podvodnih prijevoznih sredstava ispod morske površine, a odobrenje za plovidbu stranih ratnih podmornica ispod morske površine izdaje ministarstvo nadležno za poslove obrane.

Članak 10. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 7.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 4.

(1) Strani ratni brod, strani javni brod, strani ribarski brod, ili brodica te strani znanstvenoistraživački brod ili drugi strani brod ili brodica kojim se obavlja istraživanje smije uploviti u unutarnje morske vode Republike Hrvatske radi ulaska u luku otvorenu za međunarodni promet ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu će taj brod biti popravljen, ako za to prethodno dobije odobrenje:

1) za strani ratni brod – ministarstva nadležnog za poslove obrane,

2) za strani javni brod i znanstvenoistraživački brod ili drugi strani brod ili brodicu kojim se obavlja istraživanje – Ministarstva uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove,

3) za strani ribarski brod – Ministarstva.

(2) Uplovljavanje u unutarnje morske vode Republike Hrvatske i boravak u hrvatskoj luci ili luci u kojoj je brodogradilište u kojem će taj brod biti popravljen može se odobriti stranom ratnom nuklearnom brodu i stranom ratnom brodu koji ima nuklearno naoružanje.

(3) Odobrenje iz stavka 1. točke 2. ovoga članka za strani znanstvenoistraživački brod ili drugi strani brod ili brodicu kojim se obavlja istraživanje izdaje se u postupku izdavanja odobrenja iz članka 13., 31., 40. i 44. ovoga Zakonika.

(4) Brod iz stavka 2. ovoga članka dužan je prethodno dostaviti ovjereni prijepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog postrojenja ministarstvu nadležnom za poslove obrane.

(5) Odobrenje za uplovljavanje broda iz stavka 2. ovoga članka daje Vlada Republike Hrvatske uz prethodno mišljenje tijela državne uprave nadležnog za nuklearnu sigurnost, ministarstva nadležnog za poslove obrane i Ministarstva.

(6) Uplovljavanje u unutarnje morske vode Republike Hrvatske i boravak u hrvatskoj luci ne može se odobriti stranom ratnom brodu koji svojim boravkom ugrožava sigurnost Republike Hrvatske.

(7) Strani znanstvenoistraživački brod ili drugi strani brod ili brodica kojim se obavlja istraživanje iz stavka 3. ovoga članka dužan je Ministarstvu najaviti dolazak u roku od najmanje pet dana prije uplovljenja.

Članak 12. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 8.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 5.

Strane jahte i strane brodice namijenjene razonodi, športu ili rekreaciji, mogu ploviti i boraviti u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, osim u zabranjenim zonama iz članka 16. i članka 29. ovoga Zakonika, pod uvjetom da odmah nakon uplovljavanja u unutarnje morske vode Republike Hrvatske, uplove najkraćim putem u najbližu luku otvorenu za međunarodni promet i obave graničnu kontrolu, te potrebne poslove sukladno propisu iz stavka 2. ovoga članka. (2) Potanje propise u skladu s propisom o plovidbi i boravku stranih jahti i stranih brodica namijenjenih razonodi i športu u unutarnjim morskim vodama i o njihovu boravku u teritorijalnom moru Republike Hrvatske koji donosi Vlada Republike Hrvatske.

(3) Visinu naknade za sigurnost plovidbe koju plaćaju strane jahte i brodice iz stavka 1. ovoga članka propisat će ministar.

Članak 13. izmijenjenNN 26/2015: izmijenjen člankom 6.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 5.

(1) Domaće i strane pravne i fizičke osobe, te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja snimanja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za znanost. (2) Domaće Ministarstva.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, javna znanstvena ustanova sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske pomorskim objektom hrvatske državne pripadnosti samo uz suglasnost mjesno nadležne lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe.

(3) Ako se istraživanje, ispitivanje, snimanje i/ili mjerenje mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske treba obavljati na području više mjesno nadležnih lučkih kapetanija ili na području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, znanstvena ustanova iz stavka 2. ovoga članka zahtjev za izdavanje suglasnosti glede sigurnosti plovidbe podnosi Ministarstvu.

(4) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati ispitivanja opreme i uređaja namijenjenih za obavljanje aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske samo uz odobrenje Ministarstva.

(5) Odobrenje iz stavaka 1. i 4. ovoga članka Ministarstvo izdaje uz prethodnu suglasnost središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove obrane, unutarnjih poslova, znanosti, zaštite okoliša, prirode, poljoprivrede, gospodarstva i kulture te uz udovoljavanje uvjeta sigurnosti plovidbe.

(6) Odobrenje iz stavaka 1. i 4. ovoga članka Ministarstvo izdaje u roku od šest mjeseci od dana primitka zahtjeva.

(7) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, hrvatski ratni brod može obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka samo uz odobrenje Ministarstva.

(8) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 5. ovoga članka, domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati arheološko istraživanje, fotografiranje i/ili druge oblike dokumentiranja kulturnog dobra na moru, morskom dnu i podzemlju unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove kulture. (3) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati koje se izdaje uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove obrane i prethodnu suglasnost mjesno nadležne lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe.

(9) Prethodne suglasnosti iz stavka 8. ovoga članka središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove obrane i mjesno nadležna lučka kapetanija dostavljaju ministarstvu nadležnom za poslove kulture u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

(10) Tijekom istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja u zaštićenim dijelovima prirode unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. (9) Tijekom istraživanja iz stavka 6. i 7 snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka, ako se radi o brodu provodi brodom koji je ujedno i ratni brod, mora biti nazočan najmanje jedan stručni pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva ministarstva nadležnog za poslove obrane.

(4) Odobrenja iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka navedena ministarstva izdaju uz prethodnu suglasnost Ministarstva glede sigurnosti plovidbe i Ministarstva nadležnog za poslove obrane glede interesa obrane.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka hrvatski ratni brod istraživanja može obavljati samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za znanost.

(6) Tijekom istraživanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora iz stavka 1. i 3. ovoga članka na stranom znanstvenoistraživačkom brodu mora biti nazočna najmanje jedna osoba koja u skladu s posebnim propisima ima status znanstvenika a zaposlena je u domaćoj znanstvenoj organizaciji.

(7) Tijekom arheološkog istraživanja iz stavka 2. ovoga članka na stranom znanstvenoistraživačkom brodu mora biti nazočna najmanje jedna stručna osoba koju odredi ministarstvo nadležno za poslove kulture.

(8) Tijekom istraživanja u zaštićenim dijelovima prirode iz stavka 3. ovoga članka, na stranom znanstvenoistraživačkom brodu mora biti nazočna jedna stručna osoba koju odredi ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode.

Članak 16. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 9.

(1) Ministar nadležan za poslove obrane uz suglasnost ministra, može propisati zabranjene zone u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske.

(2) Plovni objekti ne smiju ploviti zabranjenom zonom u unutarnjim morskim vodama, osim u slučaju više sile.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, Ministarstvo nadležno za poslove obrane može odobriti plovidbu plovnih objekata, bez diskriminacije, zabranjenim zonama u unutarnjim morskim vodama, osim u slučaju više sile.

(4) Protiv rješenja Ministarstva nadležnog za poslove obrane kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Propis o uspostavljanju zabranjene zone u unutarnjim morskim vodama objavljuje se u »Oglasu za pomorce« koji objavljuje Hrvatski hidrografski institut (u daljnjem tekstu: »Oglas za pomorce«) i na drugi prikladan način.

Članak 17. izmijenjenNN 26/2015: izmijenjen člankom 7.

(1) Strani plovni objekt koji je zbog više sile ili nevolje na moru prisiljen skloniti se u unutarnje morske vode Republike Hrvatske dužan je o tome odmah obavijestiti najbližu lučku kapetaniju ili lučku ispostavu službu nadzora i upravljanja pomorskim prometom, a koja će o dobivenoj obavijesti izvijestiti nadležnu policijsku postaju.

(2) Plovni objekt koji je zbog više sile ili nevolje na moru prisiljen skloniti se u zabranjenu zonu iz članka 16. ovoga Zakonika dužan je o tome odmah obavijestiti najbližu lučku kapetaniju ili lučku ispostavu službu nadzora i upravljanja pomorskim prometom, a koja će po dobivenoj obavijesti izvijestiti nadležno zapovjedništvo Oružanih snaga.

(3) Ministar će odrediti mjesta zakloništa, propisati uvjete koje zakloništa moraju ispunjavati, te propisati uvjete i način korištenja mjesta zakloništa.

Članak 21. izmijenjenNN 26/2015: izmijenjen člankom 8.

(1) Pod neškodljivim prolaskom plovnog objekta razumijeva se plovidba teritorijalnim morem Republike Hrvatske bez uplovljavanja u neku njenu luku otvorenu za međunarodni promet, ili plovidba radi uplovljavanja u takvu luku, ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu će plovni objekt biti popravljen, odnosno radi isplovljenja iz nje u gospodarski pojas, uz uvjet da se ne narušava mir, red ili sigurnost Republike Hrvatske.

(2) Neškodljivi prolazak strani plovni objekt mora obaviti najkraćim uobičajenim putem, bez prekida i odgode.

(3) Zaustavljanje i sidrenje stranoga plovnog objekta koji se koristi pravom neškodljivog prolaska dopušteno je samo ako je prouzročeno događajima koje nalaže redovita plovidba, odnosno viša sila ili nevolja na moru, ili radi pružanja pomoći ljudima, plovnim objektima ili zrakoplovima u opasnosti ili u nevolji.

(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka strani plovni objekt dužan je odmah obavijestiti službu nadzora i upravljanja pomorskim prometom.

Članak 24. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 10.

(1) Ministar može u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske odrediti i propisati obvezne plovne putove, sustave odijeljenog prometa, sustave javljanja brodova, te način upravljanja pomorskim prometom radi sigurnosti plovidbe za sve ili za neke vrste plovnih objekata.

(2) U svrhu sigurnosti plovidbe, zaštite mora od onečišćenja, sprječavanja ugroženosti biološke i krajobrazne raznolikosti, kao i radi umanjenja opasnosti od većih pomorskih nezgoda, ministar može zabraniti plovidbu pojedinim dijelovima unutarnjih morskih voda ili teritorijalnog mora za određene vrste i veličine brodova, odnosno za brodove koji prevoze određenu vrstu tereta.

(3) Plovni putovi i sustavi odijeljenog prometa iz stavka 1. ovoga članka mogu se utvrditi u posebno zaštićenim dijelovima prirode uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.

(4) Plovni putovi i, sustavi odijeljenog prometa i sustavi javljanja brodova iz stavka 1. ovoga članka ucrtavaju se u pomorsku kartu »Jadransko more« službene pomorske navigacijske karte koje izdaje Hrvatski hidrografski institut i pravodobno objavljuju u »Oglasu za pomorce«.

Članak 31. izmijenjenNN 26/2015: izmijenjen člankom 9.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 6.

(1) Domaće i strane pravne i fizičke osobe, te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja snimanja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja teritorijalnog mora Republike Hrvatske, samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove znanosti i prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrane glede interesa obrane Ministarstva.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka hrvatski ratni brod istraživanja može obavljati samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za znanost. (3) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati arheološko istraživanje kulturnog dobra na moru, morskom dnu i/ili podzemlju, javna znanstvena ustanova sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja teritorijalnog mora Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove kulture pomorskim objektom hrvatske državne pripadnosti samo uz suglasnost mjesno nadležne lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe.

(3) Ako se istraživanje, ispitivanje, snimanje i/ili mjerenje mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja teritorijalnog mora Republike Hrvatske ima obavljati na području više mjesno nadležnih lučkih kapetanija ili na području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske, znanstvena ustanova iz stavka 2. ovoga članka zahtjev za izdavanje suglasnosti glede sigurnosti plovidbe podnosi Ministarstvu.

(4) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja u zaštićenim dijelovima prirode teritorijalnog mora ispitivanja opreme i uređaja namijenjenih za obavljanje aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka u teritorijalnom moru Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. (6) Tijekom istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja Ministarstva.

(5) Odobrenja iz stavaka 1., 3. i 4. ovoga članka nadležna ministarstva izdaju uz prethodnu suglasnost Ministarstva glede sigurnosti plovidbe.

(5) Odobrenje iz stavaka 1. i 4. ovoga članka na stranom znanstvenoistraživačkom brodu mora biti nazočna najmanje jedna osoba koja u skladu s posebnim propisima ima status znanstvenika a zaposlena je u domaćoj znanstvenoj organizaciji. Tijekom arheološkog istraživanja iz stavka 3. ovoga članka na stranom znanstvenoistraživačkom brodu mora biti nazočna najmanje jedna stručna osoba koju odredi ministarstvo nadležno za poslove kulture. (7) Tijekom istraživanja u zaštićenim dijelovima prirode iz stavka Ministarstvo izdaje uz prethodnu suglasnost središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove obrane, unutarnjih poslova, znanosti, zaštite okoliša, prirode, poljoprivrede, gospodarstva i kulture te uz udovoljavanje uvjeta sigurnosti plovidbe.

(6) Odobrenje iz stavaka 1. i 4. ovoga članka, na stranom znanstvenoistraživačkom brodu mora biti nazočna jedna stručna osoba koju odredi ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode. (8) Tijekom istraživanja iz stavaka 6. i 7 Ministarstvo izdaje u roku od šest mjeseci od dana primitka zahtjeva.

(7) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, ako se radi o brodu hrvatski ratni brod može obavljati istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka samo uz odobrenje Ministarstva.

(8) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 5. ovoga članka, domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati arheološko istraživanje, fotografiranje i/ili druge oblike dokumentiranja kulturnog dobra na moru, morskom dnu i podzemlju teritorijalnog mora Republike Hrvatske uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove kulture koje se izdaje uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove obrane i prethodnu suglasnost mjesno nadležne lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe.

(9) Prethodne suglasnosti iz stavka 8. ovoga članka središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove obrane i mjesno nadležna lučka kapetanija dostavljaju ministarstvu nadležnom za poslove kulture u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

(10) Tijekom istraživanja, ispitivanja, snimanja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka koje se provodi brodom koji je ujedno i ratni brod, mora biti nazočan najmanje jedan stručni djelatnik pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske, odnosno ministarstva nadležnog za poslove obrane.

(9) Uvjete (11) Detaljnije uvjete za uplovljavanje, prolazak i boravak stranih, ratnih i znanstvenoistraživačkih brodova ratnih brodova u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

(12) Detaljnije uvjete za uplovljavanje, prolazak i boravak stranih javnih i znanstvenoistraživačkih brodova i brodica u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske kao i te uvjete i način obavljanja znanstvenih na koji domaće i drugih strane pravne i fizičke osobe obavljaju istraživanja, ispitivanja, fotografiranja snimanja i mjerenja mora, morskog dna ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog i gospodarskog pojasa Republike Hrvatske propisat će Vlada te uvjete i način na koji domaće i strane pravne i fizičke osobe obavljaju ispitivanja opreme i mehaničkih uređaja u/na moru, u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, epikontinentalnom i gospodarskom pojasu Republike Hrvatske uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 40. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 11.

Domaće i strane fizičke i pravne osobe, te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora u gospodarskom pojasu Republike Hrvatske pod uvjetima propisanim u članku 13. ovoga Zakonika.

(2) Strani ratni brod, strani javni brod, strani ribarski brod, te strani znanstvenoistraživački brod mogu obavljati djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka samo uz odobrenje ministarstava iz članka 10. ovoga Zakonika.

Članak 42. izmijenjenNN 26/2015: izmijenjen člankom 10.

(1) Epikontinentalni pojas Republike Hrvatske obuhvaća morsko dno i morsko podzemlje izvan vanjske granice teritorijalnoga mora Republike Hrvatske u smjeru pučine do granica epikontinentalnog pojasa sa susjednim državama.

(2) Granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Talijanske Republike Italije utvrđene su sporazumom Sporazumom između Italije Vlade SFRJ i bivše SFRJ Vlade Talijanske Republike o razgraničenju epikontinentalnog pojasa između dvije zemlje iz 1968. godine.

(3) Do postizanja sporazuma o razgraničenju epikontinentalnog pojasa sa Crnom Gorom, odnosno sa Srbijom i Crnom Gorom, Republika Hrvatska će Republika Hrvatska će, sukladno pravilima međunarodnog prava i odredbama Konvencije UN-a o pravu mora, uživati suverena prava i jurisdikciju u tome pojasu prostoru do crte sredine koja se nastavlja na vanjsku granicu teritorijalnog mora u Bokokotorskom zaljevu u smjeru pučine.

Članak 45. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 7.

(1) Iskorištavanje prirodnih bogatstava epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske te podizanje, puštanje u rad i održavanje potrebnih postrojenja i uređaja za istraživanja i poduzimanje djelatnosti radi iskorištavanja mogu se obavljati uz uvjete predviđene ovim Zakonikom, propisima donesenim na temelju Zakonika i drugim propisima.

(2) Na postrojenja i uređaje iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 35. do 39. ovoga Zakonika.

(3) Ministarstvo odobrava i nadzire polaganje i održavanje podmorskih kabela i cjevovoda u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske koji prelaze u područje teritorijalnog mora Republike Hrvatske, a za podmorske cjevovode koji se polažu u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske, a ne prelaze u područje teritorijalnog mora Republike Hrvatske daje suglasnost o smjeru polaganja.

(4) Protiv rješenja Ministarstva kojim se daje ili uskraćuje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(5) Zabranjeno je polaganje i održavanje podmorskih kabela i cjevovoda bez odobrenja Ministarstva, odnosno suglasnosti o smjeru polaganja iz stavka 3. ovoga članka.

(6) Potonje propise o suzbijanju onečišćenja uzrokovanog djelatnostima na morskom dnu i morskom podzemlju radi istraživanja ili iskorištavanja prirodnih bogatstava epikontinentalnog pojasa, uključujući onečišćenja s umjetnih otoka, sprava, uređaja i cjevovoda položenih na morskom dnu, kao i uvjete na temelju kojih se daje odobrenje iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zaštite okoliša.

Članak 47. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člancima 12. i 13.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 11.

(1) Sigurnost plovidbe i zaštita od onečišćenja s pomorskih objekata uređena ovim Zakonikom odnosi se:

1) na osnovne uvjete kojima moraju odgovarati: plovni putovi i objekti sigurnosti plovidbe u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, hidrografska djelatnost, traganje i spašavanje osoba u pogibelji na moru, nadzor i upravljanje pomorskim prometom, obalne radiopostaje, pomorska meteorološka i hidrološka služba, luke, pomorski objekti hrvatske državne pripadnosti kao i plovni objekti koji plove unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske i gospodarskim pojasom Republike Hrvatske, u skladu s međunarodnim pravom, posada na pomorskim objektima, plovidba i peljarenje na moru,

2) na nadzor nad provođenjem odredaba ovoga dijela Zakonika.

(2) Osim odredaba ovoga Zakonika, uvjeti sigurnosti plovidbe i zaštite od onečišćenja propisuju se uredbama Europske unije, podzakonskim propisima i tehničkim pravilima koje donosi ministar.

Članak 48. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 1.; NN 56/2013: izmijenjen člankom 14.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 12.

(1) Fizička ili pravna osoba koja obavlja prijevoz u javnom prometu na moru, ili obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila, ili druge gospodarske djelatnosti na moru, trgovačko društvo ili tijelo koje upravlja lukom i trgovačko društvo koje se brine o održavanju i obilježavanju ili obavlja peljarenje, trgovačko društvo koje obavlja poslove postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe, odnosno poslove uređivanja i održavanja plovnosti plovnih putova, te javna ustanova za obavljanje hidrografske djelatnosti dužni su:

1) organizirati nadzor obavljanja poslova koji se odnose na sigurnost plovidbe, sukladno odredbama ovog Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika,

2) osigurati trajno obavljanje nadzora sigurnosti plovidbe,

3) voditi propisane podatke koji su značajni za sigurnost plovidbe.

(2) Kompanija je dužna Vlasnik i/ili kompanija broda hrvatske državne pripadnosti dužni su:

1) uspostaviti i održavati dokumentirani sustav upravljanja sigurnošću sukladno zahtjevima Tehničkih pravila. (3) i sustav sigurnosne zaštite ukoliko je to obvezan sukladno Tehničkim pravilima i drugim propisima,

2) održavati stanje broda i njegove opreme tako da je brod dok plovi u svakom smislu sposoban za plovidbu i siguran za obavljanje svih operacija u službi dok ih obavlja, bez opasnosti za brod, osobe na brodu, teret i okoliš,

3) osigurati da brod posjeduje valjane svjedodžbe i dokumente propisane Tehničkim pravilima i drugim propisima, osim za vrijeme kada se nalazi u raspremi ili na popravku u brodogradilištu,

4) osigurati da se na brodu i u svezi s brodom poštuju zahtjevi Tehničkih pravila i drugih propisa.

(3) Ministarstvo vodi službenu evidenciju o brodovima hrvatske državne pripadnosti koja sadrži:

1) ime i IMO broj broda,

2) podatke o vlasniku broda i odgovornoj osobi u pravnoj osobi koja je vlasnik broda,

3) podatke o osobi zaduženoj za sigurnosnu zaštitu u kompaniji,

4) podatke o priznatoj organizaciji koja brodu izdaje svjedodžbe,

5) podatke o pregledima brodova od strane država luka, uključujući naziv nadležnih tijela koja su izvršila preglede i datume inspekcija, te rezultate pregleda i jesu li uočene nepravilnosti i određena zadržavanja,

6) podatke o svim događajima od važnosti za sigurnost broda, osoba i okoliša uključujući podatke o pomorskim nesrećama,

7) podatke o brodovima koji više nemaju hrvatsku državnu pripadnost i koji su istu izgubili u prethodnih dvanaest mjeseci.

(4) Vlasnik i/ili kompanija i/ili priznata organizacija broda hrvatske državne pripadnosti dužni su dostavljati Ministarstvu podatke iz stavka 3. ovoga članka bez odgađanja, a najkasnije 15 dana od dana nastanka ili promjene činjenice, odnosno od događaja na koji se podaci odnose. Podaci iz stavka 3. točke 5. ovoga članka moraju se dostaviti najkasnije 24 sata od događaja.

(5) Nakon što bude izviješteno da su strana tijela nadležna za nadzor države luke zadržala brod hrvatske državne pripadnosti, Ministarstvo će nadgledati ispunjavanje zahtjeva relevantnih konvencija Međunarodne pomorske organizacije od strane zadržanog broda.

(6) Inspekcijski nadzor nad obavljanjem poslova iz ovoga članka obavlja inspekcija sigurnosti plovidbe Ministarstva i lučkih kapetanija.

Članak 49. brisanNN 61/2011: izmijenjen člankom 2.; NN 56/2013: izmijenjen člancima 15. i 16.; NN 17/2019: brisan člankom 8.

(1) Ministarstvo je dužno provesti istragu o svakoj nesreći koja se dogodi bilo kojem brodu hrvatske državne pripadnosti, kao i na brodu strane državne pripadnosti koji pretrpi nesreću u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske, ako je nesreća prouzročila smrt ili teže tjelesne ozljede državljana Republike Hrvatske, veći gubitak ili oštećenje imovine, ili onečišćenje morskog okoliša.

(2) Nalaz istrage iz stavka 1. ovoga članka mora se javno objaviti.

(3) Način, uvjete i ovlasti za obavljanje istrage iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar, uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zaštite okoliša u dijelu koji se odnosi na onečišćenje okoliša.

Članak 49.a dodanNN 56/2013: dodan člankom 16.

(1) Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte, te članovi posade ili stručni radnici na nepomičnim odobalnim i plutajućim objektima moraju prilikom plovidbe ili boravka u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, epikontinentalnom ili gospodarskom pojasu Republike Hrvatske poštovati međunarodne, europske i hrvatske propise i standarde o zaštiti od onečišćenja mora i zraka s pomorskih objekata i onečišćenja prouzročenog potapanjem s pomorskih objekata.

(2) Odredba stavka 1. ovog članka primjenjuje se i na zapovjednika i članove posade pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti neovisno o području plovidbe.

Članak 49.b dodanNN 56/2013: dodan člankom 16.

(1) Zabranjuje se u more i na morsku obalu ispuštati i odbacivati kruti i tekući otpad, zauljene vode, fekalije i ostatke tereta s pomorskog objekta, kao i sve druge tvari koje onečišćuju more, zrak ili obalu.

(2) Pomorski objekti su dužni poduzimati mjere radi sprečavanja štetnog prijenosa morskih vodenih organizama i patogena putem brodskih balastnih voda i taloga, te putem obrastanja.

(3) Detaljan propis o zaštiti od onečišćenja morskog okoliša s pomorskih objekata, te provođenju istraga onečišćenja mora donosi ministar.

(4) Strategiju upravljanja balastnim vodama i talozima donosi Vlada Republike Hrvatske.

(5) Ministar će u suglasnosti s ministrom nadležnim za zaštitu okoliša donijeti propis o upravljanju i nadzoru balastnih voda.

Članak 49.c dodanNN 56/2013: dodan člankom 16.

(1) Plovni i plutajući objekti mogu prazniti spremišta krutog i tekućeg otpada, zauljenih voda, fekalija i ostataka tereta s broda, kao i svih drugih tvari koje onečišćuju more i obalu samo na mjestima u luci ili izvan nje gdje postoje uređaji za prihvat ovih tvari.

(2) Zapovjednik broda, osim ribarskog i javnog broda, dužan je lučkoj upravi, lučkoj kapetaniji i koncesionaru luke posebne namjene dostaviti informacije o brodskom otpadu.

(3) Informacija iz stavka 2. ovoga članka mora se nalaziti na brodu najmanje do sljedeće luke i mora biti dostupna za inspekciju.

(4) Sadržaj informacije, način dostave i čuvanja, te rokove za dostavu propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša.

Članak 49.d dodanNN 56/2013: dodan člankom 16.

(1) Zapovjednik broda je prije isplovljenja iz luke dužan predati sav brodski otpad u lučke prihvatne uređaje.

(2) Iznimno, brod može isploviti bez predaje brodskog otpada ako iz informacije dostavljene u skladu sa člankom 49.c ovoga Zakonika proizlazi da je kapacitet za prikupljanje otpada na brodu dostatan za sav brodski otpad koji je prikupljen ili će biti prikupljen na planiranom putovanju do luke u kojem će biti predan.

(3) Ako lučka kapetanija utvrdi da bi zbog nepostojanja adekvatnih prihvatnih uređaja u luci u kojoj je brod namjeravao iskrcati otpad ili kada je ta luka nepoznata moglo doći do pražnjenja spremišta u more tijekom plovidbe, naredit će zapovjedniku plovnog ili plutajućeg objekta da prije isplovljenja iz luke ta spremišta isprazni.

(4) Ako u slučaju iz stavka 3. ovoga članka plovni ili plutajući objekt ne isprazni spremišta otpadnih ulja, talog, ostatke tereta ili druge tvari, lučka kapetanija može mu zabraniti isplovljenje iz luke.

Članak 49.e dodanNN 56/2013: dodan člankom 16.

(1) Ostaci tereta mogu se predati samo u lučke prihvatne uređaje, sukladno odredbama Međunarodne konvencije o sprječavanju zagađivanja mora s brodova, kako je izmijenjena i dopunjena (MARPOL 73/78).

(2) Naknada za korištenje lučkih prihvatnih uređaja za ostatke tereta plaća se prema predanim ostacima tereta.

Članak 49.f dodanNN 56/2013: dodan člankom 16.

(1) Zapovjednik pomorskog objekta iz članka 49.a ovoga Zakona koji onečisti more, zrak ili obalu ili primijeti onečišćenje dužan je bez odgađanja izvijestiti Ministarstvo.

(2) Po dojavi o onečišćenju mora, Ministarstvo je dužno odmah izvršiti očevid, utvrditi stanje, istražiti sve okolnosti zbog kojih je došlo do onečišćenja, ako je moguće procijeniti visinu nastale štete, provesti postupak radi utvrđivanja počinitelja, te prema okolnostima slučaja pokrenuti prekršajni postupak i/ili podnijeti kaznenu prijavu sukladno propisu koji uređuje kazneni postupak.

Članak 49.g dodanNN 56/2013: dodan člankom 16.

(1) U slučaju onečišćenja mora, lučka kapetanija će zabraniti isplovljenje plovnog objekta iz luke, odnosno narediti zadržavanje plovnog objekta koji je prouzročio onečišćenje u morskim vodama Republike Hrvatske dok plovni objekt ne podmiri troškove čišćenja i druge štete nastale onečišćenjem ili dok ne položi odgovarajuće jamstvo za pokriće ovih šteta.

(2) Nastalu štetu treba utvrditi i procijeniti, ako je moguće, u nazočnosti počinitelja onečišćenja, a po potrebi i u nazočnosti vještaka i svjedoka. O obavljenom očevidu sastavlja se zapisnik.

(3) Tko počini štetu morskom okolišu dužan je nadoknaditi je.

(4) Pod štetom iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se imovinska šteta i ekološka šteta.

(5) Ekološka šteta je posebna vrsta štete koja za posljedicu ima uništenje okoliša, prirode i krajolika. Kriteriji za utvrđivanje ekološke štete su: očuvanost i izvornost prirode, stupanj zakonske zaštite, ljepota krajolika, mogućnost restitucije, bogatstvo flore i faune i slično. Ekološka šteta nadoknađuje se i kada priroda nije intaktna, u odgovarajućem opsegu.

Članak 49.h dodanNN 56/2013: dodan člankom 16.

(1) Lučka kapetanija dužna je o onečišćenju mora izvijestiti nadležno tijelo županije radi poduzimanja odgovarajućih mjera, a nadležno županijsko tijelo dužno je bez odgađanja poduzeti sve potrebne mjere radi sprečavanja širenja onečišćenja, te otklanjanja onečišćenja, kako je to utvrđeno Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora.

(2) Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora, uključujući sustav opremanja i osposobljavanja za njegovu provedbu, propisuje Vlada Republike Hrvatske.

Članak 49.i dodanNN 17/2019: dodan člankom 9.

(1) Pomorska nesreća je događaj ili slijed događaja koji za posljedicu ima:

a) smrt ili ozbiljnu ozljedu osobe, koja je uzrokovana ili je u vezi s izvedbom ili radom plovnog objekta, ili

b) gubitak osobe s plovnog objekta koji je uzrokovan ili je u vezi s njegovom eksploatacijom ili radom, ili

c) gubitak, pretpostavljeni gubitak plovnog objekta ili njegovo napuštanje, ili

d) bitnu štetu na plovnom objektu, ili

e) nasukavanje ili onesposobljavanje plovnog objekta, ili njegovo sudjelovanje u sudaru, ili

f) štetu objekata pomorske infrastrukture koja je uzrokovana ili je u vezi s radom plovnog objekta, ili

g) štetu pomorskom okolišu izazvanu oštećenjem plovnog objekta, a koje je uzrokovano ili je u vezi s njegovim radom.

(2) Pomorska nesreća može biti vrlo ozbiljna ili ozbiljna pomorska nesreća.

(3) Vrlo ozbiljna pomorska nesreća je pomorska nesreća koja uključuje potpuni gubitak plovnog objekta, smrtni slučaj ili ozbiljno onečišćenje koje je uzrokovano ili je u vezi s njegovim radom.

(4) Ozbiljna pomorska nesreća je pomorska nesreća koja se ne razvrstava kao vrlo ozbiljna nesreća, a koja uključuje požar, eksploziju, sudar, nasukavanje, udar, oštećenje od nevremena, oštećenje ledom, napuknuće trupa ili pretpostavljeni nedostatak na trupu ili drugo slično oštećenje ili nedostatak koji ima za posljedicu:

a) nemogućnost rada glavnih strojeva, veće oštećenje nadgrađa, ozbiljno oštećenje strukture (kao što je probijanje podvodnog dijela trupa) što čini plovni objekt nesposobnim za nastavak plovidbe,

b) onečišćenje pomorskog okoliša, i/ili

c) kvar/oštećenje koje zahtijeva tegljenje ili pomoć s obale.

(5) Pomorska nezgoda je događaj povezan s radom plovnog objekta, koji se ne razvrstava kao pomorska nesreća, a koji je ugrozio ili bi mogao ugroziti sigurnost plovnog objekta, osoba na plovnom objektu ili drugih osoba te mora i morskog okoliša.

Članak 49.j dodanNN 17/2019: dodan člankom 9.

(1) U slučaju pomorske nesreće ili pomorske nezgode Ministarstvo provodi izvide pomorskih prekršaja, u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje prekršajni postupak, radi otkrivanja i kažnjavanja počinitelja pomorskih prekršaja koji su u vezi s događajem pomorske nesreće ili nezgode.

(2) U slučaju pomorske nesreće tijelo ovlašteno za pokretanje i vođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće provodi sigurnosnu istragu, sukladno odredbama ovoga Zakonika i drugih propisa kojima se uređuje provođenje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća, radi utvrđivanja okolnosti i uzroka koji su do pomorske nesreće doveli te predlaganja korektivnih mjera za njihovo sprječavanje i ponavljanje, unaprjeđivanje sigurnosti plovidbe te smanjivanje opasnosti od posljedica pomorskih nesreća koje one imaju na onečišćenje mora i morskog okoliša.

Članak 49.k dodanNN 17/2019: dodan člankom 9.

(1) Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (u daljnjem tekstu: Agencija) ovlaštena je pokrenuti i voditi sigurnosnu istragu pomorske nesreće, kao samostalno i neovisno istražno tijelo osnovano posebnim zakonom.

(2) Cilj sigurnosne istrage je utvrditi okolnosti i uzroke koji su doveli do pomorske nesreće te predložiti korektivne mjere za njihovo sprječavanje i ponavljanje, unaprjeđivanje sigurnosti plovidbe te smanjivanje opasnosti od posljedica pomorskih nesreća koje one imaju na onečišćenje mora i morskog okoliša.

(3) Sigurnosna istraga provodi se neovisno o svim istragama koje o pomorskoj nesreći provode druga državna tijela.

(4) Agencija u vođenju sigurnosne istrage djeluje samostalno i neovisno u odnosu na sva tijela javne vlasti nadležna za pomorski promet i sigurnost plovidbe, druga državna i pravosudna tijela te sve pravne i fizičke osobe.

(5) Agencija je ovlaštena temeljem rezultata provedene sigurnosne istrage izdati sigurnosne preporuke s prijedlogom korektivnih mjera radi sprječavanja i ponavljanja pomorskih nesreća, unaprjeđivanja sigurnosti plovidbe te smanjivanja opasnosti od posljedica pomorskih nesreća koje one imaju na onečišćenje mora i morskog okoliša.

(6) Adresati kojima Agencija uputi sigurnosnu preporuku, dužni su u roku od 90 dana od njezina zaprimanja obavijestiti Agenciju o primjeni korektivnih mjera koje su u toj preporuci sadržane, a ako korektivne mjere nisu primijenjene ili su primijenjene djelomično, tada su dužni obavijestiti Agenciju o razlozima njihove neprimjene ili djelomične primjene.

Članak 49.l dodanNN 17/2019: dodan člankom 9.

Pokretanje i vođenje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća ne može se zabraniti niti na bilo koji način ograničiti.

Članak 49.lj dodanNN 17/2019: dodan člankom 9.

Sva tijela javne vlasti koja su nadležna za pomorski promet i sigurnost plovidbe te druga državna tijela, kao i sve fizičke i pravne osobe koje steknu saznanje o događaju pomorske nesreće ili su u pomorsku nesreću uključeni, dužni su bez odgađanja o tome obavijestiti Agenciju, sukladno posebnom propisu kojim se uređuje način, uvjeti i ovlasti za obavljanje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća.

Članak 49.m dodanNN 17/2019: dodan člankom 9.

(1) Zabranjeno je svako ometanje sigurnosne istrage pomorske nesreće.

(2) Ometanjem sigurnosne istrage osobito se smatra:

1. neobavještavanje Agencije o događaju pomorske nesreće, u roku i na način propisan člankom 49.lj ovoga Zakonika,

2. sprječavanje, onemogućavanje ili otežavanje službenim osobama Agencije pristup područjima ili mjestu nesreće, svjedocima, plovnim objektima koji su u pomorskoj nesreći sudjelovali, podrtinama, potonulim stvarima, teretu, ostacima tereta, opremi, podacima s pomorskih karata i brodskih dnevnika, elektroničkim ili magnetskim zapisima, audio i videovrpcama, podacima iz zapisivača podataka o putovanju (VDR) ili drugih elektroničkih naprava koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i nakon nesreće te drugim uređajima i podacima koje Agencija smatra korisnim za provođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće,

3. rukovanje, uporaba, raspolaganje ili drugo korištenje brodskim i drugim uređajima nakon događaja pomorske nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije,

4. rukovanje, uporaba, raspolaganje ili drugo korištenje podacima s pomorskih karata, iz brodskih dnevnika, elektroničkih i magnetskih zapisa, audio i videovrpci, podacima iz VDR-a i drugih elektroničkih naprava, koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i nakon nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije,

5. vađenje i/ili uklanjanje podrtine i potonulih stvari koje su u vezi s događajem pomorske nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije,

6. neovlašteno poduzimanje drugih radnji i aktivnosti koje su u vezi s događajem pomorske nesreće, bez prethodnog dopuštenja Agencije,

7. odbijanje davanja iskaza ili očitovanja službenim osobama Agencije, u roku i na način kako to odredi Agencija,

8. davanje lažnog iskaza ili očitovanja službenim osobama Agencije,

9. nepostupanje po zahtjevu Agencije za dostavu podataka koje Agencija smatra korisnim za provođenje sigurnosne istrage pomorske nesreće, u roku i na način kako to odredi Agencija,

10. neobavještavanje Agencije o primjeni korektivnih mjera sadržanih u sigurnosnoj preporuci Agencije, u roku i na način propisan člankom 49.k stavkom 6. ovoga Zakonika.

(3) Službene radnje koje u vezi s pomorskom nesrećom, sukladno posebnim propisima, poduzimaju druga državna i/ili pravosudna tijela i službene osobe tih tijela, ne smatraju se ometanjem sigurnosne istrage.

Članak 49.n dodanNN 17/2019: dodan člankom 9.

Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje način i uvjete obavljanja sigurnosne istrage pomorske nesreće, status takve istrage, izuzetke od obveze provođenja istrage, postupak prethodne procjene o pokretanju ili nepokretanju istrage, metodologiju vođenja sigurnosne istrage, obvezu obavješćivanja i izvješćivanja o događaju pomorske nesreće, zaštitu podataka, ovlasti istražitelja, formu i sadržaj završnog i preliminarnog izvješća o provedenoj sigurnosnoj istrazi pomorske nesreće, ovlast ranog uzbunjivanja, obvezu i način vođenja nacionalne baze podataka o pomorskim nesrećama i nezgodama, stalni okvir suradnje s tijelima Europske unije i drugim međunarodnim tijelima na području istraživanja pomorskih nesreća te druga pitanja kojima se uređuje dobra međunarodna praksa u pokretanju i vođenju sigurnosne istrage pomorske nesreće.

Članak 50. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 17.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 13.; NN 17/2019: izmijenjen člancima 10. i 11.

(1) Plovni put Republika Hrvatska radi zaštite ljudskih života i sigurnosti plovidbe u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske jest morski pojas dovoljno dubok i širok za sigurnu plovidbu plovnog objekta, koji je, prema potrebi, i obilježen. osigurava obavljanje poslova od javnog interesa kako slijedi:

(2) Objekti sigurnosti plovidbe na plovnim putovima u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske jesu: svjetionici, obalna svjetla, plutače i druge oznake, signalne postaje i radiopostaje, optički, zvučni, električni, elektronski, radarski i drugi uređaji za sigurnu plovidbu.

(3) Športske i druge aktivnosti mogu se obavljati na plovnom putu samo uz prethodno odobrenje nadležne lučke kapetanije i uz uvjete utvrđene odobrenjem.

(4) Za uporabu, odnosno korištenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putovima plaća se naknada.

a) uređivanje i održavanje plovnih putova,

b) postavljanje i održavanje objekata sigurnosti plovidbe,

c) obavljanje hidrografske djelatnosti,

d) traganje i spašavanje osoba u pogibelji na moru,

e) nadzor i upravljanje pomorskim prometom,

f) radioslužbu obalnih radijskih postaja,

g) pomorsku meteorološku i hidrološku službu,

h) poslove predviđanja, sprječavanja, ograničavanja, spremnosti za i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora i

i) druge usluge sigurnosti plovidbe utvrđene međunarodnim ugovorima.

(2) Poslove iz stavka 1. točaka d), e) i h) obavlja Ministarstvo.

(3) Poslove iz stavka 1. točaka a), b) i f) obavlja trgovačko društvo Plovput d. o. o. kao javnu ovlast.

(4) Poslove iz stavka 1. točke c) obavlja Hrvatski hidrografski institut u skladu s odredbama ovoga Zakonika i posebnog propisa kojim je uređeno obavljanje hidrografske djelatnosti.

(5) Poslove iz stavka 1. točke g) obavlja Državni hidrometeorološki zavod u skladu s odredbama ovoga Zakonika i posebnog propisa kojim je uređeno obavljanje hidrometeorološke djelatnosti.

(6) Upravni nadzor nad provođenjem poslova iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka obavlja Ministarstvo.

(7) Tijela iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka dužna su svake godine dostaviti Ministarstvu godišnji plan rada za sljedeću godinu i godišnje izvješće o realizaciji plana rada i stanju sigurnosti plovidbe za prethodnu godinu.

Članak 51. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 18.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 14.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 12.

(1) Plovni putovi Republike Hrvatske moraju se uređivati, održavati njihova plovnost, postavljati na njima objekte za sigurnu plovidbu i osiguravati njihov ispravan rad. (5) Oznake i načine označavanja na plovnim putovima izvan lučkih područja, kako su utvrđena posebnim propisom, uređuju se i održavaju u skladu s Programom uređenja i održavanja plovnih putova koji donosi ministar za razdoblje od dvije godine na prijedlog trgovačkog društva Plovput
d. o. o. sukladno Strategiji iz članka 6. stavka 8. ovoga Zakonika.

(2) Na plovnim putovima Republike Hrvatske obavlja se hidrografska djelatnost radi osiguranja točnih podataka o dubinama, vrsti dna, morskim strujama, gustoći mora, valovima i kolebanju morske razine. Mjerenja parametara su sustavna i obavljaju se u skladu sa standardima Međunarodne hidrografske organizacije.

(3) Za obavljanje poslova iz stavka 2. koriste se objekti hidrografije.

(4) Podaci iz stavka 2. ovog članka ucrtavaju se i opisuju na službenim pomorskim kartama i publikacijama Hrvatskog hidrografskog instituta.

(2) Program iz stavka 1. ovoga članka sadrži prioritetne aktivnosti uređenja i održavanja plovnih putova te potrebna sredstva i izvore financiranja za provedbu prioritetnih aktivnosti.

(3) Za provođenje Programa iz stavka 1. ovoga članka koriste se sredstva trgovačkog društva Plovput d.o.o., a mogu se koristiti i sredstva državnog proračuna.

(4) Plovne putove koji se nalaze u lučkim područjima, kako su utvrđena u skladu s posebnim propisom, dužno je uređivati i održavati tijelo koje upravlja lukom prema dubinama iz službenih pomorskih navigacijskih karata i publikacija.

(5) Program iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i temeljiti se na procjeni rizika za sigurnost plovidbe, ljudske živote i imovinu na moru.

(6) Za obavljanje poslova od javnog interesa iz članka 50. stavka 1. točaka d), e) i h) ovoga Zakonika vlasnici ili korisnici jahti i brodica te plovila unutarnje plovidbe plaćaju naknadu za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja kada plove ili borave u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske propisat će ministar.

(7) Naknada se utvrđuje u odnosu na kategoriju, vrstu, veličinu i namjenu, kao i vrstu i snagu pogonskog stroja plovnog objekta.

(8) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, naknadu za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja ne plaćaju plovni objekti koji se koriste pravom neškodljivog prolaska teritorijalnim morem bez uplovljenja u luke i na sidrišta u Republici Hrvatskoj, plovni objekti u izvanrednim okolnostima, odnosno okolnostima koje nisu redovita plovidba, strani plovni objekti koji sudjeluju u akcijama ili vježbama traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.

(9) Naknada iz stavka 6. ovoga članka prihod je državnog proračuna od čega je 50 % namjenski prihod koji se koristi za razvoj i održavanje materijalnih sredstava za traganje i spašavanje na moru i sustava za nadzor i upravljanje pomorskim prometom, za razvoj i održavanje materijalnih sredstava za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost za reagiranje i reagiranje na iznenadna onečišćenja mora s pomorskih objekata, te na troškove naplate te naknade.

(10) Visinu naknade za sigurnost plovidbe iz stavka 6. ovoga članka, osnovice za njezin obračun i pojedine izvanredne okolnosti, odnosno okolnosti koje nisu redovita plovidba iz stavka 8. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove financija.

Članak 52. izmijenjenNN 26/2015: izmijenjen člankom 15.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 13.

Poslove iz članka 50., 51. stavak 1. ovoga Zakonika obavlja trgovačko društvo »Plovput«, a poslove iz članka 51. stavak (1) Objekti sigurnosti plovidbe postavljaju se u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske kako bi se osiguralo sigurno odvijanje pomorskog prometa.

(2) Trgovačko društvo Plovput d. o. o. postavlja objekte sigurnosti plovidbe i održava njihov ispravan rad.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, objekte sigurnosti plovidbe koji se nalaze u lučkim područjima, kako su utvrđena posebnim propisom, dužno je postaviti i održavati tijelo koje upravlja lukom.

(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, objekte sigurnosti plovidbe kojima se obilježavaju objekti, sredstva ili drugi zahvati na moru ili na obali koji predstavljaju stalne ili privremene zapreke na plovnom putu (mostovi, kabeli, potonuli objekti, objekti za istraživanje i iskorištavanje industrijskih i ostalih mineralnih sirovina i sl.) dužan je postaviti i održavati investitor, vlasnik ili korisnik tog objekta ili sredstva odnosno nositelj zahvata.

(5) Na objekte sigurnosti plovidbe iz stavka 1. ovoga članka zabranjeno je postavljati natpise te je zabranjeno objekte sigurnosti plovidbe oštećivati i neovlašteno postavljati, uklanjati, zamjenjivati ili mijenjati njihovo značenje.

(6) Za postavljanje i održavanje objekata sigurnosti plovidbe, osim objekata sigurnosti plovidbe iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, i poslove od javnog interesa iz članka 50. stavka 1. točaka a) i f) plovni objekti kada plove ili borave u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske plaćaju naknadu za uporabu objekata sigurnosti plovidbe. Naknada se utvrđuje u odnosu na kategoriju, vrstu, veličinu i namjenu plovnog objekta.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka naknadu ne plaćaju brodovi koji se koriste pravom neškodljivog prolaska teritorijalnim morem bez uplovljenja u luke i na sidrišta u Republici Hrvatskoj, kao i javni brodovi, ratni brodovi, brodice i jahte te drugi plovni objekti u izvanrednim okolnostima odnosno okolnostima koje nisu redovita plovidba.

(8) Naknada iz stavka 6. ovoga članka prihod je trgovačkog društva Plovput d. o. o.

(9) Kada sredstva prikupljena od naknade iz stavka 6. ovoga članka, kao i sredstva iz ostalih prihoda trgovačkog društva Plovput d. o. o. nisu dovoljna za poslove iz stavka 2. ovoga članka i članka 50. stavka 1. točaka a) i f) ovoga Zakonika, ista se osiguravaju u državnom proračunu.

(10) Visinu naknade za uporabu objekata sigurnosti plovidbe iz stavka 6. ovoga članka i osnovice za njezin obračun i pojedine izvanredne okolnosti odnosno okolnosti koje nisu redovita plovidba iz stavka 7. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar na prijedlog trgovačkog društva Plovput d. o. o.

(11) Ministar će propisom iz članka 54. stavka 6. ovoga Zakonika propisati podrobnije obveze postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakonika obavlja javna ustanova Hrvatski hidrografski institut članka.

Članak 53. izmijenjenNN 26/2015: izmijenjen člankom 16.

Za postavljanje svjetala i znakova za obilježavanje zapreka na plovnom putu kao i za istraživanje i iskorištavanje industrijskih i ostalih mineralnih sirovina, odnosno za izgradnju objekata na plovnom putu, lučka kapetanija određuje poziciju i karakteristiku svjetala, odnosno znakova te mjere za sigurnu plovidbu uz prethodno pribavljeno mišljenje trgovačkog društva »Plovput«.

(1) Podaci o objektima sigurnosti plovidbe i fizičkim ili pravnim osobama koje postavljaju i održavaju objekte sigurnosti plovidbe vode se u Registru objekata sigurnosti plovidbe.

(2) Registar iz stavka 1. ovoga članka je javna knjiga koja se vodi u elektroničkom obliku.

(3) Registar iz stavka 1. ovoga članka vodi trgovačko društvo Plovput d. o. o.

(4) Fizičke ili pravne osobe koje postavljaju i/ili održavaju objekte sigurnosti plovidbe dužne su dostavljati podatke o objektima sigurnosti plovidbe u registar iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Fizičke ili pravne osobe iz stavka 4. ovoga članka dužne su o promjeni statusa objekta sigurnosti plovidbe bez odgađanja obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju.

(6) Poslovi iz stavka 2. ovoga članka obavljaju se kao javna ovlast.

(7) Ministar će propisom iz članka 54. stavka 6. ovoga Zakonika propisati način i uvjete uspostave i vođenja te sadržaj registra objekata sigurnosti, kao i podrobnije obveze fizičkih i pravnih osoba iz stavka 4. ovoga članka.

Članak 54. izmijenjenNN 26/2015: izmijenjen člankom 17.

(1) Investitor, vlasnik ili korisnik objekata ili sredstava koji predstavljaju stalne ili privremene zapreke na plovnom putu (mostovi, kabeli, potonuli objekti, i sl.) dužan je, u roku određenom od nadležne lučke kapetanije, postaviti i održavati svjetla i znakove za obilježavanje tih zapreka.

(1) (2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postavi propisano svjetlo ili drugi znak ili ako postavljeno svjetlo ili drugi znak Objekti sigurnosti plovidbe klasificiraju se po vrstama i kategoriziraju s obzirom na njihov značaj za sigurnost plovidbe.

(2) Potreban broj, vrstu, poziciju odnosno područje rada objekata sigurnosti plovidbe, osim objekata iz članka 52. stavaka 3. i 4. ovoga Zakonika, njihov značaj te promjene ili njihovo uklanjanje/deaktiviranje utvrđuje Ministarstvo postupkom procjene prometnog opterećenja i rizika za ljudske živote i imovinu na moru te za okoliš najmanje svake tri godine.

(3) Obvezu postavljanja objekata sigurnosti plovidbe iz članka 52. stavaka 3. i 4. ovoga Zakonika, njihovu vrstu, značaj, poziciju odnosno područje rada, karakteristike te rokove postavljanja određuje nadležna lučka kapetanija.

(4) U postupcima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka trgovačko društvo Plovput d. o. o. utvrđuje jedinstveni broj objekta sigurnosti plovidbe, naziv, karakteristiku, točnu poziciju te prema potrebi visinu nad morem, domet i obilježje svjetla odnosno druge tehničke karakteristike objekta sigurnosti plovidbe.

(5) Ako osoba iz članka 52. stavaka 3. i 4. ovoga Zakonika ne postavi objekt sigurnosti plovidbe ili ako ga ne održava u ispravnom stanju, trgovačko društvo koje se brine Plovput d. o održavanju i obilježavanju plovnog puta,. o. će na zahtjev nadležne lučke kapetanije, a na teret te osobe, postavit će propisano svjetlo postaviti objekt sigurnosti plovidbe ili drugi znak, odnosno neispravno će svjetlo ili drugi znak ga dovesti u ispravno stanje.

(3) Investitor, vlasnik ili korisnik objekata ili sredstava izgrađenih ili postavljenih u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske dužan je propisno ih označiti i održavati u stanju koje ne predstavlja opasnost za ljudske živote i sigurnost plovidbe, sukladno odredbama ovog Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika (6) Način i uvjete postavljanja odnosno uklanjanja i deaktiviranja, održavanja, klasifikacije i kategorizacije objekata sigurnosti plovidbe, sustav obilježavanja (balisaže) te vrste i karakteristike objekata sigurnosti plovidbe iz ovoga članka pravilnikom utvrđuje ministar.

Članak 54.a dodanNN 56/2013: dodan člankom 19.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 14.

(1) U postupku donošenja dokumenata i akata prostornog uređenja i gradnje Ministarstvo sudjeluje u utvrđivanju uvjeta za zahvate u prostoru obale, unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske.

(2) Nositelj izrade akta ili dokumenta prostornog uređenja dužan je pravodobno obavijestiti tijelo iz stavka 1. ovoga članka o donošenju dokumenata, odnosno akata prostornog uređenja i gradnje i pozvati ga na davanje suglasnosti i posebnih uvjeta s naslova sigurnosti plovidbe i zaštite mora od onečišćenja s brodova.

(3) U postupcima donošenja dokumenata ili akata iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može zatražiti izradu maritimne studije posebice za zahvate u morskom prostoru koji bitno utječu na sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja s brodova.

(4) Maritimna studija obvezna je za zahvate gradnje ili rekonstrukcije kojima se mijenja konfiguracija morskog dijela luke, lučkog bazena ili terminala.

(5) Maritimnu studiju iz stavaka 3. i 4. ovoga članka investitor je dužan izraditi i dostaviti Ministarstvu na potvrdu prije ishođenja dokumenata ili akata prostornog uređenja i gradnje ili prije promjene namjene luke, lučkog bazena ili terminala.

(6) Maritimna studija iz stavaka 3. i 4. ovoga članka treba obuhvaćati najmanje navigacijska, meteorološko-oceanografska i hidrografska obilježja akvatorija, odnosno zahvata u prostoru, tehničko-tehnološka i prometno-plovidbena obilježja zahvata u morskom prostoru, mjere maritimne sigurnosti u pogledu plovidbe i boravka pomorskih objekata te zaštite mora od onečišćenja s pomorskih objekta u prilazu i unutar zahvata u morskom prostoru te postupke u izvanrednim okolnostima po sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja.

(7) Akti prostornog uređenja za zahvate u prostoru iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati i temeljiti se na službenim hidrografskim i oceanološkim podacima.

Članak 54.b dodanNN 26/2015: dodan člankom 18.

(1) Na plovnim putovima Republike Hrvatske obavlja se hidrografska djelatnost radi hidrografsko-navigacijskog osiguranja plovidbe u skladu s posebnim propisima.

(2) Poslove i djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka obavlja Hrvatski hidrografski institut.

(3) Za obavljanje poslova i djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka koriste se objekti hidrografije (mareografska postaja, strujomjerna postaja označena plutačom, termistorska postaja označena plutačom, valografska plutača, višenamjenska oceanografska plutača i sl.).

(4) Na objekte hidrografije iz stavka 3. ovoga članka zabranjeno je neovlašteno postavljati natpise te je zabranjeno objekte hidrografije oštećivati i neovlašteno uklanjati, zamjenjivati ili mijenjati njihovo značenje.

Članak 54.c dodanNN 26/2015: dodan člankom 18.

(1) Sportske i druge aktivnosti mogu se obavljati na plovnom putu samo uz prethodno odobrenje koje izdaje nadležna lučka kapetanija i uz uvjete i mjere sigurne plovidbe utvrđene tim odobrenjem.

(2) Prethodno odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na zahtjev fizičke ili pravne osobe koja namjerava obavljati sportske ili druge aktivnosti na plovnom putu u upravnom postupku.

(3) Žalba protiv odobrenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) Nositelj zahvata, investitor ili vlasnik građevine ili drugog stalnog ili privremenog objekta ili sredstva na moru, morskom dnu ili priobalju u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske dužan je iste održavati u stanju koje ne predstavlja opasnost za ljudske živote i sigurnost plovidbe te osigurati mjere sigurne plovidbe iz stavka 1. ovoga članka, sukladno odredbama ovoga Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.

Članak 55. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 3.

(1) Obalne radiopostaje obavljaju radioslužbu koja služi zaštiti ljudskog ljudskih života i sigurnosti plovidbe na moru u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske i odgovarajućim međunarodnim ugovorima.

(2) U obavljanju radioslužbe, sukladno propisima o radioprometu iz stavka 1. ovoga članka, obalne radiopostaje dužne su osigurati službu bdijenja i druge potrebne službe.

(3) Plovni objekti koji moraju imati radiopostaju moraju za vrijeme plovidbe organizirati službu bdijenja, u skladu s propisima o radioprometu.

(4) Propise o radioprometu i obavljanju radioslužbe donosi ministar.

Članak 55.a dodanNN 17/2019: dodan člankom 15.

(1) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru obavljaju se temeljem Međunarodne konvencije o traganju i spašavanju na moru iz 1979. godine, kako je izmijenjena i dopunjena, Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskog života na moru iz 1974. godine, zajedno s njezinim protokolima i izmjenama i Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu iz 1944. godine, kako je izmijenjena i dopunjena, kao i drugim međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka.

(2) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru obuhvaćaju:

1. stalno bdijenje i komunikaciju,

2. usklađivanje akcija traganja i spašavanja,

3. provedbu akcija traganja i spašavanja,

4. pružanje usluge telemedicinskih savjeta,

5. pružanje hitne medicinske pomoći,

6. medicinsku evakuaciju s pomorskih objekata,

7. osposobljavanje službenika uključenih u provođenje akcija traganja i spašavanja.

(3) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru ne obuhvaćaju spašavanje imovine, osim kada je to nužno radi spašavanja osobe u pogibelji kao ni djelovanje po bilo kojem izvanrednom događaju na moru zbog kojeg ljudski život nije ugrožen.

(4) Usluge komunikacije u pružanju usluga traganja i spašavanja ljudskih života u pogibelji na moru besplatne su za korisnika tih usluga.

Članak 55.b dodanNN 17/2019: dodan člankom 15.

(1) Poslovi traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru provode se na području nadležnosti traganja i spašavanja na moru Republike Hrvatske koje obuhvaća područje unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora Republike Hrvatske, morski prostor između vanjske granice teritorijalnog mora Republike Hrvatske i crte razgraničenja područja nadležnosti za traganje i spašavanje na moru utvrđene međunarodnim ugovorima sklopljenim između Republike Hrvatske i susjednih država te rijeka hrvatskog jadranskog slijeva do granice do koje su plovne s morske strane.

(2) Ako je zbog izvanrednog događaja na moru osoba u pogibelji utočište našla na nepristupačnoj morskoj obali, tada područje nadležnosti iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i takvu morsku obalu.

Članak 55.c dodanNN 17/2019: dodan člankom 15.

(1) Poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru pruža služba traganja i spašavanja na moru.

(2) Služba traganja i spašavanja na moru iz stavka 1. ovoga članka je služba Ministarstva odgovorna za provedbu poslova traganja i spašavanja na moru, a čine ju:

1. Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (u daljnjem tekstu: »MRCC Rijeka«),

2. podsredišnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) – lučke kapetanije.

(3) Službu traganja i spašavanja na moru iz stavka 1. ovoga članka čine i:

1. jedinice traganja i spašavanja na moru i

2. obalne promatračke jedinice.

Članak 55.d dodanNN 17/2019: dodan člankom 15.

(1) Fizičke osobe dobrovoljci tijekom akcija traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru imaju pravo na osiguranje za slučaj smrti ili tjelesne ozljede koje osigurava Ministarstvo u skladu s odredbama propisa iz članka 55.ć stavka 7. ovoga Zakonika.

(2) Osobe koje imaju sklopljen ugovor iz članka 55.ć stavka 4. ovoga Zakonika u trajanju od najmanje 12 mjeseci stječu pravo na:

– izuzeće od plaćanja naknada iz članaka 51. i 52. ovoga Zakonika,

– izuzeće od plaćanja naknada iz članka 93.a stavka 1. ovoga Zakonika za brodove, jahte i brodice koji su kao pomorske jedinice utvrđene ugovorom iz članka 55.ć ovoga Zakonika,

– izuzeće od plaćanja naknade za polaganje ispita iz članka 132. stavka 5. ovoga Zakonika.

Članak 55.dž dodanNN 17/2019: dodan člankom 15.

Zabranjeno je ometanje obavljanja poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru iz članka 55.a ovoga Zakonika kao i upućivanje poziva ili uzbune pogibelji kada osobe koje ih upućuju ili osobe u čije ime se upućuju takvi pozivi ili uzbune nisu u pogibelji.

Članak 55.e dodanNN 17/2019: dodan člankom 15.

(1) Spasilačke jedinice i dobrovoljci nemaju pravo na nagradu za spašavanje osoba u pogibelji na moru.

(2) Spasilačke jedinice i dobrovoljci nemaju pravo na nagradu za imovinu spašenu u akcijama traganja i spašavanja na moru u smislu odredbi dijela osmog glave druge ovoga Zakonika.

Članak 55.f dodanNN 17/2019: dodan člankom 15.

(1) Postupci i mjere za predviđanje, sprječavanje, ograničavanje, spremnost i intervencije kod iznenadnih onečišćenja mora, smanjenje šteta u morskom okolišu i otklanjanje posljedica šteta radi zaštite morskog okoliša i obalnog područja u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i morskom dnu i podzemlju tih područja, kao i zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu i epikontinentalnom pojasu te drugim područjima mora nad kojima je Republika Hrvatska dužna provoditi takve postupke i mjere u skladu s međunarodnim ugovorima utvrđuju se Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora.

(2) Planom intervencija iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se:

– prava i obveza subjekata koji su dužni provoditi postupke i mjere, ovlaštenja u vezi s provedbom mjera te odgovornost i ovlasti za postupanje i način rukovođenja, koordiniranja i zapovijedanja,

– prava i obveze priobalnih županija i jedinica lokalne samouprave koje su dužne provoditi postupke i mjere,

– način i uvjeti provedbe pripravnosti, aktiviranja i djelovanja operativnih snaga i drugih sudionika u intervencijama,

– način i uvjeti stručnog osposobljavanja i programi stručnog osposobljavanja sudionika u provedbi postupaka i mjera,

– način i uvjeti opremanja i korištenja materijalnih, tehničkih i drugih sredstava,

– način i uvjeti provedbe postupaka i mjera kako su utvrđene posebnim propisom o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika,

– način održavanja reda i sigurnosti u intervencijama,

– način i uvjeti osiguravanja financijskih sredstava za provedbu plana osim financijskih sredstava iz članka 51. ovoga Zakonika,

– druga prava i obveze te uvjeti za provedbu mjera iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Osim propisanog u stavku 1. ovoga članka, na Plan intervencija primijenit će se i odredbe o sadržaju i načinu donošenja Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora iz propisa kojim se uređuje sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i propisa kojim se uređuje zaštita okoliša.

(4) Plan intervencija iz stavka 1. ovoga članka uredbom donosi Vlada Republike Hrvatske.

Članak 55.g dodanNN 17/2019: dodan člankom 15.

(1) Radi usklađene i djelotvorne provedbe mjera iz članka 55.f ovoga Zakonika Vlada Republike Hrvatske osniva Stožer za zaštitu mora od onečišćenja (u daljnjem tekstu: Stožer).

(2) Članove i zamjenike članova Stožera imenuje Vlada Republike Hrvatske iz redova središnjih tijela državne uprave nadležnih za: more, zaštitu okoliša, zaštitu prirode, unutarnje poslove, vodno gospodarstvo, vanjske poslove, financije, zaštitu i spašavanje te obranu.

(3) Zapovjednik Stožera je predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za pomorstvo.

(4) Članovi i zamjenici članova stožera te zapovjednik stožera iz stavka 2. ovoga članka ne primaju naknadu za svoj rad.

(5) Sva tijela državne uprave i tijela javne vlasti, brodari ili vlasnici pomorskih objekata i tijela koja upravljaju lukama koja imaju kapacitete i mogu pridonijeti provedbi mjera iz članka 55.f ovoga Zakonika, kao i osobe odgovorne za odobalno istraživanje i eksploataciju ugljikovodika dužni su pristupiti poduzimanju tih mjera u skladu s Planom intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora.

Članak 55.h dodanNN 17/2019: dodan člankom 15.

(1) Radi učinkovite provedbe postupaka i mjera iz članka 55.f ovoga Zakonika predstavničko tijelo priobalne županije dužno je donijeti županijski plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(2) Lučka kapetanija dužna je o onečišćenju mora izvijestiti nadležno tijelo županije za intervencije kod onečišćenja mora radi poduzimanja odgovarajućih mjera, a nadležno županijsko tijelo dužno je bez odgađanja poduzeti sve potrebne mjere radi sprječavanja i ograničavanja širenja onečišćenja te otklanjanja onečišćenja u skladu s planom iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 55.ć dodanNN 17/2019: dodan člankom 15.

(1) Jedinica traganja i spašavanja na moru je pomorska, zrakoplovna ili kopnena jedinica s osposobljenom i ovlaštenom posadom i opremljena prikladnom opremom koja je dužna obavljati poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.

(2) Obalna promatračka jedinica je obalna ili kopnena jedinica s osposobljenim i ovlaštenim djelatnicima koja obavlja nadzor sigurnosti plovidbe ili pruža usluge pomorskih komunikacija koja je dužna obavljati poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.

(3) Jedinice traganja i spašavanja na moru jesu i jedinice tijela javne vlasti koje se spašavanjem osoba u pogibelji bave u svojoj redovitoj djelatnosti ili koje svojom djelatnošću mogu pridonijeti unaprjeđenju poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.

(4) Jedinice traganja i spašavanja na moru jesu i fizičke i pravne osobe koje poslove traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru obavljaju na dobrovoljnoj osnovi (u daljnjem tekstu: dobrovoljci) temeljem ugovora o dobrovoljnom obavljanju poslova traganja i spašavanja na moru.

(5) Ugovorom iz stavka 4. ovoga članka uređuju se prava i obveze dobrovoljca koji obvezno sadrži i podatke o plovilu ili zrakoplovu, ako je dobrovoljac njihov vlasnik ili korisnik.

(6) Za sklapanje ugovora o dobrovoljnom obavljanju poslova traganja i spašavanja na moru iz stavka 4. ovoga članka ovlašćuje se ministar.

(7) Način i detaljniji uvjeti obavljanja poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru iz članka 55.c ovoga Zakonika, operativne postupke i službene zapise službe traganja i spašavanja na moru, stjecanje stručne izobrazbe i osposobljavanje osoba koje obavljaju službu traganja i spašavanja na moru, popis jedinica traganja i spašavanja na moru i obalnih promatračkih jedinica iz stavka 3. ovoga članka, uređivanje prava i obveza dobrovoljaca i uvjeta sklapanja i raskidanja ugovora iz stavka 4. ovoga članka i način utvrđivanja naknade po tržišnoj vrijednosti za privremeno oduzete pokretnine iz članka 55.đ uređuju se Nacionalnim planom traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru koji uredbom donosi Vlada Republike Hrvatske.

Članak 55.č dodanNN 17/2019: dodan člankom 15.

(1) MRCC Rijeka je tijelo nadležno za usklađivanje akcija traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru na području nadležnosti traganja i spašavanja na moru Republike Hrvatske izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

(2) Podsredišnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) jesu lučke kapetanije kao tijelo nadležno za provedbu traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru unutar područja nadležnosti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

(3) MRCC Rijeka pruža stručnu i tehničku potporu podsredišnjicama za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) radi provedbe traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru unutar područja nadležnosti pojedine lučke kapetanije.

(4) Podaci za kontakt MRCC Rijeka i podsredišnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRSC) objavljuju se u službenim pomorskim publikacijama.

Članak 55.đ dodanNN 17/2019: dodan člankom 15.

(1) Kada je to prijeko potrebno zbog žurne i neodgodive provedbe traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, službenik lučke kapetanije ovlašten je usmenim rješenjem vlasniku ili posjedniku privremeno oduzeti plovni objekt, vozilo ili drugu stvar, uz pisanu potvrdu.

(2) Vlasnik ili posjednik stvari iz stavka 1. ovoga članka dužan je postupiti sukladno izrečenom usmenom rješenju.

(3) Vlasniku ili posjedniku kojemu je imovina privremeno oduzeta radi provedbe traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru ili koji je privremeno ograničen u izvršavanju svoga vlasničkoga prava pripada pravo na naknadu po tržišnoj vrijednosti, a ako je pritom imovina oštećena ili uništena, i pravo na naknadu štete.

(4) Službenik lučke kapetanije dužan je za usmeno rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijeti rješenje u pisanom obliku, najkasnije u roku od osam dana od dana izdavanja usmenog rješenja.

(5) Protiv rješenja kojim se privremeno oduzima plovni objekt, vozilo ili druga stvar iz stavaka 1. i 4. ovoga članka ne može se podnijeti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Način utvrđivanja naknade po tržišnoj vrijednosti za privremeno oduzete pokretnine iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom iz članka 55.ć stavka 7. ovoga Zakonika.

Članak 56. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 4.; NN 56/2013: izmijenjen člancima 20., 21. i 22.

(1) Luke moraju udovoljavati propisanim uvjetima sigurnosti plovidbe, sigurnosne zaštite mora i zaštite od onečišćenja i sigurnosne zaštite.

(2) Sve Lučke uprave, koncesionari luka posebne namjene, fizičke i pravne osobe koje koriste luku, i pomorski objekti koji se nalaze u luci koriste luku dužni su pridržavati se pridržavati ili udovoljavati pravilima o redu u lukama u pogledu luci, sigurnosti plovidbe, zaštite zaštiti ljudskih života, zaštite mora i zaštiti od onečišćenja koja koje propisuje ministar.

(3) U luci i na drugim dijelovima unutarnjih morskih voda zabranjeno je obavljati aktivnosti utvrđene posebnim propisom. (4) Rukovanje opasnim i ostalim tvarima u lukama, kao i uvjeti i način pod kojima će se obavljati ukrcavanje i iskrcavanje opasnih i štetnih tvari, rasutog i ostalih tereta u lukama, te način sprječavanja širenja onečišćenja, propisat će koji donosi ministar.

(4) Ronioci i organizatori ronjenja dužni su se pridržavati ili udovoljavati odredbama propisa o sigurnosti ronjenja koje donosi ministar.

(5) Ostala pitanja u svezi s lukama koja nisu uređena ovim Zakonikom, uređuju se posebnim zakonom.

Članak 56.a dodanNN 56/2013: dodan člankom 22.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 16.

(1) Lučke uprave i koncesionari luka posebne namjene dužni su osigurati opremanje luke odgovarajućom opremom i uređajima za rukovanje i prihvat krutog i tekućeg otpada, ostataka tereta s plovnih objekata, zauljenih voda i fekalija kako su definirane odredbama MARPOL Konvencije 73/78 kako je izmijenjena i dopunjena.

(2) Lučke uprave i koncesionari luka posebne namjene dužni su donijeti i primijeniti Plan za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta i osigurati prihvat i sakupljanje otpada s plovnih objekata odvojeno za svaku vrstu otpada i ostataka tereta te kategorija smeća u skladu s odredbama MARPOL Konvencije 73/78, kako je izmijenjena i dopunjena.

(3) Plan iz stavka 2. ovoga članka donosi se uz konzultacije s predstavnicima korisnika luka i drugim zainteresiranim osobama i tijelima.

(4) Plan iz stavka 2. ovoga članka ovjerava nadležna lučka kapetanija s rokom valjanosti od tri godine.

(5) Pravo na sakupljanje i obradu otpada iz luka imaju osobe koje su za to ovlaštene posebnim propisom.

(6) Kapacitet i dostupnost opreme i uređaja iz stavka 1. ovoga članka moraju odgovarati potrebama brodova koji uobičajeno koriste luku bez uzrokovanja nepotrebnog kašnjenja brodova.

(7) Lučke uprave i koncesionari luka posebne namjene dužni su najkasnije 30 dana prije isteka roka valjanosti iz stavka 4. ovoga članka dostaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji na pregled i odobrenje plan iz stavka 2. ovoga članka.

(8) U slučaju značajnijih promjena na lučkom području, plan iz stavka 2. ovoga članka potrebno je uskladiti s nastalim promjenama te dostaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji na pregled i odobrenje u roku od osam dana od dana nastanka tih promjena.

(9) Ministarstvo će ispitati svaki slučaj prijave neadekvatnosti ili nedostatnosti sustava prihvata otpada s brodova te naložiti otklanjanje utvrđenih nedostataka.

(10) Ministar će uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša propisom iz članka 56.b stavka 9. ovoga Zakonika propisati sadržaj plana za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta te način postupanja s prigovorima.

Članak 56.b dodanNN 56/2013: dodan člankom 22.

(1) Troškove osiguravanja i korištenja opreme i uređaja iz članka 56.a ovoga Zakonika snose plovni objekti plaćanjem naknade za prihvat i sakupljanje otpada.

(2) Visinu naknade u lukama otvorenim za javni promet, na prijedlog lučke uprave, utvrđuje ministar. Visinu naknade u lukama posebne namjene utvrđuje koncesionar.

(3) Naknada iz stavka 1. ovoga članka mora biti pravična, transparentna, nediskriminatorna i mora odražavati troškove uređaja, opreme i usluga koje su dostupne za prihvat i sakupljanje brodskog otpada. Visina naknade, kriterij i osnova za njen obračun moraju biti javno objavljeni i dostupni svim korisnicima luke.

(4) Svi brodovi, osim ribarskih i javnih brodova, koji uplovljavaju u luku plaćaju naknadu za prihvat i sakupljanje otpada neovisno o stvarnoj predaji otpada. Naknada se utvrđuje u odnosu na kategoriju, vrstu i veličinu plovnog objekta.

(5) Ukoliko sredstva prikupljena naknadom iz stavka 4. ovoga članka nisu dostatna za osiguranje prihvata i sakupljanja otpada, lučka uprava i koncesionar luke posebne namjene može, uz suglasnost ministra, utvrditi i obvezu plaćanja naknade po tipu i količini brodskog otpada koji se stvarno preda i to posebno za prihvat i sakupljanje opasnog otpada.

(6) Naknada iz stavaka 4. i 5. ovoga članka će se umanjiti ako brod ima uveden sustav ekološki prihvatljivog upravljanja otpadom, te zapovjednik može dokazati da korištenjem takvog sustava, uređaja i opreme na brodu smanjuje količinu brodskog otpada.

(7) Iznimno, Ministarstvo može, na temelju ugovora između brodara i lučkih uprava, odobriti brodovima u linijskom prijevozu, kao i izletničkim brodovima koji redovito tiču pojedine luke, predaju brodskog otpada i plaćanje naknade u jednoj od luka ticanja. Ministarstvo će o izdanim odobrenjima jednom godišnje podnijeti izvješće Europskoj komisiji.

(8) Kriterij, visinu i način plaćanja naknade za ribarske brodove, jahte i brodice propisuje ministar propisom iz stavka 9. ovoga članka.

(9) Detaljnije propise o redu u lukama i drugim dijelovima unutarnjih morskih voda u pogledu sigurnosti plovidbe, zaštiti od onečišćenja, uključujući obveze u pogledu predaje, prihvata i sakupljanja otpada i ostataka tereta s plovnih objekata, te kriterije za utvrđivanje visine naknade iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša.

Članak 56.c dodanNN 56/2013: dodan člankom 22.

(1) Rukovanje opasnim i štetnim tvarima u lukama i pomorskom prometu, kao i uvjeti i način pod kojima se obavlja ukrcavanje i iskrcavanje opasnih i štetnih tvari, rasutog i ostalih tereta u lukama, te način sprječavanja onečišćenja, propisat će ministar.

(2) Opskrba pogonskim gorivom može se obavljati na lučkom području i izvan lučkog područja s plovnih ili plutajućih objekata uz udovoljavanje uvjetima sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša koje utvrđuje nadležna lučka kapetanija.

(3) Lučka uprava, koncesionar luke posebne namjene ili koncesionar koji upravlja napravama, uređajima i postrojenjima za prihvat, smještaj ili preradu ulja na pomorskom dobru, dužan je prigodom iskrcavanja, prekrcavanja ili ukrcavanja tih tvari poduzeti mjere za uspješno sprječavanje ispuštanja ili istjecanja tih ulja, odnosno spriječiti širenje isteklog ulja u more ili na obalu.

(4) Cjevovodi i spojnice moraju se podvrgavati redovitom tromjesečnom pregledu stručne komisije koju određuje lučka kapetanija.

(5) Jedan član komisije mora biti predstavnik pravne ili fizičke osobe iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 57. izmijenjenNN 26/2015: izmijenjen člankom 19.

(1) Luke mogu biti otvorene za javni promet ili za posebne namjene ako je prije toga utvrđeno da je udovoljeno propisanim uvjetima za sigurnost plovidbe u luci.

(2) Lučke kapetanije vode Registar luka iz stavka 1. ovoga članka u elektroničkom obliku.

(3) Tijelo koje razvrstava luke u skladu s posebnim propisima i tijelo koje upravlja lukom dužni su dostavljati podatke u Registar luka iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Uvjete za sigurnost plovidbe u luci, način utvrđivanja tih uvjeta te vođenja registra o lukama iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakonika.

Članak 58. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 17.

(1) Tijelo koje upravlja lukom dužno je održavati luku tako da omogućava sigurnu plovidbu, pristajanje i vezivanje plovnih objekata, te ukrcaj ili iskrcaj putnika i tereta, te obavljati druge poslove propisane ovim Zakonikom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakonika, kojima se osiguravaju sigurni uvjeti u luci.

(2) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je održavati čistoću luke od predmeta koji ugrožavaju sigurnost plovidbe ili onečišćuju more.

(3) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je bez odgađanja poduzeti vađenje, odnosno uklanjanje podrtine ili potonule stvari koja se nalazi na lučkom području, sukladno odredbama ovoga Zakonika te uvjetima vađenja ili uklanjanja koje rješenjem utvrdi nadležna lučka kapetanija.

(4) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je bez odgađanja poduzeti mjere radi sprječavanja širenja onečišćenja te otklanjanja onečišćenja, kako je to utvrđeno propisom iz članka 55.f ovoga Zakonika.

Članak 60. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 5.; NN 56/2013: izmijenjen člankom 23.

(1) Strani plovni objekt Brod u međunarodnoj plovidbi koji namjerava uploviti u luku ili isploviti iz luke ili njezinog sidrišta mora nadležnoj lučkoj kapetaniji najaviti dolazak, odnosno odlazak te pritom dostaviti propisane isprave, dokumente i podatke.

(2) Brod iz stavka 1. ovoga članka dužan je pri dolasku u luku, i pri odlasku iz luke predati nadležnoj lučkoj kapetaniji isprave propisane isprave i dokumente te dostaviti propisane podatke.

(3) Brodovi u nacionalnoj plovidbi prijavljuju dolazak u luku, odnosno odlazak iz luke te dostavljaju podatke, isprave i dokumente sukladno posebnom propisu koji donosi ministar.

(2) Pri odlasku iz luke strani je plovni objekt dužan predati izvadak iz popisa posade i popis putnika samo za one osobe koje su ukrcane ili iskrcane dok se on nalazio u luci.

(3) Strani plovni objekt koji dolazi iz hrvatske luke ne predaje u drugoj hrvatskoj luci izvatke iz popisa posade i popisa putnika za one osobe koje se ne iskrcavaju niti ukrcavaju u toj luci.

(4) Ministarstvo prikuplja, razmjenjuje i dostavlja isprave, dokumente i podatke o pomorskom prometu u elektroničkom obliku u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske i odgovarajućim međunarodnim ugovorima.

(5) Propise o ispravama, dokumentima i podacima u pomorskom prometu te o njihovoj dostavi, prikupljanju i razmjeni iz ovoga članka, kao i načinu i uvjetima izdavanja odobrenja za slobodan promet s obalom iz članka 66. ovoga Zakonika donosi ministar.

(6) Način i uvjete usklađene dostave i razmjene podataka i dokumenata o pomorskom prometu jedinstvenim sučeljem, između broda i nadležnih tijela državne uprave, između tijela državne uprave međusobno, te međunarodne razmjene podataka i dokumenata, uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

Članak 62. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 24.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 18.

(1) Domaći i strani brod koji prevozi više od 2.000 tona ulja kao teret, a nema potvrdu o osiguranju ili drugome koji namjerava uploviti u hrvatsku luku ili pristati uz odobalni objekt u njezinom teritorijalnom moru mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu o imovinskoj radi pokrivanja odgovornosti za štetu onečišćenjem zbog onečišćenja uljem predviđenu predviđene u članku 820. ovoga Zakonika, ne smije ulaziti u hrvatsku luku niti izlaziti iz hrvatske luke niti u njima ukrcavati ili iskrcavati ulje.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na brod koji prevozi više od 2.000 tona ulja kao teret, koji je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema potvrdu svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predviđenima u članku 816. ovoga Zakonika.

(3) Domaći i strani plovni objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže veće od 1000 1.000, koji namjerava uploviti u hrvatsku luku dužan je pružiti dokaz ili pristati uz odobalni objekt u njezinu teritorijalnom moru mora imati svjedodžbu o sklopljenom osiguranju ili drugom financijskom jamstvu radi pokrivanja odgovornosti za štete štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem u iznosu koji odgovara granicama odgovornosti propisanima predviđenu u članku 391. 823.e ovoga Zakonika za tražbine zbog smrti ili tjelesne ozljede te za ostale tražbine.

(4) Brod iz Odredba stavka 3. ovoga članka mora imati valjanu svjedodžbu kojom se potvrđuje da su osiguranje ili drugo financijsko jamstvo na snazi u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem 2001, izdanu od nadležnih tijela države čiju zastavu je brod ovlašten vijati. (5) Domaći odnosi se i na plovni objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže veće od 1.000, koji je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predviđenima u članku 823.d stavku 1. ovoga Zakonika.

(5) Domaći putnički brod u međunarodnoj plovidbi i strani brod bruto tonaže veće od 300, putnički brod koji namjerava uploviti u hrvatsku luku mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu u skladu s Uredbom EU 392/2009 o odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u slučaju nezgode.

(6) Odredba stavka 5. odnosi se i na brod koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika, a u vlasništvu je strane države, te koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena sukladno Uredbi EU 392/2009 o odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u slučaju nezgode.

(7) Domaći i strani plovni i plutajući objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže 300 ili više koji namjerava uploviti u unutarnje morske vode, odnosno pristati uz odobalni objekt u teritorijalnom moru, mora imati svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu, radi pokrivanja troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine u iznosu propisanom člankom 840.p ovoga Zakonika.

(8) Odredba stavka 7. ovoga članka odnosi se i na plovni i plutajući objekt, uključujući i brod u gradnji koji plovi, bruto tonaže 300 ili više, koji je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema svjedodžbu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predviđenima u članku 840.p stavku 1. ovoga Zakonika.

(9) Domaći i strani brod bruto tonaže 300 ili više koji namjerava uploviti u hrvatsku luku, odnosno pristati uz odobalni objekt u njezinom teritorijalnom moru i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske dužan je pružiti dokaz o sklopljenom osiguranju ili drugom financijskom jamstvu, kao što je garancija banke ili slične institucije, radi pokrića troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine, u iznosu propisanom člankom 823.b ovoga iz članka 747.a ovog Zakonika.

Članak 63. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 25.

Ako u luci ili drugim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske nastane požar ili druga nesreća koja ugrožava sigurnost ljudskih života ili plovnog objekta, nadležna ustrojbena jedinica Ministarstva je dužna narediti najbližem ili drugom brodu da odmah krene na mjesto požara, odnosno nesreće radi spašavanja ugroženih ljudskih života, ako time ne ugrožava svoj život.

(2) Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora propisuje Vlada.

Članak 64. brisanNN 61/2011: izmijenjen člancima 6. i 7.; NN 56/2013: brisan člankom 26.

(1) Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte moraju u plovidbi primjenjivati propisana pravila plovidbe, te propisane signale i oznake sukladno odredbama ovoga Zakonika i podzakonskih propisa donesenim na temelju ovoga Zakonika kojima se uređuje sigurna i uredna plovidba.

(2) Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte moraju prilikom plovidbe unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske poštovati međunarodne propise i standarde i hrvatske propise o zaštiti od onečišćenja mora i zraka s pomorskih objekata i onečišćenja prouzročenog potapanjem s pomorskih objekata.

(3) Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se na zapovjednika i članove posade pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti neovisno o području plovidbe.

(4) Zapovjednik pomorskog objekta iz stavka 2. ovoga članka koji onečisti more ili primijeti onečišćenje mora dužan je bez odgađanja izvijestiti Ministarstvo.

(5) Po dojavi o onečišćenju mora, Ministarstvo je dužno istražiti sve okolnosti zbog kojih je došlo do onečišćenja, provesti postupak radi utvrđivanja počinitelja, te prema okolnostima slučaja pokrenuti prekršajni postupak i/ili podnijeti kaznenu prijavu sukladno Kaznenom zakonu.

(6) Potanje propise o zaštiti od onečišćenja morskog okoliša s pomorskih objekata, te provođenju istraga onečišćenja mora donosi ministar.

(7) Ministar će uz suglasnost s ministrom nadležnim za poslove zaštite okoliša donijeti propis o upravljanju i nadzoru vodenog balasta.

Članak 64.a dodanNN 61/2011: dodan člankom 7.

(1) Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte te zapovjednik hidroaviona na vodi dužni su u plovidbi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske postupati u skladu s međunarodnim i nacionalnim propisima o sigurnosti pomorske plovidbe.

(2) Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte te zapovjednik hidroaviona na vodi dužni su u plovidbi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske primjenjivati propisane signale i oznake sukladno odredbama ovoga Zakonika i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na zapovjednika i članove posade pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti neovisno o području plovidbe.

(4) Propise o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske iz stavka 1. i 2. ovoga članka donosi ministar.

Članak 65. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 27.

(1) Oštećeni, nasukani ili potopljeni plovni objekti koji ometaju ili ugrožavaju sigurnost plovidbe ili znače opasnost od onečišćenja moraju se po nalogu nadležne ustrojbene jedinice Ministarstva bez odlaganja ukloniti s plovnog puta.

(1) Zabranjeno je na plovni put baciti bacati predmete ili tvari koje mogu omesti ili ugroziti sigurnost plovidbe ili onečistiti more. sigurnu plovidbu.

(2) Iznimno, rješenjem nadležne lučke kapetanije uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša može se dopustiti potapanje na morsko dno plovila koja neće onečistiti okoliš i neće ometati sigurnost plovidbe. Položaj potopljenog plovila određuje i unosi u pomorske navigacijske karte i publikacije Hrvatski hidrografski institut.

Članak 66. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 19.

(1) Plovni objekt, osim brodice i jahte, koji dolazi iz inozemstva ne smije prometovati s drugim brodovima, tijelima, organizacijama i osobama na obali prije nego što od nadležne ustrojbene jedinice Ministarstva dobije odobrenje za slobodan promet s obalom.

(2) Strani brod, strani ratni brod i strana jahta, kao i strana brodica dužni su viti zastavu svoje državne pripadnosti i zastavu Republike Hrvatske dok se nalaze u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, osim dok su u neškodljivom prolazu.

Članak 67. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 20.

Strani plovni Plovni objekt treće države u raspremi može boraviti u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske uz uvjete koje odredi ministar.

Članak 70. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 28.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 21.

(1) Zapovjednik broda dužan je zatražiti usluge peljarenja kada je ono obvezno.

(2) Obveznom peljarenju ne podliježu:

a) hrvatski ratni brodovi, hrvatski javni brodovi, brodovi koji služe za održavanje plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe na tim putovima, vodonosci, hrvatski kao i putnički brodovi koji plove na redovnoj liniji u nacionalnoj plovidbi,

b) brodovi čija je bruto tonaža manja od 500,

c) jahte čija je bruto tonaža manja od 1000 1.000.

(3) Iznimno, ministar može osloboditi obveznog lučkog peljarenja pojedini brod ili jahtu, osim brodova koji prevoze opasne ili štetne tvari, čija je bruto tonaža manja od 2000 za određeno razdoblje i na određenom lučkom području, pod uvjetom da je zapovjednik položio poseban ispit.

(4) Iznimno od odredbe stavka 2. točke točaka b) i c) ovoga članka nadležna ustrojbena jedinica Ministarstva ministar može propisom iz stavka 9. ovoga članka za pojedine vrste brodova čija je bruto tonaža manja od 500 i jahte čija je bruto tonaža manja od 1.000 odrediti da podliježu obveznom lučkom peljarenju u određenom razdoblju godine i/ili određenom području mora.

(5) Peljarenje može obavljati samo trgovačko društvo koje za obavljanje ovih poslova dobije odobrenje Ministarstva.

(6) Ukoliko se utvrdi da trgovačko društvo koje obavlja djelatnost peljarenja na temelju odobrenja Ministarstva, ne zadovoljava uvjete na temelju kojih mu je izdano odobrenje, ili se utvrdi koja druga nepravilnost u radu trgovačkog društva, Ministarstvo mu može oduzeti odobrenje.

(7) Obvezno peljarenje, njegove granice, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja peljara određuje, za lučko peljarenje, lučka kapetanija, a za obalno peljarenje ministar.

(8) Uvjete koje mora zadovoljavati brod i zapovjednik kako bi mogao biti oslobođen obveznog peljarenja, te sadržaj ispita iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar.

(9) Uvjete na temelju kojih se izdaje odobrenje za obavljanje peljarenja, uvjete i način oduzimanja odobrenja, stručnu spremu, ovlaštenja i druge uvjete i obveze koji mora ispunjavati peljar, obrazac, način i uvjete izdavanja iskaznice peljara, uvjete koje mora ispunjavati trgovačko društvo koje obavlja poslove peljarenja, način obilježavanja peljarskih brodova i brodica i pozivnih znakova za peljarenje, kao i uvjeti i način obavljanja peljarenja, granice, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja peljara za obalno peljarenje te prava i obveze peljara propisuje ministar.

(10) Pozicije ukrcavanja peljara iz stavka 7. ovog članka ucrtavaju se i opisuju na službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikaciji »Peljar I« koje izdaje Hrvatski hidrografski institut i objavljuju u 'Oglasu za pomorce'.

Članak 73. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 22.

(1) Peljarenje plovnog objekta, bez obzira je li obvezno ili nije, ne oslobađa zapovjednika broda dužnosti upravljanja plovidbom i manevriranjem plovnim objektom te odgovornosti koje iz toga nastaju.

(2) Brodar plovnog objekta koji se koristi uslugama peljara odgovara za radnje i propuste peljara jednako kao i za radnje i propuste člana posade svog broda.

(3) Peljar je dužan bez odgađanja izvijestiti nadležnu lučku kapetaniju o očitim nepravilnostima na brodu uočenim tijekom redovitih dužnosti, a koje mogu ugroziti sigurnost plovidbe ili predstavljati opasnost od onečišćenja morskog okoliša.

Članak 75.a izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 8.

(1) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom provodi se u cilju povećanja sigurnosti pomorske plovidbe, učinkovitosti pomorskog prometa i zaštite morskog okoliša.

(2) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTMIS) je:

1. prikupljanja podataka o pomorskim objektima i pomorskom prometu,

2. davanje podataka pomorskim objektima,

3. davanje plovidbenih savjeta i podrške u plovidbi pomorskim objektima,

4. organizacija plovidbe i upravljanje pomorskim prometom.

(5. nadzor nad sigurnosti plovidbe sukladno odredbama ovoga Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.

(3) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom iz stavka 2. ovoga članka provodi se kroz suradnju nadležnih službi Ministarstva i lučkih kapetanija s pomorskim objektima koji plove ili se nalaze u području nadzora i upravljanja.

(4) Područje nadzora i upravljanja pomorskim prometom obuhvaća unutarnje morske vode, teritorijalno more i zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske.

5) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom iz stavka 2. ovoga članka obavlja se sukladno međunarodnim ugovorima, odredbama ovoga Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.

(6) Način i uvjete obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom propisuje ministar posebnim propisom.

Članak 75.b izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 9.

(1) Poslove nadzora i upravljanja pomorskim prometom iz članka 75.a ovoga Zakonika obavlja služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom Ministarstva i lučkih kapetanija u suradnji s lučkim upravama, trgovačkim društvom Plovput i Hrvatskim hidrografskim institutom.

(2) Služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom poslove iz članka 75.a ovoga Zakonika obavlja tehničkim sustavom za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTMIS), odnosno uređajima i opremom za automatsku identifikaciju brodova (AIS) i/ili radarskim uređajima i opremom i/ili pomorskim radiokomunikacijskim uređajima i opremom i/ili elektronskim pomorskim kartama.

(3) Služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom iz stavka 1. ovoga članka u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti može zatražiti suradnju i potporu Obalne straže Republike Hrvatske, policije, i drugih tijela operativnog nadzora.

(4) Nadležnost, ustrojstvo, poslove, način rada službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom, te način rada i suradnje s drugim tijelima i službama iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisuju se posebnim propisom.

Članak 75.ć dodanNN 17/2019: dodan člankom 23.

(1) U obavljanju poslova službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom, za to ovlašteni djelatnik može određenom plovnom objektu ili skupini plovnih objekata naredbom:

1. zabraniti prolaz ili zabraniti plovidbu određenim područjem,

2. zabraniti pretjecanje ili utvrditi područje pretjecanja,

3. zabraniti isplovljenje iz luke ili sa sidrišta ili ulazak u određeni dio plovnog puta,

4. zabraniti uplovljenje u luku ili sidrenje ili izlazak iz određenog dijela plovnog puta,

5. ograničiti kretanje ili promjenu brzine,

6. odrediti kretanje u određenom smjeru ili odrediti plan putovanja,

7. odrediti područje kretanja u određenom vremenu i/ili,

8. zabraniti sidrenje i naredbom odrediti područje sidrenja.

(2) Plovni objekt dužan je postupati prema naredbama iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 75.č dodanNN 17/2019: dodan člankom 23.

(1) Zbog sigurnosti plovidbe i zaštite okoliša, djelatnik ovlašten za nadzor i upravljanje pomorskim prometom Ministarstva i lučkih kapetanija ili MRCC Rijeka može narediti privremeno zatvaranje određenog dijela plovnog puta, luke ili dijela luke za pomorski promet.

(2) Zabranjeno je korištenje određenog dijela plovnog puta, luke ili dijela luke koji je privremeno zatvoren naredbom iz stavka 1. ovoga članka.

(3) U slučaju neposredne opasnosti za ljudske živote na moru, sigurnost plovidbe ili okoliš djelatnik iz stavka 1. ovoga članka može izdati naredbu plovnom objektu da uplovi u mjesto zakloništa, da bude peljaren ili tegljen te drugoj osobi da izvrši naložene radnje s ciljem smanjenja opasnosti, te su plovni objekti i druge osobe u odnosu na koje je naredba izdana dužni postupati u skladu s naredbom.

(4) Kada u slučaju iznimno lošeg vremena ili stanja mora postoji ozbiljna prijetnja od onečišćenja mora ili je ugrožena sigurnost ljudskih života, djelatnik iz stavka 1. ovoga članka će:

1. kada je to moguće, obavijestiti plovni objekt o stanju mora, vremenskim prilikama, i opasnosti koju one predstavljaju za njegov plovni objekt, teret, posadu i putnike i

2. ne dovodeći u pitanje dužnost pomaganja plovnim objektima u pogibelji, izdati naredbu ili zabranu uplovljavanja ili isplovljavanja iz luke jednom ili više plovnih objekata na pogođenim područjima sve dok se ne utvrdi da više ne postoji rizik za ljudski život i/ili za okoliš.

(5) Mjere iz stavka 3. ovoga članka djelatnik iz stavka 1. ovoga članka može primijeniti i na pomorske objekte uključene u pružanje pomoći, spašavanje ili tegljenje u okviru ugovora o tegljenju ili spašavanju.

(6) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka ovlašteni djelatnik lučke kapetanije ovlašten je ograničiti ili, ako je potrebno, zabraniti prekrcaj goriva na plovne objekte, a plovni objekti su dužni postupati u skladu s ograničenjem, odnosno zabranom.

(7) Zapovjednik, odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom ili druga osoba dužna je postupati prema naredbama iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.

(8) O postupanju suprotnom od mjera iz stavaka 4. i 6. ovoga članka zapovjednik, odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom dužna je bez zadrške izvijestiti ovlaštenog djelatnika.

(9) Mjere iz stavaka 4. i 6. ovoga članka temelje se na stanju mora i vremenskoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Članak 76. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 29.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 24.

(1) Brod je sposoban za plovidbu, odnosno uporabu u određenim kategorijama plovidbe i za određenu namjenu ako udovoljava odredbama ovoga Zakonika, propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika i Tehničkim pravilima u svezi vezi sa:

1. sigurnošću ljudskih života, broda i imovine,

2. sustavom upravljanja sigurnošću kompanije i broda,

3. sigurnosnom zaštitom,

4. sprječavanjem onečišćavanja pomorskog okoliša uljem, štetnim tvarima, otpadnim vodama i smećem otpadom,

5. sprječavanjem onečišćavanja zraka,

6. zaštitom pomorskog okoliša od bioinvazivnih vrsta u balastnim vodama,

7. zaštitom morskog okoliša od štetnog djelovanja sustava protiv obraštanja obrastanja trupa,

8. zaštitom na radu, smještajem posade i drugih osoba zaposlenih na brodu,

9. uvjetima za prijevoz putnika,

10. sigurnošću uređaja za rukovanje teretom.

(2) Pored Odredbe stavka 1. točaka 2., 3., 6. i 9. ovoga članka ne primjenjuju se na plutajuće objekte i nepomične odobalne objekte, dok se odredbe stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka ne primjenjuju na brodice.

(3) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka brod je sposoban za plovidbu i:

1. ako je na njemu ukrcan barem najmanji propisani broj članova posade s odgovarajućim svjedodžbama o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti ili propisan broj stručnih radnika koji brod mora imati za sigurnu plovidbu,

2. ako je smještaj i broj ukrcanih putnika u skladu sa s:

– propisima kojima se uređuje prijevoz putnika,

– odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama, zapisima i knjigama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji,

3. ako je teret na brodu ukrcan, složen, raspoređen i osiguran u skladu sa s:

– propisima kojima se uređuju uvjeti prijevoza tereta,

– odredbama i uvjetima navedenim u brodskim ispravama, zapisima i knjigama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji broda;,

4. ako su na brodu osigurani propisani uvjeti pružanja medicinske skrbi i ako brod ima i propisno vodi brodsku ljekarnu. (3),

5. ako brod ima ažurirane službene pomorske navigacijske karte i publikacije.

(4) Osim uvjeta iz stavaka 1. i 3. ovoga članka plutajući objekt i nepomični odobalni objekt sposoban je za plovidbu, odnosno uporabu ako je sigurno privezan, usidren, položen na morsko dno, odnosno djelomično ili potpuno ukopan u morsko dno.

(5) Ako se plutajući ili nepomični odobalni objekt postavlja ili upotrebljava u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske, osim plutajućeg objekta koji se postavlja ili upotrebljava u luci, osim uvjeta propisanih stavcima 1. do 4. ovoga članka, mora zadovoljavati uvjete određene lokacijskom dozvolom, odnosno detaljnim planom uređenja.

(6) Brod u nacionalnoj plovidbi, osim broda za prijevoz opasnih i štetnih tvari na kojem nisu ukrcani putnici i teret, za vrijeme boravka na sigurnom vezu u luci ne duljeg od pet dana, ne mora udovoljavati uvjetima za sigurnu plovidbu iz stavka 3. podstavka 1. ovoga članka, ako udovoljava uvjetima kako su utvrđeni propisom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakonika.

(7) Kategoriju plovidbe pomorskih brodova propisuje ministar. (4) naredbom propisuje ministar.

(8) Uvjete koje moraju ispunjavati brodice i jahte te osobe koje upravljaju brodicama i jahtama, uvjete za plovidbu brodica i jahti, područja plovidbe, stavljanje na tržište, uvjete koje moraju ispunjavati prijavljena tijela te način i postupak imenovanja pravilnikom propisuje ministar.

(9) Minimalne uvjete koje mora zadovoljavati brod, oprema i uređaji, radi pružanja odgovarajuće medicinske skrbi članovima posade, te opremu i obavezni obvezni sadržaj brodske ljekarne kao i očevidnike o sadržaju brodske ljekarne i način njihovog njihova vođenja propisat će propisuje pravilnikom ministar nadležan za poslove zdravstva uz prethodnu suglasnost ministra.

Članak 77. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člancima 30. i 143.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 25.

(1) Sposobnost za plovidbu, odnosno uporabu, prema odredbama članka 76. stavka 1. točaka 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga Zakonika, utvrđuje priznata organizacija obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih brodskih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila.

(2) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1. točke 3. ovoga Zakonika, utvrđuje ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih brodskih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa kojima se uređuje sigurnosna zaštita brodova.

(3) Sposobnost za plovidbu, odnosno uporabu, prema odredbama članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, u odnosu na brodove hrvatske državne pripadnosti u nacionalnoj plovidbi utvrđuje Hrvatski registar brodova.

(4) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, jahti duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi utvrđuje priznata organizacija, obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.

(5) Sposobnost za plovidbu jahti, osim jahti iz stavka 4. ovoga članka, utvrđuje Hrvatski registar brodova, obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.

(6) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, brodica za gospodarske namjene utvrđuju lučke kapetanije obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuju izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga, uz prethodno izdavanje odgovarajućih potvrda Hrvatskog registra brodova, u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.

(7) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, brodica za osobne potrebe utvrđuju lučke kapetanije obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuju izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.

(8) Ministarstvo može obavljanje pojedinih vrsta tehničkog nadzora koji obavljaju lučke kapetanije radi utvrđivanja sposobnosti za plovidbu iz stavaka 6. i 7. ovoga članka ustupiti Hrvatskom registru brodova na način i prema uvjetima kako se utvrđuju Tehničkim pravilima.

(9) Tehnička pravila donosi ministar.

(10) Zahtjeve za pomorsku opremu kojom se opremaju brodovi hrvatske državne pripadnosti, uvjete za stavljanje takve opreme na tržište u Republici Hrvatskoj, kao i uvjete koje moraju ispunjavati imenovana tijela za statutarnu certifikaciju pomorske opreme, te način i postupak imenovanja propisuje ministar.

(4) Uvjete koje moraju ispunjavati priznate organizacije (11) Prava i obveze priznatih organizacija u odnosu na Ministarstvo, te način i postupak ovlašćivanja propisat će ministar. (5) te obavljanje tehničkog nadzora propisuje ministar.

(12) Ugovorom o prijenosu ovlaštenja između Ministarstva i priznate organizacije, odnosno ovlaštene organizacije za sigurnosnu zaštitu brodova utvrđuje se opseg, uvjeti, prava i obveze iz ovlaštenja za obavljanje tehničkog nadzora i izdavanje brodskih isprava, zapisa i knjiga u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova (preinačena) (Tekst značajan za EGP) (SL L 131, 28. 5. 2009.).

(13) Sposobnost broda za plovidbu prema odredbama članka 76. ovoga Zakonika provjerava se inspekcijskim nadzorom.

(14) Sposobnost za plovidbu, odnosno uporabu iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka može utvrđivati i Ministarstvo.

Članak 78. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 143.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 26.

(1) Tehnički nadzor obuhvaća:

1. odobrenje tehničke dokumentacije na temelju koje se brod gradi ili preinačuje,

2. tipno ili pojedinačno odobrenje strojeva, uređaja i opreme namijenjene za ugradnju u brod,

3. nadzor nad izradbom materijala, strojeva, uređaja i opreme namijenjene za ugradnju u brod u radionicama proizvođača,

4. odobrenje proizvođača i uslužnih tvrtki,

5. nadzor nad gradnjom trupa i ugradnjom strojeva, uređaja i opreme u brodogradilištu,

6. ocjenjivanje sustava upravljanja sigurnošću kompanije i broda,

7. verifikaciju sigurnosne zaštite broda

8. ocjenu sukladnosti brodice za sport i razonodu ili jahte duljine do 24 m za vrijeme gradnje kod graditelja,

9. preglede, ocjene i verifikacije postojećih brodova.

(2) Tehnički nadzor, na temelju zahtjeva kompanije ili graditelja za brod u gradnji obavlja priznata organizacija odnosno ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova a tehnički nadzor pomorske opreme sukladno stavku 1. točkama 2., 1., 5. i 6. ovoga članka, na temelju zahtjeva kojeg je prije početka gradnje ili preinake obvezna podnijeti kompanija ili graditelj za brod u gradnji, odnosno za brod na kojem se obavljaju radovi popravka, izmjene, preinake, obnove opreme većeg značaja, promjene namjene, promjene područja plovidbe te povećanja broja putnika, obavlja priznata organizacija.

(3) Tehnički nadzor pomorske opreme u skladu sa stavkom 1. točkama 2. i 3. ovoga članka namijenjene za ugradnju na brodove hrvatske državne pripadnosti koji:

– podliježu odredbama međunarodnih konvencija, obavlja prijavljeno tijelo za ocjenu sukladnosti pomorske opreme,

– ne podliježu međunarodnim konvencijama, obavlja priznata organizacija.

(4) Tehnički nadzor nad izradbom materijala te odobrenje proizvođača i uslužnih tvrtki, u skladu sa stavkom 1. točkama 3. i 4. ovoga članka obavlja imenovano tijelo za certifikaciju pomorske opreme. (3) Ugovorom o prijenosu ovlaštenja između Ministarstva i priznate organizacije odnosno imenovanog tijela za certifikaciju pomorske opreme utvrđuje se opseg, uvjeti, prava i obveze iz ovlaštenja, odnosno imenovanja za obavljanje tehničkog nadzora i izdavanje brodskih isprava, zapisa i knjiga, obavlja priznata organizacija.

(5) Verifikaciju sigurnosne zaštite broda u skladu sa stavkom 1. točkom 7. ovoga članka obavlja ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova.

(6) Ocjenu sukladnosti brodice za sport i razonodu ili jahte duljine do 24 m za vrijeme gradnje kod graditelja obavlja prijavljeno tijelo.

(7) Tehnički nadzor iz stavka 2. ovoga članka i verifikaciju sigurnosne zaštite broda iz stavka 5. ovoga članka može obavljati i Ministarstvo.

Članak 80. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 10.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 27.

Osnovni pregled je obvezan pregled kojem podliježe postojeći brod prije početka korištenja broda prigodom: 1) upisa u upisnik brodova, 2) izmjene namjene, granica plovidbe ili drugih svojstava broda na koje se odnose odredbe Tehničkih pravila.

Članak 85. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 28.

Stanje broda i njegove opreme kompanija ili vlasnik treba održavati tako da brod u svakom smislu ostane sposoban za plovidbu bez opasnosti za brod, osobe na brodu, teret i okoliš.

Članak 86. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 29.

Poslije završetka nadzora nad gradnjom ili preinakom broda, ili bilo kojeg pregleda broda, ne smiju se bez prethodne suglasnosti Ministarstva ili priznate organizacije obavljati bilo kakve promjene ili preinake konstrukcije broda, strojnog uređaja, opreme ili drugih dijelova na koje se odnose zahtjevi Tehničkih pravila.

Članak 87. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 31.

(1) Ministarstvo može na temelju prijedloga priznate organizacije, brod novoga tipa, brod koji redovito ne obavlja međunarodna putovanja ili brod koji plovi u zaštićenim područjima, a na koji se primjenjuju odredbe međunarodnih ugovora, osloboditi udovoljavanja tim odredbama u slučajevima i uz uvjete predviđene tim ugovorima, ako utvrdi da je brod sposoban za plovidbu u uvjetima oslobađanja.

(2) Ministarstvo može na temelju prijedloga priznate organizacije, brod na koji se ne primjenjuju odredbe međunarodnih ugovora osloboditi udovoljavanja odredbi Tehničkih pravila u slučajevima i uz uvjete predviđene tim pravilima, ako utvrdi da je brod sposoban za plovidbu u uvjetima oslobađanja.

(3) Ministarstvo izdaje svjedodžbe o oslobađanju od obveze udovoljavanja pojedinim odredbama u skladu s ovim člankom Zakonika, vodi evidenciju o svim izdanim svjedodžbama o oslobađanju, te o njima izvještava Međunarodnu pomorsku organizaciju, a kada je to propisano i nadležna tijela Europske unije.

Članak 88. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 30.

Ako brod koji nije putnički udovoljava zahtjevu Tehničkih pravila za prijevoz putnika u posebnim uvjetima u granicama unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, Ministarstvo ili priznata organizacija može isti utvrditi sposobnim za privremeni prijevoz putnika u navedenim uvjetima i granicama.

Članak 89. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člancima 31. i 32.

(1) Baždarenje broda obavlja se radi utvrđivanja tonaže broda.

(2) Odredbe članaka 89.a do 93. ovoga Zakonika ne primjenjuju se na brodicu, osim brodice koja se koristi za ribolovne aktivnosti, neovisno o tome koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, jahtu duljine trupa manjeg od 24 metra u nacionalnoj plovidbi i nepomične odobalne objekte.

Članak 89.a dodanNN 17/2019: dodan člankom 32.

(1) Tonaža broda i jahte duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg sastoji se od bruto i neto tonaže.

(2) Tonaža brodica i plutajućeg objekta je bruto tonaža.

Članak 89.b dodanNN 17/2019: dodan člankom 32.

Bruto tonaža je mjera cijele veličine broda, a neto tonaža mjera korisnog kapaciteta broda.

Članak 90. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člancima 33. i 34.

(1) Baždarenje brodova obavlja priznata organizacija se prema Tehničkim pravilima.

(2) Baždarenje ribarskog broda i brodice koja se koristi za ribolovne aktivnosti, neovisno o tome koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost obavlja se sukladno Uredbi (EU) 2017/1130 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o definiranju karakteristika ribarskih plovila (SL L 169, 30. 6. 2017.).

Članak 90.a dodanNN 17/2019: dodan člankom 34.

(1) Baždarenje broda u međunarodnoj plovidbi i jahte duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg u međunarodnoj plovidbi obavlja priznata organizacija.

(2) Baždarenje broda i jahte u nacionalnoj plovidbi te jahte duljine trupa manjeg od 24 metra u međunarodnoj plovidbi obavlja Hrvatski registar brodova.

(3) Baždarenje brodice obavlja lučka kapetanija, odnosno ispostava lučke kapetanije nadležna za upis u upisnik brodova.

Članak 91. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 35.

Baždarenju podliježu: 1) podliježe svaki brod koji se upisuje u hrvatski upisnik brodova, 2) strani brod koji u hrvatskoj luci podliježe plaćanju naknade čija se visina utvrđuje prema tonaži ako je baždarena prema pravilima čije se odredbe bitno razlikuju od odredbi Tehničkih pravila koji prethodno nije baždaren sukladno Međunarodnoj konvenciji o baždarenju brodova iz 1969. godine ili Tehničkim pravilima.

Članak 93. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člancima 36. i 37.

(1) Ponovno baždarenje broda obavlja se:

1) ako su poslije baždarenja broda nastale promjene u rasporedu, konstrukciji, kapacitetu, uporabi prostora, broju putnika koji je dopušten da se prevozi brodom, dodijeljenom nadvođu ili dopuštenom gazu broda, zbog kojih se na brodu mijenja njegova tonaža,

2) ako se posumnja u pravilnost već obavljenog baždarenja,.

3) ako se brod unutarnje plovidbe upisuje u upisnik pomorskih brodova.

(2) U slučaju ponovnog baždarenja, prema odredbi stavka 1. točke 1) ovoga članka, ovisno o obavljenim preinakama broda, ponovno baždarenje mora se obaviti u cijelosti ili djelomično.

(2) Vlasnik podnosi zahtjev za ponovno baždarenje hrvatskog broda prije završetka radova na preinaci kojima se mijenja bruto ili neto tonaža broda ili nakon dolaska broda u prvu hrvatsku luku ako se radovi na preinaci broda izvode u inozemstvu, a brod nije baždaren u inozemstvu.

Članak 93.a dodanNN 17/2019: dodan člankom 37.

(1) Za troškove obavljenog tehničkog nadzora iz članka 78. ovoga Zakonika, odnosno troškove obavljenog baždarenja iz članka 90.a ovoga Zakonika plaća se naknada.

(2) Ministar će pravilnikom propisati visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka za troškove tehničkog nadzora, odnosno baždarenja brodice.

(3) Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka za troškove tehničkog nadzora, odnosno baždarenja jahte duljine trupa manjeg od 24 metra u međunarodnoj plovidbi, jahte i broda u nacionalnoj plovidbi određuje Hrvatski registar brodova uz suglasnost Ministarstva.

(4) Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka za troškove ocjene sukladnosti pomorske opreme i ocjenu sukladnosti za vrijeme gradnje brodice za sport i razonodu ili jahte duljine do 24 m određuje prijavljeno tijelo.

(5) Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka za troškove verifikacije sigurnosne zaštite broda određuje ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova.

(6) Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka za troškove tehničkog nadzora iz članka 78. ovoga Zakonika, osim tehničkog nadzora iz stavaka 2. do 5. ovoga članka, odnosno baždarenja iz članka 90.a stavka 1. ovoga Zakonika određuje priznata organizacija.

Članak 94. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 38.

(1) Brodske isprave, zapisi i knjige koje brodovi moraju brod mora imati, sukladno odredbama ovoga Zakonika služe kao dokaz o identitetu, sposobnosti za plovidbu i ostalim svojstvima broda.

(2) U brodske zapise i knjige, koje brodovi moraju brod mora voditi, unose se podaci o važnijim događajima na brodu i obavljenim radnjama na brodu.

(3) Ministar Tehničkim pravilima propisuje sadržaj, obrasce, način vođenja isprava, zapisa i knjiga, kao i oblik, rokove valjanosti, uvjete produljenja valjanosti, prestanak valjanosti, suspenziju ili povlačenje brodskih isprava, zapisa i knjiga.

Članak 95. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 32.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 39.

(1) Brodske isprave, zapisi i knjige propisane ovim Zakonikom moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, osim brodskog dnevnika i dnevnika stroja koji se na brodovima u međunarodnoj plovidbi mogu voditi na engleskom jeziku.

(2) Brodske isprave, zapisi i knjige izdane na temelju odredbi međunarodnih ugovora moraju uključivati i prijevod na engleskom jeziku, ako se to traži odredbama tih ugovora.

(3) Brodske isprave, zapisi i knjige propisane ovim Zakonikom mogu se voditi u pisanom ili elektroničkom obliku.

Članak 96. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 33.

Brodske isprave, zapisi i knjige propisane ovim Zakonikom i propisima donesenim temeljem ovoga Zakonika moraju se nalaziti na brodu i uvijek biti dostupne u svrhu provjere.

Članak 97. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 40.

(1) Brodu upisanom u upisnik pomorskih trgovačkih brodova, upisnik pomorskih ribarskih brodova i upisnik pomorskih javnih brodova, izdaje se upisni list.

(2) Upisnim listom dokazuje se hrvatska državna pripadnost broda uz naznaku da brod ima pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske, njegova namjena i područje plovidbe. (4).

(3) Upisni list sadrži sve upise iz uloška glavne knjige upisnika broda u koji je brod upisan.

(3) U slučaju nepodudaranja sadržaja upisnog lista sa sadržajem upisnika brodova u pogledu upisanih prava na brodu važi ono što je upisano u upisniku brodova.

(5) Upisni list izdaje lučka kapetanija koja je upisala brod u upisnik.

Članak 98. brisanNN 17/2019: brisan člankom 41.

(1) Lučka kapetanija koja je izdala upisni list dužna je, po službenoj dužnosti, upise iz članka 97. ovoga Zakonika unijeti u upisni list broda.

(2) Kad se brodu promijeni ime, luka upisa, tonaža, vrsta pogona, znak raspoznavanja, namjena ili područje plovidbe, mora mu se zamijeniti i upisni list.

Članak 99. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 42.

(1) Privremeni upisni list izdaje se brodu kada još nisu ispunjeni uvjeti za upis, brodu nabavljenom u inozemstvu koji još nema upisni list te, brodu koji je u inozemstvu, a izgubljen mu je upisni list. (2) Brod, te brodu u gradnji, kada još nisu ispunjeni uvjeti za upis u upisnik kao brod.

(2) Brod i brod u gradnji koji još nije upisan u hrvatski upisnik brodova stječe privremenim upisnim listom hrvatsku državnu pripadnost i pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske.

(3) Privremeni upisni list važi najdulje tri mjeseca od njegova izdavanja, ali njegovo važenje prestaje i prije i to u trenutku kad brod stigne u prvu hrvatsku luku.

(4) Privremeni upisni list izdaje nadležna lučka kapetanija ili diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Hrvatske iz članka 254. ovoga Zakonika.

Članak 100. brisanNN 17/2019: brisan člankom 43.

Pored upisnog ili privremenoga upisnog lista brodovi upisani u hrvatski upisnik brodova, moraju imati:

1) isprave, zapise i knjige propisane posebnim propisom koji donosi ministar,

2) isprave, zapise i knjige propisane Tehničkim pravilima.

Članak 1000. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 253.

Novčanom kaznom od 1.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik stranoga broda ili časnik koji ga zamjenjuje, odnosno osoba koja upravlja stranom jahtom ili brodicom:

1) ukoliko postupi protivno članku 66. ovoga Zakonika, 2) ako se peljarenje obavlja u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske bez odobrenja Ministarstva (članak 69.),

3 2) ako brod obavlja kabotažno tegljenje bez odobrenja ministra (članak 641.).

Članak 1001. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 125.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 46.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 254.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 5.000,00 do 15.000,00 50.000 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda, jahte ili brodice ili član posade koji ga zamjenjuje: 2) ako ako:

1) ako brod koji prevozi više od 2000 tona ulja nema potvrdu o osiguranju ili drugome financijskome jamstvu o imovinskoj odgovornosti za štetu prouzročenu onečišćenjem uljem kad uđe u luku ili izađe iz luke Republike Hrvatske ili u njima ukrcava ili iskrcava ulje (članak 62.),

1. ne poduzme ili ne poduzme u određenom roku odgovarajuće mjere koje mu rješenjem naredi inspektor sigurnosti plovidbe, odnosno postupi protivno rješenju (članci 168., 169., 171., 176., 176. i 177.). 3) ako brod 177.),

2. plovni objekt koji ima brodsku radiostanicu ne organizira neprekidnu službu bdijenja, u skladu s propisima o radioprometu (članak 55.),

4) ako 3. na brodu nema propisanog broja članova posade sa s odgovarajućim valjanim svjedodžbama o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti (članak 130.),

5) ako 4. osobno ne rukovodi brodom kada to zahtijeva sigurnost broda, a osobito kada brod ulazi u luku, kanal ili rijeku ili kad izlazi iz njih te u svim drugim slučajevima kad to zahtijeva sigurnost broda i plovidbe (članak 149. stavak 2.),

6) ako 5. u slučaju neposredne opasnosti od rata ili nastupanja ratnoga stanja između Republike Hrvatske i druge države ne poduzme u pogledu broda, osoba i tereta na brodu sve mjere koje se pokažu potrebnima (članak 155. stavak stavci 1. i 2.),

7) ako 6. se u slučaju nastupanja ratnoga stanja između drugih država, u kojem je Republika Hrvatska neutralna, brod nađe u luci jedne od zaraćenih država ili na putu za luku zaraćene države ili mora proći kroz unutarnje morske vode i teritorijalno more zaraćene države ne zatraži uputu od brodara, a ako to nije moguće – od nadležnih hrvatskih tijela (članak 155. stavak 3 ), 8) ako 3.),

7. za putovanja broda prema članu posade, putniku ili drugoj osobi na brodu koja je izvršila kazneno djelo, ne poduzme mjere potrebne da se spriječi ili ublaži nastupanje štetnih posljedica tog djela i izvršitelj pozove na odgovornost (članak 161. stavci 1., 2. i 4.),

9) ako o neispravnostima iz članka 143. stavka 1. točke 2) 8. u plovidbi plovnim putovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske ne obavijesti nadležnu lučku kapetaniju da pojedini svjetionici i svjetla te ostala pomagala za navigaciju ne rade, odnosno oznake ili plutače nisu na svom mjestu (članak 143. stavak 2.),

10) ako 9. ukrca na brod i rasporedi za obavljanje poslova osobu koja nema odgovarajuću valjanu svjedodžbu o osposobljenosti ili dopunskoj osposobljenosti (članak 131.),

11) ako 10. ne udalji s dužnosti premorenu, odnosno bolesnu osobu ili osobu koja je pod utjecajem alkohola ili psihoaktivnih lijekova (članak 134.). (2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 134.),

11. plovnim objektom ošteti ili neovlašteno ukloni objekt sigurnosti plovidbe ili objekt hidrografije (članak 52. stavak 5. i članak 54.b stavak 4.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. točke točaka 10),. i 11) i 12). pravna osoba vlasnik, brodar i ili poslovođa.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna do 3.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. točke točaka 10),. i 11). i 12) odgovorna osoba vlasnika, brodara ili poslovođe.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. točke 12) ovoga članka zapovjednik zrakoplova koji prilikom preleta gospodarskog pojasa Republike Hrvatske ne poštuje općeprihvaćene propise i hrvatske propise o suzbijanju onečišćenja mora iz zraka ili zrakom (članak 41. stavak 3.).

Članak 1001.a izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 126.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 255.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda, jahte ili brodice i/ili član posade:

1) ako prilikom plovidbe gospodarskim pojasom Republike Hrvatske ne poštuje općeprihvaćene međunarodne propise i standarde i hrvatske propise o sprečavanju onečišćenja mora i zraka s pomorskih plovnih objekata i onečišćenja prouzročenog potapanjem otpada (članak 41.),

2) ako prilikom plovidbe ili boravka u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru, epikontinentalnom pojasu ili gospodarskom pojasu ne poštuje međunarodne, europske i hrvatske propise i standarde i hrvatske propise o zaštiti od onečišćenja mora i zraka s pomorskih objekata i onečišćenja prouzročenog potapanjem s pomorskih objekata. (članak 64.). 49.a),

3.) ako u more i na morsku obalu ispušta, odnosno odbacuje krute i tekuće otpade, zauljene vode, fekalije i ostatke tereta s pomorskog objekta kao i sve druge tvari koje onečišćuju more, zrak ili obalu (članak 49.b stavak 1.),

4) ako postupi protivno propisu iz članka 49.b stavka 3. ili stavka 5. ovoga Zakonika,

5) ako prazni spremišta krutog i tekućeg otpada, zauljenih voda, fekalija i ostataka tereta s broda kao i svih drugih tvari koje onečišćuju more i obalu, izvan prihvatnih uređaja, (članci 49.c i 49.e),

6) ako protivno odredbi članka 49.d stavka 1. ne preda sav brodski otpad u prihvatne uređaje prije isplovljavanja.

(2) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička ili pravna osoba vlasnik broda, brodar i kompanija.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba vlasnik broda.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 1002. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 58.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 256.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 3.000,00 do 30.000,00 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik i/ili član posade broda, jahte ili brodice koji ne obavlja poslove na brodu, jahti ili brodici u skladu sa svojim dužnostima, pravilima navigacije i drugim propisima i pravilima iz područja sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života na moru i zaštite morskog okoliša. (članak 133.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 1.000,00 do 25.000,00 30.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda ili časnik koji ga zamjenjuje, zapovjednik jahte, osoba koja upravlja brodicom, odnosno osoba koja upravlja plutajućim ili nepomičnim odobalnim objektom ukoliko postupi protivno članku 75.c ovoga Zakonika. koji plovi ili se nalazi u području nadzora i upravljanja propisanim ovim Zakonikom ako ne postupi prema pravilima plovidbe propisanim međunarodnim ugovorima, ovim Zakonikom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakonika, ne dostavi podatke, odnosno ne postupi po nalogu službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom (članak 75.c).

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik jahte, odnosno osoba koja upravlja brodicom.

Članak 1004. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 257.

Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda ili časnik koji ga zamjenjuje, odnosno osoba koja upravlja plutajućim ili nepomičnim odobalnim objektom:

1) ako upravlja brodom u plovidbi koji nije sposoban za plovidbu (članak 76.),

2) ako protivno odredbama članka 88. ovoga Zakonika brodom koji nije putnički prevozi putnike,

3) ako na brodu nema bilo koje od brodskih isprava i knjiga iz članka članaka 94. – uključivo 101., te članka 105 do 99. ovoga Zakonika ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika i/ili ako se u brodske knjige ne unose podaci u skladu s člankom 94. stavkom 2. ovoga Zakonika,

4) ako na zahtjev ovlaštenih tijela ne pokaže brodske isprave i knjige (članak 96.),

5) ako u propisanim rokovima ne obavlja vježbe s čamcima, ostalim sredstvima za spašavanje i uređajima za otkrivanje, sprječavanje i gašenje požara (članak 148. stavak 2.),

6) ako na brodu ne održava u ispravnom stanju stanje trupa, strojeve, uređaje i opremu ili ako se ne brine o sigurnosti brodskih uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje putnika, opasnog i ostalog tereta te o pravilnom ukrcavanju, smještaju i iskrcavanju putnika, opasnog i ostalog tereta (članak 148. stavak 1.),

7) ako za vrijeme plovidbe nije na brodu (članak 148. stavak 3.)

8) ako upravlja plutajućim ili nepomičnim odobalnim objektom koji nije sposoban za uporabu (članak 102. i 103.), 76.),

9) ako prije polaska na put ne provjeri ispravnost broda, količine zaliha na brodu nalaze li se na brodu službene ažurirane pomorske navigacijske karte i publikacije, jesu li članovi posade na brodu, te jesu li poduzete sve mjere za sigurnost putovanja (članak 148. stavak 4.),

10) ako ošteti, odstrani ili izvrši kakvu drugu nedozvoljenu radnju u svezi sa pečaćenjem broda iz članka 171. ovoga Zakonika,

11) ako ne koristi usluge lučkog ili obalnog peljarenja kada je takvo peljarenje obavezno (članak 70.).

Članak 1005. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 258.

Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda ili osoba koja ga zamjenjuje:

1) ako primi za člana posade broda osobu koja nema pomorsku knjižicu ili dozvolu za ukrcavanje (članak 137. stavak 1.),

2) ako ne postupi sukladno odredbi članka 151. ovoga Zakonika,

3) ako o događaju koji se za putovanja desi na brodu, a koji ugrožava sigurnost broda, broda u teglju ili potiskivanju ili sigurnost plovidbe, ili o izvanrednom događaju koji se desio na brodu, brodu u teglju ili potiskivanju, putnicima, drugim osobama ili stvarima na brodu ili brodu u teglju ili potiskivanju – ne podnose izvještaj zajedno s izvatkom iz brodskog dnevnika nadležnom tijelu u zemlji ili inozemstvu (članak 152. stavci 1., 2 i 3.),

4) ako ne održava u ispravnom stanju pomorske navigacijske karte i publikacije (članak 148. stavak 1.)

5) ako ne obavijesti priznatu organizaciju ili odgovarajuća tijela pomorske uprave o nesrećama ili nedostacima iz članka 154. stavka 1. točke 1) i 2) ovoga Zakonika,

6) ako o činjenici rođenja i smrti te o primanju izjave posljednje volje ne sastavi zapisnik na propisani način i ne dostavi ga nadležnom tijelu u prvoj domaćoj luci, a u inozemstvu – najbližem diplomatskom, odnosno konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske (članak 152. stavak 5.),

7) ako radiokomunikacijama ne odašalje obavijest o bilo kojoj neposrednoj opasnosti za sigurnost plovidbe na koju naiđe (članak 153.),

8) ako o kaznenom djelu učinjenom na brodu, dok se brod nalazi u inozemstvu, ne podnese izvještaj diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u zemlji u čiju prvu luku, nakon izvršenog kaznenog djela, brod uplovi ili ako s izvršiteljem kaznenog djela ne postupi prema uputama toga diplomatskoga ili konzularnoga predstavništva (članak 161. stavak 3.),

9) ako samovoljno napuštanje broda od člana posade-državljanina Republike Hrvatske u inozemstvu posade ne prijavi tijelu iz članka 162. stavka 1. ovoga Zakonika,

10) ako u brodski dnevnik ne unese u određenom roku i na određeni način opis događaja, radnji i poduzetnih mjera koje je dužan unijeti u brodski dnevnik (članak 152., članak 153. stavak 2., članak 158. stavak 3., članak 160. stavak 2., članak 161. stavak 5. i članak 162. stavak 3.),

11) ako ne unese u brodski dnevnik razloge zbog kojih nije krenuo u pomoć osobama u opasnosti na moru i poduzeo njihovo spašavanje, odnosno razloge zbog kojih nije poduzeo spašavanje broda nakon sudara (članak 767.),

12) ako brodu s kojim se sudario brod kojim zapovijeda, iako je to mogao, ne priopći ime posljednje luke iz koje je isplovio i ime luke u koju plovi (članak 756.).

Članak 1006. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 59.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 259.

Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 15.000,00 20.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda i jahte, osoba koja upravlja brodicom, odnosno član posade broda, jahte i brodice ili jahte ako:

– baci na plovni put predmete ili tvari koje mogu ometati ili ugroziti sigurnost plovidbe ili znače opasnost od onečišćenja baci na plovni put sigurnu plovidbu (članak 65. stavak 2.). (2) Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se član posade broda, jahte ili brodice ukoliko 1.),

– upravlja plovilom pod utjecajem alkohola iznad dopuštene količine, opojnih droga ili drugih tvari koje mijenjaju stanje svijesti (članak 134.). 134. stavci 1. i 2.),

– se odbije podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata radi provjere ima li u organizmu više od 0,5 g/kg alkohola u krvi, prisutnosti droge i/ili psihoaktivnih tvari koje utječu na psihofizičke sposobnosti, ili koji odbije otići na liječnički pregled, te na uzimanje krvi i urina radi analize (članak 134. stavci 3. i 4.).

Članak 1007. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 260.

Uz kaznu propisanu za pomorski prekršaj iz članaka 997., 1001., 1001.a, 1002., 1002. i 1004. ovoga Zakonika zapovjedniku broda i članu posade broda, odnosno zapovjedniku jahte ili osobi koja upravlja jahtom ili brodicom ili članu posade jahte ili brodice mogu može se kao izreći zaštitna mjera oduzeti sve oduzimanja svih ili pojedine svjedodžbe pojedinih svjedodžbi o osposobljenosti ili dopunskoj osposobljenosti ili ovlaštenja – u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine.

Članak 1008. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 60.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 261.

(1) Uz kaznu propisanu za pomorski prekršaj iz članka 993. stavak 1. točke 6) izreći će se zaštitna mjera oduzimanja broda, lovine i ribarskog alata i opreme koja služi za ribolov, odnosno ulov morskih bića na morskome dnu, i to:

a) ako je istim brodom već bio učinjen isti prekršaj za koji je nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj izreklo kaznu ili ako je zapovjednik broda u posljednjih pet godina bio kažnjen za isti prekršaj,

b) ako ribolov ili ulov drugih živih bića u moru ili na morskome dnu obavlja ribarskim alatom i opremom za ribolov, odnosno za ulov drugih živih bića u moru i na morskome dnu čija je uporaba zabranjena ili ograničena hrvatskim propisima,

c) ako ribolov ili ulov drugih živih bića u moru ili na morskome dnu obavlja u ribolovnom rezervatu ili ako lovi vrste ribe ili drugih živih bića u moru ili na morskome dnu kad je ulov tih vrsta zabranjen,

d) ako zapovjednik broda ili član posade broda ne posluša naređenje tijela Republike Hrvatske ovlaštenog za zaustavljanje broda, pruži aktivan otpor tijelima koja obavljaju pregled broda ili nekim drugim postupkom prouzroči opasnost za život ljudi ili imovine.

(2) Uz kaznu propisanu za pomorski prekršaj iz članka 993. stavak stavka 1. točka 2) i članka 993. stavak 2. izreći će se točke 2.a, te stavaka 2. i 5. ovoga Zakonika može se izreći zaštitna mjera oduzimanja plovnog objekta kojim je prekršaj učinjen upisnog lista/dozvole za plovidbu brodice za plovilo s kojim je počinjen prekršaj iz članka 9.a ovoga Zakonika u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine, bez obzira tko je vlasnik plovnog objekta.

(3) Radi osiguranja nazočnosti u prekršajnom postupku, odnosno radi osiguranja izvršenja kazne inspektor sigurnosti plovidbe ili druga osoba ovlaštena za obavljanje inspekcije sigurnosti plovidbe može stranom državljaninu izreći mjeru privremenog oduzimanja putovnice, odnosno druge isprave koja služi kao zamjena za putnu ispravu u trajanju ne duljem od tri dana.

Članak 1009. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 127.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 262.

(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1) ako istražuje ili iskorištava prirodna ili druga bogatstva gospodarskog ili epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske na nezakonit način (članak 44.),

2) ako protivno uvjetima predviđenim ovim Zakonikom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakonika istražuje ili iskorištava prirodna i druga bogatstva u gospodarskom ili u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske (članak 45.),

3) ako postrojenja ili uređaje postavljene u gospodarskom ili u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske, radi istraživanja ili iskorištavanja prirodnih i drugih bogatstava tih pojaseva, stalno ne obilježi određenim svjetlosnim i drugim znacima ili ako ta postrojenja i uređaje ne ukloni kad se prestanu rabiti ili iskorištavati u svrhe za koje su izgrađeni, ili ako o njima pravodobno ne objavi potrebne podatke (članak 36.),

4) ako postrojenja ili uređaje za istraživanje ili iskorištavanje prirodnih i drugih bogatstava u gospodarskom ili u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske postavi na mjestima na kojima bi oni mogli sprječavati korištenje priznatih međunarodnih plovnih putova (članak 38.),

5) ako obavlja istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora, morskog dna i podzemlja unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske bez odobrenja Ministarstva nadležnog ministarstva (članak 13. i 31.),

6) tijelo koje upravlja lukom ako bez odgađanja ne poduzme vađenje, odnosno uklanjane podrtine ili potonule stvari koja se nalazi na njezinu lučkom području sukladno ovom Zakoniku ili rješenju nadležne lučke kapetanije (članak 58. stavak 3.),

7) tijelo koje upravlja lukom ako bez odgađanja ne poduzme mjere radi sprječavanja širenja onečišćenja te otklanjanja onečišćenja sukladno Planu intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (članak 58. stavak 4.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik za radnje iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za radnje iz stavka 1. ovog članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 101. brisanNN 17/2019: brisan člankom 43.

Sadržaj, obrasce, način vođenja isprava, zapisa i knjiga, kao i oblik, rokovi valjanosti, mogućnosti produljenja valjanosti, prestanak valjanosti, suspenzija ili povlačenje isprava, zapisa i knjiga, propisat će se propisom iz članka 100. stavak 1. točka 1) ovoga Zakonika, odnosno Tehničkim pravilima.

Članak 1010. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 128.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 47.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 263.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba: 2) ako ako:

1) ako ne vodi propisane podatke koji su značajni za sigurnost plovidbe (članak 48. točka 3),

1. u propisanom roku ne obavijesti Agenciju o primjeni korektivnih mjera sadržanih u sigurnosnoj preporuci, odnosno o razlozima njihove neprimjene ili djelomične primjene (članak 49.k stavak 6.),

2. bez odgađanja ne obavijesti Agenciju o saznanjima o događaju pomorske nesreće (članak 49.lj),

3. ometa obavljanje poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji (članak 55.dž),

4. kao vlasnik ili posjednik stvari ne postupi sukladno usmenom rješenju službenika lučke kapetanije u poslovima traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru (članak 55.đ stavak 2.),

5. ne održava luku u stanju koje osigurava sigurnu plovidbu, pristajanje i vezivanje plovnih objekata, te ukrcaj ili iskrcaj putnika i tereta, ne osigura čišćenje luke ili ako ne obavlja druge poslove sukladno članku 58. ovog Zakonika. 3) ako ovoga Zakonika,

6. peljar tijekom redovitih dužnosti ne obavijesti nadležnu lučku kapetaniju o očitim nepravilnostima na brodu koje mogu ugroziti sigurnost plovidbe i predstavljati opasnost od onečišćenja morskog okoliša (članak 73. stavak 3.),

7. ne podnese na odobrenje tehničku dokumentaciju na temelju koje se brod, jahta ili brodica gradi ili preinačuje (članak 78. i 113.). stavak 1. točka 1. i stavak 2.),

8. na objekt sigurnosti plovidbe ili objekt hidrografije postavi natpis ili ošteti objekt sigurnosti plovidbe ili objekt hidrografije ili neovlašteno postavi, ukloni ili zamijeni objekt sigurnosti plovidbe ili objekt hidrografije ili promijeni značenje objekta sigurnosti plovidbe (članak 52. stavak 5. i članak 54.b stavak 4.),

9. obavlja djelatnost ronjenja protivno propisu o ronjenju (članak 56. stavak 4.).

(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi za radnje iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 1011. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člancima 264. i 265.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba vlasnik brodice ili jahte ako:

1. brodicu ili jahtu ne podvrgne osnovnom, redovitom ili izvanrednom pregledu (članci 114 79. – 117.), do 82.),

2) ako. brodica ili jahta nisu sposobne za plovidbu (članak 111.), 5) ako 76.),

3) ako nije podnio zahtjev za upis brodice u očevidnik brodica (članak 202.),

4) ako nije podnio zahtjev za brisanje brodice (članak 207. stavak 3.),

3. pomorski objekt koji posjeduje radio uređaj nema pozivni znak prema propisima o međunarodnom radioprometu (članak 185.),

4. ne obavijesti lučku kapetaniju o okolnostima zbog kojih se brodica može brisati po službenoj dužnosti iz upisnika brodova u roku od 15 dana od dana njihova nastanka (članak 192. stavak 5.),

5. brodica nema propisano ispisanu oznaku brodice (članak 206.), 183.), oznaku teretne vodene linije, oznaku najvećeg dozvoljenog broja putnika koje smije prevoziti i druge oznake sukladno posebnom propisu ili Tehničkim pravilima (članak 111.), (2) Novčanom kaznom od 800,00 do 5.000,00 76.),

6) ako u propisanom roku ne prijavi promjenu sjedišta odnosno prebivališta ili područja na kojem se brodica pretežno zadržava ili koristi (članak 202. stavci 1. i. 2.)

6. u roku od 30 dana od promjene podataka ne podnese lučkoj kapetaniji zahtjev za upis promjene podataka u upisniku brodova (članak 200. stavak 6.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka obrtnik vlasnik brodice ili jahte.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 800,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba vlasnik brodice ili jahte i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(4) Novčanom kaznom iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se osoba koja upravlja brodicom ili jahtom za pomorski prekršaj iz stavka 1. točka 1) i 2) ovoga članka. točki 1. i 2. ovoga članka.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba korisnik brodice ili jahte ako brodicom ili jahtom upravlja osoba bez odgovarajućeg uvjerenja, odnosno svjedodžbe o osposobljenosti (članak 76. stavak 3. točka 1.).

(6) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 4. ovoga članka obrtnik korisnik brodice ili jahte.

(7) Novčanom kaznom u iznosu od 800,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 4. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 1011.a dodanNN 17/2019: dodan člankom 265.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba pomorsko učilište koje ne zadovoljava uvjete na temelju kojih mu je izdano rješenje o povjeravanju izobrazbe ili suglasnost za obrazovanje pomoraca ili kojem se utvrdi bilo koja nepravilnost u radu u odnosu na rješenje kojim mu je povjereno obrazovanje, odnosno izobrazba pomoraca (članak 176.c stavak 1.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za radnje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za radnje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 1012. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 266.

Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 800,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj osoba koja upravlja brodicom ili jahtom:

1. ako ne prijavi pomorsku nesreću jahte ili brodice (članak 117.), 154. stavak 2.),

2. ako se na brodici ili jahti ne nalaze isprave iz članka 122 96. ovoga Zakonika kao i svjedodžba ili uvjerenje o osposobljenosti za upravljanje jahtom ili brodicom.

(2) Novčanom kaznom od 100,00 kuna kaznit će se na mjestu počinjenja pomorskog prekršaja fizička osoba za pomorski prekršaj iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.

(3) Ovlaštena osoba dužna je počinitelju prekršaja izdati potvrdu o naplaćenoj kazni iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Počinitelju pomorskog prekršaja koji ne plati novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, ovlaštena osoba izdat će uplatnicu kojom isti može platiti kaznu u roku od 8 dana.

Članak 1013. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 129.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 48.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 267.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 20.000 20.000,00 kuna kaznit će se organizator športskog natjecanja koji postupi protivno članku 50. stavku 3. pravna osoba organizator sportskih ili drugih aktivnosti koji sportske i druge aktivnosti na plovnom putu obavlja bez prethodnog odobrenja nadležne lučke kapetanije (članak 54.c stavak 1.).

(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja kao investitor, vlasnik ili korisnik objekata ili sredstava ili nositelj zahvata odnosno tijelo koje upravlja lukom postupi suprotno odredbama iz članka 54. ovog 52. stavka 4., članka 53. stavaka 4. i 5., članka 54. stavka 3. ili članka 54.c. stavka 4. ovoga Zakonika.

(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba koja postupi protivno članku 56. i 56.a, te propisima donesenim temeljem tog članka ovog Zakonika.

(4) Novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(5) Novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 2. i 3. ovoga članka zapovjednik, odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom.

Članak 1014. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 268.

(1) Novčanom kaznom od 7.000,00 5.000,00 do 15.000,00 30.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba pomorski agent koji postupi protivno odredbama propisa iz članka 683. ovoga Zakonika.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik pomorski agent za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 8.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba pomorski agent i odgovorna osoba u pravnoj osobi za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 1016. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 130.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 269.

(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba koja postupi protivno odredbama iz članka 56. stavka 3. 56.c ovoga Zakonika i propisa donesenog temeljem tog članka ovoga Zakonika.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(4) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik broda ili osoba koja upravlja brodicom.

(5) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka član posade broda ili brodice odgovoran za rukovanje opasnim teretom.

(6) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka stručna osoba u luci pod čijim se nadzorom obavlja rukovanje opasnim tvarima.

(7) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka osoba koja upravlja vozilom.

(8) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba koja neposredno rukuje opasnim tvarima.

Članak 1016.a izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 270.

(1) Novčanom kaznom od 40.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja obavlja poslove posredovanja pri zapošljavanju pomoraca na brodovima hrvatske i strane državne pripadnosti a ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom iz članka 125.a stavka 3 4. ovoga Zakonika ili ih obavlja na način protivan odredbama posebnog propisa.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom od 4.000,00 do 15.000,00 kuna.

Članak 1016.b dodanNN 61/2011: dodan člankom 61.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 271.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba vlasnik broda, brodar, odnosno kompanija koja ne osigura da je svakom članu posade broda pri ukrcaju dana preslika postupaka koji se primjenjuju na tom brodu po prigovoru uključujući informacije o nadležnim tijelima države čiju državnu pripadnost ima brod te imena članova posade broda koji će im u postupcima po prigovoru pružiti odgovarajuću pomoć (članak 133.a stavak 3.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 20.000,00 kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba obrtnik vlasnik broda, odnosno brodar.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba vlasnik broda, brodar odnosno kompanija novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe, vlasnika broda, brodara, odnosno kompanije novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.

Članak 1016.c dodanNN 61/2011: dodan člankom 61.

(1) Novčanom kaznom od 40.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba brodar koja naplati od člana posade broda troškove povratnog putovanja na način protivan odredbi članka 138. stavka 2. ovoga Zakonika.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se brodar fizička osoba, novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 100.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe brodara novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.

Članak 1016.d dodanNN 61/2011: dodan člankom 61.

(1) Novčanom kaznom od 40.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba porezni obveznik poreza po tonaži broda koja postupi protivno članku 429.c stavku 5. ovoga Zakonika.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe poreznog obveznika poreza po tonaži broda novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.

Članak 1016.e dodanNN 56/2013: dodan člankom 131.

(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se vlasnik broda, brodar i kompanija broda koji plovi, a nema svjedodžbu ili potvrdu o osiguranju ili drugom odgovarajućem jamstvu propisanom člankom 62. ovog Zakonika.

(2) Novčanom kaznom od 25.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se zapovjednik broda i osoba odgovorna u pravnoj osobi iz stavka 1. ovog članka.

Članak 1016.f dodanNN 56/2013: dodan člankom 131.; NN 17/2019: brisan člankom 272.

Članak 1016.g dodanNN 56/2013: dodan člankom 131.

(1) Novčanom kaznom od 40.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba prijevoznik, terminalni operator, putnički agent, odnosno turoperator, koja postupi protivno odredbama propisa iz članka 606. ovoga Zakonika.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba prijevoznik, terminalni operator, putnički agent, odnosno turoperator.

(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravne osobe prijevoznika, terminalnog operatora, putničkog agenta, odnosno turoperatora.

Članak 1017. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člancima 132. i 133.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 273.

Ako uslijed počinjenja pomorskog prekršaja iz članka 993. stavka 1. točke 5) i točke 7), članaka 994., 995., 996., 999., 1000., 1001., 1001.a, 1002., 1003., 1004., 1006., 1008., 1011., 1013., 1014., 1015. i 1016. ovoga Zakonika nastupi ekološka nesreća, odnosno izvanredni događaj ili vrsta događaja prouzročena djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugrožavanje života ili zdravlja ljudi i u većem obimu nanose štetu okolišu, novčanom kaznom od 300.000,00 do 1.000.000,00 (1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba, a novčanom kaznom od 50.000,00 do 200.000,00 kuna koja kao ovlaštena osoba iz članka 840.a stavka 8. ovoga Zakonika postupa protivno odredbama članka 840.c ovoga Zakonika.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik koji kao ovlaštena osoba iz članka 840.a stavka 8. ovoga Zakonika postupa protivno odredbama članka 840.c ovoga Zakonika.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba koja kao ovlaštena osoba iz članka 840.a stavka 8. ovoga Zakonika postupa protivno odredbama članka 840.c ovoga Zakonika.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se zapovjednik pomorskog objekta koji postupa protivno odredbama članka 840.c ovoga Zakonika.

(5) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.

Članak 1017.a dodanNN 56/2013: dodan člankom 133.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 274.

(1) Novčanom kaznom od 25.000,00 kuna do 300.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja podrtinu i potonulu stvar neovlašteno dira, pomiče, premješta, ili na bilo koji drugi način mijenja njeno postojeće stanje (članak 840.č stavak 3.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

Članak 1017.b dodanNN 56/2013: dodan člankom 133.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 275.

(1) Novčanom kaznom od 25.000,00 kuna do 300.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja vadi podrtine ili potonule stvari suprotno odredbama članka 840.ć ovoga Zakonika.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovog članka.

Članak 1017.c dodanNN 56/2013: dodan člankom 133.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 276.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja je kao pošteni nalaznik započela vađenje podrtine ili potonule stvari na temelju odobrenja lučke kapetanije te istu bez opravdanog razloga prekinula ili napustila radove i time prouzročila štetu (članak 840.d stavak 6.)

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 1017.d dodanNN 56/2013: dodan člankom 133.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 277.

Novčanom kaznom od 25.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se zapovjednik pomorskog objekta i ovlaštena osoba ako bez odgađanja ne izvijesti najbližu lučku kapetaniju kada je pomorski objekt sudjelovao u pomorskoj nesreći u kojoj je nastala podrtina (članak 840.k).

Članak 1017.e dodanNN 56/2013: dodan člankom 133.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 278.

(1) Novčanom kaznom od 25.000,00 kuna do 300.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba vlasnik podrtine koja ne ukloni podrtinu u skladu s člankom 840.n ovoga Zakonika.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba obrtnik za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 102. brisanNN 56/2013: izmijenjen člankom 34.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 20.; NN 17/2019: brisan člankom 43.

(1) Plutajući objekt i nepomični odobalni objekt je sposoban za uporabu ako udovoljava odredbama ovoga Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika i Tehničkim pravilima u svezi sa:

1) sigurnošću ljudskih života, objekta i imovine,

2) sprječavanjem onečišćavanja pomorskog okoliša uljem, štetnim tvarima, otpadnim vodama i smećem,

3) sprječavanjem onečišćavanja zraka,

4) zaštitom morskog okoliša od štetnog djelovanja sustava protiv obraštanja trupa,

5) zaštitom na radu, smještajem posade i drugih osoba na objektu,

6) sigurnošću uređaja za rukovanje teretom.

(2) Pored uvjeta iz stavka 1. ovoga članka plutajući i nepomični odobalni objekt je sposoban za uporabu:

1) ako ima barem najmanji propisan broj članova posade koji objekt mora imati za sigurnu uporabu,

2) da je smještaj i broj drugih osoba na objektu u skladu sa odredbama i uvjetima navedenim u ispravama, zapisima, knjigama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji,

3) ako je teret na objektu složen, raspoređen i osiguran u skladu s odredbama i uvjetima navedenim u ispravama, zapisima, knjigama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji objekta,

4) ako je sigurno privezan, usidren, položen na morsko dno, odnosno djelomično ili potpuno ukopan u morsko dno.

(3) Ako se plutajući ili nepomični odobalni objekt postavlja ili upotrebljava u unutrašnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske, pored uvjeta propisanih stavcima 1. i 2. ovog članka, mora zadovoljavati uvjete određene lokacijskom dozvolom, odnosno detaljnim planom uređenja.

(4) Ministar će propisati najmanji broj i stručnu osposobljenost stručnih radnika na plutajućim i nepomičnim odobalnim objektima.

Članak 1020. izmijenjenNN 26/2015: izmijenjen člankom 49.

(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika donijeti propise o:

– lukama otvorenim za međunarodni promet (članak 7. stavak 4.),

– dolasku i boravku stranih jahti i brodica namijenjenih razonodi i športu u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (članak 12. stavak 2.),

– uvjetima za uplovljavanje, prolazak i boravak stranih ratnih i znanstvenoistraživačkih brodova u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, uvjetima i načinu obavljanja znanstvenih i drugih istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora, morskog dna ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog i gospodarskog pojasa Republike Hrvatske (članak 31. stavak 9.).

(2) Vlada Republike Hrvatske će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika donijeti Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (članak 63. stavak 2.).

Članak 1021. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 143.

(1) Ministar će u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika donijeti propise o:

– mjestima zakloništa, uvjetima koja moraju zadovoljavati mjesta zakloništa, i uvjetima i načinu korištenja mjesta zakloništa (članak 17. stavak 3.),

– oznakama i načinu označavanja na plovnim putovima u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, (članak 51. stavak 5.),

– o primjeni međunarodnih preporuka o baždarenju balastnih prostora na tankerima za prijevoz ulja s izdvojenim balastnim tankovima u pogledu načina obračuna pristojbi, naknada i drugih pristojbi u lukama (članak 59. stavak 3.),

– uvjetima kojima mora udovoljavati strani plovni objekt da bi boravio u raspremi u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske (članak 67.),

– peljarenju (članak 70. stavak 6., 7. i 8.),

– najvišoj dopuštenoj visini naknade za usluge peljarenja (članak 72. stavak 3.),

– uvjetima i načinu obavljanja pokusne plovidbe (članak 83. stavak 4.),

– sadržaju, obrascima i načinu vođenja isprava, zapisa i knjiga pomorskih brodova (članak 101.),

– najmanji broj i stručnu osposobljenost stručnih radnika na plutajućim i nepomičnim odobalnim objektima (članak 102. stavak 3.),

– najmanjem broju članova posade potrebnim za sigurnu plovidbu brodova (članak 130. stavak 2.),

– uvjetima, načinu izdavanja, sadržaju, obrascima i nadležnost lučkih kapetanija za izdavanje pomorskih knjižica i odobrenja za ukrcavanje (članak 137. stavak 5.),

– načinu obavljanja meteorološke službe na brodovima (članak 143. stavak 4.),

– postupcima u slučaju rođenja ili smrti, nalaska napuštenoga novorođenog djeteta, primanja izjave posljednje volje i postupcima s imovinom umrlih osoba na brodu (članak 152. stavak 6.),

– načinu vijanja zastave i isticanja znakova na brodovima i jahtama (članak 180. stavak 4.),

– o načinu, uvjetima i postupcima određivanja, i označavanja imena, oznaka i znakova raspoznanjava brodova, jahti, plutajućih i nepomičnih odobalnih objekata, te vođenju evidencije o imenima i oznakama brodova, jahti, plutajućih i nepomičnih odobalnih objekata (članak 183. stavak 4.).

– najvišoj dopuštenoj starosti brodova koji se mogu upisati u upisnik brodova u Republici Hrvatskoj (članak 191. stavak 4.),

– o načinu vođenja, i podacima koji se unose u upisnike pomorskih objekata, vođenju postupaka EOP upisa, obrascima, te nadležnosti lučkih kapetanija za upis (članak 195. stavak 7.),

– uvjetima za obavljanje djelatnosti pomorskog agenta, te pravima i obvezama pomorskog agenta (članak 683.) ovoga Zakonika.

(2) Ministar će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika na temelju članka 24. ovoga Zakonika donijeti propise o zabrani plovidbe Pelješkim i Koločepskim kanalom i dijelovima Srednjeg kanala, Murterskog mora i Žirjanskog kanala te Malostonskim zaljevom, o plovidbi u prolazu u Šibensku luku, u Pašmanskom tjesnacu, prolazu Mali Ždrelac i Vela Vrata te predjelu rta Marlera, o plovidbi rijekom Neretvom i Zrmanjom.

(3) Ministar će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika donijeti propise o:

– uvjetima koje mora zadovoljiti plovni objekt, te fizička ili pravna osoba koja obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila (članak 9. stavak 4.),

– visini naknade za obavljanje kabotaže stranim plovnim objektom (članak 9. stavak 5.),

– visini naknade za sigurnost plovidbe koju plaćaju strane jahte i brodice (članak 12. stavak 3.),

– uvjetima i načinu rukovanja opasnim i ostalim tvarima u lukama, uvjetima i načinu pod kojima će se obavljati ukrcavanje i iskrcavanje opasnih i štetnih tvari, rasutog i ostalih tereta u lukama, te način sprječavanja širenja onečišćenja članak 56. stavak 4.),

– uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, te obliku i sadržaju obrazaca dokumenata koje lučkim kapetanijama dostavljaju plovni objekti prilikom uplovljavanja i isplovljavanja iz luke (članak 56. stavak 2. i članak 60. stavak 1.).

– kategorijama plovidbe pomorskih brodova (članak 76. stavak 3.),

– o brodicama i jahtama, uvjetima koje moraju ispunjavati brodice i jahte, te osobe koje upravljaju brodicama i jahtama, uvjetima za plovidbu brodica i jahti, područjima plovidbe, uvjetima stavljanja na tržište brodica i jahti, uvjetima koje moraju ispunjavati imenovana prijavljena tijela, te način i postupak imenovanja, ispravama, zapisima, i knjigama brodica i jahti, te načinu upisa brodica u očevidnik brodica, postupku vođenja EOP očevidnika, uvjetima i načinu određivanja oznake i imena brodice, te nadležnosti lučkih kapetanija za vođenje očevidnika brodica (članak 112. stavak 3., članak 123. i članak 202. stavak 3.).

– uvjetima i načinu stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti pomoraca i uvjetima za povjeravanje izobrazbe ili izdavanja suglasnosti pomorskim učilištima za obrazovanje pomoraca, te visini naknade za odobrenje održavanja izobrazbe pomoraca (članak 132. stavak 4.),

– uvjetima i načinu održavanja straže, te obavljanja drugih poslova na brodu, jahti ili brodici kojima se osigurava sigurna plovidba i zaštita mora od onečišćenja s brodova (članak 135. stavak 3.),

– načinu i postupcima provođenja inspekcijskog nadzor sigurnosti plovidbe, uvjetima koje mora ispunjavati inspektor sigurnosti plovidbe, te obrascima iskaznica inspektora sigurnosti plovidbe (članci 165. stavak 3., i 166. stavak 3.).

(4) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika utvrditi osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja (članak 128. stavak 1.).

(5) Ministar će u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika donijeti propis o kriterijima za određivanje naknade i visini naknade za upis brodova, jahti i brodica (članak 188. stavak 4. i članak 203. stavak 4.) ovoga Zakonika.

Članak 1026. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 62.

Pravilnik o obavljanju podvodnih aktivnosti (»Narodne novine«, br. 47/99., 23/03., 28/03., 52/03., i 58/03.) ostaje na snazi do donošenja odgovarajućeg zakona propisa.

Članak 103. brisanNN 56/2013: izmijenjen člankom 35.; NN 17/2019: brisan člankom 43.

Glede utvrđivanja sposobnosti za uporabu prema odredbama članka 102. točke 1) ovoga Zakonika na način primjeren za određenu lokaciju i određenu namjenu, primjenjuju se odredbe članka 77. – 82. i 84. – 86. ovoga Zakonika.

Članak 104. brisanNN 17/2019: brisan člankom 43.

(1) Glede baždarenja plutajućeg objekta na način primjeren za određenu namjenu, primjenjuju se odredbe članaka 89. – 93. ovoga Zakonika.

(2) Na nepomične odobalne objekte ne primjenjuju se odredbe u svezi s baždarenjem.

Članak 105. brisanNN 17/2019: brisan člankom 43.

Glede isprava, zapisa i knjiga plutajućeg i nepomičnoga odobalnog objekta na način primjeren namjeni, primjenjuju se odredbe članka 94. – 101. ovoga Zakonika.

Članak 106. brisanNN 56/2013: brisan člankom 36.

(1) Nepomični odobalni i plutajući objekti koji se postavljaju u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, postavljaju se sukladno lokacijskoj dozvoli odnosno detaljnom planu uređenja.

(2) U postupku izdavanja lokacijske dozvole ili drugog akta iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo je dužno pribaviti suglasnost lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe.

(3) Ukoliko se objekt iz stavka 1. ovoga članka privezuje, sidri, polaže ili ukopava na području luke, pored suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka, potrebna je i suglasnost nadležne lučke uprave.

Članak 107. brisanNN 17/2019: brisan člankom 43.

(1) Plutajući i nepomični odobalni objekti upisuju se u upisnik plutajućih objekata i nepomičnih odobalnih objekata koje vodi lučka kapetanija za objekte koji se nalaze na njenom području.

(2) U upisnik plutajućih objekata i nepomičnih odobalnih objekata u gradnji može se na zahtjev vlasnika objekta upisati objekt koji se gradi u hrvatskom brodogradilištu.

Članak 108. brisanNN 17/2019: brisan člankom 43.

Na upis plutajućeg objekta i nepomičnoga odobalnog objekta u upisnik plutajućih objekata i nepomičnih odobalnih objekata na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakonika o upisu brodova, ako nije drugačije određeno.

Članak 109. brisanNN 17/2019: brisan člankom 43.

(1) Pored isprava iz članka 315. ovoga Zakonika, uz prijavu za prvi upis prilaže se odobrenje nadležnog tijela državne uprave i suglasnost nadležne lučke uprave iz članka 106. ovoga Zakonika.

(2) Odobrenje i suglasnost iz stavka 1. ovoga članka prilaže se i u slučaju svake promjene mjesta priveza, odnosno sidrenja objekta.

Članak 109.a brisanNN 26/2015: brisan člankom 21.

Oznaka plutajućeg objekta i nepomičnoga odobalnog objekta sastoji se od prva dva slova koja se uzimaju iz imena luke u kojoj je sjedište lučke kapetanije kod koje se objekt upisuje i broja koji označava redni broj u upisniku plutajućih objekata i nepomičnih odobalnih objekata.

Članak 111. brisanNN 17/2019: brisan člankom 43.

(1) Brodica ili jahta je sposobna za plovidbu u određenim područjima plovidbe i za određenu namjenu ako udovoljava odredbama ovoga Zakonika, propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika i Tehničkim pravilima u svezi sa:

1) sigurnošću ljudskih života, brodice ili jahte i imovine,

2) sprečavanjem onečišćavanja pomorskog okoliša uljem, štetnim tvarima, otpadnim vodama i smećem,

3) zaštitom morskog okoliša od štetnog djelovanja sustava protiv obraštanja trupa,

4) zaštitom na radu, smještajem posade i putnika na jahti ili brodici,

5) sprječavanjem onečišćenja zraka,

6) uvjetima za prijevoz putnika,

7) sigurnošću uređaja za rukovanje teretom.

(2) Pored uvjeta iz stavka 1. ovoga članka, brodica ili jahta je sposobna za plovidbu i:

1) ako brodicom ili jahtom upravlja osoba s odgovarajućom svjedodžbom, odnosno uvjerenjem o osposobljenosti, te ako ima najmanji propisan broj članova posade s odgovarajućim svjedodžbama, odnosno uvjerenjima o osposobljenosti koji brodica ili jahta mora imati za sigurnu plovidbu,

2) ako je smještaj i broj ukrcanih osoba u skladu s odredbama i uvjetima navedenim u ispravama, zapisima, knjigama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji brodice ili jahte,

3) ako je teret na brodici ukrcan, složen, raspoređen i osiguran u skladu s odredbama i uvjetima navedenim u ispravama, zapisima i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji brodice.

(3) Minimalne uvjete koje mora zadovoljavati brodica ili jahta, njena oprema i uređaji, radi pružanja odgovarajuće medicinske skrbi članovima posade, te opremu i obavezni sadržaj brodske ljekarne za brodice ili jahte propisat će ministar nadležan za poslove zdravstva uz suglasnost ministra.

Članak 112. brisanNN 56/2013: izmijenjen člancima 37. i 143.; NN 17/2019: brisan člankom 43.

(1) Sposobnost za plovidbu, prema odredbama članka 111. stavka 1. ovoga Zakonika, utvrđuje priznata organizacija, imenovano tijelo i lučka kapetanija obavljanjem tehničkog nadzora i posvjedočuje izdavanjem odgovarajućih isprava, zapisa i knjiga u skladu s odredbama Tehničkih pravila i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.

(2) Tehnička pravila donosi ministar.

(3) Uvjete koje moraju ispunjavati brodice i jahte te osobe koje upravljaju brodicama i jahtama, uvjeti za plovidbu brodica i jahti, područja plovidbe, stavljanje na tržište, uvjete koje moraju ispunjavati imenovana tijela te način i postupak imenovanja, propisuje ministar.

(4) Sposobnost za plovidbu brodice ili jahte prema odredbama članka 111. ovoga Zakonika provjerava se inspekcijskim nadzorom.

Članak 113. brisanNN 56/2013: izmijenjen člancima 38. i 143.; NN 17/2019: brisan člankom 43.

(1) Pravna ili fizička osoba koja namjerava započeti gradnju brodice ili jahte dužna je prije početka gradnje brodice ili jahte podnijeti prijavu gradnje priznatoj organizaciji, imenovanom tijelu, odnosno nadležnoj lučkoj kapetaniji ili ispostavi koja je ovlaštena obavljati nadzor nad gradnjom.

(2) Tehnički nadzor za brodice za gospodarske i javne svrhe i jahte duljine veće od 24 m obuhvaća:

1) odobrenje tehničke dokumentacije na temelju koje se brodica/jahta gradi (ili preinačuje),

2) tipno ili pojedinačno odobrenje strojeva, uređaja i opreme namijenjene za ugradnju u brodicu/jahtu,

3) nadzor nad izradbom materijala, strojeva, uređaja i opreme namijenjene za ugradnju u brodicu/jahtu u radionicama proizvođača,

4) odobrenje proizvođača i uslužnih tvrtki,

5) nadzor nad gradnjom trupa i ugradnjom strojeva, uređaja i opreme kod graditelja,

6) preglede postojećih brodica i jahti.

(3) Tehnički nadzor za brodice za sport i razonodu i jahte duljine do 24 m obuhvaća:

1) ocjenu sukladnosti brodice ili jahte za vrijeme gradnje kod graditelja,

2) preglede postojećih brodica i jahti.

(4) Nadzor nad gradnjom za pomorske objekte iz stavka 2. ovoga članka obavlja priznata organizacija.

(5) Ocjenu sukladnosti za vrijeme gradnje za plovne objekte iz stavka 3. ovoga članka obavlja imenovano tijelo.

(6) Ocjenu sukladnosti za vrijeme gradnje brodice za razonodu koja se gradi za vlastite potrebe, obavlja lučka kapetanija ili ispostava lučke kapetanije.

(7) Lučka kapetanija ili ispostava lučke kapetanije može ocjenu sukladnosti za vrijeme gradnje, ako isto ocijeni primjerenim, povjeriti imenovanom tijelu.

(8) Ocjenu sukladnosti za vrijeme gradnje jahte koja se gradi za vlastite potrebe obavlja imenovano tijelo.

(9) Preglede postojećih jahti obavlja priznata organizacija.

(10) Preglede postojećih brodica obavlja lučka kapetanija ili ispostava lučke kapetanije.

(11) Ugovorom o prijenosu ovlaštenja između Ministarstva i priznate organizacije, odnosno imenovanog tijela sukladno posebnom propisu i međunarodno usvojenim normama utvrđuje se opseg, uvjeti i obveze iz ovlaštenja odnosno imenovanja za obavljanje tehničkog nadzora i izdavanje isprava, zapisa i knjiga.

Članak 114. brisanNN 17/2019: brisan člankom 43.

Pregledi brodica i jahti mogu biti: osnovni, redoviti i izvanredni.

Članak 115. brisanNN 56/2013: izmijenjen člankom 143.; NN 17/2019: brisan člankom 43.

(1) Osnovni pregled je obvezan pregled kojem podliježe brodica i jahta prije početka korištenja brodice i jahte prigodom:

1) upisa u očevidnik brodica i upisnik jahti

2) izmjene namjene, granica plovidbe ili drugih svojstava brodice i jahte na koje se odnose odredbe Tehničkih pravila.

(2) Osnovnim pregledom neće se provjeravati konstrukcija, uređaji i oprema brodice i jahte obuhvaćena ispravom o tehničkom nadzoru za vrijeme gradnje izdanom od priznate organizacije ili imenovanog tijela.

Članak 116. brisanNN 17/2019: brisan člankom 43.

Redoviti pregledi su obvezni pregledi kojima podliježe postojeća brodica i jahta u vremenskim razmacima propisanim Tehničkim pravilima.

Članak 117. brisanNN 17/2019: brisan člankom 43.

(1) Izvanredni pregled jest obvezan pregled kojem podliježe postojeća brodica ili jahta:

– nakon što pretrpi nesreću ili se utvrde nedostaci koji mogu utjecati na sposobnost brodice ili jahte za plovidbu,

– prigodom popravaka ili obnove dijelova brodice ili jahte,

– prilikom odgode redovitih pregleda u skladu s odredbama Tehničkih pravila,

– kad je brodica ili jahta u raspremi dulje od jedne godine,

– prigodom privremene promjene namjene ili područja plovidbe.

(2) Osoba koja upravlja brodicom ili jahtom koja je pretrpila pomorsku nesreću dužna je na propisan način i u propisanom roku prijaviti pomorsku nesreću lučkoj kapetaniji ili ispostavi lučke kapetanije.

Članak 118. brisanNN 56/2013: izmijenjen člankom 39.; NN 17/2019: brisan člankom 43.

(1) Baždarenje brodice i jahte obavlja se radi utvrđivanja tonaže.

(2) Baždarenje brodica i jahti obavlja se sukladno Tehničkim pravilima.

(3) Baždarenje brodice ili jahte obavlja tijelo koje je ovlašteno obavljati osnovni pregled brodice ili jahte.

(4) Brodice i jahte baždare se prije upisa u očevidnik brodica, odnosno upisnik jahti.

Članak 119. brisanNN 17/2019: brisan člankom 43.

(1) Ponovno baždarenje brodice i jahte obavlja se:

1) ako su poslije baždarenja brodice ili jahte nastale promjene u rasporedu, konstrukciji, kapacitetu, uporabi prostora, broju putnika koji je dopušten da se prevozi brodicom ili jahtom, dodijeljenom nadvođu ili dopuštenom gazu brodice, zbog kojih se na brodici/jahti mijenja njena tonaža,

2) ako se posumnja u pravilnost već obavljenog baždarenja.

(2) U slučaju ponovnog baždarenja, prema odredbi stavka 1. točke 1) ovoga članka, ovisno o obavljenim preinakama brodice ili jahte, ponovno baždarenje mora se obaviti u cijelosti ili djelomično.

Članak 120. brisanNN 17/2019: brisan člankom 43.

(1) Isprave, zapisi i knjige koje brodice i jahte moraju imati, služe kao dokaz o identitetu, sposobnosti za plovidbu i ostalim svojstvima.

(2) Jahti upisanoj u upisnik jahti izdaje se upisni list.

(3) Na oblik, sadržaj i način izdavanja upisnog lista i privremenoga upisnog lista na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 97. – 100. ovoga Zakonika.

Članak 121. brisanNN 17/2019: brisan člankom 43.

(1) Isprave, zapisi i knjige propisane ovim Zakonikom moraju biti napisane na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

(2) Isprave, zapisi i knjige koje se izdaju brodicama i jahtama u međunarodnoj plovidbi moraju uključivati i prijevod na engleski jezik.

Članak 122. brisanNN 17/2019: brisan člankom 43.

Isprave, zapisi i knjige propisane ovim Zakonikom moraju se nalaziti na brodici i jahti i uvijek biti dostupne u svrhu provjere.

Članak 123. brisanNN 17/2019: brisan člankom 43.

Način izdavanja, sadržaj i vrste isprava, zapisa i knjiga, osim onih propisanih Tehničkim pravilima, propisuje ministar.

Članak 124. brisanNN 17/2019: brisan člancima 43. i 44.

Isprava o sposobnosti brodice ili jahte za plovidbu koju izdaje strana država priznaje se uz uvjet uzajamnosti.

Članak 124.a dodanNN 17/2019: dodan člankom 44.

(1) U smislu odredbi ove glave Zakonika pomorski objekt je pomorski objekt hrvatske državne pripadnosti ili pomorski objekt koji vije zastavu države članice Europske unije, koji se nalazi u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske.

(2) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se na sve pomorske objekte, osim na brodice i jahte.

Članak 124.b dodanNN 17/2019: dodan člankom 44.

(1) Vlasnik ili brodar dužan je podnijeti zahtjev i ishoditi rješenje o raspremi za pomorski objekt koji privremeno povlači iz plovidbe, odnosno uporabe.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, vlasnik ili brodar pomorskog objekta duljine do 24 metra nije dužan ishoditi rješenje o raspremi ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) ako je razdoblje raspreme kraće od 60 dana,

b) ako pomorski objekt zadržava sposobnost za plovidbu u smislu članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, za cijelo vrijeme trajanja raspreme,

c) ako pomorski objekt nema ukrcani teret i/ili putnike,

d) ako je pomorski objekt sigurno privezan u lučkom području,

e) ako je vlasnik ili brodar o datumu početka raspreme i očekivanom trajanju raspreme koje je kraće od 60 dana prethodno obavijestio nadležnu lučku kapetaniju na čijem području je pomorski objekt privezan.

(3) U raspremu se ne može staviti pomorski objekt koji prilikom podnošenja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka nema sposobnost za plovidbu u smislu članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, kao niti podrtina pomorskog objekta.

Članak 124.c dodanNN 17/2019: dodan člankom 44.

Za vrijeme trajanja raspreme pomorski objekt ne mora biti sposoban za plovidbu i nije dužan udovoljavati odredbama dijela trećeg glave pete i članka 130. ovoga Zakonika, osim ako je ovim Zakonikom drugačije propisano.

Članak 124.d dodanNN 17/2019: dodan člankom 44.

(1) Pomorski objekt u raspremi mora imati određeni broj članova posade u straži, odnosno nadzornika ili organiziranu službu za obilazak i pregled pomorskog objekta.

(2) Uz odobrenje nadležne lučke kapetanije, osobe ili služba iz stavka 1. ovoga članka mogu čuvati više pomorskih objekata.

(3) Broj i sastav osoba, odnosno službe iz stavka 1. ovoga članka te stupanj njihove stručne osposobljenosti utvrđuje nadležna lučka kapetanija na prijedlog vlasnika ili brodara.

(4) Vlasnik, brodar i zapovjednik pomorskog objekta dužni su osigurati ispunjavanje uvjeta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 124.dž dodanNN 17/2019: dodan člankom 44.

(1) Zahtjev za raspremu podnosi vlasnik ili brodar, a podnosi se lučkoj kapetaniji na čijem području će pomorski objekt boraviti u raspremi.

(2) Zahtjev za raspremu sadrži podatke o nazivu vlasnika ili brodara, njegov osobni identifikacijski broj, sjedište i adresu te oznaku pomorskog objekta koji se stavlja u raspremu, kao i razdoblje za koje se traži rasprema.

(3) Uz zahtjev za raspremu iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik ili brodar dužan je priložiti plan raspreme koji sadrži sve elemente iz stavka 4. ovoga članka i suglasnost nadležnog tijela koje upravlja lukom u skladu s odredbom članka 124.ć ovoga Zakonika.

(4) Lučka kapetanija rješenjem odlučuje o zahtjevu za raspremu i utvrđuje:

a) vrijeme trajanja raspreme,

b) mjesto raspreme iz članka 124.ć ovoga Zakonika,

c) broj i sastav osoba ili službe iz članka 124.d ovoga Zakonika,

d) mjere sigurnosti i zaštite okoliša od onečišćenja,

e) uvjete premještaja na drugo mjesto raspreme,

f) udovoljavanje tehničkim uvjetima raspreme.

(5) Za pomorski objekt koji se stavlja u raspremu u trajanju do najviše osam mjeseci ili za pomorski objekt koji će prema izjavi vlasnika ili brodara danoj u zahtjevu za raspremu, tijekom trajanja raspreme udovoljavati odredbama članka 76. stavka 1. ovoga Zakonika, nadležna lučka kapetanija rješenjem će utvrditi uvjete raspreme iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Uvjete raspreme iz stavka 4. podstavka f) ovoga članka lučka kapetanija utvrđuje temeljem Tehničkih uvjeta raspreme iz članka 124.č ovoga Zakonika.

(7) Žalba protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 124.e dodanNN 17/2019: dodan člankom 44.

(1) Pomorski objekt ne smije za vrijeme raspreme, bez prethodne dozvole nadležne lučke kapetanije, isploviti ili napustiti svoje mjesto raspreme.

(2) Nadležna lučka kapetanija dozvolit će isplovljenje, odnosno napuštanje mjesta raspreme samo ako prethodno, temeljem provedenog izvanrednog pregleda, utvrdi njegovu sposobnost za plovidbu ili uporabu, osim u slučaju njegova premještaja na drugo mjesto raspreme ili odlaska u brodogradilište, kada će rješenjem utvrditi uvjete sigurnosti plovidbe tog premještaja ili odlaska u brodogradilište.

Članak 124.f dodanNN 17/2019: dodan člankom 44.

Ministar pravilnikom propisuje način i detaljnije uvjete pod kojima se pomorski objekt može staviti u raspremu i kojima mora udovoljavati za vrijeme trajanja raspreme, uvjete kojima mora udovoljavati mjesto raspreme, detaljnije uvjete broja i stručne osposobljenosti članova posade u straži, odnosno nadzornika, uvjete kojima treba udovoljavati organizirana služba za obilazak i pregled pomorskog objekta i uvjete u pogledu mjera sigurnosti i zaštite okoliša od onečišćenja pomorskog objekta u raspremi.

Članak 124.ć dodanNN 17/2019: dodan člankom 44.

Pomorski objekt može boraviti u raspremi u lučkom području uz suglasnost tijela koje upravlja lukom ili na nekom drugom mjestu izvan luke uz odobrenje nadležne lučke kapetanije.

Članak 124.č dodanNN 17/2019: dodan člankom 44.

(1) Za vrijeme trajanja raspreme pomorski objekt mora udovoljavati uvjetima raspreme koje rješenjem o raspremi iz članka 124.dž stavka 4. ovoga Zakonika utvrđuje nadležna lučka kapetanija.

(2) Osim uvjeta iz stavka 1. ovoga članka pomorski objekt mora udovoljavati i tehničkim uvjetima raspreme u pogledu valjanosti brodskih isprava, uvjeta uspostave njihove ponovne valjanosti, uvjeta integriteta trupa i konstrukcije, sustava kaljuže, protupožarne zaštite i brodskih postrojenja, uređaja i opreme koja tijekom raspreme ostaje u radu, redovitih i izvanrednih pregleda te obnovnih pregleda tijekom raspreme.

(3) Pomorski objekti koji nisu stariji od 25 godina, a koji se stavljaju u raspremu na razdoblje kraće od dvije godine ne podliježu redovitim tehničkim pregledima za vrijeme trajanja raspreme.

(4) Pomorski objekti stariji od 25 godina podliježu redovitim pregledima za vrijeme trajanja raspreme.

(5) Provjeru udovoljavanja tehničkim uvjetima raspreme za brodove u nacionalnoj plovidbi utvrđuje Hrvatski registar brodova, a za brodove u međunarodnoj plovidbi priznata organizacija obavljanjem tehničkog nadzora u skladu s odredbama Tehničkih pravila.

(6) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na pomorske objekte hrvatske državne pripadnosti i kada se nalaze izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

(7) Ako za vrijeme trajanja raspreme nadležna lučka kapetanija inspekcijskim nadzorom utvrdi da pomorski objekt ne udovoljava utvrđenim uvjetima raspreme, donijet će rješenje o prestanku raspreme.

(8) Ministar će Tehničkim pravilima detaljnije propisati tehničke uvjete iz stavka 2. ovoga članka s obzirom na vrstu i starost pomorskog objekta, valjanost brodskih isprava, kao i uvjete za uspostavu njihove ponovne valjanosti te valjanost brodskih knjiga i zapisa u vrijeme podnošenja zahtjeva za raspremu, način i uvjete obavljanja redovitih i izvanrednih pregleda, kao i obnovnih pregleda i druge uvjete s obzirom na trajanje i mjesto raspreme.

Članak 124.đ dodanNN 17/2019: dodan člankom 44.

(1) Rasprema počinje teći s danom izvršnosti rješenja kojim se pomorski objekt stavlja u raspremu, a prestaje protekom vremena koje je tim rješenjem određeno kao vrijeme trajanja raspreme ili s danom donošenja rješenja o prestanku raspreme, osim ako je ovim Zakonikom drugačije propisano.

(2) Vlasnik ili brodar pomorskog objekta dužan je odmah obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju i Hrvatski registar brodova ili priznatu organizaciju ako pomorski objekt za vrijeme trajanja raspreme prestane udovoljavati uvjetima rješenja o raspremi iz članka 124.dž ovoga Zakonika.

(3) Rasprema prestaje i bez donošenja posebnog rješenja o prestanku raspreme, u trenutku kada stanje pomorskog objekta u raspremi postane takvo da ometa ili ugrožava sigurnost plovidbe, morski okoliš, obalu ili povezane interese utvrđene člankom 840.a stavkom 5. ovoga Zakonika.

(4) Na pomorske objekte iz stavka 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakonika kojima se uređuje obvezno uklanjanje podrtina.

Članak 125. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 11.; NN 56/2013: izmijenjen člankom 40.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 45.

(1) Posadu broda čine zapovjednik i druge osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u popis posade.

(2) Stručni radnik jest član posade broda koji nema zaduženja u pogledu sigurnosti plovidbe broda uključujući učenike i studente na praksi te vježbenike palube, stroja i elektrotehnike.

(3) Prilikom ukrcaja na brod u međunarodnoj plovidbi član posade broda, osim učenika i studenata na praksi koji ne ostvaruju nikakve primitke po toj osnovi, mora imati zaključen ugovor o radu u pisanom obliku.

(4) Odredbe ove Glave Zakonika na odgovarajući se način primjenjuju i na članove posada jahti, te plutajućih i nepomičnih odobalnih objekata.

(5) Radni, životni i socijalni uvjeti pomoraca uređuju se kolektivnim ugovorom.

(6) Propis kojim se detaljno uređuje način primjene Međunarodne konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine donosi ministar.

(7) Odredbe ovoga Zakonika, međunarodnih ugovora, koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom Republike Hrvatske te objavljeni, te kolektivnih ugovora, koje uređuju radnopravne odnose za pomorce u međunarodnoj plovidbi, imaju prednost pred odredbama Zakona o radu.

Članak 125.a izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 46.

(1) Posredovanje pri zapošljavanju pomoraca na brodovima hrvatske i strane državne pripadnosti obavlja Hrvatski zavod za zapošljavanje.

(2) Posredovanje pri zapošljavanju pomoraca na brodovima hrvatske i strane državne pripadnosti mogu obavljati i posrednici pri zapošljavanju pomoraca kao pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisom i kojima je Ministarstvo izdalo dopusnicu.

(3) Protiv rješenja kojim se odlučuje o izdavanju dopusnice iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) Uvjete koje moraju ispunjavati pravne osobe koje obavljaju posredovanje pri zapošljavanju pomoraca, kao i postupak i način njihovog ovlašćivanja te provođenje nadzora nad njihovim radom propisat će ministar uz suglasnost ministra nadležnog za rad, nakon savjetovanja s organizacijama koje predstavljaju brodare i pomorce.

Članak 126. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 12.; NN 56/2013: izmijenjen člankom 41.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 47.

(1) U smislu odredaba članka 127., 128., 129. i 129.a ovoga Zakonika Zakonika brod u međunarodnoj plovidbi je brod koji plovi iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država radi pružanja usluga vezanih uz djelatnosti na pučini kao što su istraživanje i iskorištavanje energenata i sl.

(2) Brod u međunarodnom pomorskom prometu koji obavlja prijevoz između hrvatskih i stranih luka unutar granica Jadranskog mora ne smatra se brodom u međunarodnoj plovidbi U smislu odredaba članaka 127., 128., 129. i 129.a ovoga Zakonika jahta u međunarodnoj plovidbi je jahta bez obzira na državnu pripadnost, sa stalno ukrcanom posadom koja tijekom 365 uzastopnih dana u najmanje 50% od broja obavljenih putovanja plovi iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država.

Članak 127. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 42.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 48.

(1) Poslodavac može s članom posade broda u međunarodnoj plovidbi sklopiti više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se zasniva radni odnos na istim poslovima za neprekinuto razdoblje dulje od razdoblja utvrđenog općim propisima o radu.

(2) Članu posade broda hrvatske državne pripadnosti u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda, može se u stranim sredstvima plaćanja isplaćivati plaća i druga primanja koja potražuje na temelju ugovora o radu i/ili kolektivnog ugovora za pomorce, ili izvan ugovorno u stranim sredstvima plaćanja. ili izvanugovorno.

(3) Ministarstvo može sudjelovati u pokriću troškova plaća i doprinosa vježbenika tijekom trajanja vježbeničke službe.

(4) Uvjete za utvrđivanje prava na pokriće troškova iz stavka 3. ovoga članka ministar propisuje pravilnikom.

Članak 128. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 13.; NN 17/2019: izmijenjen člancima 49. i 50.

(1) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), jest obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primicima ostvarenima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi osim ako je plovio 183 dana ili više dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak. Vrijeme od 183 dana ne mora biti povezano.

(2) Za postizanje potrebnih 183 dana iz stavka 1. ovoga članka za godinu za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, član posade broda može pribrojiti i dane plovidbe iz prethodne godine koje kao prekobrojne nije u prethodnoj godini uračunao u 183 dana iz stavka 1. ovoga članka, te: – dane provedene uračunavaju se dani plovidbe, dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, – dane potrebne dani potrebni za povratno putovanje, – dane dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku ili dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale nakon iskrcaja ili prije ukrcaja koje bi onemogućile ishođenje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za plovidbu i dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu ili tuzemstvu kao i dani do isteka ugovora o radu koji su neostvareni zbog napuštanja člana posade od strane brodara ili prestanka ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga. U slučaju otmice i zatočeništva, umirovljenja ili smrti člana posade u poreznoj godini, držat će se da je ostvaren uvjet plovidbe od 183 dana za tu poreznu godinu.

(3) Danima iz stavka 2. ovoga članka mogu se pribrojiti dani plovidbe, dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, dani potrebni za povratno putovanje, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku, i – dane provedene dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale nakon iskrcaja ili prije ukrcaja koje bi onemogućile ishođenje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za plovidbu, dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu. (3) ili tuzemstvu kao i dani do isteka ugovora o radu koji su neostvareni, zbog napuštanja člana posade od strane brodara ili prestanka ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga, koji u prethodnoj godini nisu uračunani u 183 dana.

(4) Član posade broda iz stavka 1. ovoga članka nema obvezu obračuna i plaćanja predujma poreza na dohodak prema primicima ostvarenima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ostvarenima tijekom godine, a obvezan je podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak, sukladno odredbama propisa o porezu na dohodak, bez obzira na broj ostvarenih dana provedenih na brodu u međunarodnoj plovidbi sukladno stavcima 2. (4) i 3. ovoga članka.

(5) U godišnjoj prijavi poreza na dohodak, pored ostalih ostvarenih primitaka oporezivih porezom na dohodak u Republici Hrvatskoj, član posade broda iz stavka 1. ovoga članka posebno iskazuje i primitke ostvarene po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi oporezive porezom na dohodak, uključujući i pomorski dodatak bez obzira na to je li svota pomorskog dodatka posebno iskazana od strane isplatitelja primitka ili nije.

(6) Uz godišnju prijavu poreza na dohodak član posade broda iz stavka 1. ovoga članka dužan je priložiti izvadak iz pomorske knjižice, odnosno dozvole za ukrcanje, kao dokaz o broju dana provedenih na brodu u međunarodnoj plovidbi tijekom poreznog razdoblja, te obračunati svotu primitka na koji se ne plaća porez na dohodak – pomorskog dodatka za svaki dan proveden na brodu u međunarodnoj plovidbi tijekom tog razdoblja.

(7) Članu posade broda iz stavka 1. ovoga članka priznaju se, kao porezno priznati izdatak, i tijekom poreznog razdoblja uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja sukladno odredbama članka 129. ovoga Zakonika.

(8) Zbroj iznosa pomorskog dodatka obračunatog prema stavku 5 6. i iznosa uplaćenih doprinosa prema stavku 6 7. ovoga članka može iznositi najviše do iznosa ukupnih primitaka ostvarenih po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi prema stavku 4 5. ovoga članka. Razlika između primitaka umanjenih za pomorski dodatak i izdataka za doprinose jest dohodak od nesamostalnog rada prema kojemu se, ovisno o broju ostvarenih dana plovidbe sukladno odredbi stavka 1 stavaka 2. i 3. ovoga članka, utvrđuje ili se ne utvrđuje obveza poreza na dohodak.

(9) Na obvezu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak prema primitku člana posade iz stavka 1. ovoga članka, te način utvrđivanja, rokove plaćanja, obračun zatezne kamate ako se obveza ne uplati u propisanom roku, zastaru prava na utvrđivanje i naplatu poreza, povrat više uplaćenog poreza ili poreza plaćenog bez pravne osnove, vođenje drugostupanjskog i prekršajnog postupka te druga pitanja vezana uz porez na dohodak koja nisu uređena ovim Zakonikom primjenjuju se propisi koji uređuju oporezivanje dohotka kao i opći porezni propisi.

(10) Poslodavac nema obvezu obračunavanja niti plaćanja predujma poreza na dohodak prema plaći koju isplaćuje za rad članu posade broda u međunarodnoj plovidbi.

(11) Visinu pomorskog dodatka člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka, način iskazivanja podataka o oporezivim primicima i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak (pomorski dodatak), te porezno priznatim izdacima i način dokazivanja broja dana u plovidbi, propisuje ministar nadležan za poslove financija, uz prethodno mišljenje ministra.

(12) Stručni radnik koji je kao vježbenik palube, stroja ili elektrotehnike ukrcan na brod u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, u razdoblju ne duljem od 183 dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, nije obvezan primitke ostvarene po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi obračunati u godišnju poreznu prijavu poreza na dohodak, sukladno odredbama propisa o porezu na dohodak.

Članak 128.a dodanNN 17/2019: dodan člankom 50.

(1) Član posade jahte bez obzira na državnu pripadnost jahte, koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), jest obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primicima ostvarenima po osnovi rada na jahti osim prema primicima ostvarenima po osnovi rada na jahti u međunarodnoj plovidbi iz članka 126. ovoga Zakonika.

(2) Na prava i obveze člana posade jahte iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakonika koje se odnose na člana posade broda u međunarodnoj plovidbi.

Članak 129. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 43.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 22.

(1) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda, obvezno je osigurana osoba u obveznom mirovinskom osiguranju ako u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), a u obveznom zdravstvenom osiguranju te zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu ako u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili odobreni stalni boravak, ako drukčije nije uređeno međudržavnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drugačije uređeno. ili Uredbom (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (tekst značajan za EGP i Švicarsku).

(2) Prijavu i odjavu na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka čiji je poslodavac, brodar ili kompanija domaća pravna osoba podnosi poslodavac, brodar ili kompanija.

(3) Prijavu i odjavu na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka čiji je poslodavac brodar i kompanija strana pravna osoba podnosi nadležna lučka kapetanija.

(4) Lučka kapetanija neće izvršiti prijavu iz stavka 3. ovoga članka ako član posade iz stavka 1. ovoga članka podnese lučkoj kapetaniji dokaz da je obvezno osiguran kod stranog nositelja socijalnog osiguranja države s kojom Republika Hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju.

(5) Posrednik pri zapošljavanju pomoraca iz stavka 2. članka 125. a ovoga Zakonika, kao i pomorac koji se samostalno zapošljava kod stranog poslodavca ili se zapošljava kod stranog poslodavca putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, dužan je podnijeti nadležnoj lučkoj kapetaniji sve podatke potrebne za podnošenje prijave i odjave na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje.

(6) Početkom osiguranja člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka smatra se dan ukrcaja na brod, a prestankom osiguranja dan iskrcaja s broda, prema evidenciji iz pomorske knjižice.

(7) Iznimno od odredbe stavka 6. ovoga članka član posade broda iz stavka 1. ovoga članka koji lučkoj kapetaniji podnese dokaz da je njegov ugovor o radu sklopljen na razdoblje duže od razdoblja ukrcaja na brodu ostaje osiguran do dana prestanka njegovog ugovora o radu.

(8) Postupak i način prijave iz stavka 3. ovoga članka koju provodi lučka kapetanija, kao i uvjete, sadržaj i način podnošenja podataka potrebnih za prijavu i odjavu iz stavka 5. ovoga članka propisat će ministar.

(9) Član posade broda iz stavka 1. ovoga članka obveznik je doprinosa i plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja prema mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa koju propisuje i objavljuje ministar. Visina mjesečne osnovice za obračun doprinosa utvrđuje se prema plaći koju bi član posade broda ostvario za iste odnosno slične poslove na brodu u nacionalnoj plovidbi.

(10) Obvezu te vrstu doprinosa i mjesečne iznose doprinosa za uplatu utvrđuje Porezna uprava rješenjem na način uređen propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, a na obvezu plaćanja doprinosa te obračun zatezne kamate ako se obveza ne uplati u propisanom roku, zastaru prava na utvrđivanje i naplatu doprinosa, povrat više uplaćenih doprinosa ili doprinosa plaćenih bez pravne osnove, vođenje drugostupanjskog i prekršajnog postupka te druga pitanja vezana uz doprinose koja nisu uređena ovim Zakonikom primjenjuju se propisi koji uređuju doprinose za obvezna osiguranja kao i opći porezni propisi.

(11) Poslodavac nije obvezan obračunavati niti plaćati doprinose prema plaći koju isplaćuje za rad članu posade broda iz stavka 1. ovoga članka niti prema propisanoj osnovici iz stavka 8. ovoga Zakonika.

Članak 129.a dodanNN 61/2011: dodan člankom 14.

(1) Članu posade broda, bez obzira na državnu pripadnost i vrstu broda te bez obzira na svojstva ukrcaja na brodu, svakih 12 mjeseci provedenih na ukrcaju kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi i nacionalnoj plovidbi, računa se u staž osiguranja kao 15 mjeseci.

(2) Osiguraniku – članu posade broda, dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju je 60 godina, uz uvjet da je ostvario najmanje 15 godina staža osiguranja na ukrcaju kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi i nacionalnoj plovidbi.

(3) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi obveznik je dodatnog doprinosa i plaćanja doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem prema mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za obvezna osiguranja koju propisuje i objavljuje ministar i to:

– dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem,

– dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem (za osiguranika tog osiguranja).

(4) Članu posade iz stavka 3. ovoga članka, stopa dodatnog doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem iz stavka 1. ovoga članka računa se sukladno odgovarajućoj stopi povećanja staža osiguranja primjenom općeg zakona kojim su uređeni doprinosi.

(5) Članu posade iz stavka 3. ovoga članka, dodatni doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem obračunava i naplaćuje Porezna uprava na način propisan člankom 129. stavkom 9. ovoga Zakona.

(6) Članu posade iz stavka 3. ovoga članka, staž osiguranja s povećanim trajanjem računat će se u postupku ostvarivanja prava na mirovinu na temelju potvrde Porezne uprave da je dodatni doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem u cijelosti uplaćen.

(7) Za člana posade broda u nacionalnoj plovidbi, obveznik dodatnog doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem je poslodavac, sukladno općem zakonu kojim su uređeni doprinosi i to:

– dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem,

– dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem (za osiguranika tog osiguranja).

(8) Za sva pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, a odnose se na staž osiguranja s povećanim trajanjem člana posade broda, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe općeg zakona kojim su uređeni doprinosi i općeg zakona kojim je uređeno mirovinsko osiguranje.

Članak 129.b dodanNN 17/2019: dodan člankom 51.

(1) Na pomorca koji kao član posade broda plovi u nacionalnoj plovidbi, zaposlenog kod tuzemnog poslodavca, a za kojeg tuzemni poslodavac obračunava i uplaćuje tijekom godine doprinose, porez na dohodak i prirez, ne odnose se odredbe članka 128. stavaka 4. do 11., članka 129. stavaka 7. do 11. te članka 129.a stavka 3. ovoga Zakonika ako brod tijekom kalendarske godine povremeno plovi u međunarodnim vodama, a radi obavljanja brodskog pothvata.

(2) Odredbe članka 129.a stavka 7. ovoga Zakonika odnose se i na pomorce iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 131. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 44.; NN 17/2019: izmijenjen člancima 52. i 53.

(1) Član posade broda hrvatske trgovačke mornarice koji obavlja poslove kojima se osigurava plovidba u pogledu sigurne plovidbe broda može biti osoba koja ima odgovarajuću životnu dob, koja je stekla odgovarajuće zvanje i koja za obavljanje poslova tog zvanja na brodu ima odgovarajuću svjedodžbu o osposobljenosti, te vježbenik palube ili stroja.

(2) Zvanja članova posade brodova hrvatske trgovačke mornarice stječu se položenim odgovarajućim ispitom za određeno zvanje.

(3) Osim svjedodžbi o osposobljenosti, za obavljanje poslova odgovarajućeg zvanja iz stavka 1. ovoga članka, članovi posade mogu stjecati i svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti.

(4) Svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti iz stavka 3. ovoga članka stječu se redovitom naobrazbom ili položenim odgovarajućim ispitom.

(5) Uvjeti za stjecanje i obnovu svjedodžbi o osposobljenosti temeljem plovidbene službe ostvarene na ratnim brodovima Hrvatske ratne mornarice i brodovima Obalne straže utvrđuju se primjenom načela Međunarodne konvencije o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca, 1978., kako je izmijenjena i dopunjena.

(6) Svjedodžbu o osposobljenosti za obavljanje poslova na brodu može se izdati samo osobi koja je tjelesno i duševno sposobna obavljati poslove na brodu, te nije ovisna o opojnim drogama i alkoholu, što se utvrđuje liječničkim pregledom i provjerava periodičnim liječničkim pregledom.

(7) Zdravstvene preglede članova posade broda mogu obavljati samo one zdravstvene ustanove ili ordinacije koje posjeduju ovlaštenje za obavljanje liječničkih pregleda članova posade.

(8) Svaka ovlaštena zdravstvena ustanova ili ordinacija mora uvesti i održavati sustav upravljanja kvalitetom kojim je obuhvaćeno obavljanje liječničkih pregleda članova posade brodova, brodica i jahti i koji mora biti ocijenjen od nezavisne certifikacijske ustanove.

(9) Način, uvjeti, opseg i sadržaj utvrđivanja zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih objekata utvrđuje ministar nadležan za poslove zdravstva uz suglasnost ministra.

Članak 131.a dodanNN 17/2019: dodan člankom 53.

(1) Ministarstvo ili lučka kapetanija će u obnovljenom postupku donijeti rješenje kojim se poništava rješenje te pomorcu oduzima svjedodžba o osposobljenosti ako u trenutku donošenja rješenja koje se poništava:

1. pomorac ne ispunjava uvjete godina života za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti ili dopunskoj osposobljenosti,

2. pomorac stekne svjedodžbu o osposobljenosti na temelju krivotvorenih ili neistinitih isprava potrebnih za stjecanje svjedodžbe o osposobljenosti,

3. pomorac je trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje odgovarajućih poslova.

(2) Ako okolnosti iz stavka 1. točke 3. ovoga članka nastupe nakon izdavanja svjedodžbe o osposobljenosti, Ministarstvo ili lučka kapetanija donijet će rješenje o ukidanju rješenja o izdavanju svjedodžbe o osposobljenosti i oduzeti pomorcu svjedodžbu.

(3) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 132. izmijenjenNN 26/2015: izmijenjen člankom 23.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 54.

(1) Izobrazbu pomoraca radi stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti iz članka 131. ovoga Zakonika obavljaju pomorska učilišta na temelju rješenja o povjeravanju izobrazbe koje izdaje Ministarstvo.

(2) Obrazovanje pomoraca radi stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti iz članka 131. ovoga Zakonika obavlja pomorsko učilište ovlašteno posebnim propisima i uz suglasnost Ministarstva.

(3) Ukoliko se utvrdi da pomorsko učilište ne zadovoljava uvjete na temelju kojih mu je izdano rješenje o povjeravanju izobrazbe ili suglasnost za obrazovanje pomoraca ili se utvrdi bilo koja druga nepravilnost u radu pomorskog učilišta, može mu se oduzeti rješenje o povjeravanju izobrazbe ili suglasnost na ovlaštenje za obrazovanje pomoraca i prije isteka njihove valjanosti.

(3) U svrhu ishođenja rješenja o povjeravanju izobrazbe iz stavka 1. ovoga članka, odnosno suglasnosti o povjeravanju obrazovanja iz stavka 2. ovoga članka, pomorsko učilište mora ispuniti uvjete za održavanje obrazovanja i/ili izobrazbe u pogledu nastavnika i programa, tehničke opremljenosti te uvedenog i održavanog sustava kvalitete.

(4) Kada je uvjet za stjecanje svjedodžbi o osposobljenosti polaganje odgovarajućeg ispita, isti se polaže pred povjerenstvom Ministarstva odnosno lučke kapetanije imenovanim od strane ministra.

(5) Sve administrativne poslove oko povjeravanja izobrazbe ili izdavanja suglasnosti pomorskim učilištima, izdavanja svjedodžbi o osposobljenosti, poslove u svezi s organizacijom i održavanjem ispita obavlja Ministarstvo ili lučka kapetanija za što im pripada naknada.

(6) Naknadu iz stavka 5. ovoga članka plaćaju pomorska učilišta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odnosno osobe koje polažu ispite iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Iznimno, naknadu iz stavka 5. ovoga članka ne plaćaju pomorska učilišta koja se financiraju isključivo iz državnog proračuna ili proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave.

(8) Naknada iz stavka 5. ovoga članka prihod je državnog proračuna od kojeg se 50% iznosa koristi namjenski za pokriće troškova održavanja praktičnog dijela ispita i troškova naknade za članove ispitnih povjerenstava.

(9) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i za stjecanje uvjerenja i svjedodžbi o osposobljenosti za upravljanje brodicama i jahtama.

(10) Uvjete i način stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti pomoraca i, uvjete za povjeravanje izobrazbe ili izdavanja suglasnosti pomorskim učilištima za obrazovanje pomoraca, kao i visinu te raspodjelu naknade za odobrenje održavanja izobrazbe pomoraca propisuje ministar pravilnikom.

Članak 133.a dodanNN 61/2011: dodan člankom 15.

(1) Članovi posade broda koji smatraju da su povrijeđena njihova prava vezana za životne i radne uvjete na brodu imaju pravo podnositi usmene i pisane prigovore nadređenom časniku, zapovjedniku broda, vlasniku broda, brodaru, odnosno kompaniji i Ministarstvu.

(2) Ako se prigovor iz stavka 1. ovoga članka podnosi na brodu, prigovor se unosi u brodski dnevnik a podnošenju prigovora mora biti prisutan najmanje još jedan član posade broda kao svjedok.

(3) Vlasnik broda, brodar i kompanija dužni su osigurati da je svakom članu posade broda pri ukrcaju na brod dana preslika postupaka koji se primjenjuju na tom brodu po prigovoru, uključujući informacije o nadležnim tijelima države čiju državnu pripadnost ima brod, te imena članova posade broda koji će im u postupcima po prigovoru pružiti odgovarajuću pomoć.

Članak 134. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 16.

(1) Zapovjednik, član posade broda, jahte ili brodice ne smije biti pod utjecajem alkohola i/ili opojnih druga i/ili drugih tvari koje mijenjaju stanje svijesti, bolestan ili premoren.

(2) Zapovjednik, član posade broda, jahte ili brodice ne smije tijekom obavljanja dužnosti na brodu, brodici ili jahti imati više od 0,5 g/kg alkohola u krvi.

(3) Zapovjednik, član posade broda, jahte ili brodice dužni su se na traženje inspektora sigurnosti plovidbe lučke kapetanije ili osobe ovlaštene za nadzor sigurnosti plovidbe podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata radi provjere imaju li u organizmu više od 0,5 g/kg alkohola u krvi, prisustva droge i/ili drugih psihoaktivnih tvari koje utječu na psihofizičke sposobnosti.

(4) Ako osobe iz stavka 2. ovoga članka odbiju ispitivanje ili se tim ispitivanjem utvrdi da imaju u organizmu nedopuštenu količinu alkohola, droga ili lijekova, inspektor sigurnosti plovidbe lučke kapetanije ili osoba ovlaštena za nadzor sigurnosti plovidbe će narediti obavljanje liječničkog pregled te uzimanje krvi i urina radi analize. Ukoliko osobe odbiju otići na liječnički pregled te na uzimanje krvi i urina radi analize, od nadležnih tijela će se zatražiti njihovo prisilno odvođenje.

(5) Ako inspektor sigurnosti plovidbe lučke kapetanije i druga osoba ovlaštena za nadzor sigurnosti plovidbe utvrdi da su nastupile okolnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka, kao mjeru opreza, naložit će zapovjedniku broda, jahte, odnosno voditelju brodice da člana posade broda, jahte ili brodice odmah udalji iz službe na rok ne dulji od 8 dana.

(6) Ako je utvrđeno da je pod utjecajem alkohola ili opojnih droga ili drugih tvari koje mijenjaju stanje svijesti, bolestan ili premoren zapovjednik broda, jahte ili voditelj brodice, inspektor ili druga osoba ovlaštena za nadzor sigurnosti plovidbe, kao mjeru opreza, odmah će udaljiti iz službe zapovjednika broda ili jahte, odnosno voditelja brodice na rok ne dulji od 8 dana i o tome će izvijestiti brodara, odnosno vlasnika brodice.

(7) Ako zbog udaljenja iz službe zapovjednika ili člana posade brod, brodica ili jahta ne udovoljavaju uvjetima o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu inspektor sigurnosti plovidbe ili druga ovlaštena osoba će zabraniti isplovljenje broda.

(8) Odredbe stavka 1. – 5 7. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i na članove posade svih drugih pomorskih objekata i peljara.

Članak 137. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člancima 55. i 56.

(1) Za zapovjednika i člana posade na brodu može se ukrcati samo osoba koja ima pomorsku knjižicu ili odobrenje za ukrcavanje.

(1) (2) Pomorska knjižica jest isprava Pomorska knjižica jest osobna isprava osobe kojoj je izdana kojom se dokazuje zdravstvena sposobnost, svojstvo u kojemu je član posade ukrcan na brod te trajanje plovidbene službe.

(3) Pomorska knjižica i odobrenje za ukrcavanje jesu osobne isprave osobe kojoj su izdane (2) Pomorska knjižica može se izdati i u obliku elektroničke isprave.

(3) Pomorsku knjižicu mora imati:

– državljanin Republike Hrvatske ukrcan kao zapovjednik ili drugi član posade broda hrvatske državne pripadnosti, osim stručnog radnika u nacionalnoj plovidbi,

– državljanin Republike Hrvatske ukrcan kao član posade broda strane državne pripadnosti,

– državljanin Republike Hrvatske ukrcan kao član posade plutajućeg objekta ili nepomičnog odobalnog objekta hrvatske ili strane državne pripadnosti koji je dužan posjedovati odgovarajuće pomorsko zvanje sukladno posebnim propisima,

– državljanin Republike Hrvatske ukrcan kao član posade jahte hrvatske ili strane državne pripadnosti sa stalno ukrcanom posadom koji je dužan posjedovati odgovarajuće pomorsko zvanje sukladno posebnim propisima,

– strani državljanin ili osoba bez državljanstva ukrcana kao član posade na pomorskom objektu hrvatske državne pripadnosti iz ovoga stavka.

(4) Pomorska knjižica izdana od nadležne lučke kapetanije, služi i kao putna isprava (putovnica) i ovlašćuje osobu da bude član posade broda koji plovi u inozemstvo te da putuje u inozemstvo radi ukrcavanja na brod ili da se nakon iskrcavanja s broda u inozemstvu vrati u Republiku Hrvatsku. (5) Uvjete izdaje se osobi koja je:

– navršila 16 godina života i

– tjelesno i duševno zdrava i sposobna za obavljanje određenih poslova na pomorskom objektu sukladno posebnom propisu.

(5) Identifikacijska isprava pomorca jest isprava kojom se dokazuje identitet pomorca izdana u skladu s odredbama Konvencije o identifikacijskim ispravama pomoraca Međunarodne organizacije rada (ILO) iz 1958. godine, kako je izmijenjena i dopunjena.

(6) Pomorske knjižice i identifikacijske isprave pomoraca izdaje lučka kapetanija.

(7) Detaljnije uvjete, način izdavanja, sadržaj, obrasce i nadležnost lučkih kapetanija za izdavanje pomorskih knjižica i odobrenja za ukrcavanje identifikacijskih isprava pomoraca pravilnikom propisuje ministar.

Članak 137.a dodanNN 17/2019: dodan člankom 56.

(1) Lučka kapetanija donijet će rješenje kojim se ukida pomorska knjižica kada je nastupila trajna zdravstvena nesposobnost pomorca za obavljanje odgovarajućih poslova na brodu.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo ili lučka kapetanija donijet će rješenje kojim se ukida i identifikacijska isprava pomorca.

(3) Lučka kapetanija će u obnovljenom postupku donijeti rješenje kojim se poništava pomorska knjižica kada je pomorska knjižica ishođena na temelju krivotvorenih ili neistinitih isprava potrebnih za stjecanje pomorske knjižice.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, Ministarstvo ili lučka kapetanija će u obnovljenom postupku donijeti rješenje kojim se poništava i identifikacijska isprava pomorca.

(5) Rješenjem iz stavka 3. ovoga članka poništava se i plovidbena služba upisana i ovjerena u pomorskoj knjižici i poništena plovidbena služba briše se iz svih evidencija Ministarstva.

(6) Protiv rješenja iz stavaka 1. do 4. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 138. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 17.

(1) Ako član posade broda za trajanja, odnosno nakon prestanka službe na brodu bude iskrcan s broda izvan njegove luke ukrcavanja, brodar mu je dužan osigurati povratak u mjesto njegova prebivališta; ako to brodar ne učini, povratno putovanje u njegovo prebivalište dužno je osigurati diplomatsko, odnosno konzularno predstavništvo Republike Hrvatske na teret brodara broda s kojeg je takav član posade iskrcan.

(2) Troškove povratnog putovanja iz stavka 1. ovog članka brodar ne smije naplatiti od člana posade broda u obliku predujma na početku zaposlenja ili iz plaća koje je dužan isplatiti članu posade broda, osim u slučaju težih povreda obveza iz ugovora o radu od strane člana posade broda.

(3) Ako brodar ne izvrši povrat iznosa plaćenog za troškove povratnog putovanja člana posade iz stavka 1. ovoga članka, uzimajući u obzir važeće međunarodne standarde, može se odrediti mjera zadržavanja brodova tog brodara.

Članak 139. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člancima 18. i 19.

(1) Troškove povratnog putovanja člana posade broda snosi brodar.

(2) Brodar ima pravo regresa za naplatu svih troškova povratnoga putovanja od člana posade broda koji se bez odobrenja iskrcao s broda i time svojom krivnjom doveo do prestanka zaposlenja ili koji se iskrcao s broda zbog ozljede ili oboljenja koje je sebi prouzročio namjerno ili grubom nepažnjom.

(3) Troškovi povratnog putovanja člana posade broda obuhvaćaju troškove za smještaj, hranu kao i prijevoz člana posade, plaću i dodatke na plaću od trenutka njegova iskrcavanja kada je član posade iskrcan s broda do trenutka njegova povratka u mjesto njegova prebivališta, te potrebno liječenje dok član posade broda nije zdravstveno sposoban za povratno putovanje.

Članak 139.a dodanNN 61/2011: dodan člankom 19.

(1) Brodar će održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo radi pokrića troškova povratnog putovanja članova posade broda.

(2) Brodar će osigurati da članovima posade na svim brodovima budu dostupne odgovarajuće odredbe važećih propisa koje se odnose na prava člana posade vezano za povratno putovanje.

(3) Odredbe važećih propisa iz stavka 2. ovoga članka moraju biti dostupne na radnom jeziku broda te na engleskom jeziku.

Članak 145. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 45.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 24.

(1) Za štetu nastalu zbog tjelesne ozljede ili smrti člana posade ili zbog narušenja zdravlja koju član posade pretrpi na radu ili u svezi s radom na brodu, odgovara brodar ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

(2) Za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu od opasne stvari ili opasne djelatnosti, kao i za takvu štetu koju član posade pretrpi na radu ili u vezi s radom na brodu zbog nepostojanja uvjeta za siguran rad, brodar odgovara prema općim propisima o odgovornosti za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti.

(3) Za štetu iz stavka 1. ovoga članka koju član posade broda pretrpi na radu ili u vezi s radom na brodu uslijed nepostojanja uvjeta za siguran rad, brodar odgovara ako ne dokaže da je član posade broda štetu uzrokovao namjerno ili krajnjom nepažnjom. (4) Za štete iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka solidarno odgovaraju vlasnik broda, brodar, poslovođa, kompanija i poslodavac.

Članak 146. izmijenjenNN 26/2015: izmijenjen člankom 25.

(1) Posadom i svim drugim osobama na brodu zapovijeda zapovjednik broda.

(2) Zapovjednik broda mora biti državljanin Republike Hrvatske.

(2) Zapovjednika broda imenuje i razrješava dužnosti brodar ili kompanija.

(3) U slučaju smrti, spriječenosti ili odsutnosti zapovjednika broda zamjenjuje, sa svim njegovim ovlaštenjima, prvi časnik palube, odnosno drugi neposredno niži časnik palube koji je državljanin Republike Hrvatske..

(5) Odredba stavka 2. ovog članka ne odnosi se na jahtu stranog vlasnika upisanu u hrvatski upisnik brodova.

Članak 147. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 57.

(1) Zapovjednik broda odgovoran je za sigurnost broda i red na brodu i, u granicama određenim ovim Zakonikom i drugim propisima, ima javna ovlaštenja na brodu i zastupa kompaniju.

(2) Ako je zapovjednik strane jahte upisane u hrvatski upisnik jahti brodova strana fizička osoba, javna ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka ima član posade ako je državljanin Republike Hrvatske ili ima boravište na području Republike Hrvatske.

Članak 148. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 58.

(1) Zapovjednik broda dužan je brinuti se o opskrbi broda, o brodskoj administraciji, o njegovu održavanju, o održavanju i ispravnom stanju trupa broda, strojeva, uređaja i opreme, pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, o sigurnosti brodskih uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje putnika, opasnog i ostalog tereta, o pravilnom ukrcavanju, slaganju, prijevozu i iskrcavanju opasnog i ostalog tereta, o pravilnom ukrcavanju, smještaju i iskrcavanju putnika i o izvršavanju svih zadataka u vezi s procesom rada.

(2) Zapovjednik broda dužan je u propisanim rokovima obavljati vježbe s brodicama i ostalim sredstvima za spašavanje te uređajima za otkrivanje, sprječavanje i gašenje požara.

(3) Zapovjednik broda dužan je za plovidbe biti na brodu.

(4) Zapovjednik broda dužan je prije polaska na put provjeriti ispravnost broda i količinu zaliha koja mu omogućuje da obavi određeno putovanje i osigurati da se sve propisane isprave i knjige, ažurirane službene pomorske navigacijske karte i publikacije te članovi posade nalaze na brodu, a pri prijevozu putnika – osobito utvrditi jesu li poduzete sve mjere za sigurnost putnika.

Članak 154. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 20.

(1) Ako se brodu dogodi nesreća ili se otkrije nedostatak koji utječe na:

1) sigurnost, sigurnosnu zaštitu broda ili učinkovitost, odnosno potpunost sredstava za spašavanje ili druge opreme,

2) cjelovitost broda ili učinkovitost, odnosno potpunost opreme za zaštitu okoliša od onečišćavanja uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tekućim tvarima,

zapovjednik ili kompanija mora što je prije moguće izvijestiti Ministarstvo i priznatu organizaciju koja koji će pokrenuti postupak utvrđivanja da li je potreban odgovarajući pregled broda.

(2) Ako se brod nalazi u luci druge države ugovornice odgovarajuće međunarodne konvencije, zapovjednik ili kompanija će također odmah izvijestiti odgovarajuća tijela pomorske uprave države u čijoj se luci brod nalazi.

(3) Zapovjednik ili kompanija mora najbržom telekomunikacijskom vezom izvijestiti Ministarstvo i pomorsku upravu najbliže obalne države o događajima u svezi s ispuštanjem ili mogućim ispuštanjem ulja, štetnih tekućih tvari ili štetnih upakiranih tvari.

Članak 165. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 21.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 26.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 59.

(1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredaba ovoga dijela Zakonika i propisa u području sigurnosti plovidbe i zaštite pomorskog okoliša donesenih na temelju ovoga Zakonika obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva i lučkih kapetanija.

(2) Poslove inspekcije sigurnosti plovidbe mogu obavljati i stručni djelatnici Ministarstva i lučke kapetanije, te ovlašteni službenici službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom u okviru posebnog ovlaštenja kojeg daje ministar.

(3) Određene poslove inspekcije sigurnosti plovidbe mogu obavljati i policijski službenici, te ovlaštene osobe Obalne straže u okviru posebnog ovlaštenja kojeg daje ministar.

(4) Stručnu spremu, ispite i ostale posebne uvjete koje mora ispunjavati inspektor sigurnosti plovidbe odnosno ovlašteni službenici iz stavka 2. i 3. ovoga članka, kao i obrazac iskaznice inspektora sigurnosti plovidbe propisat će ministar.

(5) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi članaka 76. stavka 4. i 111. stavak 4. provodi farmaceutska inspekcija.

(6) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi članka 125.a ovoga zakona Zakonika i propisa donesenih na temelju njega provode Inspekcija sigurnosti plovidbe Ministarstva osobe iz stavka 1. i Državni inspektorat 2. ovoga članka i inspektori rada.

Članak 166. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 46.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 27.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 60.

(1) Inspekcijski poslovi koji se odnose na obavljanje nadzora nad provođenjem odredaba ovoga dijela Zakonika o sigurnosti plovidbe obuhvaćaju osobito obavljanje inspekcijskog nadzora nad:

1) stranim brodovima u hrvatskim lukama,

2) hrvatskim pomorskim objektima u pogledu njihove sposobnosti za plovidbu ili uporabu,

3) provođenjem međunarodnog režima luka u skladu s međunarodnim obvezama Republike Hrvatske u pogledu operativnih i drugih obala, lukobrana, potrebnih dubina, uređaja, postrojenja i drugih objekata namijenjenih za sidrenje, zaštitu brodova, ukrcavanje i iskrcavanje putnika i stvari, kao i opremljenosti uređajima namijenjenim za prihvat zauljenih voda, uljnih ostataka i smeća otpada sa broda, te ostataka i mješavina koje sadrže ostatke štetnih tekućih tvari, fekalija, tvari koje uništavaju ozon i uređaja za prihvat opreme koja sadrži takve tvari kada je uklonjena sa brodova i drugih uvjeta za sigurnost plovidbe i zaštite od onečišćenja u lukama,

4) uređivanjem i održavanjem i obilježavanjem plovnosti plovnih putova u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama i postavljanjem i održavanjem objekata za sigurnost sigurnosti plovidbe na tim plovnim putovima,

5) obavljanjem radioslužbe koja služi sigurnosti plovidbe i zaštiti ljudskog života na moru te njenim uređajima i opremom kao i održavanjem sredstava i radom tih službi,

6) plovidbom i peljarenjem,

7) gradnjom i drugim aktivnostima i zahvatima u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama ili na njihovim obalama u pogledu njihovoga utjecaja na sigurnost plovidbe,

8) prijevozom osoba i stvari u pogledu zaštite ljudskih života i imovine,

9) zaštitom mora od onečišćenja s plovnih objekata,

10) obavljanjem meteorološke službe na brodovima koja služi sigurnosti plovidbe,

11) uvjetima života i rada pomoraca na brodovima.

12) obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju pomoraca,

13) udovoljavanjem uvjeta za obavljanje djelatnosti pomorskog agenta.

14) priznatim organizacijama i Hrvatskim registrom brodova.

15) obavljanjem hidrografske djelatnosti.

16) stranim jahtama za gospodarske svrhe,

17) obavljanjem djelatnosti pomorskih učilišta.

(2) Odredba stavka 1. točke 3) ovoga članka ne odnosi se na vojne luke.

(3) Način i postupke obavljanja inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrđuje ministar posebnim propisom.

Članak 167. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 47.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 61.

(1) Inspekcijski nadzor nad stranim brodovima i jahtama za gospodarske svrhe u lukama Republike Hrvatske provodi se sukladno postupcima utvrđenim Pariškim memorandumom o suglasnosti o nadzoru države luke.

(2) U obavljanju inspekcijskog nadzora nad stranim brodom prema odredbi članka 166. stavka 1. točke 1). ovoga Zakonika provjerava se ima li brod važeće isprave u skladu s odredbama:

1. Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru,

2. Međunarodne konvencije o teretnim linijama,

3. Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja mora s brodova,

4. Međunarodne konvencije o standardima za obuku, izdavanju svjedodžbi i obavljanju straže pomoraca,

5. Međunarodne konvencije o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima,

6. Konvencije o međunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru,

7. Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem,

8. Međunarodne konvencije o baždarenju brodova,

9. Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem, 2001. (3) 2001.,

10. Međunarodne konvencije o radu pomoraca, 2006.,

11. Međunarodne konvencije o nadzoru štetnih sustava protiv obrastanja brodova, 2001.,

12. Međunarodne konvencije o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima, 2004.,

13. Atenske konvencije o prijevozu putnika i njihove prtljage morem, 1974., kako je izmijenjena i dopunjena Protokolom iz 2002. godine.

(3) Osim isprava iz stavka 2. ovoga članka, inspekcijskim nadzorom nad stranim brodovima iz stavka 1. ovoga članka provjerava se i ima li brod važeće isprave sukladno Uredbi 392/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o odgovornosti prijevoznika u prijevozu putnika morem u slučaju nesreća, Direktivi 2009/20/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o osiguranju brodovlasnika za pomorske tražbine, kao i dokaz o drugim obveznim osiguranjima propisanim ovim Zakonikom.

(4) Ako državu čiju zastavu brod vije ne obvezuju konvencije navedene u stavku 2. ovoga članka, inspektor ispituje da može li brod u pogledu konstrukcije, opreme, posade, vrste, količine i smještaja tereta, broja putnika te sveukupnog opterećenja, može sigurno obaviti namjeravano putovanje.

(5) Pri ispitivanju sigurnosti plovidbe broda iz stavka 3 4. ovoga članka uzima se u obzir prvenstveno ponajprije, ali ne isključivo, sadržaj konvencija navedenih u stavku 2. ovoga članka.

(6) Inspekcijskim nadzorom nad stranim brodom utvrđuje se udovoljava li posada i cjelokupno stanje broda, uključujući strojarnicu, prostorije za smještaj posade, te higijenski uvjeti na brodu pravilima i standardima utvrđenim međunarodnim konvencijama iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 168. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 62.

(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod nema važeće isprave iz članka 167. ovoga Zakonika, ili da položaj teretne linije, odnosno nadvođa ne odgovara podacima iz tih isprava, ili da brod nije krcan u skladu s dobivenom teretnom linijom, odnosno nadvođem, ili da teret nije pravilno raspoređen, zabranit će se brodu da isplovi iz luke sve dok ne bude mogao nastaviti plovidbu bez opasnosti za ljudske živote na brodu.

(2) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da strani brod zbog nedostataka onečišćuje okoliš uljem, opasnim kemikalijama ili štetnim tvarima, ili da su mu tankovi otpadnih voda puni, ili uređaji neispravni, zabranit će mu se da isplovi iz luke dok se ti nedostaci na njemu ne otklone.

(3) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 167. ovoga Zakonika utvrdi da strani brod nema važeću ispravu kojom se dokazuje ispravnost brodskih uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje tereta, ili ako se utvrdi da stanje tih uređaja nije u skladu s podacima iz te isprave, zabranit će se ukrcavanje i iskrcavanje tereta uređajima broda.

(4) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, o utvrđenom stanju i poduzetim mjerama izvijestit će se putem diplomatskih, odnosno konzularnih tijela nadležno tijelo čiju zastavu brod vije i države zastave broda te Međunarodna pomorska organizacija.

(5) Pored mjera iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka mogu se poduzeti druge mjere predviđene Pariškim memorandumom o suglasnosti o nadzoru države luke.

(6) Odredbe stavka 1. – 5. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na brodove čije države zastave odnosne konvencije ne obvezuju.

Članak 170. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 63.

(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora nad sposobnošću pomorskih objekata za plovidbu prema odredbi članka 166. stavka 1. točke 2) ovoga Zakonika provjerava se:

1) ima li pomorski objekt važeće propisane brodske isprave i knjige,

2) ima li brod potvrdu o odgovarajućem financijskom jamstvu iz članka 820. ovoga Zakonika,

3) jesu li na plovnom objektu od dana izdavanja, odnosno potvrđivanja isprava izdanih na temelju tehničkog nadzora nastale takve bitne promjene zbog kojih je očito da plovni objekt u takvu stanju nije sposoban ploviti bez opasnosti za osobe, teret na njemu i okoliš,

4) udovoljava li pomorski objekt uvjetima određenima u članku 76., 102., odnosno 111 76. ovoga Zakonika,

5) je li na bokovima plovnog objekta obilježena propisana oznaka teretne linije, odnosno nadvođe,

6) uvježbanost posade u rukovanju brodicama i ostalim sredstvima za spašavanje i uređajima za otkrivanje, sprječavanje i gašenje požara te s mjerama sigurnosne zaštite.

(2) Inspekcijski nadzor obuhvaća i provjeru ima li pomorski objekt važeći registar teretnog uređaja te odgovara li stanje uređaja za ukrcavanje i iskrcavanje tereta podacima iz registra teretnog uređaja.

Članak 171. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 22.; NN 56/2013: izmijenjen člankom 48.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 64.

(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbama članaka 167. i 170. ovoga Zakonika utvrde nedostaci broda u pogledu njegove sposobnosti za plovidbu, naredit će se zapovjedniku broda da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke.

(2) Ako se utvrđeni nedostaci ne otklone u određenom roku, ili ako su utvrđeni nedostaci takve naravi da ugrožavaju sigurnost broda, osoba i tereta na njemu te okoliša, ili ako su mu tankovi otpadnih voda puni, zabranit će se brodu daljnja plovidba dok se navedeni nedostaci ne otklone i oduzet će mu se isprava o sposobnosti za plovidbu.

(3) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da prema odredbi članka 170. stavka 2. ovoga Zakonika brod nema važeći registar teretnog uređaja ili ako stanje tih uređaja nije u skladu s registrom teretnog uređaja, zabranit će mu se da obavlja ukrcavanje, iskrcavanje ili prekrcavanje tereta vlastitim uređajima za obavljanje tih radnji.

(4) Inspekcijski pregled iz članaka članka 170. i 171. ovoga Zakonika može se obaviti i izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, ukoliko ako se ocijeni da postoji opravdana sumnja da stvarno stanje na brodu ne odgovara izdanim brodskim ispravama i knjigama ili da se do isteka valjanosti brodskih isprava i knjiga ne predviđa uplovljavanje broda u luke Republike Hrvatske.

(5) U obavljanju inspekcijskog nadzora iz članaka 170 167. i 171 170. ovoga Zakonika inspektor sigurnosti plovidbe može od priznate organizacije zatražiti na uvid dokumentaciju o postupku izdavanja svjedodžbi za brod koji se nadzire.

(6) Ako zapovjednik ne postupi po nalogu inspektora iz stavka stavaka 2. i 3. ovoga članka, inspektor će nakon što rješenje postane ovršivo, pečaćenjem broda ili na drugi pogodan način onemogućiti plovidbu, odnosno ukrcaj, iskrcaj ili prekrcaj tereta vlastitim uređajima.

(7) Odredbe članaka 170. i 171 Ako brod iz stavka 6. ovoga članka predstavlja ili može predstavljati opasnost za luke, plovne putove, plovidbu, iskorištavanje prirodnih bogatstava mora ili okoliša, nadležna lučka kapetanija će, osim radnji iz stavka 6. ovoga članka, rješenjem narediti vlasniku broda da u primjerenom roku poduzme mjere za njegovo uklanjanje uz nadzor kapetanije.

(8) Ako vlasnik broda ne postupi sukladno rješenju kapetanije iz stavka 7. ovoga članka, kapetanija će rješenjem narediti tijelu koje upravlja lukom, odnosno kopnenim dijelom pomorskog dobra na čijem se području brod nalazi, odnosno trgovačkom društvu Plovput d. o. o., ako se brod nalazi izvan lučkog područja, da ga na trošak i rizik vlasnika ukloni.

(9) Ako brod iz stavka 6. ovoga članka predstavlja neposrednu opasnost za luke, plovne putove, plovidbu, iskorištavanje prirodnih bogatstava mora ili okoliša, kapetanija će i bez prethodnog donošenja rješenja iz stavka 7. ovoga članka odlučiti o uklanjanju broda na trošak i rizik vlasnika.

(10) Protiv rješenja nadležne lučke kapetanije iz stavka 7., odnosno 9. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(11) Uklanjanje broda u smislu stavaka 8. i 9. ovoga članka znači svaki oblik sprječavanja, ublažavanja ili otklanjanja opasnosti. Uklanjanje broda može uključivati i prodaju broda na javnoj dražbi.

(12) U pogledu tražbine koja se tiče naknade troškova uklanjanja broda u smislu stavaka 8. i 9. ovoga članka, Republika Hrvatska, odnosno ovlašteno tijelo koje je uklonilo brod ima založno pravo na brodu koji je predmet uklanjanja te ga može i zadržati do podmirenja te tražbine.

(13) Ustupanjem tražbine za naknadu troškova uklanjanja broda iz stavka 12. ovoga članka prenosi se i zakonsko založno pravo te pravo zadržanja.

(14) Ako su uklanjanjem broda u smislu stavaka 8. i 9. ovoga članka ostvarena određena novčana sredstva, ona će se iskoristiti za podmirenje razumnih troškova vezanih uz uklanjanje, dok će se možebitni ostatak sredstava deponirati kod teritorijalno nadležnog trgovačkog suda na ime vlasnika broda, o čemu će Ministarstvo objaviti oglas na svojim internetskim stranicama i u »Narodnim novinama«.

(15) Odredbe ovoga članka i članka 170. ovoga Zakonika na odgovarajući se način primjenjuju i na druge plovne, te na plutajuće i nepomične odobalne objekte.

(16) Rješenja i obavijesti koji se donose temeljem ovoga članka dostavljaju se vlasniku javnom objavom na internetskim stranicama Ministarstva sukladno pravilima o javnoj objavi, prema odredbama zakona kojim se uređuje vođenje upravnog postupka.

(17) Način i postupak prodaje broda na javnoj dražbi u skladu sa stavkom 11. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Članak 173. izmijenjenNN 26/2015: izmijenjen člankom 28.

(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 166. stavka 1. točke 4) ovoga Zakonika utvrdi da je stanje plovnog puta ili objekta za sigurnost sigurnosti plovidbe na plovnom putu takvo da ugrožava sigurnost plovidbe, naredit će se:

1) trgovačkom društvu koje se brine o održavanju i obilježavanju plovnih putova Plovput d. o. o., tijelu koje upravlja lukom odnosno investitoru, vlasniku ili korisniku objekta ili sredstva ili nositelju zahvata, da privremeno obilježi smetnje na plovnom putu, odnosno da je ukloni i da postavi ili aktivira signalne oznake i svjetla objekt sigurnosti plovidbe ako su uklonjena je uklonjen ili neispravna neispravan,

2) privremena zabrana plovidbe ako na plovnom putu nisu poduzele poduzete mjere za sigurnu plovidbu.

(2) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka utvrde i drugi nedostaci na plovnom putu koji mogu ugroziti sigurnost plovidbe, nalazi o tome s primjedbama i prijedlogom mjera dostavit će se Ministarstvu, trgovačkom društvu koje se brine o održavanju i obilježavanju plovnih putova i Hrvatskom hidrografskom institutu, radi poduzimanja odgovarajućih mjera.

(3) Plovput i Hrvatski hidrografski institut dužni su dati na uvid Ministarstvu godišnje planove rada i godišnja izvješća o stanju sigurnosti plovidbe iz svoje nadležnosti.

Članak 175. izmijenjenNN 26/2015: izmijenjen člankom 29.

(1) Za sve objekte koji se grade na unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru, odnosno na njihovim obalama nadležno tijelo, investitor ili druga zainteresirana stranka je dužno u postupku izdavanja lokacijske dozvole dozvola propisanih posebnim propisima kojima se regulira prostorno uređenje i gradnja ishoditi suglasnost lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe.

(2) Inspektor sigurnosti plovidbe će zabraniti uporabu, pristajanje, plovidbu i sidrenje na dijelu unutrašnjih morskih voda ili teritorijalnog mora i njegovim obalama ako utvrdi da je ugrožena sigurnost plovidbe.

(3) Pod pojmom ugrožavanja sigurnosti plovidbe smatra se naročito promjena dubina mora, odnosno konfiguracija obale, otežavanje pristajanja i sidrenja plovila i sl., protivno ili bez suglasnosti lučke kapetanije iz stavka 1. ovoga članka.

(4) O poduzetoj mjeri iz stavka 2. ovoga članka inspektor će izvijestiti građevnu inspekciju i inspekciju zaštite okoliša.

Članak 176.a izmijenjenNN 26/2015: izmijenjen člankom 30.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 65.

(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora nad obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju pomoraca prema odredbi članka 125. a ovoga Zakonika provjerava se:

a) je li pravna osoba koja obavlja djelatnost posredovanja pri zapošljavanju pomoraca ima izdanu dopusnicu; i

b) je li pravna osoba kojoj je izdana dopusnica za obavljanje poslova posredovanja pri zapošljavanju pomoraca obavlja djelatnost sukladno odredbama posebnog propisa iz članka 125.a stavka 3 4. i izdanoj dopusnici.

(2) Inspekcijski nadzor sukladno odredbi stavka 1. točke a) ovoga članka provodi Državni inspektorat središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada, a inspekcijski nadzor sukladno odredbi stavka 1. točke b) ovoga članka provodi inspekcija sigurnosti plovidbe Ministarstva i Državni inspektorat središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada.

Članak 176.b izmijenjenNN 26/2015: izmijenjen člankom 31.

(1) Ako u provedbi inspekcijskog nadzora iz članka 176.a ovoga Zakonika inspektor Državnog inspektorata rada utvrdi da fizička ili pravna osoba obavlja djelatnost posredovanja pri zapošljavanju pomoraca bez dopusnice Ministarstva, usmenim rješenjem će u zapisniku privremeno do otklanjanja nedostatka, zabraniti obavljanje djelatnosti pravnoj ili fizičkoj osobi za koju utvrdi da obavlja poslove u svezi sa posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se odmah pečaćenjem poslovnih prostorija, opreme za rad ili na drugi pogodan način.

(3) Otpravak usmenog rješenja iz stavka 1. ovoga članka inspektor je dužan otpremiti stranci u pisanom obliku u roku od osam dana od dana izricanja zabrane usmenim rješenjem.

(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba o kojoj rješava Ministarstvo ministarstvo nadležno za rad i mirovinski sustav i koja ne odgađa izvršenje rješenja.

(5) Ako inspekcija sigurnosti plovidbe ili Državni inspektorat središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekciju rada utvrdi da pravna osoba obavlja poslove u svezi sa posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca protivno dopusnici Ministarstva naložit će joj otklanjanje nedostataka ili nepravilnosti u određenom roku, koji ne može biti dulji od petnaest dana, a ako nedostaci ili nepravilnosti ne budu otklonjeni u ostavljenom roku predložit će Ministarstvu oduzimanje dopusnice.

(6) Inspekcija sigurnosti plovidbe i Državni inspektorat središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekciju rada će o svakom obavljenom nadzoru i poduzetim mjerama pisano izvijestiti Ministarstvo.

Članak 176.c dodanNN 17/2019: dodan člankom 66.

(1) Ako se u provedbi inspekcijskog nadzora nad obavljanjem djelatnosti pomorskog učilišta utvrdi da pomorsko učilište ne zadovoljava uvjete na temelju kojih mu je izdano rješenje o povjeravanju izobrazbe ili suglasnost za obrazovanje pomoraca ili se utvrdi bilo koja druga nepravilnost u radu pomorskog učilišta, može mu se ukinuti rješenje o povjeravanju izobrazbe ili suglasnost na ovlaštenje za obrazovanje pomoraca i prije isteka njihove valjanosti.

(2) U slučaju ukidanja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, pomorsko učilište može podnijeti novi zahtjev za isti program izobrazbe, odnosno program obrazovanja tek nakon isteka roka od najmanje tri godine od dana ukidanja dopusnice ili suglasnosti.

(3) U razdoblju iz stavka 2. ovoga članka neće se izdati nova dopusnica, odnosno suglasnost pomorskom učilištu koje je na bilo koji način (npr. vlasnička struktura, odgovorna osoba, sjedište i sl.) povezano s pomorskim učilištem iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 177.a dodanNN 17/2019: dodan člankom 67.

(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora opravdano posumnja da su prekršeni uvjeti Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine, odnosno da je brodar napustio pomorca i ostavio ga bez potrebnog uzdržavanja i potpore, uključujući dostatne zalihe hrane i pitke vode, goriva te potrebne medicinske skrbi, ili je na drugi način jednostrano prekinuo svoje veze s pomorcem, lučka kapetanija će na zahtjev pomorca donijeti rješenje o njegovu iskrcaju zbog napuštanja od strane brodara.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako je iskrcan zapovjednik ili je iskrcajem drugih pomoraca broj članova posade manji od propisanog najmanjeg broja članova posade, lučka kapetanija će zabraniti isplovljenje takvom plovnom objektu.

Članak 177.b dodanNN 17/2019: dodan člankom 67.

(1) Inspektor sigurnosti plovidbe provest će inspekcijski nadzor o svakoj prijavi nestručnosti, djela ili propusta osobe kojoj je izdana ili priznata svjedodžba o osposobljenosti, a koje djelo ili propust je mogao neposredno ugroziti sigurnost ljudskih života ili imovine na moru ili uzrokovati onečišćenje morskog okoliša.

(2) Temeljem nalaza istrage iz stavka 1. ovoga članka, ako postoji osnovana sumnja u počinjenje pomorskog prekršaja, inspektor sigurnosti plovidbe pokrenut će prekršajni postupak.

Članak 178. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 23.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 68.

Protiv rješenja inspektora sigurnosti plovidbe može se izjaviti žalba. žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(2) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka rješava Ministarstvo.

(3) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 179. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 69.

(1) Hrvatsku državnu pripadnost stječe brod i jahta brod u gradnji upisom u odgovarajući upisnik brodova ili upisnik jahti, odnosno izdavanjem privremenoga upisnog lista.

(2) Nad brodom i jahtom brodom u gradnji hrvatske državne pripadnosti Republika Hrvatska ima pravo i dužnost obavljati nadzor nad upravnim, gospodarskim i tehničkim poslovima.

Članak 180. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 70.

(1) Brod i jahta koja brod u gradnji koji je stekla stekao hrvatsku državnu pripadnost ima imaju pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske.

(2) Pravo i dužnost vijati zastavu iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na brod bez posade.

(3) Brodice upisane u evidenciju (očevidnik) brodica na području Republike Hrvatske dužne su izvan granica unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske vijati zastavu Republike Hrvatske.

(2) Način vijanja zastave i isticanja znakova na brodovima i jahtama propisat će propisuje ministar pravilnikom.

Članak 183. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 71.

(1) Brod, osim tehničkog plovnog objekta ili jahta upisana, upisan u hrvatski upisnik brodova ili jahti, odnosno brod ili jahta kojoj kojem je izdan privremeni upisni list mora imati ime, a ribarski brod mora imati i oznaku.

(2) Tehnički plovni objekt, plutajući objekt i, nepomični odobalni objekt upisan i brodica upisana u odgovarajući hrvatski upisnik brodova ili kojem kojoj je izdan privremeni upisni list mora moraju imati oznaku, a pored osim oznake može mogu imati i ime.

(3) Dva broda ili jahte ne mogu imati isto ime, a dva tehnička plovna objekta, dva plutajuća objekta, dva nepomična odobalna objekta, dvije brodice ili dva ribarska broda ne mogu imati istu oznaku.

(4) Način, uvjete i postupak određivanja i označavanja imena, oznaka i znakova raspoznavanja brodova, jahti, plutajućih i nepomičnih odobalnih objekata, te vođenje evidencije o imenima i oznakama brodova, jahti, plutajućih i nepomičnih odobalnih objekata donosi ministar.

Članak 184. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 72.

(1) Brod, osim tehničkog plovnog objekta, i jahta moraju nositi ime luke upisa.

(2) Luka upisa jest luka na čijem je području sjedište lučke kapetanije Ministarstva (u daljnjem tekstu: lučka kapetanija) koja vodi upisnik u koji je brod ili jahta upisana Oznaka tehničkog plovnog objekta, plutajućeg objekta, nepomičnog odobalnog objekta i brodice iz članka 183. stavka 2. ovoga Zakonika mora sadržavati oznaku luke upisa.

Članak 185. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 73.

Brod, jahta i brodica Pomorski objekt koji imaju ima radiouređaj moraju mora imati pozivni znak prema propisima o međunarodnom radioprometu.

Članak 186. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 74.

Hrvatsku državnu pripadnost stječe brodica upisom u odgovarajući očevidnik brodica.

(1) Brod i brod u gradnji upisani u upisnik brodova moraju imati Nacionalni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: NIB).

(2) NIB je jedinstveni identifikacijski broj koji se dodjeljuje brodu, odnosno brodu u gradnji u trenutku upisa u upisnik brodova.

(3) Brod zadržava NIB koji mu je dodijeljen upisom u upisnik kao brodu u gradnji, kao i u slučaju rekonstrukcija koje imaju za posljedicu promjenu njegove namjene i/ili vrste pomorskog objekta.

(4) Ministar pravilnikom uređuje način i postupak određivanja NIB-a, imena, oznake i luke upisa broda.

Članak 187. izmijenjenNN 26/2015: izmijenjen člankom 32.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 75.

(1) U upisnik brodova može se upisati:

a) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana Republike Hrvatske,

b) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana države članice Europske unije Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) ako je kompanija ili brodar broda hrvatska pravna osoba,

c) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

d) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu pravne osobe sa sjedištem u državi članici Europske unije EGP-a ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

e) brod pomorski objekt koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana države članice Europske unije EGP-a ili pravne osobe osnovane sukladno propisima države članice Europske unije EGP-a i sa sjedištem u državi članici Europske unije EGP-a, pod uvjetom da je brod upravljan iz podružnice u Republici Hrvatskoj,

f) brod koji je u vlasništvu strane fizičke osobe sa sjedištem s prebivalištem izvan Republike Hrvatske ili izvan države članice Europske unije EGP-a ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

g) brod koji je u vlasništvu strane pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske ili izvan države članice Europske unije EGP-a ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u državi članici Europske unije EGP-a, a ta kompanija ili brodar ima podružnicu u Republici Hrvatskoj,

h) brod koji je u vlasništvu strane pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske i izvan druge države članice EGP-a ako je ta strana pravna osoba brodovlasničko trgovačko društvo ovisno o pravnoj osobi sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je porezni obveznik poreza po tonaži.

(2) U slučajevima iz točke točki b), d), f), g) i g h) stavka 1. ovoga članka sa zahtjevom kompanije ili brodara mora se suglasiti vlasnik broda.

Članak 188. izmijenjenNN 26/2015: izmijenjen člankom 33.; NN 17/2019: izmijenjen člancima 76. i 77.

(1) U upisnik jahti može se upisati:

a) jahta koja je u cjelini ili djelomično u vlasništvu domaće fizičke ili pravne osobe,

b) jahta Osim temeljem odredbi članka 187. ovoga Zakonika, u upisnik brodova može se upisati jahta i brodica koja je u cjelini u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe ako se jahta pretežno nalazi u Republici Hrvatskoj.

(2) Za upis broda i jahte u upisnik brodova ili upisnik jahti plaća se naknada.

(3) Kriterije za određivanje i visinu naknade određuje ministar.

Članak 188.a dodanNN 17/2019: dodan člankom 77.

U upisnik brodova ne upisuju se podmorski cjevovodi i pontonski gatovi.

Članak 189. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 49.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 78.

(1) U upisnik brodova u gradnji mora se upisati brod u gradnji koji je u cjelini u vlasništvu fizičke ili pravne osobe državljanina Republike Hrvatske s prebivalištem, odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(2) U upisnik brodova se može upisati brod u gradnji može se upisati brod u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe koji se gradi u hrvatskom brodogradilištu.

(3) U upisnik jahti u gradnji može se upisati jahta koja je u cjelini u vlasništvu fizičke ili pravne osobe državljanina Republike Hrvatske s prebivalištem odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj, odnosno jahta koja je u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe koja se gradi u hrvatskom brodogradilištu brodova ne upisuje se brodica u gradnji.

Članak 190. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 50.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 79.

(1) Ako postoje uvjeti iz članaka 187. U slučaju upisa jahte ili brodice u upisnik brodova prema članku 188. ovoga Zakonika, vlasnik brodice za prijevoz tereta može zatražiti da se brodica upiše u upisnik brodova, a vlasnik brodice za prijevoz putnika, odnosno brodice za šport i razonodu može zatražiti da se brodica upiše u upisnik jahti bez obzira je li udovoljava kriterijima po članku 5. stavku 1. točki 4), odnosno točki 20) ovoga Zakonika i tada se na nju u pogledu stvarnih prava primjenjuju odredbe ovoga Zakonika koje se odnose na brodove i jahte. (2) U slučaju upisa brodice u upisnik brodova ili jahti prema članku 188. stavku 1. točka 2) ili članku 188. stavku 2. ovoga Zakonika, vlasnik jahte ili brodice dužan je ovlastiti hrvatsku pravnu ili fizičku osobu s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj da ga za odsutnosti iz Republike Hrvatske zastupa pred nadležnim hrvatskim tijelima.

(3) O upisima (2) Podaci o pravnoj ili fizičkoj osobi iz stavka 1. ovoga članka nadležna lučka kapetanija vodit će posebnu evidenciju upisuju se u upisnik brodova.

Članak 191. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 80.

(1) Ne može se upisati u hrvatski upisnik brodova brod koji je upisan u inozemni upisnik brodova.

(2) Ne može se upisati u upisnik jahti jahta koja je upisana u inozemni upisnik. (3) Ne može se upisati u hrvatski upisnik brodova brod koji je stariji od najviše dopuštene starosti za određene vrste brodova.

(4) Najvišu (3) Ministar pravilnikom propisuje najvišu dopuštenu starost i tehničke uvjete za upis brodova u hrvatski upisnik brodova propisat će ministar.

Članak 192. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 24.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 81.

(1) Brod se briše iz upisnika brodova

1. po službenoj dužnosti:

1 a) ako je propao ili se pretpostavlja da je propao,

2) ako više ne udovoljava uvjetima iz članaka 187. ili 188. ovoga Zakonika,

3) ako se povuče iz plovidbe,

4) ako se upiše u drugi hrvatski upisnik brodova,

5) ako to iznimno rješenjem dopusti Ministarstvo,

6) na zahtjev vlasnika broda, ako se ne radi o obveznom brisanju broda b) ako prestane udovoljavati uvjetima za upis broda u upisnik brodova propisanima ovim Zakonikom,

2. na zahtjev vlasnika.

(2) Pretpostavlja se da je brod propao ako su od primitka posljednje vijesti o brodu protekla tri mjeseca. U tom slučaju pretpostavlja se da je brod ili jahta propala onog propao onoga dana kad su primljene posljednje raspoložive vijesti o njemu.

(3) Osim temeljem odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, jahta i brodica brišu se iz upisnika brodova ako vlasnik ili korisnik jahte ili brodice dvije godine uzastopce ne plati naknadu iz članka 51. stavka 6. ovoga Zakonika.

(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na brisanje broda u gradnji iz upisnika brodova u gradnji, te na brisanje jahti iz upisnika jahti, odnosno brisanje jahti u gradnji iz upisnika jahti u gradnji. (4) brodova u gradnji.

(5) Vlasnik broda, odnosno jahte dužan je o okolnostima iz stavka 1. točke 1. ovoga članka obavijestiti lučku kapetaniju u roku od 15 dana od dana nastanka okolnosti iz stavka 1. točaka 1), 2) i 3) ovoga članka podnijeti zahtjev lučkoj kapetaniji za brisanje broda iz upisnika brodova, odnosno jahte iz upisnika jahti. njihova nastanka.

Članak 193. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 82.

(1) Ako je na brodu osnovana hipoteka na brodu, za brisanje broda iz upisnika brodova potreban je pristanak hipotekarnih vjerovnika.

(2) Kada je brisanje broda iz upisnika obvezno prema ovom Zakoniku, osim u slučaju pristanka hipotekarnih vjerovnika, brisanje broda neće se obaviti prije isteka razumnog roka koji neće biti kraći od tri mjeseca nakon odgovarajuće obavijesti tim vjerovnicima.

(2) Kad se radi o brisanju broda po službenoj dužnosti na kojem je osnovana hipoteka, brisanje broda će se obaviti istekom roka od tri mjeseca od dostave obavijesti hipotekarnim vjerovnicima da su se stekli uvjeti za brisanje broda po službenoj dužnosti ili odmah nakon primitka vjerovnikove suglasnosti za brisanje broda.

(3) Obavijest hipotekarnim vjerovnicima obavit će se sukladno članku 384.č ovoga Zakonika.

(4) Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na brodove u gradnji, jahte i jahte u gradnji..

(4) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na brisanje iz upisnika brodova broda iz članka 192. stavka 1. točke 1) ovoga Zakonika.

Članak 195. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 51.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 83.

(1) Upisnici iz članka 196. ovoga Zakonika su javni.

(2) Upisnici iz članka 196. ovoga Zakonika vode su u obliku javne knjige ili elektroničkog zapisa koji sadrži bazu podataka za cijelo područje Republike Hrvatske.

(3) Svatko ima pravo razmatrati i prepisivati glavnu knjigu upisnika, zbirku isprava, imenik vlasnika brodova i imenik brodova i jahti.

(4) Lučka kapetanija koja vodi upisnik dužna je osobi koja to zahtijeva, izdati potvrdu o stanju upisa u upisniku, te prijepis isprava koje se čuvaju u zbirci isprava, ako upisi u upisnik upućuju na te isprave.

(5) Potvrde i prijepisi isprava iz stavka 4. ovoga članka imaju dokaznu snagu javnih isprava.

(1) Upisnik brodova je javni i svatko može zahtijevati uvid u upisnik brodova.

(2) Iz upisnika brodova izdaju se izvadci iz glavne knjige i preslike ili ispisi iz zbirke isprava.

(3) Upisnik brodova, izvadci, odnosno ispisi i prijepisi iz upisnika brodova su javne isprave.

(4) Tko se u pravnom prometu, postupajući savjesno, pouzda u podatke upisane u upisnik brodova, ne snosi pravne posljedice koje iz toga proisteknu.

(7) Način vođenja upisnika brodova, upisnika jahti, upisnika brodova u gradnji, upisnika jahti u gradnji, upisnika plutajućih objekata, upisnika nepomičnih odobalnih objekata, vođenja postupaka EOP upisa (5) Lučka kapetanija dužna je osobi koja to zahtijeva izdati potvrdu o stanju upisa u upisniku brodova, te na zahtjev osobe koja pribavi suglasnost vlasnika ili sudskim putem dokaže postojanje pravnog interesa, dopustiti uvid u isprave koje se čuvaju u zbirci isprava i njihovu presliku ili prijepis ako upisi u upisniku brodova upućuju na te isprave.

(6) Ministar pravilnikom propisuje način vođenja upisnika brodova, podatke koji se unose u listove A, B i C glavne knjige upisnika, zbirkama isprava, pomoćnim knjigama koje se vode uz upisnike i obrascima tih isprava i knjiga, te nadležnosti lučkih kapetanija za upis, propisat će ministar glavnu knjigu upisnika brodova, obrasce isprava, izvadaka i ispisa iz upisnika brodova te način pristupa državnih tijela i tijela s javnim ovlastima podacima iz upisnika.

Članak 196. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 84.

(1) Za pomorske brodove postoje sljedeći upisnici brodova:

– upisnik trgovačkih brodova,

– upisnik ribarskih brodova,

– upisnik javnih brodova.

(2) Za brodove u gradnji postoji upisnik brodova u gradnji.

(3) Za jahte postoji upisnik jahti.

(4) Za jahte u gradnji postoji upisnik jahti u gradnji.

(5) Za plutajuće objekte postoji upisnik plutajućih objekata, a za plutajuće objekte u gradnji postoji upisnik plutajućih objekata u gradnji.

(6) Za nepomične odobalne objekte postoji upisnik nepomičnih odobalnih objekata, a za nepomične odobalne objekte u gradnji postoji upisnik nepomičnih odobalnih objekata u gradnji.

Upisnik brodova vodi se u elektroničkom obliku.

Članak 197. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 85.

Upisnici iz članka 196. ovoga Zakonika sastoje Upisnik brodova sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava.

Članak 198. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 86.

(1) Glavna knjiga upisnika iz članka 196. ovoga Zakonika brodova sastoji se od uložaka.

(2) Uložak ima list A, list B i list C.

(3) Iznimno, uložak glavne knjige upisnika javnih brodova imaju samo list A i list B. Svaki brod, odnosno jahta upisuje se u poseban uložak.

Članak 199. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 87.

U list A glavne knjige uloška upisnika brodova upisuju se vrsta pomorskog objekta upisuju se, podaci o identitetu pomorskog objekta i njihove njegove osnovne tehničke značajke.

Članak 200. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 25.; NN 56/2013: izmijenjen člankom 52.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 88.

(1) U list B uloška glavne knjige pomorskog objekta upisnika brodova upisuje se tvrtka, odnosno naziv i sjedište pravne osobe, odnosno osobno ime i prebivalište fizičke osobe koja je vlasnik pomorskog objekta broda i osobna ograničenja vlasnika u vezi sa slobodnim raspolaganjem pomorskim objektom brodom.

(2) Ako brodar ili kompanija nije i vlasnik broda, u list B uloška glavne knjige iz stavka 1. ovoga članka mora se upisati i tvrtka, odnosno naziv i sjedište brodara i kompanije pravne osobe, ili ime i prebivalište brodara i kompanije fizičke osobe.

(3) U list B upisnika brodova u gradnji, odnosno jahte u gradnji Za jahte i brodice u list B uloška glavne knjige upisnika brodova mora se upisati tvrtka, odnosno naziv i sjedište pravne osobe korisnika jahte, odnosno korisnika brodice ili osobno ime, te prebivalište fizičke osobe korisnika jahte, odnosno korisnika brodice.

(4) Za brod u gradnji u list B uloška glavne knjige upisnika brodova mogu se, radi evidentiranja, upisati i tvrtka, odnosno naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište brodara i naručitelja. naručitelja.

(5) U slučaju upisa jahte ili brodice u upisnik brodova sukladno članku 188. ovoga Zakonika u list B uloška glavne knjige upisnika brodova mora se upisati naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište osobe iz članka 190. ovoga Zakonika koja zastupa vlasnika jahte ili brodice.

(6) Vlasnik broda, brodar, kompanija, korisnik jahte ili korisnik brodice dužni su podnijeti lučkoj kapetaniji zahtjev za upis promjene u roku od 30 dana od promjene podataka iz stavaka 1., 2., 3. i 5. ovoga članka.

Članak 201. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 53.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 89.

(1) U list C uloška glavne knjige upisnika brodova upisuju se stvarna prava kojima je pomorski objekt brod ili njegov dio opterećen, te prava stečena na tim pravima, zakup broda, brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod, pravo prvokupa, te druga ograničenja raspolaganja pomorskim objektom brodom kojima je podvrgnut vlasnik opterećenog pomorskog objekta broda, zabrane opterećivanja i otuđivanja te sve zabilježbe za koje nije izričito određeno da se upisuju u drugi list uloška.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka za javne brodove nije dozvoljen upis u list C uloška glavne knjige upisnika brodova.

Članak 202. brisanNN 17/2019: brisan člankom 90.

(1) Brodica se upisuje u evidenciju brodica (očevidnik) koju vodi lučka kapetanija, odnosno ispostava lučke kapetanije na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište fizičke ili pravne osobe vlasnika brodice.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka brodica se može upisati u očevidnik brodica lučke kapetanije, odnosno ispostave lučke kapetanije na čijem se području brodica stalno ili pretežno zadržava ili plovi.

(3) Način upisa brodica u evidenciju brodica, obrasce evidencije brodica, uvjete i način određivanja imena i oznaka brodica, te nadležnosti lučkih kapetanija za vođenje evidencije brodica propisuje ministar.

Članak 203. brisanNN 26/2015: izmijenjen člankom 34.; NN 17/2019: brisan člankom 90.

(1) U očevidnik brodica upisuje se brodica koja je u cjelini u vlasništvu fizičke ili pravne osobe s prebivalištem, odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(2) U očevidnik brodica može se upisati brodica koja je u cjelini ili dijelom u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe ili državljanina Republike Hrvatske koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj ako brodica pretežno boravi u moru Republike Hrvatske.

(3) Za upis brodice iz stavaka 1. i 2. ovoga članka plaća se naknada.

(4) Kriterije za određivanje i visinu naknade utvrđuje ministar.

Članak 204. brisanNN 17/2019: brisan člankom 90.

U očevidnik brodica ne može se upisati brodica koja je upisana u upisnik brodica strane države.

Članak 205. brisanNN 17/2019: brisan člankom 90.

Očevidnik brodica je javna knjiga, a izvod iz očevidnika brodica ima dokaznu snagu javne isprave.

Članak 206. brisanNN 17/2019: brisan člankom 90.

Brodica upisana u očevidnik brodica mora imati oznaku, a može imati i ime.

Članak 207. brisanNN 56/2013: izmijenjen člankom 54.; NN 17/2019: brisan člankom 90.

(1) Brodica se briše iz očevidnika brodica:

1) ako propadne ili se pretpostavlja da je propala ili bude uništena,

2) ako više ne udovoljava uvjetima iz članka 203. ovoga Zakonika,

3) ako se povuče iz plovidbe,

4) ako postane pripadnost broda ili drugoga plovnog objekta ili se preinakom skrati na manje od tri metra,

5) ako se upiše u drugi hrvatski očevidnik brodica,

6) ako se upiše u hrvatski upisnik jahti.

(2) Smatra se da je brodica propala ako je od primitka posljednje vijesti o brodici proteklo 3 mjeseca. U tom slučaju smatra se da je brodica propala sljedećeg dana nakon dobivene posljednje vijesti o njoj.

(3) Vlasnik brodice dužan je u roku 15 dana od dana nastanka okolnosti navedene u stavku 1. točke 1) do 4) ovoga članka podnijeti zahtjev lučkoj kapetaniji za brisanje brodice iz očevidnika brodica.

(4) Ukoliko vlasnik brodice nakon proteka roka iz stavka 3. ovoga članka nije podnio zahtjev za brisanje brodice iz očevidnika brodica, lučka kapetanija će, ukoliko su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka po službenoj dužnosti brisati brodicu iz očevidnika brodica.

Članak 208. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 91.

Brod i brod u gradnji i jahta i jahta u gradnji jesu pokretne stvari.

Članak 209. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 92.

(1) Na brodu, i brodu u gradnji, jahti i jahti u gradnji mogu postojati stvarna prava, a napose pravo vlasništva, hipoteka na brodu i pomorski privilegiji.

(2) Brod, i brod u gradnji i jahta i jahta u gradnji mogu biti u suvlasništvu.

(3) Ako između suvlasnika nije drugačije ugovoreno, suvlasništvo se dijeli na jednake idealne dijelove.

(4) Na sva stvarna prava u pogledu broda i jahte broda u gradnji na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o vlasništvu općeg zakona kojim se uređuje pravo vlasništva i drugim stvarnim pravima druga stvarna prava, ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno.

Članak 210. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 93.

Na stjecanje, prijenos, ograničenje i prestanak prava iz članka 209. ovoga Zakonika primjenjuju se odredbe članaka 211.– 212.– 229., te članaka 192. – 194. ovoga Zakonika.

Članak 211. brisanNN 17/2019: brisan člankom 94.

(1) Brod, brod u gradnji, jahta i jahta u gradnji koji imaju hrvatsku državnu pripadnost mogu biti u vlasništvu domaće ili strane fizičke ili pravne osobe.

(2) Brod i jahta koji su u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe mogu imati hrvatsku državnu pripadnost, uz uvjete određene u članku 188. ovoga Zakonika.

Članak 212. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 55.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 95.

(1) Pravo vlasništva nad brodom u gradnji ili jahtom u gradnji obuhvaća stvari koje su u na brod odnosno jahtu u gradnji ugrađene.

(2) Ako u upisnik broda u gradnji ili u upisnik jahti u gradnji brodova nije što drugo upisano, pravo vlasništva nad brodom u gradnji obuhvaća i stvari koje se nalaze u brodogradilištu, a nisu ugrađene u brod u gradnji, odnosno jahtu u gradnji, ako su prema svojoj izradi određene isključivo za ugrađivanje u određeni brod ili jahtu ili za njegov pripadak, ili ako su na vidljiv način obilježene ili izdvojene za ugrađivanje u brod ili jahtu.

Članak 213. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 96.

(1) Kad se pravo vlasništva i druga stvarna prava na brodu ili jahti i brodu u gradnji stječu na temelju pravnog posla, za valjanost pravnog posla potreban je pisani oblik.

(2) Pravni posao koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, lučka kapetanija upisat će pravo vlasništva i temeljem ovjerene isprave s izjavom prenositelja o prijenosu prava vlasništva, a koja isprava sadrži bitne elemente o pravnom poslu, bez obveze podnošenja same isprave o pravnom poslu.

(4) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se prilikom prvog upisa novoizgrađene jahte i brodice.

Članak 214. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 56.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 97.

(1) Pravo vlasništva i druga stvarna prava na brodu ili jahti i brodu u gradnji mogu se steći, prenijeti, ograničiti i ukinuti jedino upisom u upisnik brodova odnosno upisnik jahti.

(2) Za postanak pomorskog privilegija i pravne učinke koji iz tog prava slijede prema trećim osobama nije potreban upis u upisnik brodova odnosno upisnik jahti.

(3) Pravni učinak upisa prava iz stavka 1. ovoga članka u odnosu prema drugim upisima ovisi o redu prvenstva koji taj upis ima prema članku 266. ovoga Zakonika.

Članak 215. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 98.

Odredbe članka 214. stavka 1. ovoga Zakonika ne odnose se na sljedeće slučajeve:

1) prijelaz prava vlasništva broda ili jahte na osiguratelja prihvaćanjem izjave osiguranika o napuštanju broda ili jahte ili isplatom naknade iz osiguranja prema članku 709. stavku 3. ovoga Zakonika,

2) stjecanjem prava iz članka 213. ovoga Zakoniku nasljeđivanjem, dosjelošću i javnom sudskom prodajom,

3) proglašenjem broda ili jahte pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru.

Članak 216. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 99.

Odredbe članaka 213., 214. i 215. ovoga Zakonika primjenjuju se i na brodove brod u gradnji i jahte koji se gradi u gradnji koje se grade u hrvatskim brodogradilištima hrvatskom brodogradilištu od trenutka njihova njegova upisa u upisnik brodova u gradnji, odnosno upisnik jahti u gradnji, kao i na brodice koje su, na zahtjev njihovih vlasnika, upisane u upisnik brodova, odnosno jahti.

Članak 217. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 100.

(1) Pripadak broda ili jahte jesu sve stvari koje po svojoj namjeni trajno služe njegovoj uporabi i kad su privremeno od njega odvojene.

(2) Pripadak jesu i one stvari koje su upisane u brodski inventar, odnosno inventar jahte.

Članak 218. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 101.

(1) Prijenos ili otuđenje broda ili jahte obuhvaća i pripadak broda, odnosno jahte.

(2) Prijenos ili otuđenje broda ili jahte ne obuhvaća one stvari pripatka u pogledu kojih je, uz pristanak vlasnika broda ili jahte upisano zabilježbom u upisnik brodova ili upisnik jahti da pripadaju drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi.

Članak 220. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 102.

(1) Hipoteka na brodu može nastati ugovorom temeljem ugovora (ugovorna hipoteka) ili sudskom odlukom temeljem sudske odluke (prisilna sudska hipoteka).

(2) Ako ugovor ili isprava o hipoteci u kojemu je potpis dužnika javno ovjerovljen sadrži izjavu dužnika da vjerovnik može neposredno na temelju ugovora ili isprave zatražiti upis hipoteke u upisnik brodova, kao i izjavu dužnika da je suglasan da se na temelju tog ugovora ili isprave na brodu na kojemu je zasnovana hipoteka može radi tražbine utvrđene tim ugovorom ili ispravom nakon dospjelosti tražbine provesti neposredna ovrha, takav je ugovor ovršna isprava. ili isprava ovršna isprava temeljem koje se takva ovrha može provesti bez potvrde ovršnosti.

(3) Ugovor o hipoteci može sadržavati sporazum stranaka o vrijednosti broda, te o najnižoj prodajnoj cijeni.

Članak 223. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 103.

(1) Kupac koji kupi brod od hipotekarnog vjerovnika koji se koristi pravom na izvansudsku prodaju iz članka 219. stavka 1. ovoga Zakonika stječe pravo vlasništva na brodu neovisno o stvarnom odnosu između vjerovnika i dužnika.

(2) Kupac je ovlašten tražiti upis prava vlasništva u upisniku brodova na temelju ovjerovljenog ugovora o prodaji ili ovjerene isprave iz članka 213. stavka 3.

Članak 224. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 104.

U slučaju izvansudske prodaje broda kupac je, na temelju izvatka iz upisnika brodova i javno ovjerovljenog ugovora o prodaji ili ovjerene isprave iz članka 213. stavka 3. ovoga Zakonika, ovlašten neposredno tražiti ovrhu protiv dužnika radi predaje broda u posjed.

Članak 231. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 105.

(1) Hipoteka na brodu prostire se i na naknadu iz osiguranja broda koja pripada vlasniku broda ako nije drugačije ugovoreno.

(2) Hipoteka u odnosu na naknadu iz osiguranja prestaje ako osiguratelj isplati naknadu prije nego što ga hipotekarni vjerovnik obavijesti o postojanju hipoteke na brodu.

(3) Ako je osiguratelj osiguravatelj bio obaviješten o hipoteci na brodu, ne smije osiguraniku isplatiti pripadajuću naknadu iz osiguranja, ne smije je isplatiti osiguraniku bez pristanka hipotekarnog vjerovnika.

Članak 235. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 57.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 106.

Odredbe ovoga Zakonika o hipoteci na brodu primjenjuju se i na hipoteku na brodu u gradnji koji je upisan u upisnik brodova u gradnji, te na jahte upisane u upisnik jahti.

Članak 236. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 107.

(1) Hipoteka na brodu prestaje:

1) brisanjem hipoteke,

2) prodajom broda u ovršnom ili stečajnom postupku,

3) izvansudskom prodajom broda,

4) proglašenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru.,

5) prodajom broda na javnoj dražbi sukladno članku 171. stavku 11. ili članku 840.n ovoga Zakonika.

(2) Ako u slučaju iz stavka 1. točke 4) ovoga članka brod bude oslobođen, hipoteka se ponovno uspostavlja.

Članak 241. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 108.

(1) Svaka od sljedećih tražbina prema vlasniku, zakupcu ili brodaru broda, a tražbine iz stavka 1. točke 1) ovoga članka i prema poslodavcu, te tražbine iz stavka 1. točke 2) ovog članka i prema poslovođi broda i poslodavcu osigurana je pomorskim privilegijem (zakonskim založnim pravom) koji postoji na onom brodu u odnosu na kojeg je nastala:

1) tražbine za plaće i druge iznose koji se duguju zapovjedniku broda, časnicima i drugim članovima posade u svezi s njihovim zaposlenjem na brodu, uključujući troškove povratnog putovanja i doprinose za socijalno osiguranje koji se plaćaju u njihovo ime,

2) tražbine za smrt ili tjelesne ozljede koje su se dogodile na kopnu ili moru u neposrednoj vezi s iskorištavanjem broda,

3) tražbine s naslova nagrade za spašavanje broda,

4) tražbine za lučke pristojbe i naknade koje se naplaćuju u lukama otvorenim za javni promet i lukama posebne namjene, troškove plovidbe kanalima i drugim plovnim putevima putovima, uključujući troškove naknada za sigurnost plovidbe, naknade za uporabu objekata sigurnosti plovidbe te troškove peljarenja,

5) tražbine po osnovi izvanugovorne odgovornosti za materijalne gubitke ili oštećenja prouzročena uporabom broda, izuzev gubitka ili oštećenja tereta, kontejnera i putničkih stvari koje se prevoze brodom.

(2) Pomorski privilegij u korist glavnice postoji i za kamate.

(3) Pomorski privilegij prostire se i na pripadak broda.

Članak 246. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 109.

(1) Privilegiji na brodu prestaju:

1) utrnućem tražbine osigurane privilegijem,

2) protekom jedne godine,

3) prodajom broda u ovršnom ili stečajnom postupku,

4) osnivanjem fonda ograničene odgovornosti za tražbine osigurane privilegijem na brodu koje su podvrgnute ograničenju odgovornosti.,

5) prodajom broda na javnoj dražbi sukladno članku 171. stavku 11. ili članku 840.n ovoga Zakonika.

(2) Pomorski privilegiji prestaju proglašenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru. Ako brod bude oslobođen, pomorski privilegiji, koji prema stavku 1. točki 2) ovoga članka nisu prestali prije nego što je brod zaplijenjen, ponovno će se uspostaviti.

Članak 247. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 110.

(1) Rok iz članka 246. stavka 1. točke 2) ovoga Zakonika računa se:

1) u odnosu na pomorske privilegije navedene u članku 241. stavku 1. točki 1) ovoga Zakonika nakon iskrcaja tražitelja s broda,

2) u odnosu na pomorske privilegije navedene u članku 241. stavku 1. točki 2) – 5) ovoga Zakonika kad nastanu osigurane tražbine.

(2) Rok iz članka 246. stavka 1. točke 2. ovoga Zakonika prestaje teći kad brod bude zaustavljen ili zaplijenjen tako da to zaustavljanje ili zapljena dovedu do prisilne prodaje broda bilo kojom radnjom poduzetom pred sudom od strane vjerovnika privilegirane tražbine radi osiguranja ili namirenja predmetne tražbine.

(3) Rok iz članka 246. stavka 1. točke 2. ovoga Zakonika ne teče za vrijeme za koje zaustavljanje ili zapljena nisu dopušteni po zakonu.

Članak 251. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 111.

Odredbe članka 241. – 250. ovoga Zakonika ne odnose se na javne brodove upisane u upisnik javnih brodova.

Članak 252. brisanNN 17/2019: brisan člankom 112.

Odredbe ovoga Zakonika o založnim pravima primjenjuju se i na brodice, jahte, brodove u gradnji i jahte u gradnji koji se nalaze u plutajućem stanju.

Članak 253. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 58.; NN 17/2019: izmijenjen člancima 113. i 114.

Odredbe ovoga Zakonika o postupku upisivanja brodova u upisnike brodova odnose se i na brodove u gradnji, te na jahte, jahte u gradnji, plutajuće objekte odnosno odobalne nepomične objekte ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno (1) Upisi u upisnik brodova obavljaju se na temelju rješenja nadležne lučke kapetanije, osim onih koji su u nadležnosti suda.

(2) Postupak upisa iz stavka 1. ovoga članka provodi se prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

(3) Postupak upisa broda u međunarodnoj plovidbi i jahte duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg u međunarodnoj plovidbi rješava se bez odgode, a u iznimnim slučajevima najkasnije u roku od tri dana od trenutka zaprimanja urednog zahtjeva za upis.

Članak 254. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 115.

(1) Upisi u upisnik brodova obavljaju se na temelju rješenja nadležne lučke kapetanije, izuzev onih koji su ovim Zakonikom stavljeni u nadležnost suda.

(2) Rješenje o upisu u list A uloška glavne knjige upisnika brodova donosi lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan.

(3) Rješenje o prvom upisu broda, rješenja o upisu u list B i list C uloška glavne knjige upisnika brodova, rješenje o brisanju broda i rješenje o ponovnom upisu broda u hrvatski upisnik brodova donosi lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova.

(4) Rješenje kojim se dopušta prijenos upisa broda iz jednog hrvatskog upisnika u drugi upisnik brodova donosi lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan.

(5) Rješenje o prijenosu upisa broda donosi lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u koji se brod ima upisati.

(1) (6) Postupak upisivanja iz Za upis broda ili jahte nadležna je lučka kapetanija na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište vlasnika broda, brodara, kompanije ili korisnika jahte.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka provodi se prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku., za upis broda u međunarodnoj plovidbi i jahte duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg u međunarodnoj plovidbi nadležna je lučka kapetanija kojoj se podnese zahtjev za upis u upisnik brodova ili Ministarstvo.

(3) Za upis broda ili jahte čiji vlasnik, brodar, kompanija ili korisnik jahte nema prebivalište, odnosno sjedište na području lučke kapetanije, nadležna je lučka kapetanija kojoj je podnesen zahtjev za prvi upis broda ili jahte.

(4) Za upis plutajućeg objekta ili nepomičnog odobalnog objekta nadležna je lučka kapetanija na čijem se području taj objekt nalazi.

(5) Za upis broda u gradnji, odnosno plutajućeg objekta u gradnji ili nepomičnog odobalnog objekta u gradnji nadležna je lučka kapetanija na čijem je području sjedište brodograditelja, odnosno sjedište graditelja.

(6) Za upis pomorskog objekta u gradnji iz stavka 4. ovoga članka, kada brodograditelj ili graditelj nema sjedište na području lučke kapetanije, nadležna je lučka kapetanija kojoj je podnesen zahtjev za upis u upisnik brodova.

(7) Za upis brodice nadležna je lučka kapetanija, odnosno ispostava lučke kapetanije na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište fizičke ili pravne osobe vlasnika ili korisnika brodice.

(8) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga članka, za upis brodice nadležna je lučka kapetanija, odnosno ispostava lučke kapetanije na čijem se području brodica stalno ili pretežno zadržava ili plovi.

(9) Upis u list C uloška upisnika brodova za brodice provodi se temeljem rješenja nadležne lučke kapetanije ili suda.

(10) Nadležnom lučkom kapetanijom za upis u upisnik brodova sukladno odredbama ovoga Zakonika smatra se i Ministarstvo kada obavljaju poslove upisa u okviru nadležnosti iz stavka 2. ovoga članaka, odnosno ispostava lučke kapetanije kada obavlja poslove upisa u okviru nadležnosti iz stavaka 7. i 8. ovoga članka.

Članak 256. brisanNN 61/2011: izmijenjen člankom 26.; NN 17/2019: brisan člankom 116.

(1) Upis u upisnik brodova sadrži tekst rješenja o upisu.

(2) Ako se prema stanju upisa u upisniku brodova rješenje o upisu ne može provesti, upis se može provesti samo na temelju novoga rješenja kojim se prijašnje rješenje ispravlja ili preinačuje.

Članak 257. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 117.

Upisi na temelju ovoga Zakonika jesu:

1) prvi upis u upisnik brodova – kojim se u hrvatski upisnik brodova upisuje brod koji do tada nije bio upisan u hrvatski upisnik brodova,

2) upis u list A – kojim se list A uloška glavne knjige upisnika brodova upisuju podaci o identifikaciji broda i njegovim tehničkim značajkama,

3) uknjižba – kojom se upisivanje, prijenos, ograničenje ili prestanak prava postiže bez posebnog opravdanja (bezuvjetno upisivanje prava ili bezuvjetno brisanje),

4) predbilježba – kojom se upisivanje, prijenos, ograničenje ili prestanak prava postiže uz uvjet naknadnog opravdanja (uvjetno upisivanje prava ili uvjetno brisanje).

5) zabilježba – kojom se evidentiraju osobni odnosi važni za raspolaganje imovinom ili druge činjenice za čiju zabilježbu zakon veže određene pravne učinke,

6) prijenos upisa broda – kojim se brod iz jednoga hrvatskog upisnika brodova upisuje u drugi hrvatski upisnik brodova, 7) brisanje broda – kojim se brod briše iz hrvatskog upisnika brodova,

8 7) ponovni upis broda – kojim se brod ponovno upisuje u hrvatski upisnik brodova.

Članak 266. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 118.

(1) Za prvenstveni red upisa mjerodavno je vrijeme kad je prijedlog upisa stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova u koji se obavlja upis zaprimanja zahtjeva.

(2) Upisi obavljeni na temelju prijedloga zahtjeva koji su stigli u isto vrijeme imaju isti prvenstveni red, ako drugim zakonom nije drugačije određeno.

Članak 273. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člancima 119. i 120.

(1) Rješenje o upisu broda u upisnik brodova donosi se na temelju prijave ili prijedloga zahtjeva ovlaštene stranke, odnosno zahtjeva nadležnog tijela, ako u ovom Zakoniku nije drugačije određeno.

(2) Prijave i prijedlozi, odnosno zahtjevi Zahtjevi iz stavka 1. ovoga članka podnose se lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan ili treba biti upisan.

Članak 274. brisanNN 56/2013: brisan člankom 59.

(1) Prijave i prijedlozi za upis broda u upisnik brodova podnose se u dovoljnom broju primjeraka lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova, i to za tu lučku kapetaniju i za stranke kojima se rješenje o upisu broda mora dostaviti.

(2) Ako prijava ili prijedlog nije podnesen u dovoljnom broju primjeraka, lučka kapetanija iz stavka 1. ovoga članka pozvat će podnositelja da to učini u određenom roku. Ako podnositelj ne postupi prema ovom nalogu, lučka kapetanija će odrediti da se podnesak prepiše na trošak podnositelja.

Članak 275. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 121.

(1) Kad je podnesak vezan za rok, određen u odredbama ovoga Zakonika o postupku za upisivanje brodova, podnesak je predan u roku samo ako je prije proteka isteka roka stigne zaprimljen u lučkoj kapetaniji kod koje se vodi upisnik brodova.

(2) Rokovi određeni u odredbama ovoga Zakonika o postupku upisivanja u upisnik brodova, osim rokova za opravdanje predbilježbe (članak 327. i 329.) i roka za podnošenje izvorne isprave (članak 294.) ili prijevoda (članak 295.), ne mogu se produljiti.

(3) Zbog propuštanja rokova određenih ovim Zakonikom u postupku upisivanja u upisnik brodova nema mjesta povratu u prijašnje stanje.

Članak 276. brisanNN 56/2013: izmijenjen člankom 60.; NN 17/2019: brisan člankom 122.

(1) Za prvi upis broda čiji je upis u upisnik brodova obvezan (članak 187.), za upis promjena koje se upisuju u list A uloška glavne knjige upisnika brodova ili za upis promjena zbog kojih se brod briše iz upisnika brodova podnosi se pisana prijava.

(2) Za ostale upise podnosi se pisani prijedlog.

Članak 277. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 61.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 123.

(1) U prijavi ili prijedlogu za upis broda u upisnik brodova treba navesti tijelo kojem se prijedlog, odnosno prijava podnosi, osobno ime i prebivalište, odnosno naziv i sjedište podnositelja prijedloga, odnosno prijave i onih osoba kojima treba dostaviti rješenje o upisu te ime, odnosno oznaku broda na koji se upis odnosi.

(2) U prijedlogu, odnosno prijavi treba točno navesti što se mora upisati u upisnik.

(1) (3) Prijedlog Zahtjev za uknjižbu sadrži prešutno i prijedlog zahtjev za predbilježbu, ako predlagatelj predbilježbe podnositelj zahtjeva to nije izričito isključio.

(2) Jednim prijedlogom zahtjevom može se tražiti više upisa na temelju jedne isprave te upis jednog istog prava u više uložaka ili upis više prava u jedan uložak.

Članak 278. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 124.

Prijava (1) Zahtjev za upis brodova broda u upisnik brodova mora sadržati sve podatke koji se upisuju u upisnik brodova. Uz prijavu zahtjev moraju se priložiti isprave kojima se dokazuju podaci koji se upisuju u upisnik brodova.

(2) Izvornikom isprave iz stavka 1. ovoga članka smatra se i elektronička isprava koja je izdana sukladno odredbama propisa o elektroničkim ispravama.

Članak 279. brisanNN 17/2019: brisan člankom 125.

Prijedlogu koji podnosi zakonski zastupnik neke osobe za upis stjecanja, prijenosa, ograničenja ili prestanka upisanih prava na brodovima mora se priložiti odobrenje nadležnog tijela starateljstva, kad je takvo odobrenje potrebno.

Članak 280. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 126.

(1) Upis u list A uloška glavne knjige upisnika brodova, uknjižbe i predbilježbe mogu se dopustiti samo na temelju isprava sastavljenih u obliku propisanom za njihovu valjanost.

(2) Nazivi, odnosno vlastita osobna imena osoba koje sudjeluju u pravnom poslu navedenom u ispravi na temelju koje se obavlja upis moraju biti točno navedena. U toj ispravi mora biti navedeno i mjesto gdje je isprava sastavljena i datum kad je sastavljena.

(3) Isprave koje ne sadrže podatke o mjestu i vremenu sastavljanja, ali je na njima izvršena ovjera kod javnog bilježnika, smatraju se podobnim za provođenje upisa u smislu stavka 2. ovoga članka.

(4) U ispravama o stjecanju, prijenosu, ograničenju i prestanku prava iz članka 213. ovoga Zakonika mora biti navedena i valjana pravna osnova.

(5) Isprave na temelju kojih se obavlja upis u upisnik brodova ne smiju imati takvih vidljivih nedostataka koji slabe njihovu vjerodostojnost, a ako se sastoje od više listova, oni moraju biti ušiveni tako da se ni jedan list ne može umetnuti.

Članak 281. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 127.

(1) Isprave na temelju kojih se obavljaju upisi u list B i list C uloška glavne knjige upisnika brodova moraju se priložiti u izvorniku, a ostale isprave mogu se priložiti i ili u ovjerenom prijepisu ili u ovjerenoj preslici.

(2) Od svake isprave iz stavka 1. ovoga članka prilaže se i po jedan neovjereni prijepis ili fotokopija preslika za zbirku isprava. Voditelj upisnika brodova potvrdit će da se taj prijepis ili fotokopija preslika slaže s izvornikom.

(3) Ako se izvornik isprave nalazi u službenim spisima ili na čuvanju kod lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova u zbirci isprava ili ako je priložen uz već podneseni prijedlog, odnosno prijavu zahtjev, dovoljno je podnijeti prijepis ili fotokopiju presliku u dva primjerka i navesti gdje se izvornik nalazi.

(4) Ako se izvornik isprave ne može odmah podnijeti zato što se nalazi kod drugog tijela ili suda, treba to u prijedlogu, odnosno prijavi zahtjevu navesti i priložiti prijepis ili fotokopiju presliku, opskrbljenu potvrdom tijela uprave ili suda da se prijepis, odnosno fotokopija preslika slaže s izvornikom i jedan neovjereni prijepis ili fotokopiju presliku isprave.

Članak 282. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 128.

Uz isprave sastavljene na stranom jeziku mora se priložiti ovjerovljeni prijevod na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. osim isprave iz članka 213. stavka 3. ovoga Zakonika i potvrde tijela koje vodi strani upisnik brodova da je brod brisan iz tog upisnika, a koje mogu biti sastavljene na engleskom jeziku.

Članak 283. brisanNN 61/2011: brisan člankom 27.

U upravnom postupku upisivanja u upisnik brodova, koji se provodi pred lučkom kapetanijom koja vodi upisnik brodova, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno.

Članak 284. brisanNN 61/2011: brisan člankom 27.

U postupku upisivanja broda u upisnik brodova stranka je osoba na čiji je zahtjev pokrenut ili protiv koje se vodi postupak ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku.

Članak 285. brisanNN 61/2011: brisan člankom 27.

U postupku upisivanja u upisnik brodova lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donosi odluke u obliku rješenja kada odlučuje o pravu ili obvezi određene stranke, dok će zaključkom odlučiti o pitanjima koja se tiču postupka, a koja se ne rješavaju rješenjem.

Članak 286. brisanNN 61/2011: brisan člankom 27.

Saslušanje stranaka i ostalih sudionika u postupku upisivanja u upisnik brodova može se obavljati usmeno ili pisanom izjavom. Kad se mora saslušati više osoba, pojedine od njih mogu se saslušati i u odsutnosti ostalih.

Članak 287. brisanNN 61/2011: brisan člankom 27.

(1) O usmenim radnjama poduzetim u tijeku postupka upisivanja u upisnik brodova sastavlja se zapisnik.

(2) O manje važnim izjavama ili obavijestima može se umjesto zapisnika staviti samo službena bilješka na spisu.

Članak 289. brisanNN 17/2019: brisan člankom 129.

Za odlučivanje lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova o prijavi ili prijedlogu mjerodavan je trenutak kad je prijava ili prijedlog stigao lučkoj kapetaniji.

Članak 290. brisanNN 61/2011: izmijenjen člankom 28.; NN 17/2019: brisan člankom 129.

(1) Prijavu ili prijedlog kojim se traži upis u upisnik brodova lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova upisuje u dnevnik upisnika brodova, naznačujući na njemu dan, sat i minutu kad mu je prijava ili prijedlog stigao. Ta je lučka kapetanija dužna u ulošku upisnika brodova u koji je brod upisan, ako je uložak već otvoren, evidentirati da je podnesena prijava ili prijedlog za upis, naznačujući olovkom broj pod kojim je podnesak upisan u dnevnik upisnika brodova.

(2) Ako uložak još nije otvoren, čim stigne prijava ili prijedlog za prvi upis broda u upisnik, otvara se uložak u koji se olovkom naznačuje broj pod kojim je podnesak upisan u dnevnik upisnika brodova, ime, odnosno oznaka broda te brojevi svih daljnjih prijava ili prijedloga koji stignu dok se ne obavi upis broda ili dok rješenje o odbijanju upisa broda u upisnik ne postane konačno.

(3) Uložak za prvi upis broda u upisnik brodova neće se otvarati ako je prijava ili prijedlog potpuno nerazumljiv ili neodređen.

Članak 291. brisanNN 61/2011: izmijenjen člankom 29.; NN 17/2019: brisan člankom 129.

(1) Prijedlog za prijenos upisa broda u upisnik brodova koji vodi druga lučka kapetanija podnosi se lučkoj kapetaniji kod koje je brod upisan.

(2) Uz prijedlog moraju se priložiti isprave kojima se dokazuje da postoje pretpostavke za prijenos upisa broda iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Kada lučka kapetanija u čiji je upisnik brod upisan primi prijavu ili prijedlog za prijenos upisa broda u upisnik brodova druge lučke kapetanije, zabilježit će traženje prijenosa u upisnik brodova u koji je brod upisan. Na osnovu zabilježbe lučka kapetanija donosi rješenje kojim dopušta prijenos upisa broda u novi upisnik brodova sa svim podacima iz upisnika brodova, te isti upućuje lučkoj kapetaniji u čiji se upisnik brod ima upisati.

(4) Kada lučka kapetanija u čiji se upisnik brod ima upisati, na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka donese rješenje o prijenosu upisa broda sa svim podacima iz upisnika brodova iz primljenog izvatka u novi upisnik brodova, rješenje o tome dostavit će se lučkoj kapetaniji u čijem je upisniku brod do tada upisan radi brisanja. Lučka kapetanija u čijem je upisniku brod do tada upisan provest će upis brisanja broda iz svog upisnika i lučkoj kapetaniji u čiji je upisnik brod upisan poslat će zbirku isprava koja se odnosi na taj brod.

(5) Ako je podnesen prijedlog za prijenos broda iz jednog upisnika u drugi, koji se vodi kod iste lučke kapetanije, ta će lučka kapetanija postupiti prema odredbi članka 290. ovoga Zakonika.

Članak 292. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 30.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 130.

Lučka će kapetanija koja vodi upisnik brodova će na temelju prijedloga ili prijave zahtjeva i njezinih njegovih priloga dopustiti upis u upisnik brodova:

1. kad iz upisnika brodova u pogledu broda ili prava na brodu ne proizlazi nikakva smetnja traženom upisu, odnosno kod prijave ili prijedloga ako je prilikom podnošenja zahtjeva za prvi upis broda u upisnik brodova, ako je udovoljeno uvjetima iz članka 187. i 188. za upis propisanima odredbama ovoga Zakonika,

2. kad nema osnovane sumnje u to da je predlagatelj podnositelj zahtjeva ovlašten da podnese prijedlog podnijeti zahtjev i da su sudionici na čija se prava upis odnosi sposobni raspolagati tim pravima,

3. kad je traženje prema sadržaju podnesenih isprava osnovano,

4. kad isprave imaju oblik koji se zahtijeva za dozvolu uknjižbe, predbilježbe ili zabilježbe.

(2) Kada prijenos upisa broda dopušta druga lučka kapetanija, a ne lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova iz članka 254. stavka 5. ovoga Zakonika, lučka kapetanija iz članka 254. stavka 5. ovoga Zakonika, ograničit će se na odlučivanje o tome je li upis dopušten s obzirom na stanje upisnika, a u pogledu ostalih pretpostavki za upis odlučivanje pripada lučkoj kapetaniji iz članka 254. stavka 4. ovoga Zakonika koja prijenos upisa broda dopušta.

Članak 293. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 31.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 131.

(1) Osim slučajeva predviđenih u člancima 311., 331. i 355. ovoga Zakonika lučka Lučka kapetanija koja vodi upisnik će na svaku prijavu ili prijedlog odlučiti o samoj stvari, bez saslušanja stranaka i u pravilu, bez donošenja prethodne odluke (članci 294., 295. i 374.). Lučka kapetanija je dužna u rješenju izričito navesti prihvaća li se prijedlog ili se odbija. brodova o zahtjevu u pravilu odlučuje neposrednim rješavanjem bez provođenja ispitnog postupka.

(2) Ako se prijedlog prihvaća samo djelomično, naredit će se upis u dijelu u kojem je prijedlog prihvaćen, a odbiti dio prijedloga koji se ne uvažava.

(3) Ako se prijedlog u cijelosti ili djelomično odbija, u rješenju će se navesti razlozi zbog kojih se prijedlog odbija.

(2) Iznimno, kad je to nužno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su bitne za razjašnjenje pravog stanja stvari, ili u drugim slučajevima propisanim Zakonom o općem upravnom postupku, lučka kapetanija iz stavka 1. ovoga članka provodi ispitni postupak.

Članak 294. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 62.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 132.

(1) Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donosi rješenje o upisu u upisnik brodova na temelju izvornih isprava, ili ovjerenih preslika izvornih isprava ili u neovjerenoj preslici ako je izvornu ispravu izdalo Ministarstvo ili druga lučka kapetanija.

(2) Ako iz prijave ili prijedloga zahtjeva i priloženih preslika i prijepisa isprava proizlazi da bi se traženju moglo udovoljiti da je izvorna isprava bila podnesena, lučka kapetanija će, da se za odnosno pravo sačuva prvenstveni red, odrediti zabilježbu prijave ili prijedloga zahtjeva u upisnik brodova uz napomenu »dok stigne izvornik«.

(3) Istodobno će lučka kapetanija koja vodi zapisnik upisnik brodova predlagatelju odrediti primjeren rok u kojem mora podnijeti izvornu prijavu, ispravu ako je tijelo, kod kojeg se ona nalazi, već po službenoj dužnosti nije dužna dužno poslati. Ako drugo tijelo ili sud izvornu ispravu naknadno dostavi, ili isprava bude u određenom roku podnesena, rješavat će se o prijedlogu zahtjevu u samoj stvari.

(4) Ako izvorna isprava u određenom ili produljenom roku ne bude podnesena, odbacit će se prijedlog zahtjev i, po službenoj dužnosti, odrediti brisanje zabilježbe.

(5) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova može, kad ocijeni da za to postoje opravdani razlozi, dopustiti upis u upisnik brodova na osnovi potvrde o brisanju broda iz stranog upisnika brodova, odnosno isprave o stjecanju vlasništva na brodu poslane elektroničkom poštom, telefaksom ili na drugi primjeren način s time da se odredi rok za dostavu izvorne isprave.

(6) Ako iz prijedloga zahtjeva i priloženih isprava proizlazi da se traženju ne bi moglo udovoljiti i kad bi izvorna isprava bila priložena, lučka kapetanija će prijedlog zahtjev odbiti.

(7) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na prijave zahtjev za prvi upis broda ili broda u gradnji.

Članak 295. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 32.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 133.

(1) Ako prijavi ili prijedlogu zahtjevu nije priložen prijevod isprave koja je sastavljena na stranom jeziku, osim isprava sastavljenih na engleskom jeziku, a iz podneska ne proizlazi da traženje treba odbiti, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, da se sačuva prvenstveni red odnosnog prava, radi čuvanja prvenstvenog reda odrediti zabilježbu prijedloga, odnosno prijave zahtjeva u upisniku uz napomenu »dok stigne prijevod«. Lučka kapetanija koja vodi upisnik će istodobno odrediti predlagatelju primjeren rok u kojem mora podnijeti prijevod. Ako prijevod bude predan prijevod« te zatražiti od stranke dostavljanje prijevoda podneska i za to odrediti primjereni rok.

(2) Ako prijevod iz stavka 1. ovoga članka ne bude dostavljen u određenom ili produljenom roku, rješavat odbacit će se o prijedlogu u samoj stvari; u protivnom – prijava ili prijedlog odbaciti zahtjev i, po službenoj dužnosti, odrediti brisanje zabilježbe.

Članak 297. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 134.

(1) Ako iz isprava proizlazi da je stjecatelju knjižnog prava dano odobrenje za uknjižbu, ali da su mu istodobno nametnuta ograničenja u vezi s raspolaganjem stečenim pravom ili da su mu nametnute obveze u pogledu kojih je ugovorena istodobno uknjižba u korist određenih ovlaštenika traženi se upis neće moći dopustiti ako istodobno ne bude predložena i uknjižba ili, prema tome kakva je isprava, bar predbilježba ugovorenih ograničenja ili obveza.

(2) Prijedlog Zahtjev za istodobni upis međusobnih prava i obveza može podnijeti bilo koja stranka.

Članak 298. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 33.; NN 56/2013: izmijenjen člankom 63.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 135.

(1) Rješenje kojim se dopušta upis u upisnik brodova mora sadržavati sadrži i:

1) naznaku uloška u kojem se upis mora obaviti i ime broda na koji se upis odnosi,

2) naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište, osobni identifikacijski broj osobe u čiju će se korist upis obaviti, izdan od strane države sjedišta ili prebivališta te osobe, brod ili pravo na brodu na kojem će se upis obaviti, naznaku isprava na temelju kojih se upis dopušta, vrstu upisa koji će se obaviti i bitni bitan sadržaj prava koje se upisuje, i to riječima koje trebaju biti upisane u upisnik brodova.

(2) Ako se sadržaj prava koje se upisuje ne može ukratko izraziti, može se obaviti pozivanje na točno označena mjesta u ispravama na temelju kojih je određen upis, i to s učinkom kao da su ta mjesta upisana u glavnu knjigu.

(3) Rješenje kojim se određuje upis broda u upisnik brodova mora sadržavati sve podatke koji se moraju upisati u list A, i to riječima kojima su ti podaci navedeni u prethodnom rješenju lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova.

Članak 299. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 136.

(1) Ako lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika odbija prijedlog zahtjev za uknjižbu ili predbilježbu ili za prvi upis broda u upisnik brodova, ili odbije prijedlog zahtjev za zabilježbu prvenstvenog reda, ili lučka kapetanija iz članka 254. stavka 5. ovoga Zakonika odbije izvršenje dopuštenog upisa (članak 298.), lučka kapetanija će rješenjem odrediti upis zabilježbe odbijanja tih zahtjeva. Na isti način postupit će lučka kapetanija i ako je bio odbijen prijedlog zahtjev za odobrenje prodaje radi naplate tražbina za koje založno pravo nije uknjiženo.

(2) Zabilježba se neće upisati:

1) ako se iz prijedloga zahtjeva i iz njegovih priloga ne može utvrditi o kojem je brodu ili pravu za koje se zahtijeva upis riječ, ili ako brod ili pravo nisu upisani u naznačeni upisnik brodova,

2) ako pravo vlasništva, odnosno koje drugo pravo na brodu nisu upisani u korist osobe protiv koje se prema sadržaju isprave može provesti uknjižba ili predbilježba.

(3) Upis zabilježbe naznačuje se na rješenju.

Članak 300. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 34.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 137.

Kad lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika utvrdi da je rješenje kojim se odbija upis iz članka 299. ovoga Zakonika postalo konačno zato što žalba nije podnesena pravomoćno, donijet će, po službenoj dužnosti, rješenje o brisanju zabilježbe odbijanja upisa i o tome obavijestiti stranke.

Članak 301. brisanNN 17/2019: brisan člankom 138.

Rješenje o upisu provodi lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u koji je brod upisan, a ako je riječ o prvom upisu – lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u koji brod treba upisati.

Članak 302. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 139.

Svaki upis, osim upisa u list A o tehničkim podacima, mora sadržavati:

1) datum kad je prijedlog primljen i broj dnevnika upisnika brodova,

1. datum kad je zahtjev zaprimljen i jedinstvenu oznaku zahtjeva (pismena) u centralnom informacijskom sustavu za elektroničko uredsko poslovanje Ministarstva,

2. naziv isprave koja je osnova za upis, mjesto gdje je isprava sastavljena i datum kad je sastavljena,

3. naziv lučke kapetanije, odnosno suda, broj i datum njezina rješenja kojim je dopustio dopušten upis,

4. vrstu upisa (članak 257.) i bitni sadržaj prava, odnosno činjenice koja se upisuje,

5. naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište osobe u čiju se korist obavlja upis.

(2) Ako lučkoj kapetaniji istodobno stigne više prijedloga koji se odnose na isti brod, kod svakog upisa obavljenog u vezi s tim prijedlozima zabilježit će se brojevi ostalih prijedloga s naznakom da su stigli istodobno.

Članak 303. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 140.

(1) Kad lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donese rješenje kojim se određuje upis broda u upisnik brodova, obavit će istodobno upis broda u list A i list B upisnika brodova provedbu upisa. Nakon upisa ta će lučka kapetanija postupiti prema odredbama članka 310. i 313. ovoga Zakonika.

(2) Kad lučka kapetanija iz stavka 1. ovoga članka donese rješenje kojim se odbija zahtjev za upis broda u upisnik brodova i odredi upis zabilježbe odbijanja zahtjeva, obavit će se upis zabilježbe u list A uloška otvorenog u skladu s člankom 290. stavkom 2. ovoga Zakonika.

Članak 304. brisanNN 17/2019: brisan člankom 141.

(1) Rješenje o odbijanju prijave ili prijedloga za upis broda u upisnik brodova zabilježit će se u list A uloška otvorenog u vezi s podnesenom prijavom ili prijedlogom.

(2) Zabilježba iz stavka 1. ovoga članka neće se upisati ako u povodu prijave ili prijedloga ne bude otvoren novi uložak (članak 290. stavak 3).

Članak 305. brisanNN 61/2011: brisan člankom 35.

U svakom rješenju naznačit će se kome se rješenje ima dostaviti i kome će lučka kapetanija dostaviti koju od isprava (članak 313. stavak 2).

Članak 306. brisanNN 61/2011: brisan člankom 35.

(1) Rješenja o prijedlozima i prijavama za upis u upisnik brodova dostavit će se podnositelju prijave, odnosno prijedloga i osobi na čijem se pravu vlasništva broda stječe koje pravo ili čija se prava prenose, ograničavaju, opterećuju ili ukidaju te osobi protiv koje je obavljen upis zabilježbe u upisnik brodova.

(2) Rješenje kojim se dopušta potpuno ili djelomično brisanje kakva upisa dostavit će se i svim osobama u čiju korist na upisanom pravu postoje daljnje uknjižbe ili predbilježbe.

(3) Rješenje o uknjižbi ili predbilježbi, kojima se na upisanim pravima trećih osoba upisuje hipotekarno pravo ili ustupanje prava, dostavit će se i vlasniku broda.

(4) Rješenje kojim se dopušta upis na prijedlog opunomoćenika protiv stranke koja je punomoć izdala dostavit će se stranci osobno, ako punomoć ne odgovara odredbi članka 316. stavka 2. ovoga Zakonika.

Članak 307. brisanNN 61/2011: brisan člankom 35.

(1) Dostava iz članka 306. ovoga Zakonika obavlja se prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku o dostavi osobno strankama.

(2) Ako se stranci moraju vratiti izvornici isprava koji su priloženi (članak 313.), ti se izvornici vraćaju stranci koja ih je priložila, ako stranka nije drugačije odredila.

Članak 308. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 142.

(1) Valjanost upisa ne može se pobijati zato što je dostava nije obavljena uredno elektronički ili nije uopće obavljena javnom objavom na elektroničkoj oglasnoj ploči.

(2) Osoba koja iz izvršenog provedenog upisa izvodi za sebe kakvo pravo ili oslobođenje od obveze nije dužna dokazivati da je dostava obavljena.

Članak 309. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 36.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 143.

Lučka kapetanija koja je obavila provela upis brisanja broda iz upisnika brodova ili lučka kapetanija od koje to zatraži stranka izdat će stranci, na njezin zahtjev, potvrdu o brisanju. U potvrdi o brisanju navest će razlog brisanja i rješenje na temelju kojeg je brisanje provedeno.

Članak 310. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 144.

(1) Na izvorniku isprave na temelju koje je upis obavljen lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova stavlja potvrdu o obavljenom upisu.

(2) U potvrdi iz stavka 1. ovoga članka navodi se rješenje kojim je upis bio određen i uložak u koji je upis obavljen proveden.

(3) Ako je upis bio obavljen proveden na temelju više isprava koje su među sobom u vezi, potvrda se stavlja na onu ispravu iz koje pravo upisanog neposredno proizlazi (članak 263. i 264.).

Članak 311. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člancima 145. i 146.

U upisniku se brodova ne smije se ništa brisati ni na drugi način što dodavati ili mijenjati.

(2) Svi upisi u upisniku brodova moraju se upisivati tintom.

(3) Ako je pri upisivanju bila učinjena pogreška i ona se uoči još za upisivanja, ispravit će se bez naloga lučke kapetanije. Pogreška učinjena pri upisivanju mora se precrtati tako da ostane čitljiva.

(4) Pogreška koja se uoči nakon obavljenog upisa može se ispraviti samo po nalogu nadležnog tijela iz članka 254. ovoga Zakonika, koje će, ako bi pogreška imala kakvu pravnu posljedicu, saslušati sudionike. Pokretanje tog postupka zabilježit će se na listu na kojem je obavljen pogrešan upis. Ta zabilježba ima takav učinak da kasniji upisi ne sprječavaju ispravljanje pogreške. Kad rješenje u vezi s ispravkom pogreške postane pravomoćno, zabilježba se briše po službenoj dužnosti.

(5) Ispravci pogrešnih upisa moraju imati datum, potpis voditelja upisnika brodova i pečat lučke kapetanije kod koje se ti upisnici brodova vode.

Članak 311.a dodanNN 17/2019: dodan člankom 146.

(1) Pogreška u upisu koja se opazi nakon provedenoga upisa može se ispraviti po službenoj dužnosti, bez vođenja postupka za ispravak pogrešnoga upisa, samo ako takav ispravak ne bi dovodio u pitanje već stečena prava, niti bi dovodio u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u upisnike brodova.

(2) Pokretanje postupka za ispravak pogrešnoga upisa zabilježit će se na listu na kojem je pogrešni upis proveden.

(3) Zabilježba iz stavka 2. ovoga članka ima učinak da kasniji upisi ne sprječavaju ispravak pogreške.

(4) Kad rješenje o ispravku pogrešnoga upisa postane pravomoćno, zabilježba iz stavka 2. ovoga članka će se po službenoj dužnosti brisati.

Članak 312. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 37.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 147.

Rješenje o brisanju broda iz upisnika brodova te zabilježba odbijanja zahtjeva za brisanje broda iz upisnika brodova upisuju se u list A upisnika brodova.

(2) Nakon što rješenje o brisanju broda iz upisnika brodova postane konačno, odnosno pravomoćno, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova preko svake stranice uloška glavne knjige upisnika brodova povlači crvenom tintom dvije unakrsne crte i jednu vodoravnu crtu na svakoj stranici ispod svih upisa, s tim što se pojedini upisi ne precrtavaju.

(3) Lučka kapetanija iz stavka 2. ovoga članka postupit će prema odredbama stavka 2. ovoga članka nakon što rješenje o odbijanju prijedloga ili prijave za prvi upis broda u upisnik brodova (članak 299. stavak 1.) postane konačno, odnosno pravomoćno.

Članak 313. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 38.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 148.

(1) Nakon obavljenog upisa lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova vratit će stranci izvornike isprava, odnosno ovjerene prijepise ili preslike isprava ako je prijavi ili prijedlogu uz zahtjev priložen neovjeren i neovjereni prijepis tih isprava. U protivnom, izvornici isprava, odnosno njihovi ovjereni prijepisi zadržat će se u zbirci isprava, a lučka kapetanija će obavijestiti stranku da u određenom roku može te isprave uzeti ako podnese ovjerovljene prijepise. Lučka kapetanija može i sama napraviti te prijepise uz naplatu propisanih taksa.

(2) Službena osoba će na neovjerene prijepise ili preslike isprava iz stavka 1. ovoga članka napisati službenu zabilješku da prijepis odnosno preslika odgovara izvorniku, odnosno ovjerenom prijepisu.

(3) Ako lučka kapetanija iz stavka 1. ovoga članka upis obavlja na temelju rješenja suda, postupit će s ispravama prema tom rješenju (članak 305.). (3) U pogledu prijepisa potrebnih za zbirku isprava postupit će se prema stavku 1. ovoga članka.

Članak 314. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 149.

Prvi Za brod u gradnji prvi upis u upisnik brodova u gradnji dopustit će lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova u gradnji u koji se brod u gradnji treba upisati ako su uz prijavu, odnosno prijedlog zahtjev za prvi upis priložene ove sljedeće isprave:

1. isprava kojom se dokazuje pravo vlasništva na brodu u gradnji,

2. potvrda brodogradilišta o tehničkim podacima koji se upisuju na list A upisnika brodova u gradnji, mjestu i početku gradnje, 3) izjava vlasnika broda u gradnji o imenu koja uključuje oznaku broda u gradnji, ili, ako brod nema imena, izjava brodogradilišta o oznaci broda u gradnji mjesto i početak gradnje.

Članak 315. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 39.; NN 56/2013: izmijenjen člancima 64. i 143.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 150.

(1) Prvi upis broda u upisnik brodova dopustit će lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova, se ako su uz prijavu zahtjev za prvi upis broda priložene ove sljedeće isprave:

1. isprava kojom se dokazuje pravo vlasništva na brodu,

2) izvadak iz sudskog registra, odnosno druga. isprava kojom se dokazuje da je vlasnik hrvatski državljanin ili hrvatska pravna osoba, odnosno da je udovoljeno uvjetima za upis broda u upisnik brodova,

4) potvrda o tehničkim podacima broda radi njegova upisa u upisnik brodova koju izdaje priznata organizacija, s potvrdom da je brod tehnički prihvatljiv za upis u hrvatski upisnik,

5) isprava kojom se određuje pozivni znak broda prema Međunarodnome signalnom kodeksu, ako brod takav znak mora imati,

3) rješenje o određivanju imena, odnosno oznake broda i luke upisa za brod, 6). isprave kojima se dokazuju drugi podaci koji se unose u list A uloška glavne knjige upisnika brodova,

4. potvrda tijela koji koje vodi strani upisnik brodova da je brod brisan iz tog upisnika, ako se taj brod prenosi iz stranog upisnika u hrvatski upisnik brodova,

(2) Ako je vlasnik broda strani državljanin ili strana pravna osoba, uz prijavu se moraju priložiti isprave kojima se dokazuje pravo da brod bude upisan 5. pisana izjava vlasnika broda da prenosi odgovornost za upravljanje brodom na kompaniju ako vlasnik broda nije i kompanija.

(2) Potvrdu iz stavka 1. točke 4. ovoga članka nije potrebno priložiti u postupku upisa broda kupljenog na javnoj dražbi koju provodi Republika Hrvatska ili sudskom prodajom koja se provodi u Republici Hrvatskoj.

(3) U postupku upisa provjerit će se udovoljava li brod odgovarajućim međunarodnim i nacionalnim pravilima i propisima i u tu svrhu provjeriti isprave, zapise i druge informacije vezano za sigurnost broda.

(4) Kada se brod prenosi iz stranog upisnika u hrvatski upisnik brodova te podaci u ispravama, po potrebi će se zatražiti od države u kojoj je brod bio upisan informacije o neotklonjenim nedostacima ili druge informacije vezane za sigurnost broda.

(5) Osim isprava iz stavka 1. ovoga članka., uz prijavu za prvi upis nepomičnog odobalnog objekta i plutajućeg objekta, osim objekata iz članka 188.a ovoga Zakonika, prilaže se odobrenje nadležnog tijela državne uprave sukladno posebnim propisima i suglasnost nadležne lučke uprave ako se objekt privezuje, sidri, polaže ili ukopava na području luke.

(6) Za potrebe vođenja upravnog postupka upisa broda u upisnik brodova i sve vezane upravne postupke koje vode druga nadležna tijela lučka kapetanija koja vodi upisnik iz članka 254. ovoga Zakonika obavlja poslove jedinstvenog upravnog mjesta prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

Članak 316. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 151.

(1) Ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno, uknjižba (članak 257. točka 3.) se može se ovim Zakonikom dopustiti samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je potpise osoba čije pravo treba ograničiti, opteretiti ili prenijeti na drugu osobu ovjerilo tijelo nadležno za ovjeravanje potpisa.

(2) Na temelju privatne isprave koju je izdao opunomoćenik uknjižba protiv vlastodavca opunomoćitelja može se dopustiti samo ako punomoć koju je taj izdao glasi na određeni posao ili na određenu vrstu poslova, a od dana izdavanja punomoći do dana traženja uknjižbe nije proteklo više od jedne godine.

(3) Ovjera potpisa na privatnoj ispravi nije potrebna ako se na ispravi nalazi odobrenje tijela nadležnog za zaštitu prava i interesa osobe čije pravo treba ograničiti, opteretiti ili prenijeti na drugu osobu.

Članak 319. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 152.

Kad podnesena isprava udovoljava općim uvjetima za upis, ali ne udovoljava svim posebnim uvjetima za uknjižbu propisanim u članku 316. – 318. ovoga Zakonika, lučka kapetanija, kod koje se vodi upisnik brodova, dopustit će predbilježbu se predbilježba upisa (članak 257. točka 4).

Članak 326. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 40.

Predbilježba se može opravdati na temelju:

1) isprave kojom se može dopustiti uknjižba, a koju je izdala osoba protiv koje je predbilježba upisana,

2) potvrde da je sudska odluka iz članka 323. točke 1) ovoga Zakonika postala pravomoćna i ovršna,

3) konačne izvršne odluke nadležnog tijela o postojanju tražbine iz članka 323. točke 3) ovoga Zakonika, radi čijeg je osiguranja predbilježba upisana,

4) pravomoćne i ovršne odluke suda u parnici protiv osobe protiv koje je predbilježba upisana.

Članak 327. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 153.

(1) Ako se predbilježba opravdava podnošenjem isprave sposobne za uknjižbu (članak 326. točka 1)), opravdanje se treba izvršiti u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o predbilježbi.

(2) Ako se predbilježba opravdava na temelju pravomoćne i ovršne odluke suda (članak 326. točka 4)), parnica se mora pokrenuti u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o predbilježbi.

(3) Rok u kojem se predbilježba mora opravdati navodi se u odluci o predbilježbi.

(4) Rok za opravdanje predbilježbe lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova može se, na prijedlog stranke, produljiti, ako za to postoje opravdani razlozi. Prijedlog se podnosi lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova.

Članak 328. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 154.

(1) Ako se predbilježba opravdava podnošenjem isprava navedenih u članku 326. točki 1) – 3) ovoga Zakonika, prijedlog zahtjev za opravdanje predbilježbe podnosi se lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova.

(2) Ako se predbilježba opravdava odlukom suda u parnici (članak 326. točka 4.)), tražitelj predbilježbe dužan je pokrenuti parnicu kod nadležnog suda i o tome obavijestiti lučku kapetaniju koja vodi upisnik brodova.

Članak 330. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 155.

Ako u vrijeme podnošenja prijedloga zahtjeva za predbilježbu već teče parnica o postojanju prava čija se predbilježba traži, pokretanje posebne parnice za opravdanje predbilježbe nije potrebno ako se, prema odredbama Zakona o parničnom postupku, u postojećoj parnici još može istaći i zahtjev za opravdanje predbilježbe.

Članak 331. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 156.

(1) Ako opravdanje predbilježbe izostane, osoba predbilježba će se brisati po službenoj dužnosti ili na prijedlog osobe protiv koje je predbilježba bila dopuštena može predložiti da se ona briše.

(2) Ako iz spisa ne proizlazi da je tužba za opravdanje predbilježbe podnesena na vrijeme ili da rok za opravdanje još teče onog dana kad je prijedlog za brisanje podnesen, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će u kratkom roku odrediti ročište na kojem predlagatelj predbilježbe mora dokazati da rok za opravdanje još teče ili da je tužba podnesena na vrijeme.

(3) Ako lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova utvrdi da je rok protekao, odnosno da parnica nije pokrenuta na vrijeme, dopustit će se brisanje predbilježbe.

(4) Smatrat će se da je tužba za opravdanje predbilježbe podnesena na vrijeme, iako je protekao istekao rok određen za njezino podnošenje, ako bude podnesena prije podnošenja prijedloga zahtjeva za brisanje predbilježbe ili bar istog dana kad je taj prijedlog zahtjev podnesen.

Članak 332. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 157.

(1) Ako tužiteljev zahtjev za opravdanje predbilježbe bude prihvaćen u parnici kojom se predbilježba opravdava (članak 327. i 330.), na prijedlog zahtjev bilo koje od stranaka, zabilježit će se opravdanje predbilježbe u upisnik brodova prema sadržaju pravomoćne presude.

(2) Ako u parnici iz stavka 1. ovoga članka zahtjev za opravdanje predbilježbe bude pravomoćno odbijen, na prijedlog zahtjev bilo koje od stranaka, predbilježba će se brisati.

Članak 333. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 158.

(1) Ako je predbilježba brisana zato što tužba za opravdanje predbilježbe nije podnesena na vrijeme, može se predložiti nova predbilježba, ali ona ima pravni učinak tek od trenutka podnošenja novoga prijedloga novog zahtjeva.

(2) Vlasnik broda ili ovlaštenik upisanog prava može tužbom zahtijevati da se utvrdi nepostojanje predbilježenog prava. Presuda kojom se taj zahtjev prihvaća zabilježit će se na prijedlog zahtjev stranke u upisnik brodova, i time se sprječava ponovna dozvola predbilježbe.

Članak 334. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 159.

(1) Ako predbilježba bude brisana iz drugih razloga, a ne iz razloga navedenih u članku 333. ovoga Zakonika, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, po službenoj dužnosti, odbiti svaki novi prijedlog zahtjev za predbilježbu istog prava na temelju iste isprave.

(2) Ako lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova propusti to učiniti i nova predbilježba bude upisana, ta će se predbilježba brisati čim protivnik prijavi da je predbilježba već jednom bila brisana.

Članak 335. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 160.

(1) Ako je predbilježeno pravo vlasništva broda, daljnji se upisi mogu dopustiti ne samo protiv uknjiženog nego i protiv predbilježenog vlasnika broda, ali pravni učinak tih upisa ovisi o tome hoće li predbilježba biti opravdana ili neopravdana.

(2) Ako predbilježba bude opravdana, istodobno s upisom opravdanja predbilježbe brisat će se, po službenoj dužnosti, svi upisi koji su protiv uknjiženog vlasnika broda bili obavljeni poslije trenutka podnošenja prijedloga zahtjeva na temelju kojega je predbilježba prava vlasništva bila obavljena.

(3) Ako predbilježba prava vlasništva bude brisana, brisat će se istodobno, po službenoj dužnosti, i svi upisi koji su bili obavljeni s obzirom na tu predbilježbu.

(4) Odredbe ovoga članka primijenit će se i kad je protiv hipotekarnog vjerovnika obavljena predbilježba prijenosa njegove tražbine na drugu osobu.

Članak 338. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 161.

(1) Zabilježba osobnih odnosa, osobito u pogledu ograničenja prava raspolaganja imovinom, ima pravnu posljedicu da se nitko u čiju je korist upisano kakvo pravo u upisnik brodova ne može pozivati na to da mu ti odnosi nisu bili poznati (npr. maloljetnost, produljenje roditeljskog prava ili starateljstva, otvaranje stečaja itd.).

(2) Zabilježbu osobnih odnosa i brisanje takve zabilježbe određuje lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova na temelju isprava kojima se dokazuju ti odnosi, a na prijedlog zahtjev stranaka, njihovih zakonskih zastupnika ili nadležnih tijela.

Članak 339. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 65.

Zabilježba drugih činjenica, osim onih koje su navedene u članku 338. ovoga Zakonika, može se dopustiti samo kad je zabilježba ovim Zakonikom dopuštena i ima učinak koji je njime određen (npr. prvenstveni (prvenstveni red, zajednička hipoteka na brodu, otkaz tražbine osigurane hipotekom na brodu, tužba za ostvarivanje pomorskog privilegija, zabilježba spora itd.). spora).

Članak 340. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 162.

(1) Vlasnik broda može zahtijevati upis zabilježbe prvenstvenog reda za namjeravano otuđenje broda ili opterećenje hipotekom. Pravni je učinak zabilježbe da se prvenstveni red prava stečenih tim otuđenjem ili opterećenjem računa od trenutka podnošenja prijedloga za upis zabilježbe, ako se upis navedenih prava zatraži za važenja zabilježbe (članak 342.).

(2) Hipotekarni vjerovnik može, s pravnim učinkom navedenim u stavku 1. ovoga članka, zahtijevati upis zabilježbe prvenstvenog reda za namjeravano ustupanje ili namjeravano brisanje svoje tražbine.

(3) Zabilježbe iz ovoga članka mogu se dopustiti samo ako bi prema stanju upisa u upisnik brodova, bila dopuštena uknjižba prava koje se mora upisati, odnosno brisanje upisanog prava i ako je potpis predlagatelja na prijedlogu zahtjevu ovjerilo tijelo nadležno za ovjeru potpisa.

Članak 341. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 163.

Rješenje kojim se prihvaća prijedlog zahtjev za upis zabilježbe iz članka 340., ovoga Zakonika izdaje se samo u jednom primjerku (otpravku). Kad obavi upis zabilježbe u upisnik brodova, tijelo koje vodi upisnik brodova obavi upis mora na tom primjerku potvrditi da je zabilježba obavljena.

Članak 343. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 164.

(1) Prijedlog Zahtjev za upis prava ili upis brisanja sa s prvenstvenim redom koji je zabilježbom osiguran (članak 340.) 340. ovoga Zakonika) mora se podnijeti u rokovima određenim u članku 327. ovoga Zakonika i uz prijedlog priložiti primjerak rješenja kojim je zabilježba dopuštena.

(2) Isprava na temelju koje se upisuje ili briše pravo za koje je zabilježen prvenstveni red može biti sastavljena i poslije podnošenja prijedloga zahtjeva za upis zabilježbe.

(3) U rješenju kojim se, na prijedlog zahtjev podnesen prema stavku 1. ovoga članka, dopušta uknjižba ili predbilježba mora se naznačiti da dopušteni upis ima onaj prvenstveni red koji je stečen zabilježbom. Tijelo koje obavi upis dopuštene uknjižbe, odnosno predbilježbe potvrdit će na primjerku rješenja kojim je zabilježba prvenstvenog reda dopuštena da je upis obavljen.

(4) Upis sa zabilježbom prvenstvenog reda dopustit će se i ako su brod ili tražbina osigurani hipotekom na brodu preneseni na treću osobu ili su opterećeni pošto je prijedlog zahtjev za zabilježbu prvenstvenog reda bio podnesen.

(5) Ako vlasnik se protiv vlasnika broda ili hipotekarni vjerovnik padnu pod stečaj hipotekarnog vjerovnika pokrene stečajni postupak prije nego što bude podnesen prijedlog zahtjev za upis, upis će se dopustiti samo ako je isprava o pravnom poslu bila već sastavljena prije dana otvaranja stečaja i ako je dan sastavljanja isprave dokazan ovjerom tijela nadležnog za ovjeru potpisa. Ako isprava ne odgovara tim uvjetima, ocijenit će se, prema propisima o stečaju, je li upis dopušten.

Članak 344. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 165.

Ako se dopusti uknjižba prijenosa prava vlasništva ili otuđenja broda, odnosno ustupanja ili brisanja tražbine s prvenstvenim redom stečenim zabilježbom (članak 340. stavak 1.), 1. ovoga Zakonika), lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, na prijedlog zahtjev stranke u čiju je korist uknjižba upisana, narediti brisanje upisa koji su u pogledu tog broda ili tražbine obavljeni poslije podnošenja prijedloga zahtjeva za zabilježbu. Prijedlog Zahtjev za brisanje tih upisa mora se podnijeti u roku od 15 dana od dana kad je uknjižba sa zabilježenim prvenstvenim redom postala pravomoćna.

Članak 345. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 166.

(1) Ako prijedlog zahtjev za upis ne bude podnesen prije proteka roka poslije kojeg prestaje učinak zabilježbe (članak 342.) ili ako iznos tražbine, u pogledu koje je zabilježba prvenstvenog reda obavljena provedena, do kraja tog roka ne bude iscrpljen, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će po službenoj dužnosti, narediti brisanje zabilježbe prvenstvenog reda.

(2) Prije proteka roka iz članka 342. ovoga Zakonika brisanje zabilježbe može se dopustiti samo ako je uz prijedlog zahtjev za brisanje zabilježbe podnesen primjerak rješenja kojim je dopuštena zabilježba. Kad obavi provede upis brisanja, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova potvrdit će na tom primjerku rješenja da je brisanje obavljeno.

Članak 347. brisanNN 56/2013: brisan člankom 66.

(1) Zabilježba tužbe za ostvarivanje pomorskog privilegija briše se po službenoj dužnosti ako, u roku od 60 dana od dana ovršnosti presude donesene na temelju tužbe koja je bila predmet zabilježbe, vjerovnik tražbine osigurane pomorskim privilegijem ne zatraži prodaju broda ili upis hipoteke na brodu ili ako se, na njegov zahtjev, u tom roku ne provede zaustavljanje broda (članak 247. stavak 2.).

(2) Ako iz spisa ne proizlazi da je u zakonskom roku zatražena prodaja broda ili upis hipoteke na brodu ili da je provedeno zaustavljanje broda, sud će postupiti prema članku 331. stavku 2. i 3. ovoga Zakonika.

Članak 348. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 167.

(1) Osoba koja je pokrenula parnicu da bi osporila uknjižbu za koju utvrdi da su njome povrijeđena njezina upisana prava i traži povrat u prijašnje stanje u upisniku može kod parničnog suda ili kod tijela nadležnog prema članku 254. ovoga Zakonika zahtijevati zabilježbu tog spora u upisniku brodova istodobno s podnošenjem tužbe ili kasnije.

(2) Zabilježba spora iz stavka 1. ovoga članka ima posljedicu da presuda donesena u tom sporu djeluje i protiv osoba koje su stekle upisana prava poslije trenutka kad je prijedlog zahtjev za zabilježbu spora stigao tijelu koji vodi upisnik brodova.

Članak 351. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 168.

Ako tužitelj nije bio propisno obaviješten o odobrenju uknjižbe koju osporava, pravo na podnošenje tužbe za njezino brisanje protiv trećih osoba koje su na upisanom pravu stekle daljnja upisana prava u dobroj vjeri prestaje u roku od tri godine od trenutka kad je prijedlog zahtjev za pobijanu uknjižbu stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova.

Članak 352. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 169.

(1) Ako tužitelj povuče tužbu ili se prema zakonu smatra da je tužba povučena, ili ako tužba bude pravomoćnom odlukom odbačena ili tužbeni zahtjev odbijen, ili ako u slučaju iz članka 350. ovoga Zakonika tužba ne bude podnesena u propisanom roku, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, na prijedlog zahtjev protivne strane, narediti brisanje zabilježbe spora.

(2) Ako pravomoćnom presudom bude potpuno ili djelomično prihvaćen zahtjev za brisanje osporene uknjižbe, ili ako stranke o brisanju uknjižbe sklope sudsku nagodbu, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, na prijedlog zahtjev stranke, dopustiti upis brisanja osporene uknjižbe prema sadržaju presude, odnosno sudske nagodbe, pa će istodobno narediti brisanje zabilježbe spora te svih uknjižbi i predbilježbi za koje je, u pogledu brisanog prava, prijedlog zahtjev za upis stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova, pošto je toj lučkoj kapetaniji stigao prijedlog zahtjev za zabilježbu spora.

Članak 353. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 170.

(1) Osoba koja tvrdi da je do uknjižbe došlo zbog kaznenog djela može, radi postizanja pravnog učinka iz članka 348. ovoga Zakonika u odnosu prema kasnijim upisima, zatražiti od lučke kapetanije iz članka 254. ovoga Zakonika da dopusti zabilježbu da je uknjižba sporna. Ta je osoba dužna uz prijedlog zahtjev podnijeti potvrdu nadležnog tijela o pokretanju kaznenog postupka.

(2) Ako se zabilježba spora predlaže zahtjeva radi postizanja učinka i protiv trećih osoba koje su stekle upisana prava u dobroj vjeri prije zabilježbe spora, prijedlog zahtjev za zabilježbu mora se podnijeti lučkoj kapetaniji iz članka 254. ovoga Zakonika u roku u kojem je stranka ovlaštena na podnošenje žalbe protiv dopuštene uknjižbe.

Članak 354. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 171.

(1) Ako sud u kaznenom postupku odluči da se briše uknjižba zajedno s upisanim pravima koja su stečena prije zabilježbe iz članka 353. ovoga Zakonika, lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika naredit će brisanje uknjižbe prema odredbama članka 352. stavka 2. ovoga. Zakonika, ako stranka, protiv koje je osporena uknjižba obavljena provedena uz prijedlog zahtjev za brisanje uknjižbe, priloži odluku suda donesenu u tome kaznenom postupku, s potvrdom o njezinoj pravomoćnosti.

(2) Ako sud u kaznenom postupku utvrdi kaznenu odgovornost optuženika, ili oštećenika s njegovim zahtjevom za brisanje uknjižbe uputi na parnicu, oštećenik ima pravo podnijeti tužbu za brisanje uknjižbe i upisanih prava iz stavka 1. ovoga članka u roku od 60 dana od dana kad je odluka suda o upućivanju na parnicu postala pravomoćna.

(3) Ako sud u kaznenom postupku ne donese odluku o tome da je optuženik kazneno odgovoran i ako ovlaštena osoba u roku iz stavka 2. ovoga članka ne podnese tužbu, lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika dopustit će brisanje zabilježbe spora na prijedlog zahtjev osobe koja ima pravni interes da se osporena uknjižba održi na snazi.

Članak 356. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 172.

Ako vlasnik broda ili vjerovnik, na čijem je brodu, odnosno tražbini upisano kakvo pravo, podnese tužbu da se to pravo u cijelosti ili djelomično briše zato što je zastarjelo, lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika dopustit će, na prijedlog zahtjev tužitelja, zabilježbu spora u upisniku brodova.

Članak 357. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 173.

Ako se pokrene parnica kojom se traži da se utvrdi da je dosjelošću stečeno određeno stvarno pravo, sud iz članka 254. ovoga Zakonika dopustit će, na prijedlog zahtjev tužitelja, zabilježbu spora u upisniku brodova.

Članak 358. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 174.

(1) Zabilježba spora u slučaju tužbe za brisanje zbog zastare (članak 356.) ili u slučaju tužbe za utvrđivanje stjecanja stvarnog prava zbog dosjelosti (članak 357.) nema učinka protiv trećih osoba koje su, pouzdavajući se u upisnik brodova, postigle određene uknjižbe prije trenutka kad je prijedlog zahtjev za zabilježbu spora stigao lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova. Ako je pravomoćnom presudom utvrđeno da je tužitelj dosjelošću stekao određeno stvarno pravo, pravo stečeno dosjelošću ima prvenstveni red prije svih upisa koji su provedeni poslije zabilježbe spora, a sva prava upisana poslije zabilježbe spora koja su s tim u protuslovlju brisat će se na prijedlog zahtjev stranke.

(2) U postupku brisanja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 352. stavka 2. ovoga Zakonika.

Članak 359. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 175.

(1) Sud koji je proveo prodaju broda naredit će, po službenoj dužnosti, da se rješenje o dosudi prodanog broda zabilježi u upisnik brodova.

(2) Zabilježba iz stavka 1. ovoga članka ima učinak da se upisana prava protiv dosadašnjeg vlasnika broda mogu steći daljnjim upisima samo ako rješenje o dosudi bude pravomoćno ukinuto.

(3) Ako rješenje o dosudi nije pobijano ili ako je pobijanje pravomoćno odbijeno, na prijedlog zahtjev zainteresirane osobe, brisat će se svi upisi obavljeni provedeni poslije zabilježbe tog rješenja protiv dosadašnjeg vlasnika broda te svi daljnji upisi koji su obavljeni provedeni u odnosu prema njihovim pravima.

Članak 360. brisanNN 17/2019: brisan člankom 176.

Prijedlozi za upis ili brisanje zabilježbi o kojima odlučuje tijelo iz članka 254. ovoga Zakonika moraju se podnijeti lučkoj kapetaniji koja vodi upisnik brodova, ako nije drugačije određeno.

Članak 361. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 177.

(1) Kod zajedničkih hipoteka (članak 238.) koja se zasnivaju upisom u više uložaka jedan od uložaka označuje se kao glavni, a ostali kao sporedni. U prijedlogu zahtjevu za upis mora se navesti koji se uložak označuje kao glavni, a koji kao sporedni; a ako u prijedlogu zahtjevu to nije navedeno, smatrat će se da se kao glavni uložak mora označiti onaj koji je u prijedlogu zahtjevu za upis naveden na prvom mjestu.

(2) Ako se zatraži da se hipoteka na brodu koja već postoji proširi za istu tražbinu i na druge uloške, s prvotno opterećenim uloškom postupit će se kao s glavnim uloškom.

(3) U glavnom ulošku zabilježbom se upućuje na sporedne uloške, a u svakome sporednom ulošku – na glavni uložak.

Članak 362. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 178.

(1) Ako vjerovnik, radi osiguranja svoje tražbine, zatraži upis hipoteke na brodu u određeni uložak upisnika brodova, dužan je prijaviti postojanje hipoteke na brodu koja je za tu tražbinu već upisana u kakvu drugom ulošku, da bi se mogla zabilježiti zajednička hipoteka na brodu.

(2) Vjerovnik je odgovoran za štetu prouzročenu time što je propustio prijaviti postojanje hipoteke na brodu.

(3) Ako zabilježba zajedničke hipoteke na brodu ne bude upisana, hipotekarni dužnik može predložiti da se ta zabilježba obavi i zatraži da mu vjerovnik nadoknadi troškove, ako je zabilježba izostala njegovom krivnjom.

(4) Ako tijelo iz članka 254. ovoga Zakonika, dopuštajući uknjižbu ili predbilježbu hipoteke na brodu, utvrdi da je za istu tražbinu hipoteka na brodu već upisana, u njegovu ili kakvom drugom upisniku brodova, odredit će, po službenoj dužnosti, da je uložak u koji je hipoteka već upisana glavni uložak. Tijelo iz članka 254. dužno je o tome obavijestiti lučku kapetaniju kod koje se vodi upisnik brodova u koji je hipoteka na brodu već upisana.

Članak 363. brisanNN 17/2019: brisan člankom 179.

(1) Prijedlog za upis zajedničke hipoteke na brodu u više upisnika brodova koji se vode kod raznih lučkih kapetanija može se podnijeti ili istodobno svim lučkim kapetanijama koje vode te upisnike brodova ili samo jednom od tih tijela.

(2) Ako se prijedlog za upis hipoteke podnosi istodobno svim lučkim kapetanijama u čije se upisnike brodova mora upisati, u prijedlogu se moru navesti koji se uložak označuje kao glavni, a koji kao sporedni.

(3) Ako se prijedlog za upis hipoteke na brodu podnosi samo jednoj lučkoj kapetaniji, prijedlog se podnosi onoj lučkoj kapetaniji kod koje predlagatelj upisa želi da se vodi glavni uložak i naznačuje red prema kojem se prijedlog mora uputiti ostalim lučkim kapetanijama.

Članak 364. brisanNN 17/2019: brisan člankom 179.

(1) Ako pri prvotnom ili kasnijem upisu zajedničke hipoteke na brodu sudjeluje više tijela iz članka 254. ovoga Zakonika, svatko će od njih samostalno odlučiti o prijedlogu za uknjižbu ili predbilježbu hipotekarnog prava u upisnik brodova za koji je on nadležan. Svatko će od tijela svoje rješenje o tome dostaviti i tijelu kod kojeg se vodi glavni uložak.

(2) Žalba protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi se tijelu koje je to rješenje donijelo.

(3) Ako uknjižba ili predbilježba koja je upisana u kakav sporedni uložak bude u povodu žalbe brisana, o brisanju se, radi zabilježbe, obavještava lučku kapetaniju koja vodi glavni uložak.

Članak 365. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 180.

Prvenstveni red kod zajedničke hipoteke na brodu određuje se samostalno za svaki uložak, i mjerodavan je trenutak kad je prijedlog za dozvolu upisa zajedničke hipoteke stigao pojedinoj lučkoj kapetaniji u čiji se upisnik hipotekarno pravo upisuje.

Članak 366. brisanNN 17/2019: brisan člankom 181.

(1) Svi prijedlozi u pogledu promjene hipotekarnog prava za tražbine za koje je upisana zajednička hipoteka na brodu u više uložaka podnose se lučkoj kapetaniji koja vodi glavni uložak. O tim se prijedlozima odlučuje prema stanju upisa u glavnom ulošku.

(2) Prijedlog podnesen drugoj lučkoj kapetaniji, a ne kapetaniji iz stavka 1. ovoga članka vratit će se podnositelju s uputom da se prijedlog mora podnijeti lučkoj kapetaniji koja vodi glavni uložak.

Članak 367. brisanNN 17/2019: brisan člankom 181.

(1) Sve promjene koje se na zajedničkoj hipoteci moraju učiniti prijenosom, ograničenjem, brisanjem ili na drugi način, upisuju se samo u glavni uložak.

(2) Upis promjena u glavnom ulošku ima pravni učinak kao da je obavljen u svim već postojećim ili budućim sporednim ulošcima.

(3) Djelomično ili potpuno brisanje zajedničke hipoteke koja se odnosi na sve brodove ili na sve tražbine (podhipoteka) koje su predmet zajedničke hipoteke zabilježuje se u sve sporedne uloške, a brisanje zajedničke hipoteke zabilježuje se samo u sporedni uložak u kojem je taj brod, odnosno tražbina upisana.

Članak 368. brisanNN 17/2019: brisan člankom 181.

(1) Ako hipotekarno pravo na brodu, odnosno na tražbini osiguranoj hipotekom na brodu upisano u glavnom ulošku bude brisano, u tom se ulošku brišu i svi daljnji upisi i prenose u jedan od sporednih uložaka koji se vode kod iste lučke kapetanije. Ako zajednička hipoteka još postoji, s tim se uloškom postupa kao s glavnim uloškom.

(2) Ako u upisnicima brodova iste lučke kapetanije nema sporednog uloška, lučka kapetanija nadležna za dotadašnji glavni uložak odredit će, ako to nije odredio hipotekarni vjerovnik, s kojim će se sporednim uloškom ubuduće postupati kao s glavnim uloškom, pa će, po službenoj dužnosti, poslati lučkoj kapetaniji koja vodi novi glavni uložak ovjerovljene prijepise postojećih upisa u glavnoj knjizi te ovjerovljene prijepise isprava koje se na te upise odnose.

(3) Pretvaranje sporednog uloška u glavni uložak priopćava se lučkim kapetanijama kod kojih se vode svi sporedni ulošci i, po službenoj dužnosti, zabilježuje u svaki još postojeći sporedni uložak.

Članak 369. brisanNN 17/2019: brisan člankom 181.

(1) Lučkoj kapetaniji na koju prijeđe vođenje glavnog uloška dostavljaju se oni prijedlozi o kojima ne može više rješavati dotadašnja lučka kapetanija zato što je zajednička hipoteka u njegovu upisniku brodova već brisana, i o tome se obavještavaju stranke koje su podnijele prijedloge.

(2) Međusobni prvenstveni red prijedloga iz stavka 1. ovoga članka određuje se prema trenutku kad su oni stigli tijelu koji je vodio dosadašnji glavni uložak.

Članak 370. brisanNN 17/2019: brisan člankom 181.

(1) Za opravdanje predbilježbe kojom je zajednička hipoteka za istu tražbinu predbilježena kod raznih tijela potrebna je samo jedna tužba za opravdanje.

(2) Za tužbu za opravdanje predbilježbe nadležan je, pored suda općemjesne nadležnosti hipotekarnog dužnika, lučka kapetanija nadležna prema članku 254. ovoga Zakonika u pogledu jednog od upisnika u kojem je predbilježba dopuštena.

Članak 371. brisanNN 17/2019: brisan člankom 181.

U izvacima iz uložaka koji se s obzirom na zajedničku hipoteku vode kao sporedni ulošci upućuje se na glavni uložak, uz napomenu da su promjene koje su učinjene na zajedničkoj hipoteci upisane samo u glavnom ulošku.

Članak 372. brisanNN 17/2019: brisan člankom 182.

Lučka kapetanija iz članka 254. stavka 4. ovoga Zakonika dopustit će prijenos upisa broda iz jednog upisnika brodova u drugi na temelju isprave kojom se dokazuje da će brod promijeniti luku upisa i da će se upisati u luci koja se nalazi na području lučke kapetanije iz članka 254. stavka 5. ovoga Zakonika.

Članak 373. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 41.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 183.

(1) Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donijet će rješenje o brisanju broda iz upisnika brodova u slučajevima iz članka 192. stavka 1. ovoga Zakonika.

(2) O rješenju iz stavka 1. ovoga članka lučka kapetanija obavijestit će Ministarstvo.

(2) Ministarstvo će na zahtjev administracije države u čiji se upisnik želi upisati brod koji je brisan iz upisnika brodova Republike Hrvatske, dostaviti sve podatke o neotklonjenim nedostacima, kao i sve ostale informacije vezane za sigurnost broda.

Članak 374. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 184.

(1) U rješenju o brisanju broda iz upisnika brodova treba, prema članku 193. ovoga Zakonika utvrditi da vjerovnici hipotekarnih tražbina pristaju je hipotekarni vjerovnik pristao na brisanje, osim ako se brisanje obavlja na temelju odredaba članka 192. stavka 1. točke 1) ovoga Zakonika, bez suglasnosti hipotekarnog vjerovnika.

(2) U slučaju iz stavka 2. članka 193. ovoga Zakonika brisanje broda obavit će se protekom navedenog roka.

Članak 375. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 185.

(1) Ako se brod koji je bio brisan iz upisnika brodova zato što je propao ili se pretpostavljalo da je propao, ili zato što je trajno povučen iz plovidbe, ili zato što je bio proglašen pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru, ponovno upisuje u upisnik brodova, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donijet će rješenje o ponovnom upisu broda sa svim onim podacima i upisanim pravima iz upisnika s kojima je prije bio upisan, a koji su važili u trenutku brisanja broda, i o tome obavijestiti vlasnika broda i sve ostale osobe u čiju je korist bilo upisano kakvo pravo na brodu.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i na tradicionalni brod koji je bio brisan iz upisnika brodova na zahtjev vlasnika zato što je propao.

Članak 376. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 42.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 186.

Protiv rješenja lučke kapetanije, koja vodi upisnik brodova o prijedlogu za upis u upisnik brodova, dopuštena je žalba. žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor u roku od 30 dana od dostave rješenja.

(2) Stranke mogu u žalbi iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na bitne povrede pravila postupka.

(3) Žalba se podnosi tijelu koje je donijelo rješenje u prvom stupnju u dovoljnom broju primjeraka za tijelo drugog stupnja i za stranke koje sudjeluju u postupku.

(4) Žalba ne odgađa provedbu upisa, ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno.

Članak 377. brisanNN 17/2019: brisan člankom 187.

Rok za podnošenje žalbe kad je rješenje dostavljeno stranci u Republici Hrvatskoj je 15 dana od dana dostave rješenja, a kad je rješenje dostavljeno stranci u inozemstvu rok za podnošenje žalbe je 30 dana od dana dostave rješenja.

Članak 378. brisanNN 61/2011: brisan člankom 43.

(1) Nepravodobnu, nepotpunu i nedopuštenu žalbu tijelo prvog stupnja, koje vodi upisnik brodova (lučka kapetanija) će odbaciti.

(2) Ako tijelo prvog stupnja ne odbaci žalbu, primjerak žalbe dostavit će strankama kojima je dostavljeno rješenje koje se pobija.

(3) Žalbu podnesenu neposredno tijelu drugog stupnja (Ministarstvu) to će tijelo uputiti nadležnom tijelu prvog stupnja i smatrat će se da je žalba podnesena na dan kad je stigla tijelu drugog stupnja.

(4) Rok za podnošenje odgovora na žalbu iznosi osam dana od dana dostave žalbe.

Članak 379. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 188.

(1) Ako je žalba podnesena pokrenut upravni spor protiv rješenja kojim se dopušta uknjižba ili predbilježba ili prvi upis broda u upisnik brodova, tijelo nadležna lučka kapetanija će odrediti zabilježbu žalbe upravnog spora u upisnik brodova.

(2) Ako žalba bude odbijena, tijelo sud koji odlučuje u upravnom sporu pravomoćno odbije ili odbaci tužbu protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka, nadležna lučka kapetanija će odrediti brisanje zabilježbe.

(3) Zabilježbu i brisanje zabilježbe iz stavka stavaka 1. i 2. ovoga članka tijelo nadležna lučka kapetanija će odrediti po službenoj dužnosti.

Članak 380. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 44.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 189.

Ako tijelo drugog stupnja sud koji odlučuje u upravnom sporu pravomoćno odbije žalbu ili odbaci tužbu protiv rješenja kojim je prijedlog za upis odbijen, tijelo prvog stupnja nadležna lučka kapetanija će po službenoj dužnosti, odrediti da se briše zabilježba tog rješenja brisanje zabilježbe upravnog spora u upisniku brodova i o tome obavijestiti stranke.

Članak 381. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 45.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 190.

Ako tijelo drugog stupnja preinači sud koji odlučuje u upravnom sporu ukine rješenje tijela prvog stupnja i prihvati jedan od prijedloga zahtjeva iz članka 299. ovoga Zakonika koje je tijelo prvog stupnja odbilo, dopušteni upis nadležna lučka kapetanija obavit će se odgovarajući upis u upisnik brodova. U tom se slučaju smatra da je upis obavljen u trenutku kad je prijedlog zahtjev za upis bio podnesen.

Članak 382. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člankom 46.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 191.

(1) Ako tijelo drugog stupnja preinači sud koji odlučuje u upravnom sporu ukine rješenje tijela prvog stupnja kojim se dopušta brisanje upisa i prijedlog zahtjev za brisanje upisa odbije, uspostavit će se brisana uknjižba, odnosno predbilježba.

(2) Ako tijelo drugog stupnja preinači sud iz stavka 1. ovoga članka ukine rješenje tijela prvog stupnja kojim je prihvaćen koji neki od prijedloga zahtjeva iz članka 299. ovoga Zakonika, pa taj prijedlog zahtjev odbije, brisat će se obavljena uknjižba i predbilježba.

Članak 383. brisanNN 61/2011: izmijenjen člankom 47.; NN 17/2019: brisan člankom 192.

Konačno rješenje tijela drugog stupnja kojim se određuje upis u upisnik brodova dostavit će se zajedno sa spisima nadležnoj lučkoj kapetaniji radi izvršenja upisa, te radi dostave strankama.

Članak 384. brisanNN 61/2011: brisan člankom 48.

Protiv rješenja tijela drugog stupnja u postupku upisa može se pokrenuti upravni spor.

Članak 384.a dodanNN 17/2019: dodan člankom 193.

(1) Zaprimanje zahtjeva za upis u upisnik brodova dostavljenog elektroničkim putem smatra se obavljenim u trenutku kada je zahtjev evidentiran u centralnom informacijskom sustavu za elektroničko uredsko poslovanje Ministarstva.

(2) Zaprimanje zahtjeva u centralnom informacijskom sustavu za elektroničko uredsko poslovanje Ministarstva ne utječe na stvarnu nadležnost iz članka 254. ovoga Zakonika.

Članak 384.b dodanNN 17/2019: dodan člankom 193.

(1) Ako je zahtjev za upis u upisnik brodova podnesen elektroničkim putem, rješenje o upisu u upisnik brodova, elektroničke isprave broda i ostala pismena dostavit će se podnositelju zahtjeva elektronički, s time da se dostava smatra izvršenom u času zaprimanja pismena na poslužitelju podnositelja zahtjeva.

(2) Dostava na način iz stavka 1. ovoga članka obavit će se i kad zahtjev nije podnesen elektroničkim putem, ali je podnositelj zahtjeva u zahtjevu označio elektroničku adresu za dostavu.

Članak 384.c dodanNN 17/2019: dodan člankom 193.

(1) Ako je zahtjev za upis u upisnik brodova podnesen putem središnjeg državnog portala, rješenje o upisu u upisnik brodova, elektroničke isprave broda i ostala pismena dostavit će se na središnji državni portal.

(2) Središnji državni portal je mjesto pristupa informacijama na internetu kako je definirano posebnim propisom o državnoj informacijskoj infrastrukturi

Članak 384.d dodanNN 17/2019: dodan člankom 193.

(1) Pravo na pristup i pretraživanje podataka iz upisnika brodova, zbirki isprava i pomoćnih popisa za sve uloške temeljem naziva, odnosno osobnog imena ili osobnog identifikacijskog broja imaju državna tijela i tijela s javnim ovlastima kada je to potrebno u pripremi ili vođenju određenog sudskog ili upravnog postupka.

(2) Ministar pravilnikom iz članka 195. stavka 6. ovoga Zakonika propisuje način pristupa osoba iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 384.dž dodanNN 17/2019: dodan člankom 193.

Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova može obaviti po službenoj dužnosti promjenu podataka o upisanom vlasniku, brodaru, kompaniji, korisniku jahte ili korisniku brodice, temeljem podataka koje u javnim registrima vode nadležna tijela sukladno posebnom propisu o državnoj informacijskoj infrastrukturi.

Članak 384.ć dodanNN 17/2019: dodan člankom 193.

(1) Uvid u upisnik brodova ostvaruje se neposrednim uvidom ili izdavanjem izvatka iz upisnika brodova i ispisom iz zbirke isprava.

(2) Izvadak i ispis zbirke isprava iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev stranke može izdavati svaka lučka kapetanija neovisno o nadležnosti za vođenje upisnika brodova iz članka 254. ovoga Zakonika.

(3) Ispis iz zbirke isprava dopustit će se sukladno odredbi članka 195. stavka 5. ovoga Zakonika.

Članak 384.č dodanNN 17/2019: dodan člankom 193.

(1) Kada dostava rješenja o upisu u upisnik brodova nije moguća ili ostali načini dostave nisu prikladni, dostava će se obaviti javnom objavom na elektroničkoj oglasnoj ploči upisnika brodova.

(2) Dostava iz stavka 1. ovoga članka smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave.

(3) Elektronička oglasna ploča upisnika brodova iz stavka 1. ovoga članka nalazi se na internetskim stranicama Ministarstva.

Članak 386. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 194.

(1) Brodar (što za potrebe ovoga dijela uključuje vlasnika broda, naručitelja prijevoza u brodarskom ugovoru, zakupoprimatelja i poslovođu broda) i spašavatelj kako je definiran u ovom članku, mogu ograničiti svoju odgovornost u skladu s odredbama ovoga dijela Zakonika.

(2) Spašavatelj je osoba koja pruža usluge u neposrednoj vezi s radnjama spašavanja ili pružanja pomoći. Radnje spašavanja i pružanja pomoći obuhvaćaju i radnje predviđene u članku 388. stavku 1. točki d) ovoga Zakonika.

(3) Ako se neka tražbina iz članka 388. ovoga Zakonika upravi protiv neke osobe za čija djela, propuste ili greške odgovara brodar ili spašavatelj, ta osoba je ovlaštena koristiti se ograničenjem odgovornosti prema ovom dijelu Zakonika.

(4) Osiguratelj odgovornosti za tražbine koje podliježu ograničenju u skladu s odredbama ovoga Zakonika ovlašten je koristiti se povlasticama ovoga dijela Zakonika u istoj mjeri kao i sam osiguranik.

(5) Pozivanje na ograničenje odgovornosti ne znači i priznanje te odgovornosti.

Članak 391. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 195.

(1) Granice odgovornosti za tražbine, osim onih navedenih u članku 392. ovoga Zakonika, koje su proizašle iz jednoga istog događaja, obračunavaju se na sljedeći način:

1. u pogledu tražbina zbog smrti ili tjelesnih ozljeda

a) 2 3,02 milijuna obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja za brod s tonažom koja ne prekoračuje 2.000 tona,

b) za brod s tonažom koja prekoračuje 2.000 tona obračunava se sljedeći iznos kao dodatak iznosu u podstavku podtočki a):) ove točke:

– za svaku tonu od 2.001. do 30.000 tona, 800 1.208 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja,

– za svaku tonu od 30.001 do 70.000 tona, 600 906 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja, i

– za svaku tonu koja prekoračuje 70.000 tona, 400 obračunskih jedinica 604 obračunske jedinice Posebnih prava vučenja,

2. u pogledu ostalih tražbina:

a)1 a) 1,51 milijun obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja za brod s tonažom koja ne prekoračuje 2.000 tona

b) za brod s tonažom koja prekoračuje 2.000 tona obračunava se sljedeći iznos kao dodatak iznosu navedenom u podtočki a):) ove točke:

– za svaku tonu od 2.001 do 30. 000 30.000 tona, 400 obračunskih jedinica, 604 obračunske jedinice

– za svaku tonu od 30.001 do 70.000 tona, 300 obračunskih jedinica, 453 obračunske jedinice

– za svaku tonu koja prekoračuje 70.000 tona, 200 obračunskih jedinica 302 obračunske jedinice.

(2) Kada je iznos koji se obračunava u skladu sa stavkom 1. točkom 1) nedostatan za potpuno namirenje tražbina koje se spominju u tom stavku, svota koja se obračunava u skladu sa stavkom 1. točki 2) na raspolaganju je za naknadu neisplaćenog ostatka tražbina u stavku 1. točki 1) i takav neisplaćeni ostatak konkurira, razmjerno, s tražbinama koje se spominju u stavku 1. točki 2) ovoga članka.

(3) Ograničenje odgovornosti za svakog spašavatelja koji ne obavlja radnje spašavanja s nekog broda ili za svakog spašavatelja, koji djeluje isključivo na brodu kojemu ili u odnosu na koga pruža usluge spašavanja, obračunavaju se prema tonaži od 1.500 tona.

(4) Za svrhe ovoga dijela Zakonika tonaža broda je bruto tonaža koja se izračunava prema pravilima o baždarenju što su sadržana u dodatku 1. Međunarodne konvencije o baždarenju brodova, 1969.

Članak 401. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 196.

(1) Izvanparnični postupak ograničenja odgovornosti brodara provodi sudac pojedinac stvarno nadležnog suda.

(2) Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno u postupku iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.

(3) Ako je brod ili brodica, na koji se odnosi događaj u povodu kojega se vodi postupak ograničenja odgovornosti brodara, upisan u hrvatski upisnik brodova, odnosno evidenciju brodica, mjesno je nadležan sud na čijem se području vodi upisnik brodova u koji je brod upisan, odnosno evidencija brodica u koju je brodica upisana.

(4) Ako je brod ili brodica na koje se odnosi događaj u povodu kojega se vodi postupak ograničenja odgovornosti brodara strane državne pripadnosti, mjesno je nadležan sud na čijem je području brod zaustavljen, a ako nije bilo zaustavljanja broda – sud na čijem su području položena sredstva za osnivanje fonda ograničene odgovornosti.

(5) U postupku ograničenja odgovornosti brodara nije dopušten sporazum o mjesnoj nadležnosti.

Članak 428. brisanNN 61/2011: brisan člankom 49.

(1) U smislu odredaba ovog poglavlja Zakonika brod u međunarodnoj plovidbi je brod koji plovi iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država radi pružanja usluga vezanih uz djelatnosti na pučini kao što su istraživanje i iskorištavanje energenata i sl.

(2) Brod u međunarodnom linijskom pomorskom prometu koji obavlja prijevoz između hrvatskih i stranih luka unutar granica Jadranskog mora ne smatra se brodom u međunarodnoj plovidbi.

Članak 429. izmijenjenNN 61/2011: izmijenjen člancima 50. i 51.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 35.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 197.

(1) Trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost ne plaćaju porez na dobit koju ostvare od iskorištavanja brodova u međunarodnoj plovidbi.

(1) (2) Trgovačka društva iz stavka 1 Porez po tonaži broda je porez koji se utvrđuje i plaća umjesto poreza na dobit kako je uređen zakonom kojim se uređuje porez na dobit, bez obzira na stvarnu dobit ili gubitak ostvaren u poreznom razdoblju za koje se utvrđuje obveza poreza po tonaži broda.

(2) Izrazi uporabljeni u člancima 429. do 429.i ovoga Zakonika imaju sljedeća značenja:

1) brod jest:

– brod upisan u hrvatski upisnik brodova ovlašten, na temelju dodijeljene kategorije plovidbe i izdanih isprava, ploviti izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske radi obavljanja pomorsko-plovidbenih poslova te radi istraživanja ili pružanja drugih usluga vezanih uz djelatnosti na pučini ili

– brod upisan u strani upisnik brodova.

2) pomorsko-plovidbeni poslovi su poslovi prijevoza putnika i/ili tereta morem izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, između luka u Republici Hrvatskoj i stranih luka odnosno između luka u Republici Hrvatskoj i odobalnih objekata izvan teritorijalnog mora Republike Hrvatske ili između stranih luka ili odobalnih objekata. Pomorsko-plovidbeni poslovi obuhvaćaju i sljedeće pomoćne poslove:

– poslove u vezi s prijevozom putnika i pružanjem usluga putnicima za vrijeme njihova prijevoza brodom uključenim u sustav poreza po tonaži, osim usluga kockarnica, prodaje luksuzne robe i organizacije izleta za putnike;

– privremeno skladištenje i carinjenje tereta;

– poslove u vezi s prijevozom tereta i putnika iz lučkog područja na brod i s broda, koji prijevoz je uključen u cijenu usluge prijevoza;

– iznajmljivanje kontejnera, ukrcaj tereta na brod i iskrcaj tereta s broda, uključujući i manevriranje kontejnerima unutar lučkog područja prije ili poslije prijevoza brodom koji je u sustavu poreza po tonaži;

– korištenje uredskih objekata u funkciji iskorištavanja broda koji je u sustavu poreza po tonaži;

– korištenje objekata za prodaju karata, putničkih i lučkih terminala te usluga izdavanja i prodaje karata za prijevoz brodom koji je u sustavu poreza po tonaži;

– administrativne poslove i poslove osiguranja u vezi s brodom koji je u sustavu poreza po tonaži.

3.) jahta jest jahta u međunarodnoj plovidbi iz članka 126. stavka 2. ovoga Zakonika koja se koristi u gospodarske svrhe.

(3) Brodom koji obavlja istraživanja ili pruža druge usluge vezane uz djelatnosti na pučini smatra se:

– istraživački brod,

– brod za opskrbu nepomičnih i plutajućih odobalnih objekata,

– pokretni odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja i brod koji ga opslužuje,

– brod za polaganje kabela ili cjevovoda,

– brod dizalica.

(4) Brodom iz stavka 2. ovoga članka ne plaćaju porez na dobit koju ostvare od prodaje brodova, od prodaje dionica ili udjela u trgovačkim brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi, kao niti na dobit od dividende od dionica koje imaju u trgovačkim brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi. (3) Ako društva iz stavka 1. ovoga članka upravljaju navedenim udjelima iz jedinstvenog sjedišta poslovne uprave pod jedinstvenim imenom i vodstvom, dužno je voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje za cjelovito poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu smatra se:

– ribarski brod,

– tehnički plovni objekt,

– tegljač odnosno potiskivač osim ako se najmanje 50% djelatnosti koje taj tegljač odnosno potiskivač stvarno obavi tijekom godine odnosi na obavljanje pomorsko-plovidbenih poslova i ako vije zastavu Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora,

– brod jaružalo osim ako se najmanje 50% djelatnosti koje taj brod stvarno obavi tijekom godine odnosi na obavljanje pomorsko plovidbenih poslova i ako vije zastavu Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.

(5) Ako odredbama ove glave Zakonika nije drukčije određeno, odredbe ove glave Zakonika koje se odnose na brodove čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda, na odgovarajući se način primjenjuju i na jahte iz stavka 2. točke 3. ovoga članka.

Članak 429.a dodanNN 61/2011: dodan člankom 51.; NN 56/2013: izmijenjen člankom 67.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 36.

(1) Porezni obveznik poreza po tonaži broda iz članka 429. ovoga Zakonika je pravna osoba koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj ili kojoj se mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja nalazi u Republici Hrvatskoj, ako zadovoljava uvjetima propisanim ovim Zakonikom te izjavi da će umjesto poreza na dobit plaćati porez po tonaži broda, i to u odnosu na dobit ostvarenu:

a) iz pomorsko-plovidbenih poslova brodovima u svom vlasništvu, ili u vlasništvu svojih domaćih ili stranih ovisnih brodovlasničkih trgovačkih društava, brodovima uzetim u zakup, ili u brodarski ugovor, te brodovima danim u zakup svojim domaćim ili stranim ovisnim brodarskim društvima ili društvima u vlasništvu trećih osoba, pri čemu udio brodova danih u zakup trećim osobama ne smije prijeći 20% neto tonaže flote pojedinog poreznog obveznika, dok neto tonaža brodova uzetih u brodarski ugovor ne smije prijeći 75% neto tonaže brodova pojedinog poreznog obveznika, osim ako su brodovi uzeti u brodarski ugovor upisani u upisnik države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.

b) pružanjem usluga poslovođe broda za tehničko vođenje broda i/ili popunjavanje broda posadom, pod sljedećim uvjetima:

– da su ne manje od 51% njegovih zaposlenika državljani Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora,

– da je dvije trećine brodova pod njegovim vođenjem vođeno iz država članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, bez obzira na to obavlja li se vođenje iz ureda poslovođe ili je podugovoreno drugim poslovoditeljima,

– da je 60% brodova koje vodi upisano u upisnike država članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora te

– da udovoljava i drugim zahtjevima sadržanim u pravilima i smjernicama Europske unije o državnim potporama društvima za upravljanje brodovima.

c) od prodaje brodova prijavljenih u sustav poreza po tonaži i njihove opreme, od prodaje dionica ili udjela u trgovačkim brodarskim društvima čijim brodovima uključenim u sustav poreza po tonaži se obavljaju pomorsko-plovidbeni poslovi, iz prihoda od dividendi i udjela u dobiti koje imaju u ovisnim trgovačkim brodarskim društvima u tuzemstvu i inozemstvu, a čijim brodovima uključenim u sustav poreza po tonaži se obavljaju pomorsko-plovidbeni poslovi, od kamata te drugih prihoda proisteklih od korištenja bankovnih računa i depozita na bankovnim računima, osiguranja i ugovora o ograničavanju valutnih rizika vezanih za obavljanje brodarske djelatnosti brodova čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda.

(2) Na sve djelatnosti i dobit osim djelatnosti i dobiti navedenih u stavku 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe propisa kojima je uređen porez na dobit.

(3) Za sve djelatnosti koje nisu navedene u stavku 1. ovoga članka porezni obveznik poreza po tonaži broda dužan je osigurati posebno knjigovodstveno praćenje poslovnih događaja.

(4) Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka upravlja dionicama i udjelima u trgovačkim brodarskim društvima u tuzemstvu i inozemstvu iz jedinstvenog sjedišta poslovne uprave pod jedinstvenim vodstvom, dužan je voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća za cjelovito poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu uključujući sva trgovačka brodarska društva kojima je većinski vlasnik a koja obavljaju gospodarsku djelatnost brodovima čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda.

(5) Ako je porezni obveznik poreza po tonaži broda pravna osoba koja je povezana s drugim ovisnim brodovlasničkim trgovačkim društvima, oslobođenje od plaćanja poreza na dobit iz stavka 1. podstavaka a, b i c ovoga članka odnosi se i na ovisna brodovlasnička trgovačka društva putem kojih porezni obveznik iskorištava brodove prijavljene u sustav poreza po tonaži ili putem kojih ostvaruje svoja vlasnička prava u odnosu na prijavljene brodove.

(6) Svi brodovi uključeni u sustav poreza po tonaži broda moraju biti strateški odnosno komercijalno upravljani iz Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.

(7) Ovisno trgovačko društvo iz stavka 5. ovoga članka ne smije obavljati nikakve druge djelatnosti osim pomorsko-plovidbenih poslova.

Članak 429.b dodanNN 61/2011: dodan člankom 51.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 37.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 198.

(1) Brodovi čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda moraju zadovoljavati standarde sigurnosti ne niže od propisanih u glavi petoj dijela trećeg ovoga Zakonika.

(2) U floti brodova koja sudjeluje u sustavu poreza po tonaži broda najmanje 60% ukupne neto tonaže brodova moraju biti brodovi državne pripadnosti Republike Hrvatske ili neke od država članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.

(3) Porezni obveznik je dužan u cijelom razdoblju za koje je podnio prijavu u sustav poreza po tonaži održavati najmanje 60% ukupne neto tonaže brodova državne pripadnosti Republike Hrvatske ili neke od država članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.

(4) Na brodovima koji sudjeluju u sustavu poreza po tonaži broda mora biti ukrcan najmanji broj vježbenika palube ili stroja, državljana Republike Hrvatske ili neke od država članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, određen godišnjim planom broja vježbenika, koji se utvrđuje prema omjeru vježbenika i časnika, sukladno propisu iz stavka 5. ovoga članka.

(5) Uz uvjete propisane ovim Zakonikom, ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove financija posebnim propisom uređuje postupak i način korištenja prava na porez po tonaži broda.

(6) U floti brodova koja sudjeluje u sustavu poreza po tonaži moraju biti prijavljeni svi brodovi koji zadovoljavaju uvjete propisane za sudjelovanje u sustavu poreza po tonaži, a ako prijavu u sustav poreza po tonaži podnese jedna od povezanih pravnih osoba koje su u odnosu vladajućeg i ovisnih brodovlasničkih trgovačkih društava i sva druga povezana brodovlasnička trgovačka društva koja su dio tog koncerna moraju u sustav poreza po tonaži prijaviti sve brodove koji zadovoljavaju uvjete propisane za sudjelovanje u sustavu poreza po tonaži.

Članak 429.c dodanNN 61/2011: dodan člankom 51.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 38.

(1) Prijava u sustav poreza po tonaži podnosi se Ministarstvu koje o prijavi rješava prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku te o tome izvješćuje Poreznu upravu.

(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu najkasnije šest mjeseci prije početka razdoblja za koje se utvrđuje porez po tonaži.

(3) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se za razdoblje od deset godina i sadrži popis svih brodova čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda te dokaze da porezni obveznik ispunjava sve uvjete propisane ovim Zakonikom.

(4) Pravna osoba osnovana nakon roka za podnošenje prijave iz stavka 2. ovoga članka prijavu podnosi u roku od 15 dana od dana osnivanja a najkasnije do početka poreznog razdoblja utvrđivanja poreza po tonaži.

(5) Porezni obveznik dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku od trideset dana od nastanka, izvijestiti Ministarstvo o svim promjenama vezano za broj, tonažu, državnu pripadnost i vlasništvo brodova čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda, kao i o promjeni bilo koje činjenice koja je relevantna za ispunjavanje uvjeta za plaćanje poreza po tonaži broda propisanih ovim Zakonikom.

(6) Nakon isteka razdoblja za koje je prijava u sustav poreza po tonaži podnesena može se podnijeti prijava u sustav poreza po tonaži broda za sljedeće razdoblje od deset godina.

(7) Razlika između tržišne i knjigovodstvene vrijednosti broda u trenutku podnošenja prijave iz stavka 1. ovoga članka uključuje se u povećanje osnovice poreza na dobit pri podnošenju prijave poreza na dobit za razdoblje u kojemu je taj brod sudjelovao u ostvarivanju oporezivih prihoda u skladu s propisima kojima se uređuje plaćanje poreza na dobit.

(8) Ako brod koji je sudjelovao u sustavu poreza po tonaži broda prelazi na sustav plaćanja poreza na dobit, početna knjigovodstvena vrijednost toga broda može biti iskazana, najviše u iznosu koji bi bio utvrđen kada bi se troškovi amortizacije toga broda od početka korištenja iskazivali primjenom osnovnih ili ubrzanih amortizacijskih stopa u skladu s propisima o porezu na dobit.

Članak 429.d dodanNN 61/2011: dodan člankom 51.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 39.

(1) Porezni obveznik gubi pravo na plaćanje poreza po tonaži umjesto poreza na dobit od trenutka prestanka ispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonikom.

(2) O prestanku ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo rješava prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

(3) Porezni obveznik koji prije završetka razdoblja od deset godina za koje je podnio prijavu u sustav izgubi pravo ili na vlastiti zahtjev prestane biti obveznik poreza po tonaži broda dužan je platiti iznos u visini poreza na dobit za cijelo porezno razdoblje iz članka 429.f u kojem gubi pravo na plaćanje poreza po tonaži. Ako je obveza poreza na dobit manja od poreza po tonaži, razlika poreza se neće vraćati.

(4) Porezni obveznik iz stavka 3. ovoga članka ne može podnijeti prijavu u sustav poreza po tonaži za razdoblje koje obuhvaća pet godina od kraja poreznog razdoblja u kojem je izgubio pravo na plaćanje poreza po tonaži.

(5) Odredba stavka 4. ovoga članka ne primjenjuje se na slučajeve kada je porezni obveznik izgubio pravo na plaćanje poreza po tonaži broda zbog više sile.

Članak 429.e dodanNN 61/2011: dodan člankom 51.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 40.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 199.

(1) Za svaki brod čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda utvrđuje se i plaća porez u sljedećem godišnjem iznosu:

a) za brodove od 0 do 1000 neto tonaže, za svakih 100 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 270,00 kuna,

b) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 1001 do 10 000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 230,00 kuna,

c) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 10 001 do 25000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 150,00 kuna,

d) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 25 001 do 40 000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 95,00 kuna,

e) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže iznad 40 000 neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 55,00 kuna.

(2) Za svakih nepunih 100 jedinica neto tonaže proporcionalno se utvrđuje porez po tonaži.

(3) Za svaku jahtu koja sudjeluje u obračunu poreza po tonaži utvrđuje se i plaća porez u sljedećem godišnjem iznosu:

a) za jahte duljine trupa do 24 m 3.500,00 kuna,

b) za jahte duljine trupa jednake i veće od 24 m:

– za jahte od 0 do 3.000 neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 7.500,00 kuna,

– za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 3.001 do 10.000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 1.500,00 kuna,

– za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 10.001 do 25.000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 1.000,00 kuna.

(4) Jahta starosti do pet godina plaća godišnje iznose poreza po tonaži iz stavka 3. ovoga članka umanjene za 20%.

(5) Poslovođa broda plaća porez po tonaži u iznosu od 25% iznosa navedenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka.

Članak 429.f dodanNN 61/2011: dodan člankom 51.

Porezno razdoblje utvrđivanja poreza po tonaži je kalendarska godina.

Članak 429.g dodanNN 61/2011: dodan člankom 51.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 41.

(1) Porezni obveznik podnosi prijavu poreza po tonaži broda za porezno razdoblje i plaća porez po tonaži u roku u kojemu podnosi prijavu.

(2) Prijava poreza po tonaži broda podnosi se Poreznoj upravi najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez po tonaži.

(3) Na vođenje prekršajnog postupka zbog postupanja protivno stavku 2. ovoga članka primjenjuje se Opći porezni zakon.

(4) Obveza plaćanja poreza utvrđenog u poreznoj prijavi za pojedino porezno razdoblje smanjuje se za plaćeni predujam poreza po tonaži.

(5) Više plaćeni predujam poreza od obveze na osnovi porezne prijave vraća se poreznom obvezniku na njegov zahtjev ili se uračunava u sljedeće razdoblje.

(6) Za brod za koji je porezni obveznik u inozemstvu platio porez po tonaži broda ili njemu istovrsni porez, stvarno plaćeni porez u inozemstvu uračunat će se u tuzemni porez po tonaži broda najviše do iznosa tuzemnog poreza po tonaži za taj brod.

(7) U svrhu uračunavanja plaćenog poreza u inozemstvu iz stavka 6. ovoga članka porezni obveznik je dužan prilikom podnošenja prijave poreza po tonaži Poreznoj upravi predočiti dokaz o plaćenom istovrsnom porezu u inozemstvu.

(8) Sadržaj prijave poreza po tonaži broda i način podnošenja iste te obvezne priloge propisuje ministar nadležan za financije uz suglasnost Ministra.

(9) Porezni obveznik uz prijavu poreza po tonaži dostavlja i izračun obveze poreza na dobit koja bi bila utvrđena primjenom propisa o porezu na dobit.

Članak 429.h dodanNN 61/2011: dodan člankom 51.

(1) Porezni obveznik plaća predujam poreza na osnovi porezne prijave za prethodno porezno razdoblje. Predujam se plaća mjesečno do kraja mjeseca za protekli mjesec, u svoti koja se dobije kada se porezna obveza za prethodno porezno razdoblje podijeli s brojem mjeseci istoga razdoblja ili u slučaju prvog poreznog razdoblja nakon ulaska u sustav poreza po tonaži na osnovi procjene porezne obveze na temelju podataka iz prijave u sustav poreza po tonaži.

(2) Na raspodjelu i pripadnost prihoda od poreza po tonaži broda na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa kojima je uređena raspodjela i pripadnost poreza na dobit.

Članak 429.i dodanNN 61/2011: dodan člankom 51.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 200.

(1) Iznimno od odredbi propisa kojima je uređen porez po odbitku, trgovačka društva koja obavljaju brodarsku djelatnost za koju su registrirana ne plaćaju porez po odbitku za usluge vezane za iskorištavanje brodova, a osobito za plaćanja:

– usluga vezanih za plovidbu broda kao nabavu goriva, rezervnih dijelova, opskrbe i popravaka brodova, korištenje tegljača, plaćanje lučkih troškova, kanalskih pristojbi, liječničkih usluga i putovanja posade i poslovoditelja, premija osiguranja i slično,

– usluga vezanih za iskorištavanje brodova, a osobito zakupnina i vozarina iz ugovora o zakupu i ugovora o pomorsko-plovidbenim poslovima, naknada poslovođama brodova i slično,

– naknada vezanih za financiranje brodova kao naknade bankama za odobrene zajmove, bankarske provizije za bankovne račune u inozemstvu, naknada za osiguranja hipotekarnih kredita (osnovno i dodatno osiguranje), kamate koje stranim osobama plaćaju domaće banke kod kojih su deponirale sredstava za financiranje gradnje ili poslovanje brodova i slično, troškovi osnivanja i održavanja upisa tvrtki i brodova, pravničke i druge usluge vezane za financiranje brodova i narudžbu novogradnji ili kupnje broda, i slično,

– naknada za usluge pregleda brodova od strane hipotekarnih vjerovnika, klase, za preglede tereta i šteta trećima, i slično.

(2) Za sve usluge koje nisu vezane za iskorištavanje brodova plaća se porez po odbitku uz primjenu redovitih poreznih stopa utvrđenih propisima kojima se uređuje porez na dobit.

(3) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na porezno razdoblje od 1. srpnja 2010.

Članak 430. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člancima 201. i 202.

(1) Ugovor o gradnji broda je ugovor kojim se brodograditelj obvezuje prema projektu i tehničkoj dokumentaciji sagraditi novi brod u određenom roku, a naručitelj se obvezuje za izgrađeni brod platiti ugovorenu cijenu.

(2) Ugovor o preinaci i popravku broda je ugovor kojim se brodopopravljač obvezuje da će preinačiti ili popraviti postojeći brod u određenom roku, a naručitelj se obvezuje platiti naknadu brodopopravljaču za ugovoreni popravak ili preinaku. Pod ugovorom o popravku broda podrazumijevaju se i ugovor temeljem kojega se izvode radovi održavanja, servisiranja te slični radovi na brodu ili njegovim dijelovima.

(3) Odredbe ovog Zakonika o ugovoru o gradnji broda primjenjuju se i na ugovor o gradnji brodice ili ugovor o gradnji jahte, a odredbe o ugovoru o preinaci i popravku broda na ugovor o preinaci i popravku brodice odnosno jahte.

Članak 437. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 203.

Brodograditelj i brodopopravljač koji drže u posjedu brod u gradnji ili na popravku u brodogradilišnoj luci imaju pravo zadržati brod, dok im ne budu isplaćene tražbine u skladu vezi s ugovorom o gradnji ili popravku broda.

Članak 440. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 204.

(1) Odredbe članka 431 članaka 432. – do 439. ovoga Zakonika na odgovarajući se način primjenjuju i na ugovor o popravku ili preinaci broda, jahte ili brodice osim na dokovanje broda, ako se dokovanje obavlja kao samostalan posao primjenom tarife ili cjenika.

(2) Ako se dokovanje obavlja na temelju samostalnog ugovora onda se na dokovanje primjenjuju odredbe ovoga Zakonika koje reguliraju druge pomorske plovidbene poslove (članak 643. – 647.).

Članak 598. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 68.

Za primjenu odredaba ove glave Zakonika o prijevozu putnika i njihove prtljage pojedini uporabljeni izrazi imaju ovo značenje:

1) prijevoznik je osoba koja sklapa ugovor o prijevozu ili u čije se ime taj ugovor sklapa, bilo da on sam stvarno obavlja prijevoz bilo da ga obavlja preko stvarnog prijevoznika,

2) stvarni prijevoznik jest osoba različita od prijevoznika bilo da je vlasnik broda, naručitelj, bilo osoba koja iskorištava brod koji stvarno obavlja prijevoz u cijelosti ili samo dio prijevoza,

3) prijevoznik koji stvarno obavlja prijevoz u cijelosti ili djelomično je stvarni prijevoznik ili, u mjeri u kojoj prijevoznik stvarno obavlja prijevoz, prijevoznik,

4) putnik je osoba koja se prevozi brodom na temelju ugovora o prijevozu putnika ili koja prati vozilo ili žive životinje koje se prevoze na temelju ugovora o prijevozu stvari,

4 5) prtljaga je svaka stvar uključujući i vozilo koje se prevozi na temelju ugovora o prijevozu putnika, osim:

a) stvari i vozila koja se prevoze na temelju brodarskog ugovora o zakupu, na temelju teretnice, prtljažnice ili druge prijevozne isprave ili ugovora koji se u prvom redu odnosi na prijevoz stvari, i

b) živih životinja,

5 6) ručna prtljaga jest prtljaga koju putnik ima u svojoj kabini ili koju on čuva ili nadzire, uključujući i prtljagu koja se nalazi u vozilu ili na vozilu,

6 7) šteta zbog zakašnjenja jest materijalna šteta koja je prouzročena zato što prtljaga nije uručena putniku u razumnom roku, računajući od dana dolaska broda na kojemu se prtljaga prevozila ili je trebalo da se prevozi, ali ne obuhvaća zakašnjenje uzrokovano obustavom rada, štrajkom ili sličnim događajima.

8) mana broda je loše funkcioniranje, kvar ili neusklađenost s primjenjivim propisima o sigurnosti u pogledu bilo kojeg dijela broda ili brodske opreme koji se koriste za bijeg, evakuaciju, ukrcaj i iskrcaj putnika, ili koji se koriste za poriv, kormilarenje, sigurnu plovidbu, privezivanje, sidrenje, dolazak ili odlazak s veza ili sidrišta, ili za kontrolu oštećenja nakon naplavljivanja, ili koji se koriste za spuštanje uređaja za spašavanje.

Članak 599. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 69.

(1) Ugovorom o prijevozu putnika prijevoznik se obvezuje putnika prevesti brodom, a putnik platiti prevozninu.

(2) Ako nije drugačije ugovoreno, prevoznina se plaća prilikom izdavanja putne karte, a ako putna karta nije izdana, prilikom ulaska putnika na brod.

Članak 601. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 70.

(1) Prijevoznik je dužan izdati putniku, na njegov zahtjev, putnu kartu.

(2) Putna karta može glasiti na ime ili na donositelja.

(3) Putna karta može biti izdana u elektroničkom obliku.

Članak 603. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 71.

(1) Prigovor protiv sadržaja putne karte na donositelja može se staviti samo pri njezinu izdavanju.

(2) Ako nije drugačije ugovoreno, prigovor protiv sadržaja putne karte na ime može se staviti dok putovanje nije započelo.

Članak 604. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 72.

(1) Putna karta koja glasi na ime ne može se prenijeti na drugu osobu bez pristanka prijevoznika.

(2) Putna karta koja glasi na donositelja ne može se, nakon što je putnik započeo putovanje, prenijeti na drugu osobu bez pristanka prijevoznika.

Članak 606. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 73.

(1) Putnik može odustati od ugovora ako brod ne započne putovanje u granicama unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske – jedan sat poslije vremena koje je određeno ugovorom ili redom plovidbe, a izvan tih granica – dvanaest sati poslije vremena koje je određeno ugovorom ili redom plovidbe.

(1) (2) U slučaju iz Na prava putnika primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) 1177/2010 o pravima putnika kada putuju morem i unutarnjim plovnim putovima i izmjeni Uredbe (EZ) 2006/2004, osim u pogledu putnika koji putuju:

a) na plovnim objektima ovlaštenima za prijevoz do najviše 12 osoba;

b) na plovnim objektima čija posada ne broji više od tri člana ili gdje je dužina ukupne putničke usluge manja od 500 metara u jednome smjeru;

c) na ekskurziji ili aranžmanima za razgledavanje različitima od krstarenja;

d) na plovnim objektima koji se ne pokreću mehaničkim sredstvima, kao i na originalnim i individualnim replikama povijesnih putničkih plovnih objekata projektiranih prije 1965. godine, izrađenim većim dijelom od originalnih materijala i ovlaštenima za prijevoz do 36 putnika.

(2) Tijelo nadležno za provedbu odredaba stavka 1. ovoga članka putnik ima pravo na povrat prevoznine. (3) Ako je do zakašnjenja početka putovanja broda došlo namjerno ili krajnjom nepažnjom prijevoznika, odnosno osoba koje rade za prijevoznika, prijevoznik je dužan putniku nadoknaditi štetu, kao i odredaba uredbe navedene u stavku 1. ovog članka je Agencija za obalni linijski pomorski promet.

Članak 610. brisanNN 56/2013: brisan člankom 74.

(1) Ako je tijekom putovanja došlo do prekida putovanja iz razloga za koje nije odgovoran putnik, a prekid traje više od 12 sati u granicama unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske, a tri dana na putovanjima izvan tih granica, putnik ima pravo:

1) zahtijevati da ga prijevoznik svojim ili drugim prikladnim prijevoznim sredstvom, zajedno s prtljagom, preveze do mjesta odredišta,

2) zahtijevati da ga prijevoznik, zajedno s prtljagom, u primjerenom roku vrati u polaznu luku i da mu vrati prevozninu,

3) odustati od ugovora i tražiti da mu prijevoznik vrati prevozninu.

(2) Ako je do prekida putovanja došlo namjerno ili krajnjom nepažnjom prijevoznika, odnosno osoba koje rade za prijevoznika, prijevoznik je dužan nadoknaditi putniku štetu.

Članak 611. brisanNN 56/2013: brisan člankom 74.

(1) Putnik koji traži vraćanje prevoznine (članak 610. stavak 1. točka 2) i 3) ili naknadu štete (članak 610. stavak 2.) dužan je, u plovidbi u granicama unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske najkasnije u roku od tri dana, a u plovidbi izvan tih granica najkasnije u roku od sedam dana od dana kad je putovanje završeno, zahtijevati od prijevoznika pisanim putem vraćanje prevoznine, odnosno naknadu štete ili u tim rokovima podnijeti tužbu sudu.

(2) Pisani zahtjev za povratak u mjesto polaska, odnosno za nastavljanje putovanja (članak 610. stavak 1. točka 1) i 2) putnik je dužan dostaviti prijevozniku u roku od 24 sata poslije proteka rokova predviđenih u članku 610. u stavku 1. ovoga Zakonika.

(3) Putnik koji ne postupi prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka gubi pravo tražiti od prijevoznika naknadu štete, povrat prevoznine, odnosno nastavljanje putovanja ili vraćanje u polaznu luku.

Članak 612. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 75.

Odredbe ovoga Zakonika (1) Na prijevoz putnika i prtljage u međunarodnoj plovidbi i nacionalnoj plovidbi brodovima klase A i B kako su definirani Direktivom 2009/45/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove, primjenjuje se Uredba 392/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća o odgovornosti prijevoznika u prijevozu putnika morem u slučaju nesreća. Na prijevoz putnika i prtljage u nacionalnoj plovidbi brodovima koji ne spadaju u klasu A i B primjenjuju se odredbe ovoga Zakonika.

(2) Odredbe ovoga Zakonika i Uredbe o odgovornosti prijevoznika za smrt ili i tjelesne ozljede putnika primjenjuju se i kad se prijevoz obavlja besplatno.

Članak 614. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 76.

(1) Prijevoznik odgovara za štetu iz članka 613. ovoga Zakonika što je svojom krivnjom prouzroče osobe koje rade za prijevoznika za obavljanja njihovih dužnosti.

(2) Prijevoznik ostaje odgovoran za cjelokupan prijevoz i u slučaju kada prijevoz u cijelosti ili dijelom povjeri stvarnom prijevozniku.

(3) Prijevoznik, glede prijevoza koji obavlja stvarni prijevoznik, odgovara i za radnje i propuste osoba koje rade za stvarnog prijevoznika i njegovih punomoćnika kada oni djeluju u granicama svojeg zaposlenja.

(4) Stvarni prijevoznik, za dio prijevoza koji obavlja, odgovara prema odredbama ovoga Zakonika koja vrijede za odgovornost prijevoznika.

(5) Svaki poseban sporazum koji sklopi prijevoznik tiče se stvarnog prijevoznika samo ako se on s tim sporazumom izričito suglasi i tu suglasnost izrazi pisanim putem.

(6) Kada je tužba za naknadu štete podnesena protiv prijevoznika i stvarnog prijevoznika njihova odgovornost je solidarna.

(7) Nijedna odredba ovoga Zakonika ne utječe na pravo regresa između prijevoznika i stvarnog prijevoznika.

Članak 615.a dodanNN 56/2013: dodan člankom 77.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 205.

(1) Svaki prijevoznik koji stvarno obavlja međunarodni prijevoz u cijelosti ili djelomično brodom upisanim u upisnik brodova koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika, dužan je održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo, kao što je garancija banke ili slične financijske institucije, radi pokrića odgovornosti za štetu zbog smrti ili tjelesne ozljede putnika u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim u Uredbi EU 392/2009 o odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u slučaju nezgode.

(2) Prijevoznik iz stavka 1. ovoga članka dužan je zatražiti od lučke kapetanije, u kojoj se vodi upisnik brodova u koji je brod upisan, izdavanje svjedodžbe kojom se potvrđuje da su osiguranje ili drugo financijsko jamstvo na snazi i u skladu s odredbama Uredbe EU 392/2009 o odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u slučaju nezgode.

(3) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka izdaje se na hrvatskom i engleskom jeziku i sadrži sljedeće podatke:

a) ime broda, pozivni znak i luku upisa,

b) ime i glavno poslovno sjedište prijevoznika koji stvarno obavlja prijevoz u cijelosti ili djelomično,

c) IMO broj za identifikaciju broda,

d) vrstu i trajanje jamstva,

e) naziv i glavno poslovno sjedište osiguratelja ili druge osobe koja pruža financijsko jamstvo, a kada je to prikladno, poslovno sjedište gdje je zaključeno osiguranje ili drugo financijsko jamstvo,

f) rok važenja svjedodžbe, koji ne može biti duži nego što je rok važenja osiguranja ili drugog financijskog jamstva,

g) sva dopuštena ograničenja, uvjete i iznimke osigurateljnog pokrića.

(4) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka mora biti na brodu, a preslika se čuva u upisniku broda.

Članak 624. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 78.

Prijevoznik i putnik mogu izričito i pisanim putem ugovoriti veću svotu ograničenja više granice odgovornosti od svota navedenih prijevoznika u članku odnosu na granice odgovornosti navedene u člancima 620., 621. i 622. ovoga Zakonika.

Članak 627. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 79.

(1) Prijevoz putnika i ručne prtljage obuhvaća vrijeme za koje se putnik nalazi na brodu, vrijeme za koje se obavljaju radnje ukrcavanja i iskrcavanja putnika te vrijeme za koje se obavlja prijevoz putnika vodenim putem od obale do broda i obratno, ako je cijena tog sporednog prijevoza uračunata u cijenu putne karte, ili ako prijevoznik stavi putniku na raspolaganje brod koji se iskorištava za taj prijevoz. Prijevoz putnika ne obuhvaća vrijeme za koje se putnik nalazi u putničkoj lučkoj stanici ili na kakvom drugom lučkom uređaju na obali.

(2) Pored Osim vremena iz stavka 1. ovoga članka prijevoz ručne prtljage obuhvaća i vrijeme između trenutka otkad za koje se putnik nalazi u putničkoj lučkoj stanici ili na kakvom drugom lučkom uređaju na obali ako je prijevoznik primio ručnu prtljagu, a nije je predao putniku.

(3) Prijevoz ostale prtljage koja nije ručna obuhvaća vrijeme od trenutka kad je prijevoznik prtljagu na kopnu ili brodu primio na čuvanje do trenutka kad ju je predao putniku.

Članak 629. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 80.

(1) Putnik je dužan uputiti pisani prigovor prijevozniku ili njegovu opunomoćeniku:

1) ako je prtljazi nanesena vidljiva šteta,

– kad je u pitanju ručna prtljaga – prije ili i u trenutku njezina iskrcaja putnika,

– kad je u pitanju ostala prtljaga – prije ili u trenutku, njezina izdavanja,

2) ako šteta nanesena prtljazi nije vidljiva ili u slučaju gubitka prtljage – 15 dana od dana iskrcaja ili izdavanja ili od dana kad je prtljaga trebala biti izdana.

(2) Ako putnik ne postupi prema odredbama stavka 1. ovoga članka, pretpostavlja se, dok se ne dokaže protivno, da je prtljagu primio u ispravnom stanju.

(3) Pisani prigovor nije potreban ako je stanje prtljage utvrđeno u nazočnosti obiju strana u trenutku njezina preuzimanja.

Članak 673.a dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

Ugovor o najmu jahte i brodice (charter)

(1) Ugovor o najmu jahte i brodice (u daljnjem tekstu: ugovor o najmu) jest ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati jahtu ili brodicu najmoprimcu na uporabu, a najmoprimac se obvezuje za to mu platiti određenu najamninu.

(2) Jahta ili brodica daje se u najam za plovidbu u svrhu rekreacije.

(3) Ugovor o najmu može uključivati uslugu smještaja na brodici ili jahti.

(4) Najmodavac se smatra korisnikom jahte ili brodice predane u najam te se na njega na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakonika koje se odnose na brodara, pri čemu se ne isključuje postojanje zakonom propisane odgovornosti vlasnika jahte ili brodice ako to nije ista osoba.

(5) Najmoprimac može ograničiti svoju odgovornost u vezi s plovidbom i uporabom brodice ili jahte u skladu s odredbama dijela šestog ovoga Zakonika o ograničenju odgovornosti brodara.

Članak 673.b dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

(1) Najmodavac je dužan najmoprimcu predati jahtu ili brodicu na ugovorenom mjestu i u ugovoreno vrijeme primjereno opremljenu, u stanju sposobnom za plovidbu i podobnom za ugovorenu uporabu.

(2) Najmodavac ostaje odgovoran za redovito i izvanredno održavanje brodice ili jahte i tijekom trajanja ugovora o najmu.

(3) Ako je brodica ili jahta predana u stanju nesposobnom za plovidbu, neprikladnom za ugovorenu uporabu ili u stanju koje bi uporabu znatno ograničavalo, najmoprimac može raskinuti ugovor i ima pravo na naknadu štete.

Članak 673.c dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

Za štetu nastalu zbog mana koje čine brodicu ili jahtu nesposobnom za plovidbu ili smanjuju njezinu sposobnost za ugovorenu ili uobičajenu uporabu, a postojale su u vrijeme njezine predaje najmoprimcu, odgovara najmodavac, ako ne dokaže da te mane nije mogao otkriti dužnom pažnjom.

Članak 673.d dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

(1) Najmoprimac odgovara za štetu nastalu zbog protuugovorne ili protupropisne uporabe i uporabe protivne namjeni brodice ili jahte, neovisno o tome je li stvar rabio on ili neka druga osoba po njegovu ovlaštenju.

(2) Ako najmoprimac rabi brodicu ili jahtu protivno ugovoru, propisu ili njezinoj namjeni, ili ako oštećuje brodicu ili jahtu, osobito ako trećemu neovlašteno prepušta uporabu brodice ili jahte, najmodavac može raskinuti ugovor i ima pravo na naknadu štete.

Članak 673.dž dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

(1) U nedostatku ugovorne odredbe najamnina se plaća unaprijed, računajući od dana kad najam počne teći.

(2) Najamnina ne pripada najmodavcu dok je najmoprimac spriječen rabiti brodicu ili jahtu krivnjom najmodavca ili zbog njezine skrivene mane.

Članak 673.e dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

Ugovor o najmu brodice ili jahte sklapa se na određeno vrijeme.

Članak 673.f dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

Ugovor o najmu brodice ili jahte prestaje u slučaju propasti brodice ili jahte ili njezine trajne nesposobnosti za uporabu, osim ako najmodavac ne preda na uporabu zamjensku brodicu ili jahtu jednakih ili sličnih osobina podobnu za ugovorenu uporabu i namjenu. Ovom se odredbom ne dira u pravo na naknadu štete od ugovorne strane odgovorne za propast brodice ili jahte.

Članak 673.g dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

(1) Ako najmoprimac ne vrati najmodavcu brodicu ili jahtu u ugovorenom roku, dužan je platiti naknadu u visini dvostruke najamnine razmjerne razdoblju zakašnjenja.

(2) Ako je najmoprimac kriv za zakašnjenje u vraćanju brodice ili jahte, odgovara najmodavcu i za svaku štetu iznad svote određene u stavku 1. ovoga članka.

Članak 673.h dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

Nagrada za spašavanje koje je obavljeno unajmljenom brodicom ili jahtom pripada najmodavcu.

Članak 673.i dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

Najmoprimac može dati brodicu ili jahtu u podnajam samo na temelju suglasnosti najmodavca.

Članak 673.j dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

Ugovor o nautičkom vezu

(1) Ugovorom o nautičkom vezu (u daljnjem tekstu: ugovor o vezu) obvezuje se pružatelj usluge veza u moru ili na kopnu ustupiti vez korisniku veza na uporabu za smještaj određene jahte ili brodice i osoba koje na njoj borave, a korisnik veza se obvezuje za to platiti naknadu za vez.

(2) Pružatelj usluge veza može u bilo kojem trenutku bez pitanja ili odobrenja korisnika veza premjestiti jahtu ili brodicu na drugi odgovarajući vez.

(3) Ugovorom o vezu pružatelj usluge veza može se obvezati da nadzire jahtu ili brodicu na vezu, ili da ispunjava i druge dodatne usluge i radove, ako ugovorne strane to izričito ugovore.

Članak 673.k dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

(1) Vez može biti privremeni (tranzitni) ili stalni, što se ocjenjuje prema načinu sklapanja, naravi ugovora i namjeri stranaka.

(2) Ako nije drukčije ugovoreno, ugovor o privremenom (tranzitnom) vezu smatra se sklopljenim u trenutku kada se jahta ili brodica priveže na vez, osim ako se pružatelj veza tome ne usprotivi.

(3) Ugovor o stalnom vezu smatra se sklopljenim kada su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.

Članak 673.l dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

Ustupanje i održavanje veza

Pružatelj usluge veza dužan je korisniku veza ustupiti mjesto za siguran vez te pažnjom dobrog stručnjaka održavati vez tako da bude ispravan i siguran.

Članak 673.lj dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

(1) Pružatelj usluge veza u moru ili na pomorskom dobru mora imati valjanu pravnu osnovu za obavljanje djelatnosti pružanja usluge veza sukladno pozitivnim propisima o pomorskom dobru i morskim lukama te o pružanju usluga u nautičkom turizmu.

(2) Pružatelj usluge veza koji ne udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka odgovara za štetu koja korisniku veza ili trećim osobama nastane u vezi s ugovorom o vezu.

(3) Pružatelj usluge veza se oslobađa odgovornosti ako dokaže da je šteta u cijelosti ili djelomično prouzročena radnjom ili propustom korisnika veza učinjenim u namjeri da se prouzroči šteta ili iz nepažnje.

(4) Pružatelj usluge veza se oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta u cijelosti prouzročena radnjom ili propustom treće osobe učinjenim u namjeri da se prouzroči šteta.

(5) U slučaju da pružatelj usluge veza na moru ili na pomorskom dobru ne udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, korisnik veza osim prava na naknadu štete, ima i pravo na jednostrani raskid ugovora.

Članak 673.m dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

Odgovornost za materijalne nedostatke veza

(1) Ako je vez ustupljen u stanju neprikladnom za sigurnu uporabu ili ako za vrijeme trajanja ugovora o vezu dospije u takvo stanje, a pružatelj usluge veza ne otkloni nedostatke ili ne premjesti jahtu ili brodicu na odgovarajući vez, korisnik veza može raskinuti ugovor te ima pravo na naknadu štete.

(2) Odgovornost za materijalne nedostatke veza koja je posljedica namjere ili krajnje nepažnje pružatelja usluge veza ne može se ugovorom isključiti ili ograničiti.

(3) Odredba ugovora o ograničenju ili isključenju odgovornosti za materijalne nedostatke veza ništetna je ako je nedostatak bio poznat pružatelju usluge veza, a on o njemu nije obavijestio korisnika veza, a i onda kad je pružatelj usluge veza nametnuo tu odredbu koristeći se svojim monopolskim položajem te ako se radi o potrošačkom ugovoru.

Članak 673.n dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

Nadzor jahte ili brodice na vezu

(1) Ako je nadzor jahte ili brodice na vezu izričito ugovoren, pružatelj usluge veza dužan je uobičajenim vanjskim pregledom provjeravati stanje jahte ili brodice i njezine opreme, a ako je to izričito ugovoreno, nadzor jahte ili brodice može uključivati i provjeravanje stanja unutrašnjosti jahte ili brodice.

(2) Obveza nadzora iz stavka 1. ovoga članka postoji uz uvjet da se jahta ili brodica nalazi na vezu i da na njemu ne borave korisnik veza ili osobe koje je on ovlastio.

(3) Obveza pružatelja usluge veza da nadzire jahtu ili brodicu na vezu prestaje u trenutku kada su korisnik veza ili treća osoba koju on ovlasti stupili na jahtu ili brodicu, osim ako nije drugačije ugovoreno.

Članak 673.nj dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

Hitna nepredviđena činjenja koja se odnose na jahtu ili brodicu

(1) Hitna nepredviđena činjenja pružatelj usluge veza može izvesti i bez prethodne suglasnosti korisnika veza.

(2) Hitna nepredviđena činjenja su činjenja koja je nužno izvesti radi sprječavanja nastanka štete i zaštite jahte ili brodice od oštećenja ili uništenja, održavanja njezine stabilnosti i plovnosti, sprječavanja opasnosti za život i zdravlje ljudi, okoliš, druge jahte i brodice, opremu i infrastrukturu luke, a ona uključuju i činjenja po naredbi mjerodavnog tijela javne vlasti.

Članak 673.o dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

Uporaba veza prema ugovoru i namjeni

(1) Korisnik veza dužan je vez rabiti u skladu s ugovorom i njegovom namjenom kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domaćin.

(2) Korisnik veza ne smije vez prepustiti drugome na uporabu.

(3) Korisnik veza odgovara za štetu koja može nastati zbog protuugovorne uporabe i uporabe kojoj vez nije namijenjen, neovisno o tome je li vez rabio on ili neka osoba po njegovu nalogu ili koja druga osoba kojoj je on prepustio jahtu ili brodicu na uporabu ili korištenje.

(4) Ako korisnik veza i nakon opomene pružatelja usluge veza rabi vez protivno ugovoru ili njegovoj namjeni, osobito ako neovlašteno prepušta drugome uporabu veza, pružatelj usluge veza može raskinuti ugovor, a ima pravo i na naknadu štete.

Članak 673.p dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

Održavanje jahte ili brodice i opreme

(1) Korisnik veza dužan je održavati jahtu ili brodicu i njezinu opremu u dobrom i ispravnom stanju sposobnosti za plovidbu sukladno važećim propisima te je dužan opremiti jahtu ili brodicu kvalitetnim i odgovarajućim konopima za privez i bokobranima i održavati ih za sve vrijeme trajanja ugovora o vezu.

(2) Ako korisnik veza zanemaruje održavanje jahte ili brodice, pružatelj usluge veza može raskinuti ugovor, a ima pravo i na naknadu štete.

Članak 673.r dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

Plaćanje naknade za vez

(1) Korisnik veza dužan je plaćati naknadu za vez u rokovima određenim ugovorom, a u nedostatku ugovorne odredbe, kako je uobičajeno u mjestu u kojem se vez nalazi.

(2) Pružatelj usluge veza može otkazati ugovor o vezu bez pridržavanja otkaznog roka ako je korisnik veza dva uzastopna roka u zakašnjenju s plaćanjem naknade za vez ili znatnog dijela naknade za vez, ako nije drugačije ugovoreno.

(3) Ugovor ostaje na snazi ako korisnik veza plati iznos dužne naknade za vez prije nego mu je otkaz priopćen.

Članak 673.s dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

Pravo zadržanja

Pružatelj usluge veza ima pravo zadržati jahtu ili brodicu sa svim pripadcima, i to na ugovorenom vezu ili tako da je premjesti na drugi siguran vez u moru ili na kopnu do potpunog namirenja neplaćene naknade za vez i ostalih tražbina iz ugovora o vezu te tražbina nastalih u vezi s boravkom i zadržanjem plovila na vezu nakon isteka, prestanka, raskida ili otkaza ugovora o vezu.

Članak 673.t dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

Prešutna obnova ugovora o vezu

Ugovor o vezu smatra se prešutno obnovljenim na isto vrijeme trajanja i pod važećim uvjetima pružatelja usluge veza ako nakon isteka ugovorom određenog vremena korisnik veza nastavi rabiti vez, odnosno ako jahta ili brodica na koju se ugovor o vezu odnosi ostane na vezu i nakon isteka ugovorom određenog vremena, a pružatelj usluge veza se tome ne protivi.

Članak 673.u dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

Otkaz

(1) Ugovor o stalnom vezu može otkazati bilo koja ugovorna strana poštujući ugovorom određeni otkazni rok.

(2) Ako duljina otkaznog roka nije određena ugovorom ili mjesnim običajima, ona iznosi trideset dana.

Članak 673.v dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

Propast stvari

(1) Ugovor o vezu prestaje ako vez propadne, a ne postoji mogućnost premještanja jahte ili brodice na drugi odgovarajući vez, čime se ne dira u pravo potraživanja naknade štete od ugovorne strane koja je odgovorna za propast veza.

(2) Ugovor o vezu prestaje i u slučaju propasti jahte ili brodice u odnosu na koju je ugovor o vezu sklopljen, čime se ne dira u pravo potraživanja naknade štete od ugovorne strane koja je odgovorna za propast jahte ili brodice.

Članak 673.ć dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

(1) Najmoprimac je dužan upotrebljavati jahtu ili brodicu u skladu s ugovorom i njezinom namjenom pridržavajući se propisa o sigurnosti plovidbe i zaštiti morskog okoliša te drugih važećih propisa vezanih uz plovidbu.

(2) Najmoprimac snosi troškove pogona, zaliha, sitnih popravaka i redovite uporabe, ako nije drugačije ugovoreno.

(3) Najmoprimac je dužan nakon proteka ugovora vratiti brodicu ili jahtu u stanju i mjestu na kojem ju je primio, ako nije drugačije ugovoreno.

(4) Najmoprimac ne odgovara za redovito trošenje brodice ili jahte ni za posljedice njezine dotrajalosti.

(5) Najmoprimac ne snosi troškove popravka brodice ili jahte potrebnog za uklanjanje skrivenih mana niti snosi štetu za gubitak ili oštećenje brodice ili jahte zbog djelovanja više sile.

Članak 673.č dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

(1) Jahta ili brodica može se dati u najam s posadom ili bez nje.

(2) Ako se jahta ili brodica daje u najam bez posade, najmoprimac je dužan osigurati da brodicom ili jahtom za vrijeme ugovora o najmu upravlja propisno osposobljena i ovlaštena osoba u svojstvu voditelja brodice, odnosno zapovjednika jahte te da bude ukrcan dovoljan broj osoba osposobljenih i ovlaštenih za obavljanje poslova posade sukladno važećim propisima.

(3) Ako najmodavac ne ispunjava svoje obveze iz stavka 2. ovoga članka, najmoprimac ima pravo raskinuti ugovor i tražiti naknadu štete.

(4) Za vrijeme dok se jahta ili brodica predana u najam bez posade nalazi u posjedu najmoprimca, uz korisnika i vlasnika jahte, odnosno brodice zakonsku odgovornost u vezi s njezinom uporabom snosi i najmoprimac na kojeg se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakonika koje se odnose na brodara, u skladu s odredbom članka 673.a stavka 5. ovoga Zakonika.

(5) Ako se brodica ili jahta daje u najam s posadom, posada je dužna izvršavati naloge najmoprimca u pogledu plana plovidbe, pri čemu nije dužna izvršavati naloge čije bi izvršenje moglo izravno ugroziti sigurnost brodice ili jahte ili osoba na brodici ili jahti, kao niti naloge koji ne odgovaraju vrsti, namjeni ili tehničkim sposobnostima brodice ili jahte.

Članak 673.đ dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

(1) Ako najmoprimac ne plati najamninu o dospjelosti, najmodavac može raskinuti ugovor.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne utječe na pravo najmodavca na naknadu štete.

Članak 673.š dodanNN 17/2019: dodan člankom 206.

Ugovor o vezu sklapa se na određeno vrijeme i prestaje istekom toga vremena.

Članak 675. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 207.

Pomorski agencijski poslovi jesu posebice oni koji se odnose na plovidbu, brodove i njihovo iskorištavanje, posadu, a osobito na: prihvaćanje i otpremanje brodova, posredovanje pri sklapanju ugovora o iskorištavanju brodova, kupoprodaji, gradnji, preinaci i popravku brodova, osiguranju brodova, tereta i interesa, opskrbi zalihama, te na brigu o putnicima i posadi.

Članak 743. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 81.

(1) Pri osiguranju odgovornosti osiguranika za štete nanesene trećim osobama iz osiguranja se nadoknađuju svote koje je osiguranik obvezan platiti tim osobama u vezi sa svojom odgovornošću pokrivenom osiguranjem te troškovi potrebni za utvrđivanje visine njegove obveze.

(2) U slučaju kada Kada je osiguranje iz stavka 1. ovoga članka obvezno to posebno propisano, kao i u slučaju odgovornosti za smrt i tjelesnu ozljedu člana posade broda i narušavanje zdravlja člana posade, oštećenik može zahtijevati neposredno od osiguravatelja naknadu štete koju je pretrpio događajem za koji odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osiguravateljeve obveze.

(3) Iz osiguranja se nadoknađuju i troškovi mjera poduzetih na zahtjev osiguravatelja i njegovih predstavnika ili u sporazumu s njima, radi zaštite od neopravdanih ili pretjeranih zahtjeva trećih osoba te troškovi razumnih mjera što ih je osiguranik poduzeo u istu svrhu bez suglasnosti osiguravatelja ili njegovih predstavnika ako se takva suglasnost nije mogla pravovremeno dobiti.

(4) Ako je u ugovoru o osiguranju predviđena svota na koju je odgovornost osigurana, naknada iz stavka 1. ovoga članka daje se samo do osigurane svote.

Članak 747.a dodanNN 56/2013: dodan člankom 82.

(1) Brod od 300 bruto tona ili više, osim ratnih brodova, pomoćnih ratnih brodova ili brodova u vlasništvu države ili kojima upravlja država i koji služe za negospodarske javne svrhe, mora imati potvrdu o osiguranju odgovornosti za pomorske tražbine navedene u Međunarodnoj konvenciji o ograničenju odgovornosti za pomorske tražbine iz 1976., do svota osiguranja navedenih u Protokolu iz 1996. na tu Konvenciju.

(2) Osiguranje može biti sa ili bez franšize, u obliku pokrića kakvo pružaju članice Međunarodne grupe P&I klubova ili drugog zadovoljavajućeg jamstva kao financijskog jamstva ili samoosiguranja koji pružaju slične uvjete pokrića.

(3) Potvrdu izdanu od davatelja osiguranja mora sadržavati sljedeće podatke:

a) ime broda, njegov IMO broj i luku upisa;

b) ime brodara ili bilo koje osobe odgovorne za vođenje broda;

c) vrstu i rok osiguranja;

d) ime i sjedište davatelja osiguranja i, gdje je to primjereno, sjedište gdje je osiguranje zasnovano.

(4) Potvrda mora biti izdana na engleskom, francuskom ili španjolskom jeziku, ili sadržavati prijevod na jednom od tih jezika.

Članak 747.b dodanNN 56/2013: dodan člankom 82.; NN 26/2015: izmijenjen člankom 42.

Strani brod koji ispunjava uvjete iz članka 747.a stavka 1. ovoga Zakonika i koji namjerava uploviti u hrvatsku luku, odnosno pristati uz odobalni objekt u teritorijalnom moru ili epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske ili namjerava obavljati aktivnosti u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru ili epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske dužan je imati potvrdu iz članka 747.a ovoga Zakonika.

Članak 747.c dodanNN 56/2013: dodan člankom 82.

Ako se inspekcijskim nadzorom ili uvidom u brodske isprave, ili temeljem informacije zaprimljene od drugih država članica Europske unije, utvrdi da brod nema potvrdu iz članka 747.a ovoga Zakonika, Lučka kapetanija može zabraniti uplovljavanje broda ili izdati nalog za isplovljenje broda. O poduzetim mjerama Ministarstvo će obavijestiti Europsku komisiju, države članice Europske unije i državu zastave broda.

Članak 747.d dodanNN 56/2013: dodan člankom 82.

Na osiguranja iz članka 747.a ovoga Zakonika ne primjenjuje se članak 743. stavak 2. ovoga Zakonika, osim ako takvo osiguranje nije nekim drugim člankom Zakonika propisano kao obavezno.

Članak 750. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 208.

(1) Za štete u slučajevima navedenim u članku 749. ovoga Zakonika odgovara brod, odnosno brodovi za koje se dokaže da je njihovom krivnjom šteta prouzročena.

(2) Pod odgovornošću broda razumijeva se odgovornost vlasnika broda i brodara, a pod odgovornošću jahte ili brodice odgovornost vlasnika, korisnika i najmoprimca jahte ili brodice dane u najam bez posade.

Članak 751. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 209.

(1) Odgovornost brodara prema odredbama ove glave Zakonika postoji i kad je šteta prouzročena radnjom peljara ili njegovim propuštanjem radnje, bez obzira na to je li peljarenje bilo obvezno.

(2) Odgovornost korisnika jahte ili brodice prema odredbama ove glave Zakonika postoji i kad je šteta prouzročena radnjom ili propustom najmoprimca jahte ili brodice ili osobe za koju najmoprimac odgovara.

Članak 760. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 83.

Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se na spašavanje osoba, brodova, stvari s tih brodova i svake druge imovine koja se zatekne u opasnosti na moru, uključujući vađenje potonulih stvari iz mora.

Članak 761. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 84.

Pojedini izrazi uporabljeni u ovoj glavi Zakonika imaju ovo značenje:

1) spašavanje akcija spašavanja jest svaki čin ili činidba poduzeta radi pomoći osobama, brodu ili bilo kojoj drugoj imovini koja je u opasnosti na moru ili pod morem,

2) brod jest svaki brod, brodica, jahta, plovilo i naprava sposobna za plovidbu,

3) imovina jest svaka imovina koja nije trajno i namjerno učvršćena uz obalu, uključujući vozarinu ako je izložena riziku,

4) šteta morskom okolišu jest osjetno fizičko oštećenje ljudskog zdravlja, života na moru ili morskih bogatstava, prouzročeno onečišćenjem, štetnim izljevom, vatrom, nezgodom i sličnim težim nezgodama,

5) isplata jest svaka nagrada, podmirenje ili naknada koja se duguje na temelju odredaba ove glave Zakonika.

Članak 762. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 85.

(1) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se i na ratne brodove, osim odredaba članaka 781. – 783. ovoga Zakonika.

(2) Ministar nadležan za poslove obrane propisat će u kojim slučajevima zapovjednik hrvatskoga ratnog broda nije dužan postupati sukladno odredbama članaka 764. – 767. Zakona.

(3) Spašavanje hrvatskoga ratnog broda i osoba na njemu neće se poduzeti u slučaju izričite zabrane zapovjednika tog broda.

Članak 763. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 86.

Odredbe ove glave Zakonika neće se primjenjivati na plutajuće ili nepomične odobalne objekte kada se takvi objekti nalaze na svojem odredištu, zaposlene zaposleni u istraživanju, korištenju ili proizvodnji podmorskih mineralnih bogatstava.

Članak 769. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 87.

(1) Za spašavanje osoba spašavatelju ne pripada nagrada.

(1) (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako Osobe kojima su spašeni životi nisu dužne za to ništa platiti.

(2) Ako je u istoj akciji spašavanja sudjelovalo više spašavatelja od kojih su neki spasili osobe, a neki brod ili drugu imovinu, spašavatelju koji je spasio samo osobe pripada pravičan dio nagrade priznate udio u nagradi priznatoj drugom spašavatelju za spašavanje broda ili druge imovine, ili naknade u naknadi za sprječavanje ili smanjenje štete morskom okolišu.

Članak 770. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 88.

(1) Odredbe ovoga Zakonika primjenjivat će se na spašavanje imovine, osim ako se ugovorom o spašavanju ne predviđa drugačije.

(2) Zapovjednik broda je ovlašten zaključivati ugovore za spašavanja u ime brodara i vlasnika broda. Zapovjednik, brodar ili brodar vlasnik broda u opasnosti imaju pravo ovlašteni su zaključiti ugovor o spašavanju za operacije spašavanja u ime vlasnika druge imovine na tome brodu.

(3) Stranke ugovorom ne mogu isključiti ili umanjiti svoje obveze glede zaštite morskog okoliša utvrđene u članku 772. niti isključiti odredbe članka 773. ovoga Zakonika.

Članak 771. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 89.

(1) Za svako spašavanje broda ili druge imovine koje je dalo koristan ishod spašavatelju pripada pravična nagrada.

(2) Visina nagrade ne može iznositi više od vrijednosti spašenog broda, odnosno spašene imovine.

(1) (3) Osim ako stranke ugovorom drugačije predvide Akcije spašavanja koje su imale koristan ishod spašavatelju daju pravo na nagradu.

(2) Osim kada je drukčije propisano, nikakva se isplata ne duguje prema ovoj glavi Zakonika ako operacije akcije spašavanja nisu imale koristan ishod.

(3) Visina nagrade, isključujući kamate i naknadive troškove pravnog postupka, ne može iznositi više od vrijednosti spašenog broda i druge spašene imovine.

Članak 772. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 90.

(1) Spašavatelj je dužan pri obavljanju spašavanja i pri u odnosu prema brodaru, vlasniku broda i vlasnicima druge imovine u opasnosti obaviti akcije spašavanja s dužnom pažnjom i pri tome posvetiti dužnu pažnju sprječavanju ili smanjenju štete na morskom okolišu primijeniti dužnu pažnju. Spašavatelj je dužan, uvijek kada to okolnosti razborito nalažu, zatražiti pomoć drugih spašavatelja ako to okolnosti nalažu, te prihvatiti pomoć drugih spašavatelja kada ga zapovjednik broda, brodar ili brodar vlasnik broda u opasnosti, odnosno vlasnik spašavane imovine razborito zatraži da tako učini. Ako se utvrdi da je takav zahtjev zapovjednika, brodara, vlasnika broda odnosno vlasnika druge imovine bio nerazborit, to neće utjecati na iznos naknade spašavatelju.

(2) Zapovjednik broda, brodar, odnosno vlasnik druge imovine u opasnosti dužni su surađivati sa spašavateljem tijekom akcije spašavanja, te pri tom primijeniti dužnu pažnju pri sprečavanju u sprječavanju ili smanjenju štete na morskom okolišu, a kada brod ili druga spašena imovina budu dopremljeni u sigurnost – prihvatiti brigu o njima ako ih spašavatelj to razborito zatraži.

Članak 775. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 91.

(1) Ako je spašavatelj obavio spašavanje broda kojim je sam ili svojim teretom prijetio štetom na morskom okolišu, pa prema temeljem odredbi članka članaka 771. i 774. stavka 2. ovoga Zakonika nije uspio zaslužiti nagradu za spašavanje barem u visini posebne naknade utvrđene u skladu s ovim člankom, imat će pravo na posebnu naknadu od brodara ili vlasnika toga broda u visini svojih uloženih troškova.

(2) Ako je spašavatelj, uz uvjete utvrđene u stavku 1. ovoga članka, svojim djelovanjem spriječio ili smanjio štetu na morskom okolišu, posebna naknada koju brodar ili vlasnik broda ima platiti takvom spašavatelju može se povećati do 30% od troškova koje je spašavatelj uložio. Međutim, ako to smatra pravičnim i opravdanim te primjenjujući odredbu članka 774. stavka 2. ovoga Zakonika, sud može dodatno povećati takvu posebnu naknadu do najviše 100% od troškova koje je spašavatelj uložio.

(3) Troškovi spašavatelja, u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka, znače gotovinske izdatke koje je spašavatelj razborito uložio pri spašavanju i pravičan omjer za opremu i osoblje koji su stvarno i razborito bili uključeni u spašavanje, primjenjujući mjerila utvrđena u članku 774. stavku 2. točki 8), 9) i 10) ovoga Zakonika.

(4) Ukupna posebna naknada po ovom članku platit će se jedino onda i u onom omjeru iznosu za koliko je ta naknada veća od nagrade za spašavanje koja spašavatelju pripada na osnovi odredbe članka 774. ovoga Zakonika.

(5) Ako je spašavatelj svojom krivnjom propustio spriječiti ili smanjiti štetu na morskom okolišu, sud ga može dijelom ili u cijelosti lišiti posebne naknade iz ovoga članka.

(6) Odredbama ovoga članka ne isključuje se niti utječe na moguću regresnu tražbinu brodara ili vlasnika broda iz kojeg je proistekla opasnost za morski okoliš.

Članak 777. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 92.

(1) Po odredbama ove glave Zakonika ne postoji obveza plaćanja duguje se isplata ako pružene usluge ne prelaze ono što se razborito može držati dužnim ispunjenjem ugovora koji je bio sklopljen prije nego što se opasnost pojavila.

(2) Spašavatelj koji se upustio u spašavanje broda ili druge imovine protiv izričite i razborite zabrane zapovjednika, vlasnika ili brodara spašavanog broda, odnosno osobe ovlaštene raspolagati spašenom imovinom brodara, vlasnika broda, odnosno vlasnika druge imovine koja se ne nalazi niti se ikad nalazila na brodu nema pravo na nagradu isplatu po ovoj glavi Zakonika.

(3) Sud može smanjiti nagradu ili odlučiti da spašavatelju ne pripada nagrada za spašavanje broda ili druge imovine ako su spašavatelji svojom krivnjom izazvali potrebu spašavanja, ako su svojim propustom ili nemarnošću otežali spašavanje ili ako su pri spašavanju počinili krađu, utaju ili prijevarnu radnju spašavatelja dijelom ili u cijelosti lišiti prava na isplatu po ovoj glavi Zakonika u onoj mjeri u kojoj je spašavatelj svojom krivnjom izazvao potrebu za akcijama spašavanja ili ih otežao, odnosno ako je spašavatelj kriv za prijevaru ili drugo nečasno ponašanje.

(4) U postupku odlučivanja o tražbini spašavatelja, sud može privremenom odlukom narediti da se spašavatelju unaprijed isplati onolika svota koliku drži pravičnom i opravdanom prema okolnostima slučaja.

Članak 778. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 93.

(1) Ako se spašavanje broda i druge imovine obavlja na temelju ugovora o spašavanju koji je sklopio zapovjednik broda, brodar ili brodar vlasnik broda u opasnosti, nagradu za spašavanje iz članka 774. ovoga Zakonika dužan je platiti brodar ili vlasnik spašenog broda, ako ugovorom nije drugačije predviđeno.

(2) Ako je sklopljen ugovor o spašavanju, vlasnik druge spašene imovine na brodu ili osoba koja ima pravo raspolagati takvom imovinom odgovara solidarno s brodarom i vlasnikom broda, ali samo za onaj dio nagrade koji se odnosi na tu imovinu.

(3) Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka brodar ili vlasnik spašenog broda plati ukupnu nagradu za spašavanje, pripada mu pravo regresa prema vlasniku ili osobi koja ima pravo raspolagati drugom imovinom na brodu, za dio nagrade koji se odnosi na tu imovinu.

(4) Ako ugovor o spašavanju nije bio sklopljen, nagradu za spašeni brod dužan je platiti brodar ili vlasnik spašenog broda, a nagradu za drugu spašenu imovinu – vlasnik ili osoba koja ima pravo raspolagati tom imovinom.

Članak 779. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 94.

(1) Na zahtjev spašavatelja, osoba koja plaća nagradu za spašavanje prema odredbama članka 778. ovoga Zakonika dužna je pružiti primjereno jamstvo za tražbinu spašavatelja, uključujući moguće kamate i troškove postupka.

(2) Uz osobnu obvezu iz stavka 1. ovoga članka, brodar ili vlasnik i brodar spašenog broda dužni su dužan je na vrijeme poduzeti sve razumne mjere kako bi vlasnici ili osobe ovlaštene raspolagati drugom imovinom na spašenom brodu pružili primjereno jamstvo za svoja dugovanja spašavatelju, uključujući moguće kamate i troškove postupka.

(3) Bez suglasnosti spašavatelja spašeni brod i druga imovina s broda ne smiju se otpremiti iz luke ili mjesta na koje su dospjeli neposredno po dovršetku spašavanja, sve dok se ne pruži primjereno jamstvo za tražbine spašavatelja prema njima.

Članak 780. brisanNN 56/2013: brisan člankom 95.

Iznos utvrđen pravomoćnom odlukom o visini nagrade za spašavanje ili o posebnoj naknadi (članak 775.) spašavatelj ima pravo potraživati izravno od osiguravatelja broda i druge imovine, odnosno od osiguravateljeve odgovornosti broda, ako je takav osiguravatelj dao jamstva glede tih iznosa.

Članak 781. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 96.

(1) Svota nagrade za spašavanje koja preostane nakon odbitka svote štete nanesene brodu spašavatelju odnosno opremi spašavatelja pri spašavanju i troškova prouzročenih spašavanjem predstavlja čistu nagradu.

(2) Određeni dio čiste nagrade pripada posadi broda spašavatelja.

(3) Spašavatelj se ne može odreći dijela nagrade koji čini udio članova posade u toj nagradi bez pristanka članova posade broda spašavatelja.

Članak 783. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 97.

Odredbe ove glave Zakonika koje se odnose na nagradu za spašavanje primjenjuju se i u slučaju kada spašavani brod i brod kojim se poduzimaju akcije spašavanja između brodova istog vlasnika, pripadaju istom brodaru ili brodara vlasniku.

Članak 784. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 98.

Nadležna lučka kapetanija ima pravo nadzirati operacije spašavanja, te postupke i mjere spašavatelja glede njihova utjecaja na sigurnost plovidbe, na iskorištavanje prirodnih bogatstava mora i na zaštitu okoliša, te odrediti uvjete i rokove za izvođenje akcije spašavanja.

Pored tijela iz stavka 1. ovog članka postupak spašavanja odnosno uklanjanja i radnje i mjere koji poduzima spašavatelj na mjestu spašavanja odnosno uklanjanja, u slučaju neposredne opasnosti za onečišćenje okoliša, nadzire i inspekcija zaštite okoliša.

Članak 785. brisanNN 56/2013: brisan člankom 99.

(1) Ako se brod ili druga imovina koja može biti predmetom spašavanja nalazi na površini mora, ili ako je uronjena, odnosno na morskom dnu, gdje predstavlja ili može predstavljati opasnost za plovidbu, za iskorištavanje prirodnih bogatstava mora ili za onečišćenje okoliša, teritorijalno nadležna lučka kapetanija rješenjem će narediti njezinu vlasniku da u primjerenom roku poduzme mjere za spašavanje ili uklanjanje takve imovine.

(2) Ako vlasnik imovine iz stavka 1. ovoga članka ne postupi sukladno rješenju kapetanije, kapetanija će na trošak i rizik vlasnika te imovine organizirati njezino spašavanje ili uklanjanje posredstvom pravne ili fizičke osobe kojoj je to poslovna djelatnost.

(3) Ako brod ili druga imovina koja može biti predmetom spašavanja predstavlja neposrednu opasnost za okoliš, odnosno opasnost ili smetnju za plovidbu, kapetanija će i bez prethodnog donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka odlučiti o poduzimanju spašavanja ili uklanjanja takve stvari na trošak i rizik njezina vlasnika.

(4) Žalbe protiv rješenja nadležne kapetanije iz stavaka 1. – 3. ovoga članka podnose se Ministarstvu u roku od 15 dana od dana primitka odnosnog rješenja, ali ne zadržavaju njegovo izvršenje.

Članak 786. brisanNN 56/2013: brisan člankom 99.

Ako troškovi spašavanja ili uklanjanja imovine, sukladno odredbama članka 785. stavka 2. i 3. ovoga Zakonika, budu veći od vrijednosti spašene imovine, razlika će se podmiriti iz državnog proračuna.

Članak 787. brisanNN 56/2013: brisan člankom 99.

(1) Spašavanje ili vađenje imovine koja ima ili se može pretpostaviti da ima svojstvo kulturnog dobra, a nalazi se na dnu mora, ne smije se poduzeti bez odobrenja ministarstva nadležnog za poslove kulture.

(2) Spašavanje imovine koja ima ili se može pretpostaviti da ima vojnu važnost, a koje nije odobrio ovlašteni vojni časnik, ne smije se poduzeti bez odobrenja ministarstva nadležnog za poslove obrane.

(3) Protiv rješenja ministarstva nadležnog za poslove kulture ili ministarstva nadležnog za poslove obrane, kojim se daje ili uskraćuje odobrenje za spašavanje imovine iza stavka 1. i 2. ovoga članka ne može se podnijeti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 809. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 100.

(1) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se na sve plovne objekte, bez obzira na veličinu i namjenu kojoj služi te na hidroavion na vodi.

(2) Odredbe ove glave Zakonika primjenjuju se i na ratne brodove, osim odredaba članka 813. – 823. i članaka 823.a – 823.h ovoga Zakonika.

Članak 809.a izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 101.

Odredbe ovoga dijela odjeljaka 3., 4. i 5. ove glave Zakonika primjenjuju se na štete nastale na teritoriju Republike Hrvatske području unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog pojasa i na području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske., te na zaštitne mjere poduzete kako bi se šteta spriječila ili umanjila, bez obzira gdje su poduzete, a odredbe odjeljka 2. primjenjuju se na štete nastale na području unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

Članak 810. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člankom 210.

(1) Za smrt i tjelesne ozljede kupača i drugih osoba u moru koje prouzroči brod odgovara vlasnik broda i brodar, te osoba koja u trenutku događaja upravlja brodom:

1) ako je smrt ili tjelesna ozljeda prouzročena u području koje je proglašeno kupalištem ili u kojem je zabranjena plovidba – ako se ne dokaže da je oštećenik prouzročio štetu svojom namjerom ili grubom nepažnjom,

2) ako je smrt ili tjelesna ozljeda prouzročena u morskom pojasu do 150 metara od obale, a taj pojas ne ide u područje navedeno u točki 1), 3) i 4) ovoga stavka – ako se ne dokaže da je smrt ili tjelesna ozljeda prouzročena višom silom, namjerom ili grubom nepažnjom usmrćene, odnosno ozlijeđene osobe,

3) ako je smrt ili tjelesna ozljeda uzrokovana u lukama, na prilazima luka, na uobičajenim plovnim putevima, na području koje se isključivo koristi za sportsku i sličnu plovidbu (kao što su veslačke i jedriličarske regate, skijanje i sl.) i na području udaljenom više od 150 metara od obale, a nije riječ o području iz točke 4) ovoga stavka – ako se dokaže da je brod kriv za smrt, odnosno tjelesnu ozljedu osobe,

4) ako je smrt ili tjelesna ozljeda prouzročena na području u kojemu su zabranjeni pojedini načini ili sredstva plovidbe (npr. glisiranje, skijanje, prekoračenje brzine), a smrt je, odnosno tjelesna ozljeda, nastupila za obavljanja zabranjenog načina ili zabranjenim sredstvima plovidbe ako se ne dokaže da je oštećenik prouzročio štetu svojom namjerom ili grubom nepažnjom.

(2) Za štete iz stavka 1. ovoga članka koju prouzroči jahta ili brodica odgovaraju vlasnik i korisnik jahte ili brodice, najmoprimac jahte ili brodice dane u najam bez posade te osoba koja u trenutku događaja upravlja jahtom, odnosno brodicom.

(3) Odluku o proširenju ili suženju morskog pojasa iz stavka 1. točka 2) ovoga članka donosi Ministarstvo.

(4) Vlasnik broda i brodar nisu odgovorni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ako im je brod protupravno oduzet.

(5) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka odgovorna je pored osobe koja je u trenutku događaja upravljala brodom, i osoba koja je protupravno oduzela brod.

Članak 811. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člancima 211., 212. i 213.

(1) Brod odgovara za štetu koju nanese operativnim obalama, lukobranima, lučkim uređajima i postrojenjima, plutajućim objektima (balisažnim oznakama, plutačama za vez, podvodnim kabelima, cjevovodima i sl.) te drugim objektima u luci ili na moru.

(2) Brod, jahta odnosno brodica ne odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka u mjeri u kojoj je šteta prouzročena krivnjom trgovačkog društva ili tijela koje upravlja lukom ili stanjem obale, lukobrana, uređaja i postrojenja.

(3) Pod odgovornošću broda prema stavku 1. ovoga članka razumijeva se odgovornost vlasnika broda, odnosno brodara.

(4) Za štetu iz stavka 1. ovoga članka koju prouzroči jahta ili brodica odgovaraju vlasnik i korisnik jahte ili brodice te najmoprimac jahte ili brodice dane u najam bez posade.

Članak 812. izmijenjenNN 17/2019: izmijenjen člancima 214. i 215.

(1) Izuzimajući štete iz članka članaka 814. i 823.b ovoga Zakonika, odredbe članka 811. ovoga Zakonika primjenjuju se i na štete koje prouzroči brod izlijevanjem ili izbacivanjem tvari opasnih i štetnih za okoliš (ulja, smećenih tekućih goriva i njihovih smjesa, smećenih voda, drugih smećenih tvari i drugih sličnih predmeta). drugih onečišćujućih tvari u more (opasne i štetne tvari, zauljene vode, otpadne vode) odgovaraju vlasnik broda i brodar ako ne dokažu da je izlijevanje ili izbacivanje onečišćujućih tvari:

a) posljedica rata, neprijateljstva, građanskog rata, pobune ili prirodne pojave izvanrednoga, neizbježnog ili neotklonjivog karaktera,

b) proistječe u potpunosti iz činjenice što je treća osoba svjesno djelovala ili propustila djelovati u namjeri da nanese štetu, ili

c) u potpunosti proistječe iz radnje ili propusta bilo koje države ili drugog tijela odgovornog za održavanje svjetionika ili drugih sredstava za pomoć plovidbi u obavljanju te funkcije.

(2) Ako vlasnik broda ili brodar dokaže da je šteta nastala u potpunosti ili djelomično zato što je osoba koja je pretrpjela tu štetu djelovala ili propustila djelovati u namjeri da prouzroči štetu, ili iz krajnje nepažnje te osobe, on može biti u potpunosti ili djelomično oslobođen svoje odgovornosti prema spomenutoj osobi.

(3) Šteta zbog onečišćenja je svaki gubitak ili šteta nastala zbog onečišćenja izvan broda zbog otjecanja ili izbacivanja onečišćujućih tvari s broda ma gdje se to otjecanje ili izbacivanje dogodilo, ako je iznos naknade za onečišćenje okoliša, ne računajući gubitak dobiti zbog takvog onečišćenja, ograničen na troškove razumnih mjera koje su stvarno poduzete ili se trebaju poduzeti za ponovno uspostavljanje stanja prije nastale štete, kao i troškove zaštitnih mjera i bilo kojeg gubitka ili štete prouzročene zaštitnim mjerama,

(4) Vlasnik broda ili brodar za štete zbog onečišćenja iz stavka 1. ovoga članka može ograničiti svoju odgovornost osnivanjem fonda ograničene odgovornosti u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim u članku 391. stavku 1. točki 2. ovoga Zakonika.

(5) Za štetu iz stavka 1. ovoga članka koju prouzroči jahta ili brodica odgovaraju vlasnik i korisnik jahte ili brodice ili najmoprimac jahte ili brodice dane u najam bez posade ako ne dokažu da je izlijevanje ili izbacivanje onečišćujućih tvari posljedica razloga iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Osobe iz stavka 5. ovoga članka mogu se u cijelosti ili djelomično osloboditi odgovornosti pod uvjetom iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 812.a dodanNN 17/2019: dodan člankom 215.

Vlasnik, korisnik i najmoprimac jahte ili brodice za štete prouzročene u člancima 810., 811. i 812. ovoga Zakonika mogu ograničiti svoju odgovornost osnivanjem fonda ograničene odgovornosti u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim u članku 391. stavku 1. točkama 1. i 2. ovoga Zakonika te u članku 399. stavku 1. ovoga Zakonika.

Članak 813. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člancima 102. i 103.

(1) U smislu odredaba ovoga dijela ove glave Zakonika:

1) brod označuje svaki brod ili plovilo bilo koje vrste konstruirano ili prilagođeno za prijevoz ulja u rasutom stanju kao teret, s tim da se brod sposoban za prijevoz ulja ili drugih tereta smatra brodom samo ako stvarno prevozi ulje u rasutom stanju kao teret i za vrijeme bilo kojeg putovanja koje slijedi nakon takvoga prijevoza, osim ako se dokaže da na njemu nema ostataka od toga prijevoza ulja kao rasutoga tereta,

2) ulje označuje sva postojana ugljikovodikova mineralna ulja kao što su sirova nafta, gorivo ulje, teško dizelsko ulje i ulje za podmazivanje, bez obzira da li se prevozi kao teret ili kao njegovo pogonsko gorivo,

3) šteta zbog onečišćenja označuje:

a) svaki gubitak ili štetu nastalu uslijed onečišćenja izvan broda zbog otjecanja ili izbacivanja ulja s broda ma gdje se to otjecanje ili izbacivanje dogodilo, ako je iznos naknade za onečišćenje okoliša ne računajući gubitak dobiti uslijed takvog onečišćenja ograničen na troškove razumnih mjera koje su stvarno poduzete ili se imaju poduzeti za ponovno uspostavljanje stanja prije nastale štete,

b) troškove zaštitnih mjera i bilo kojeg gubitka ili štete prouzročene ovim mjerama,

4) nesreća označuje svaki događaj ili skup događaja istoga porijekla koji prouzroči štetu uslijed onečišćenja ili stvori tešku i neposrednu prijetnju nastanku takve štete.

(2) Odredbe ovoga dijela ove glave Zakonika primjenjuju se na štete zbog onečišćenja nastale na teritoriju Republike Hrvatske i u području izvan granica teritorijalnog mora do 200 nm od ravnih polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora, te na zaštitne mjere poduzete kako bi se spriječila ili umanjila šteta, bez obzira gdje su te mjere poduzete.

(2) Odredbe članka 813.–823. primjenjuju se na štetu zbog onečišćenja nastalu u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske te na zaštitne mjere poduzete kako bi se spriječila ili umanjila šteta, bez obzira gdje su poduzete.

Članak 820. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 104.

(1) Brod Vlasnik broda upisanog u upisnik brodova u Republici Hrvatskoj koji kao teret prevozi više od 2.000 tona ulja mora imati dužan je održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo, kao što je bankovno jamstvo garancija banke ili potvrda izdana od jednog od međunarodnih fondova za naknadu štete, do visine granice odgovornosti predviđene radi pokrića odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem, u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim člankom 816. ovoga Zakonika za pokriće odgovornosti za štetu od onečišćenja uljem. (3).

(2) Osiguranje ili drugo financijsko jamstvo iz stavka 1. ovoga članka mora biti bezuvjetno i neopozivo.

(2) Vlasnik broda iz stavka 1. ovoga članka upisanog u upisnik brodova u Republici Hrvatskoj, dužan je zatražiti od nadležne lučke kapetanije u kojoj se vodi upisnik broda brodova u koji je brod upisan, izdavanje uvjerenja kojim svjedodžbe kojom se potvrđuje da je su osiguranje ili drugo financijsko jamstvo na snazi i izdano sukladno odredbama ovoga Zakonika i primjenjivih međunarodnih standarda. (4) Uvjerenje u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem iz 1992. godine i ovoga Zakonika.

(3) Svjedodžba iz stavka 3 2. ovoga članka izdaje se na hrvatskom i engleskom jeziku i sadrži sljedeće podatke:

a) ime broda i luku upisa

b) ime/naziv i sjedište vlasnika broda

c) vrstu osiguranja

d) ime i sjedište osiguravatelja ili druge osobe koja je izdala financijsko jamstvo, te kada je to primjenjivo mjesto gdje je osiguranje osnovano (zaključeno)

e) razdoblje valjanosti uvjerenja koje ne može biti dulje od vremena razdoblja valjanosti osiguranja ili drugog jamstva.

(5) Uvjerenje (4) Svjedodžba iz stavka 3 2. ovoga članka mora biti na brodu, a preslika se čuva u upisniku broda.

(6) Valjanost osiguranja ili drugoga financijskog jamstva ne može prestati prije proteka (5) Osiguranje ili drugo financijsko jamstvo iz stavka 1. ovoga članka smije prestati samo istekom razdoblja valjanosti osiguranja ili jamstva navedenog u svjedodžbi iz stavka 2. ovog članka ili protekom roka od tri mjeseca, računajući od dana kad je Ministarstvu javljeno da će računajući od dana kada je lučkoj kapetaniji iz stavka 2. ovog članka upućena obavijest o otkazu osiguranja ili jamstva. Iznimno, osiguranje ili drugo financijsko jamstvo izgubiti valjanost ako se, istodobno, jedno osiguranje ili financijsko jamstvo ne zamijeni drugim smije prestati prije isteka tog tromjesečnog roka ako je svjedodžba vraćena nadležnoj lučkoj kapetaniji ili je istodobno izdana nova važeća svjedodžba. Navedeno vrijedi i za svaku izmjenu čija je posljedica da osiguranje ili jamstvo više ne udovoljava odredbama ovog članka.

Članak 821. izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 105.

(1) Tužba za naknadu štete prouzročenu onečišćenjem može se podnijeti neposredno protiv osiguravatelja ili druge osobe koja je pružila financijsko jamstvo prema članku 820. ovoga Zakonika.

(2) Osiguravatelj ili jamac može istaći protiv tužitelja sve prigovore koje bi mogao istaći vlasnik broda, osim prigovora stečaja ili likvidacije, ali se ne smije koristiti prigovorima koje bi mogao istaći u odgovoru na tužbu koju bi protiv njega podnio vlasnik broda.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka osiguravatelj ili jamac može istaći prigovor da je šteta onečišćenjem prouzročena namjernom radnjom vlasnika broda. namjernim protupravnim ponašanjem vlasnika broda. U svakom slučaju, osiguravatelj ili jamac može se pozvati na granice odgovornosti iz članka 816. ovog Zakonika, čak i kada vlasnik broda nema pravo ograničiti svoju odgovornost.

(4) Osiguravatelj ili jamac ima pravo zahtijevati od vlasnika broda da se pridruži postupku kao umješač.

Članak 823.a izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člankom 106.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 216.

(1) Vlasnik broda bruto tonaže veće od 1000 upisanog u upisnik brodova u Republici Hrvatskoj dužan je održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo kao što je garancija banke ili slične financijske institucije, radi pokrića odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem, u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim u članku 391. ovoga Zakonika za tražbine zbog smrti ili tjelesne ozljede, te za ostale tražbine.

(2) Vlasnik broda iz stavka 1. ovoga članka dužan je zatražiti od lučke kapetanije u kojoj se vodi upisnik brodova u koji je brod upisan, izdavanje svjedodžbe u kojom se potvrđuje da su osiguranje ili drugo financijsko jamstvo na snazi u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem iz 2001. godine i ovoga Zakonika.

(3) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka izdaje se na hrvatskom i engleskom jeziku i sadrži sljedeće podatke:

a) ime broda, brojeve ili slova za raspoznavanje i luku upisa,

b) ime i glavno poslovno sjedište upisanog vlasnika,

c) IMO broj za identifikaciju broda,

d) vrsta i trajanje jamstva,

e) naziv i glavno poslovno sjedište osiguratelja ili druge osobe koja pruža financijsko jamstvo, a kada je to prikladno, poslovno sjedište gdje je zaključeno osiguranje ili drugo financijsko jamstvo,

f) rok važenja svjedodžbe, koji ne može biti duži nego što je rok važenja osiguranja ili drugog jamstva Za potrebe ovog odjeljka ove glave Zakonika:

1. Brod znači svaki plovni objekt bilo koje vrste, uključujući i brod u gradnji koji plovi.

2. Vlasnik broda označava vlasnika broda, brodara, zakupoprimatelja i poslovođu broda.

3. Posebno kad je riječ o jahti ili brodici, onda vlasnik broda znači vlasnika i korisnika jahte, odnosno brodice te najmoprimca jahte ili brodice dane u najam bez posade.

4. Pogonsko ulje znači sva ugljikovodikova mineralna ulja, uključujući i ulje za podmazivanje, koja se koriste ili se imaju namjeru koristiti za rad ili pogon broda, kao i ostatke tog ulja.

5. Zaštitne mjere znače svaku razumnu mjeru koju poduzme bilo koja osoba nakon nastanka nezgode kako bi se šteta zbog onečišćenja spriječila ili umanjila.

6. Nesreća znači svaki događaj ili niz događaja istoga podrijetla koji prouzroči štetu zbog onečišćenja ili predstavlja tešku i neposrednu prijetnju nastanku takve štete.

7. Šteta zbog onečišćenja znači:

a) gubitak ili štetu nastalu izvan broda zbog onečišćenja uslijed istjecanja ili ispuštanja pogonskog ulja s broda, bilo gdje se to istjecanje ili ispuštanje dogodilo, pod uvjetom da je iznos naknade za onečišćenje okoliša, ne računajući gubitak dobiti uslijed takvoga onečišćenja, ograničen na troškove razumnih mjera koje su stvarno poduzete ili se imaju poduzeti za ponovno uspostavljanje stanja prije nastale štete; i

b) troškove zaštitnih mjera i bilo kojeg gubitka ili štete prouzročene ovim mjerama.

Članak 823.b izmijenjenNN 56/2013: izmijenjen člancima 107. i 108.

(1) Vlasnik broda u međunarodnoj plovidbi bruto tonaže veće od 300 upisanog u upisnik brodova u Republici Hrvatskoj dužan je održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo kao što je garancija banke ili slične financijske institucije, radi pokrića troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine.

(1) (2) Iznos osiguranja ili drugoga financijskog jamstva iz stavka Za štetu koju prouzroči brod istjecanjem ili izbacivanjem pogonskog ulja odgovara vlasnik broda ako ne dokaže da je istjecanje ili izbacivanje pogonskog ulja:

a) posljedica rata, neprijateljstava, građanskog rata, pobune ili prirodne pojave izvanrednog, neizbježnog ili neotklonjivog karaktera,

b) proistječe u potpunosti radnjom ili propustom treće osobe učinjenima u namjeri da se prouzroči šteta, ili

c) u potpunosti prouzročena nemarom ili drugom štetnom radnjom bilo koje države ili drugoga tijela odgovornoga za održavanje svjetionika ili drugih navigacijskih pomagala u obavljanju te funkcije.

(2) Kada je u skladu sa stavkom 1. ovoga članka obračunava se na sljedeći način: više osoba odgovorno, njihova odgovornost je solidarna.

a) 1 milijun obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja za brod s tonažom koja ne prekoračuje 2.000 tona,

b) za brod s tonažom koja prekoračuje 2.000 tona obračunava se sljedeći iznos kao dodatak iznosu navedenom u a):

– za svaku tonu od 2.001 do 30. 000 tona, 400 obračunskih jedinica,

– za svaku tonu od 30.001 do 70.000 tona, 300 obračunskih jedinica,

– za svaku tonu koja prekoračuje 70.000 tona, 200 obračunskih jedinica.

(3) Osiguranje ili drugo financijsko jamstvo iz stavka 1. ovoga članka mora biti u obliku opće prihvaćenom u pomorskoj praksi.

(4) Nakon što utvrdi da je udovoljeno zahtjevima iz prethodnih stavaka ovoga članka, lučka kapetanija u kojoj se vodi upisnik u koji je brod upisan, na zahtjev vlasnika broda izdaje svjedodžbu kojom se potvrđuje da su osiguranje ili drugo financijsko jamstvo na snazi.

(5) Svjedodžba iz stavka 4. ovoga članka izdaje se na hrvatskom i engleskom jeziku i sadrži najmanje sljedeće podatke:

a) ime broda, brojeve ili slova za prepoznavanje i luku upisa,

b) bruto tonažu broda,

c) ime i glavno poslovno sjedište vlasnika,

d) IMO identifikacijski broj broda,

e) vrstu i trajanje jamstva,

f) ime i glavno poslovno sjedište osiguratelja ili druge osobe koja daje jamstvo i, u odgovarajućem slučaju, poslovno sjedište u kojem je osiguranje ili jamstvo zaključeno, i

g) rok važenja svjedodžbe, koji ne može prijeći rok važenja osiguranja ili drugog jamstva.

(3) Ako vlasnik broda dokaže da je šteta nastala u potpunosti ili djelomično zbog radnje ili propusta oštećene osobe učinjenih u namjeri da se prouzroči šteta, ili iz krajnje nepažnje te osobe, on može biti u potpunosti ili djelomično oslobođen svoje odgovornosti prema spomenutoj osobi.

(4) Zahtjev za naknadu štete zbog onečišćenja ne može se podnijeti protiv vlasnika broda osim na temelju ovoga Zakonika.

(5) Uz rezervu iz stavka 6. ovoga članka, zahtjev za naknadu štete zbog onečišćenja, bilo da se temelji na ovome Zakoniku ili ne, ne može se podnijeti protiv osoba koje poduzimaju zaštitne mjere kao i osoba u njihovoj službi, osim ako se dokaže da je šteta nastala kao rezultat njihovog osobnog djelovanja ili propusta koje su navedene osobe učinile, bilo u namjeri da prouzroče štetu, bilo bezobzirno znajući da će šteta vjerojatno nastati.

(6) Ni jednom odredbom ovoga Zakonika ne dira se u prava vlasnika broda na regres.

Članak 823.c dodanNN 56/2013: dodan člankom 108.

Ako šteta zbog onečišćenja nastane iz nesreće u kojoj su sudjelovala dva broda ili više njih, vlasnici svih brodova solidarno odgovaraju za cjelokupnu štetu koja se razumno ne može podijeliti, ako se ne mogu osloboditi odgovornosti prema članku 823.b ovoga Zakonika.

Članak 823.d dodanNN 56/2013: dodan člankom 108.

(1) Vlasnik broda za štete zbog onečišćenja mora pogonskim uljem može ograničiti svoju odgovornost osnivanjem fonda ograničene odgovornosti u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim u članku 391. stavku 1. točki 2. ovoga Zakonika.

(2) Fond ograničene odgovornosti iz stavka 1. ovoga članka može osnovati i osiguravatelj ili druga osoba koja je izdala financijsko jamstvo prema članku 823.e ovoga Zakonika.

(3) Osnivanje fonda prema stavku 2. ovoga članka ima isti pravni učinak kao i osnivanje fonda od strane vlasnika broda.

(4) Osiguravatelj ili druga osoba koja je izdala financijsko jamstvo prema članku 823.e ovoga Zakonika može osnovati fond ograničene odgovornosti i kada vlasnik broda prema odredbama članka 390. stavka 1. ovoga Zakonika nije ovlašten na ograničenje odgovornosti.

Članak 823.e dodanNN 56/2013: dodan člankom 108.

(1) Vlasnik broda bruto tonaže veće od 1000 upisanog u upisnik brodova u Republici Hrvatskoj dužan je održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo kao što je garancija banke ili slične financijske institucije, radi pokrića odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem, u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim u članku 391. stavku 1. točki 2. ovoga Zakonika.

(2) Vlasnik broda iz stavka 1. ovoga članka dužan je zatražiti od lučke kapetanije u kojoj se vodi upisnik brodova u koji je brod upisan, izdavanje svjedodžbe kojom se potvrđuje da su osiguranje ili drugo financijsko jamstvo na snazi u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem iz 2001. godine i ovoga Zakonika.

(3) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka izdaje se na hrvatskom i engleskom jeziku i sadrži sljedeće podatke:

a) ime broda, brojeve ili slova za raspoznavanje i luku upisa,

b) ime i glavno poslovno sjedište upisanog vlasnika,

c) IMO broj za identifikaciju broda,

d) vrstu i trajanje jamstva,

e) naziv i glavno poslovno sjedište osiguratelja ili druge osobe koja pruža financijsko jamstvo, a kada je to prikladno, poslovno sjedište gdje je zaključeno osiguranje ili drugo financijsko jamstvo,

f) razdoblje valjanosti svjedodžbe, koje ne može biti duže od razdoblja valjanosti osiguranja ili drugog jamstva.

(4) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka mora se nalaziti na brodu, a preslika se čuva u upisniku brodova.

(5) Osiguranje ili drugo financijsko jamstvo iz stavka 1. ovoga članka smije prestati samo istekom razdoblja valjanosti osiguranja ili jamstva navedenog u svjedodžbi iz stavka 2. ovoga članka ili protekom roka od tri mjeseca računajući od dana kada je lučkoj kapetaniji iz stavka 2. ovoga članka upućena obavijest o otkazu osiguranja ili jamstva. Iznimno, osiguranje ili drugo financijsko jamstvo smije prestati prije isteka toga tromjesečnoga roka ako je svjedodžba vraćena nadležnoj lučkoj kapetaniji ili je istodobno izdana nova važeća svjedodžba. Navedeno vrijedi i za svaku izmjenu čija je posljedica da osiguranje ili jamstvo više ne udovoljava odredbama ovog članka.

Članak 823.f dodanNN 56/2013: dodan člankom 108.

(1) Tužba za naknadu štete prouzročene onečišćenjem pogonskim uljem može se podnijeti neposredno protiv osiguravatelja ili druge osobe koja je pružila financijsko jamstvo prema članku 823.e ovoga Zakonika.

(2) Osiguravatelj ili jamac može istaći protiv tužitelja sve prigovore koje bi mogao istaći vlasnik broda, osim prigovora stečaja ili likvidacije, ali se ne smije koristiti prigovorima koje bi mogao istaći u odgovoru na tužbu koju bi protiv njega podnio vlasnik broda.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka osiguravatelj ili jamac može istaći prigovor da je šteta onečišćenjem prouzročena namjernim protupravnim ponašanjem vlasnika broda. U svakom slučaju, osiguravatelj ili jamac može ograničiti svoju odgovornost na svotu osiguranja ili jamstva iz članka 823.e stavka 1. ovoga Zakonika, čak i kada vlasnik broda nema pravo ograničiti svoju odgovornost.

(4) Osiguravatelj ili jamac ima pravo zahtijevati od vlasnika broda da se pridruži postupku kao umješač.

Članak 840.a dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 217.

U smislu odredaba ove glave ovoga Zakonika:

(1) Podrtina nastala nakon pomorske nesreće, u nastavku podrtina, jest:

a) potonuli ili nasukani plovni ili plutajući objekt, ili

b) bilo koji dio potonulog ili nasukanog plovnog ili plutajućeg objekta, uključujući svaki predmet koji se nalazi ili se nalazio na tom objektu, ili

c) svaki predmet koji je nestao u moru s plovnog ili plutajućeg objekta i koji je nasukan, potonuo ili ostavljen da pluta, ili

d) plovni ili plutajući objekt koji će uskoro potonuti ili se nasukati, ili se to opravdano može očekivati, ako još nisu poduzete učinkovite mjere radi pomoći tom objektu ili drugoj ugroženoj imovini.

e) Pojam podrtina ne odnosi se na plutajuće platforme koje su u vrijeme pomorske nesreće bile postavljene za istraživanje ili eksploataciju podmorja.

f) Pojam podrtina odnosi se na plovne i plutajuće objekte dok su u gradnji.

(2) Potonula stvar jest bilo koja stvar, osim podrtine, koja je potonula u moru ili se nasukala, ili ju je more izbacilo na obalu ili koja će uskoro potonuti ili se nasukati ili se to opravdano može očekivati, ako još nisu poduzete učinkovite mjere radi spašavanja te stvari.

(3) Pomorska nesreća je sudar plovnih ili plutajućih objekata, nasukanje ili druga plovidbena nezgoda, ili drugi događaj na plovnom odnosno plutajućem objektu ili izvan njega koji uzrokuje materijalnu štetu ili predstavlja neposrednu opasnost od nastanka materijalne štete na plovnom odnosno plutajućem objektu ili njegovu teretu.

(4) Opasnost jest svaka okolnost ili prijetnja:

a) koja ugrožava ili ometa sigurnost plovidbe; ili

b) od koje se opravdano mogu očekivati velike štetne posljedice za morski okoliš ili obalu ili povezane interese.

(5) Povezani interesi su interesi izravno ugroženi podrtinom, odnosno potonulom stvari ili interesi kojima prijeti opasnost od podrtine odnosno potonule stvari, kao primjerice:

a) pomorske djelatnosti u obalnim područjima, lukama i ušćima, uključujući ribarstvo, koje predstavljaju osnovne izvore prihoda osobama koje se njima bave;

b) turističke znamenitosti i drugi gospodarski interesi tog područja;

c) zdravlje stanovništva i dobrobit obalnog područja, uključujući očuvanje živih morskih bogatstava te flore i faune; i

d) odobalna i podvodna infrastruktura.

(6) Uklanjanje jest svaki oblik sprječavanja, smanjenja ili otklanjanja opasnosti prouzročene podrtinom, odnosno potonulom stvari te može uključivati i prodaju podrtine, odnosno potonule stvari na javnoj dražbi.

(7) Vađenje podrazumijeva podizanje podrtine, odnosno potonule stvari na površinu te druge mjere vađenja stvari iz mora.

(8) Ovlaštena osoba jest osoba koja je vlasnik potonule stvari, odnosno podrtine ili ima kakvo drugo pravo na temelju kojega je ovlaštena raspolagati tom stvari, odnosno podrtinom. Posebno, u odnosu na podrtinu, ovlaštena osoba je vlasnik, ili bilo koja pravna ili fizička osoba, kao što je poslovođa ili zakupoprimatelj, koja je od vlasnika preuzela odgovornost za upravljanje plovnim odnosno plutajućim objektom i koja je, preuzimanjem te odgovornosti, preuzela sve obveze i odgovornosti kompanije kako je definirana u članku 5. točki 33. ovoga Zakonika.

(9) Pošteni nalaznik jest osoba koja je pronašla podrtinu ili potonulu stvar koja je napuštena, ili izgubljena, ili joj je vlasnik nepoznat, ili je ovlaštena osoba ne namjerava vaditi, te je pronalazak prijavila i poduzela vađenje postupajući sukladno odredbama članaka 840.d i 840.dž ovoga Zakonika. Pošteni nalaznik može biti i tijelo koje upravlja pomorskim dobrom na čijem području se nalazi podrtina ili potonula stvar.

(10) Izvođač radova jest osoba koja izvodi mjere uklanjanja ili vađenja podrtine ili potonule stvari. Izvođač radova može se javiti u svojstvu spašavatelja u smislu odredaba glave II. dijela VIII. ovoga Zakonika.

Članak 840.b dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 218.

(1) Odredbe ove glave ovoga Zakonika primjenjuju se na vađenje podrtina i potonulih stvari koje se nalaze u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama te kopnenom dijelu pomorskog dobra Republike Hrvatske te na uklanjanje podrtina i potonulih stvari koje se nalaze u teritorijalnom moru, unutarnjim morskim vodama, kopnenom dijelu pomorskog dobra te na području zaštićenog ekološko-ribolovnog i epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske.

(2) U onom opsegu u kojem se mjere iz ove glave ovoga Zakonika smatraju spašavanjem, na odnos između spašavatelja i vlasnika podrtine ili potonule stvari te na sva pitanja nagrade ili naknade spašavateljima primjenjuju se odredbe ovoga Zakonika koje se odnose na spašavanje ili odredbe primjenjive međunarodne konvencije o spašavanju, uz odgovarajuće isključenje odredbi ove glave ovoga Zakonika.

(3) Ako nije drugačije propisano, odredbe ove glave Zakonika koje se odnose na vađenje, na odgovarajući način primjenjuju se i na postupanje s pomorskim objektima ostavljenim na kopnenom dijelu pomorskog dobra.

Članak 840.c dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 219.

(1) Ovlaštena osoba je u obvezi izvaditi ili ukloniti podrtinu, odnosno potonulu stvar o vlastitom trošku.

(2) Ako ovlaštena osoba ne izvadi ili ne ukloni podrtinu, odnosno potonulu stvar, ona odgovara za štetu koja trećima nastane u vezi s podrtinom, odnosno potonulom stvari.

(3) Ovlaštena osoba se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidljivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti.

(4) Ovlaštena osoba se oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta u cijelosti prouzročena radnjom ili propustom treće osobe učinjenim u namjeri da se prouzroči šteta.

(5) Ovlaštena osoba se oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta u cijelosti prouzročena štetnom radnjom nadležnog javnog tijela.

(6) Ovlaštena osoba se u cijelosti ili djelomično oslobađa odgovornosti ako dokaže da je šteta u cijelosti ili djelomično prouzročena radnjom ili propustom oštećenika učinjenim u namjeri da se prouzroči šteta ili iz nepažnje.

Članak 840.d dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 221.

(1) Ako je ovlaštena osoba nepoznata ili je poznata, ali se utvrdi da ona ne namjerava vaditi potonulu stvar ili podrtinu, ili kad bez opravdanog razloga prekine ili napusti započeto vađenje, vađenje potonule stvari ili podrtine smiju poduzeti nadležna lučka kapetanija i pošteni nalaznik.

(2) Smatra se da ovlaštena osoba ne namjerava poduzeti vađenje podrtine, odnosno potonule stvari ako u roku od trideset dana od dana potonuća, odnosno nasukanja ne pokrene postupak za odobrenje vađenja ili ako u roku od 30 dana od dobivanja odobrenja ne započne vađenje.

(3) Smatra se da je ovlaštena osoba bez opravdanog razloga prekinula ili napustila započeto vađenje ako u roku od pet dana ne nastavi radove na vađenju podrtine, odnosno potonule stvari koje je prekinula ili napustila a da o tome nije obavijestila nadležnu lučku kapetaniju.

(4) Ako se ne može utvrditi vrijeme potonuća ili nasukanja u svrhu utvrđivanja roka iz stavka 2. ovoga članka, rok iz stavka 2. ovoga članka počinje teći onoga dana kad je utvrđeno mjesto gdje je predmet potonuo ili se nasukao. Kad je riječ o pomorskom objektu ostavljenom na kopnenom dijelu pomorskog dobra, taj rok počinje teći od dana kad je nadležno tijelo koje upravlja pomorskim dobrom pisanim putem pozvalo ovlaštenu osobu da preuzme pomorski objekt, odnosno utvrdilo da je ovlaštena osoba nepoznata ili nedostupna te o tome obavijestilo nadležnu lučku kapetaniju.

(5) Kada vađenje poduzima pošteni nalaznik na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 840.ć stavaka 2. do 9. ovoga Zakonika.

(6) Pošteni nalaznik koji je započeo vađenje podrtine ili potonule stvari na temelju odobrenja lučke kapetanije ne smije bez opravdanog razloga prekinuti ili napustiti radove ako bi njihovo prekidanje ili napuštanje moglo prouzročiti štetu.

(7) Ako je zahtjev kojim se traži odobrenje za vađenje podnijelo više poštenih nalaznika, lučka kapetanija će donijeti rješenje kojim odobrava vađenje onom poštenom nalazniku koji je prvi podnio zahtjev za vađenje i ispunjava propisane uvjete.

Članak 840.dž dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 222.

(1) Kada nadležna lučka kapetanija izda odobrenje za vađenje podrtine ili potonule stvari poštenom nalazniku ili kada vađenje poduzima sama, Ministarstvo će o tome objaviti oglas na svojim internetskim stranicama i u »Narodnim novinama« te pozvati vlasnika ili drugu ovlaštenu osobu da potonulu stvar, odnosno podrtinu preuzme u roku od 15 dana.

(2) Ministarstvo je u obvezi podrtinu ili potonulu stvar čije vađenje je poduzela nadležna lučka kapetanija čuvati za njena vlasnika te poduzeti sve razumne mjere radi očuvanja tih predmeta.

(3) Kada je vađenje poduzeo pošteni nalaznik, nadležna će lučka kapetanija narediti poštenom nalazniku da izvađenu podrtinu ili potonulu stvar čuva za njena vlasnika te da poduzima sve razumne mjere radi očuvanja tih predmeta. U tom slučaju pošteni nalaznik osobno odgovara za izvađenu stvar, odnosno podrtinu.

(4) Ako je izvađena potonula stvar ili podrtina podložna brzom propadanju ili su za njezino čuvanje ili održavanje potrebni troškovi nerazmjerni njezinoj vrijednosti, potonula stvar, odnosno podrtina može se odmah prodati na javnoj dražbi, a za nju dobiveni novac po odbitku troškova prodaje položit će se kod mjesno nadležnog trgovačkog suda, o čemu će Ministarstvo objaviti oglas na svojim internetskim stranicama i u »Narodnim novinama«.

Članak 840.e dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.

(1) Ovlaštena osoba dužna je poštenom nalazniku platiti nalazninu u visini od najviše 10% od stvarne vrijednosti podrtine, odnosno potonule stvari, te punu naknadu za razumne troškove koje je on imao u svezi s vađenjem, čuvanjem i prodajom na javnoj dražbi.

(2) Ako se vrijednost podrtine, odnosno potonule stvari ne može procijeniti ili ona postoji samo za njezina vlasnika, odnosno ovlaštenu osobu, tada će se odrediti pravični iznos nalaznine.

(3) Pri utvrđivanju visine nalaznine uzima se u obzir razmjernost koristi za poštenog nalaznika i ovlaštenu osobu koja je dužna platiti nalazninu, kao i visina svih razumnih troškova učinjenih u vezi s vađenjem te druge okolnosti pod kojima je stvar potonula odnosno nasukala se i okolnosti pod kojima je izvađena.

Članak 840.f dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 223.

(1) Ako se u roku od 15 dana od objave oglasa iz članka 840.dž stavka 1. ovoga Zakonika vlasnik ili druga ovlaštena osoba ne javi i ne dokaže svoje pravo na potonulu stvar, odnosno podrtinu ili odbije preuzeti stvar, ili namiriti sve razumne troškove i nalazninu, tada izvađena potonula stvar, odnosno podrtina:

a) postaje vlasništvo poštenog nalaznika kod kojeg se do tad nalazila na čuvanju, odnosno

b) postaje vlasništvo Republike Hrvatske ako se nalazi na čuvanju u ime Ministarstva ili ako stvar ima značaj kulturnog dobra.

(2) U slučajevima iz stavka 1. točke b) ovoga članka, tako stečena imovina Republike Hrvatske povjerava se na upravljanje i raspolaganje Ministarstvu. Ministarstvo može izvađenu podrtinu, odnosno potonulu stvar koja je postala vlasništvo Republike Hrvatske prodati na javnoj dražbi pa iz iznosa postignutog prodajom namiriti sve razumne troškove u vezi s vađenjem, oglašavanjem, čuvanjem i prodajom. Mogući višak toga iznosa koji ostane nakon odbitka troškova ostaje u korist državnog proračuna.

(3) Ako je podrtina odnosno potonula stvar prodana na javnoj dražbi prije isteka roka od 15 dana od objave oglasa sukladno stavku 4. članka 840.dž ovog Zakonika te je iznos ostvaren prodajom na javnoj dražbi položen na sudu, a vlasnik ili druga ovlaštena osoba se ne javi i ne dokaže svoje pravo na potonulu stvar odnosno podrtinu ili odbije namiriti sve razumne troškove, pristojbe i nalazninu u roku od tri mjeseca od objave oglasa iz članka 840.dž stavka 1. ovoga Zakonika, primijenit će se sljedeće:

a) iz iznosa položenog na sudu namirit će se pristojbe lučke kapetanije te svi razumni troškovi koje su Ministarstvo i pošteni nalaznik poduzeli u vezi s vađenjem, oglašavanjem, čuvanjem i prodajom potonule stvari, odnosno podrtine;

b) višak iznosa koji ostane nakon odbitka troškova i pristojbi predat će se poštenom nalazniku koji je izvadio podrtinu, odnosno potonulu stvar;

c) ako je vađenje poduzela nadležna lučka kapetanija, višak iznosa koji ostane nakon odbitka troškova ostaje u korist državnog proračuna.

Članak 840.g dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.

(1) Osoba koja vađenje podrtine ili potonule stvari poduzima bez odobrenja ili protivno odluci nadležne lučke kapetanije za štetu prouzročenu vađenjem odgovara na temelju općih pravila o odgovornosti za štetu od opasne djelatnosti.

(2) Za potrebe ovoga članka vađenje koje se poduzima bez odobrenja ili protivno odluci nadležne lučke kapetanije smatra se opasnom djelatnošću.

Članak 840.h dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.

Izvođač radova koji obavlja vađenje na temelju ugovora sklopljenog s ovlaštenom osobom, lučkom kapetanijom ili s poštenim nalaznikom, ako tim ugovorom nije ugovoreno drukčije, odgovara za štetu koju prouzroči svojim radom ako ne dokaže da se šteta nije mogla izbjeći niti uz dužnu pažnju.

Članak 840.i dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.

Izvođač radova, ako nije drukčije ugovoreno, ima založno pravo na izvađenoj potonuloj stvari ili podrtini radi osiguranja naknade za vađenje i čuvanje stvari te može izvađenu potonulu stvar ili podrtinu zadržati dok mu odgovorna osoba ne podmiri te tražbine, osim za potonule stvari ili podrtine za koje se utvrdi da imaju obilježja kulturnog dobra ili su od vojnog značaja.

Članak 840.j dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.

(1) Temeljem odredbi ovoga dijela ove glave ovoga Zakonika nadležna lučka kapetanija može poduzimati mjere za uklanjanje podrtine ili potonule stvari koja predstavlja opasnost u smislu odredbe članka 840.a stavka 4. ovoga Zakonika.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka koje poduzme lučka kapetanija moraju biti u razmjeru s opasnošću.

(3) Lučka kapetanija može poduzeti samo one mjere koje se smatraju razumnima za potrebe uklanjanja opasne podrtine ili opasne potonule stvari, a čim se podrtina ili potonula stvar ukloni mora ih obustaviti. Takve mjere ne smiju nepotrebno ometati prava i interese vlasnika i drugih zainteresiranih osoba.

(4) Mjere u vezi s uklanjanjem opasne podrtine ili potonule stvari koja ima ili se može pretpostaviti da ima obilježja kulturnog dobra ili je od vojnog značaja lučka kapetanija poduzima uz prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva.

(5) Odredbe ovoga dijela ove glave ovoga Zakonika ne primjenjuju se na mjere poduzete prema Međunarodnoj konvenciji o intervenciji na otvorenom moru u slučajevima nezgoda koje dovode do onečišćenja uljem iz 1969., kako je izmijenjena i dopunjena ili prema Protokolu o intervenciji na otvorenom moru u slučaju onečišćenja drugim tvarima osim ulja iz 1973., kako je izmijenjen i dopunjen.

Članak 840.k dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.

(1) Zapovjednik pomorskog objekta i ovlaštena osoba dužni su bez odgađanja izvijestiti najbližu lučku kapetaniju kada je pomorski objekt sudjelovao u pomorskoj nesreći u kojoj je nastala podrtina. U mjeri u kojoj je jedan od njih, zapovjednik ili ovlaštena osoba, ispunio obvezu izvještavanja prema ovome članku, drugi je oslobođen te obveze.

(2) Ova izvješća moraju sadržavati ime i glavno poslovno sjedište vlasnika i ostale relevantne podatke potrebne da bi lučka kapetanija mogla utvrditi predstavlja li podrtina opasnost sukladno članku 840.l ovog Zakonika, a ti podaci uključuju:

a) točan položaj podrtine;

b) vrstu, veličinu i građu podrtine;

c) prirodu štete i stanje podrtine;

d) prirodu i količinu tereta, posebice opasnih i štetnih tvari; i

e) količinu i vrstu ulja na pomorskom objektu, uključujući pogonsko ulje i ulje za podmazivanje.

Članak 840.l dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.

Prilikom utvrđivanja predstavlja li podrtina opasnost, lučka kapetanija uzima u obzir sljedeće kriterije:

a) vrstu, veličinu i građu podrtine;

b) dubinu vode na tom području;

c) amplitudu morskih mijena i morske struje na tom području;

d) osobito osjetljiva morska područja ili jasno definirano područje zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa na kojem su usvojene posebne obvezatne mjere protiv onečišćenja s brodova;

e) blizinu brodskih ruta ili separacijskih zona;

f) gustoću i frekvenciju prometa;

g) vrstu prometa;

h) prirodu i količinu tereta na podrtini, količinu i vrstu ulja (kao što su pogonsko ulje i ulje za podmazivanje) i, posebice, moguću štetu u slučaju ispuštanja tereta ili ulja u morski okoliš;

i) izloženost lučkih objekata;

j) prevladavajuće meteorološke i hidrografske uvjete;

k) topografiju podmorja u tom području;

l) visinu podrtine iznad ili ispod površine vode pri najnižoj razini živih morskih mijena;

m) akustičke i magnetske osobine podrtine;

n) blizinu odobalnih uređaja, cjevovoda, telekomunikacijskih kabela i sličnih struktura; i

o) bilo koju drugu okolnost zbog koje je potrebno ukloniti podrtinu.

Članak 840.lj dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 224.

(1) Nakon što lučka kapetanija sazna za postojanje podrtine, nadležna tijela i službe će po nalogu lučke kapetanije upotrijebiti sva moguća sredstva radi hitnog upozoravanja pomoraca i drugih zainteresiranih država o prirodi i položaju podrtine.

(2) Ako lučka kapetanija ima razloga vjerovati da podrtina predstavlja opasnost, nadležna tijela i službe će po nalogu lučke kapetanije poduzeti sve mjere radi određivanja točnog položaja podrtine.

(3) Mjere iz ovoga članka provode se u okviru poslova sigurnosti plovidbe iz glave druge dijela trećeg ovoga Zakonika.

Članak 840.m dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 225.

(1) Ako lučka kapetanija utvrdi da podrtina predstavlja opasnost, nadležna tijela i službe će po nalogu lučke kapetanije poduzeti sve razumne mjere kako bi se podrtina označila.

(2) Označavanje podrtine treba biti u skladu s međunarodno prihvaćenim sustavom obilježavanja (balisaže) koji se primjenjuje na području gdje se podrtina nalazi.

(3) Ministarstvo mora objaviti pojedinosti o tim oznakama, koristeći sva prikladna sredstva, uključujući odgovarajuće nautičke publikacije.

(4) Mjere iz ovoga članka provode se u okviru usluga sigurnosti plovidbe iz glave druge dijela trećeg ovoga Zakonika.

Članak 840.n dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 226.

(1) Kada nadležna lučka kapetanija utvrdi da podrtina predstavlja opasnost, rješenjem će narediti vlasniku da ukloni podrtinu.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik ili druga ovlaštena osoba mora nadležnoj lučkoj kapetaniji pružiti svjedodžbu o osiguranju ili drugom financijskom jamstvu kako je propisano u članku 840.p ovoga Zakonika.

(3) Vlasnik može sklopiti ugovor s izvođačem radova da u njegovo ime ukloni podrtinu za koju je utvrđeno da predstavlja opasnost. Prije nego što takvo uklanjanje započne, lučka kapetanija može odrediti uvjete uklanjanja u mjeri u kojoj je potrebno osigurati da se uklanjanje provodi na način koji je siguran i kojim se štiti morski okoliš.

(4) Kada je uklanjanje propisano stavcima 1. i 3. ovoga članka započelo, nadležna lučka kapetanija može intervenirati u mjeri u kojoj je potrebno osigurati da se uklanjanje zaista provodi na način koji je učinkovit i siguran te kojim se štiti morski okoliš.

(5) Nadležna lučka kapetanija rješenjem će:

a) odrediti razuman rok u kojem je vlasnik dužan ukloniti podrtinu i uvjete uklanjanja iz stavka 3. ovoga članka, uzimajući u obzir prirodu opasnosti utvrđenu sukladno članku 840.l ovoga Zakonika

b) naglasiti da po njezinu nalogu podrtinu može ukloniti ovlašteno tijelo na trošak i rizik vlasnika, ako on to ne učini u navedenom roku, uključujući i prodajom podrtine na javnoj dražbi.

(6) U slučajevima koji zahtijevaju hitno djelovanje kada opasnost postane osobito ozbiljna, nadležna lučka kapetanija donijet će rješenje temeljem kojega će ovlašteno tijelo odmah intervenirati na trošak i rizik vlasnika, uklanjanjem podrtine na najefikasniji i najbrži mogući način, uključujući i njezinu prodaju na javnoj dražbi, vodeći pritom računa o sigurnosti i zaštiti morskog okoliša.

(7) Ako vlasnik ne ukloni podrtinu u roku određenom sukladno stavku 5. točki a) ovoga članka, lučka kapetanija može ovlaštenom tijelu rješenjem narediti uklanjanje podrtine na trošak i rizik vlasnika na najefikasniji i najbrži mogući način, uključujući i njezinu prodaju na javnoj dražbi radi uklanjanja, vodeći pritom računa o sigurnosti i zaštiti morskog okoliša.

(8) Lučka kapetanija je dužna o mjerama iz ovoga članka izvijestiti vlasnika čiji se podaci nalaze u izvješćima iz članka 840.k stavka 2. ovoga Zakonika.

(9) U slučajevima iz stavaka 6. i 7. ovoga članka tijelo ovlašteno za uklanjanje podrtine je trgovačko društvo Plovput d. o. o. za podrtine koje se nalaze izvan lučkog područja, tijelo koje upravlja lukom za podrtine koje se nalaze unutar lučkog područja, odnosno tijelo koje upravlja pomorskim dobrom za podrtine koje se nalaze na kopnenom dijelu pomorskog dobra.

(10) Sredstva za uklanjanje podrtina temeljem stavaka 6. i 7. ovoga članka osigurava tijelo ovlašteno za uklanjanje, osim kad je riječ o trgovačkom društvu Plovput d. o. o. u kojem slučaju se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, što ne utječe na odgovornost vlasnika za sve troškove u vezi s uklanjanjem podrtine temeljem članka 840.nj ovoga Zakonika.

(11) Žalba protiv rješenja iz stavaka 1., 5., 6. i 7. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(12) Rješenja i obavijesti koji se donose temeljem ovoga članka dostavljaju se vlasniku objavom na internetskim stranicama Ministarstva sukladno pravilima o javnoj objavi, prema odredbama zakona kojim se uređuje vođenje upravnog postupka.

Članak 840.nj dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.

(1) Uz rezervu članka 840.o ovoga Zakonika, vlasnik odgovara za troškove lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine izvršenih sukladno člancima 840.lj, 840.m i 840.n ovoga Zakonika, ukoliko ne dokaže da je pomorska nesreća u kojoj je nastala podrtina:

a) posljedica rata, neprijateljstava, građanskog rata, pobune ili iznimne, neizbježne i nesavladive prirodne pojave;

b) u cijelosti prouzročena radnjom ili propustom treće osobe učinjenima u namjeri da se prouzroči šteta; ili

c) u cijelosti prouzročena nemarom ili drugom štetnom radnjom nadležnog javnog tijela odgovornog za održavanje svjetala ili drugih sredstava za pomoć plovidbi u obavljanju te funkcije.

(2) Ni jedan zahtjev za naknadu troškova iz stavka 1. ovoga članka ne može se podnijeti protiv vlasnika ako nije u skladu s odredbama ovoga dijela ove glave ovoga Zakonika.

(3) Odredbe ovoga članka ne utječu na pravo regresa prema trećim osobama.

Članak 840.o dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.

Vlasnik ne odgovara za troškove iz članka 840.nj stavka 1. ovoga Zakonika, ako je, i u opsegu u kojem je, odgovornost za takve troškove u suprotnosti:

a) s primjenjivom međunarodnom konvencijom ili odredbama ovog Zakonika koje uređuju građansku odgovornost za štetu zbog onečišćenja uljem;

b) s primjenjivom međunarodnom konvencijom ili odredbama ovog Zakonika o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem; ili

c) s primjenjivom međunarodnom konvencijom ili domaćim propisima koji uređuju građansku odgovornost za nuklearne štete.

Članak 840.p dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 227.

(1) Vlasnik plovnog i plutajućeg objekta čija bruto tonaža iznosi 300 tona ili više upisanog u Republici Hrvatskoj dužan je održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo, kao što je garancija banke ili slične financijske institucije, radi pokrića odgovornosti iz članka 840.nj ovoga Zakonika, u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim u članku 391. stavku 1. točki 2. ovoga Zakonika.

(2) Vlasnik plovnog objekta i plutajućeg objekta iz stavka 1. ovoga članka dužan je zatražiti od lučke kapetanije izdavanje svjedodžbe kojom se potvrđuje da je osiguranje ili drugo financijsko jamstvo na snazi u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o uklanjanju podrtina iz 2007. godine i ovoga Zakonika.

(3) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka izdaje se na hrvatskom i engleskom jeziku i sadrži sljedeće podatke:

a) ime plovnog ili plutajućeg objekta, brojeve ili slova za prepoznavanje i luku upisa,

b) bruto tonažu plovnog ili plutajućeg objekta,

c) ime i glavno poslovno sjedište vlasnika,

d) IMO identifikacijski broj ili druge jedinstvene identifikacijske oznake plovnog ili plutajućeg objekta,

e) vrstu i rok trajanja osiguranja ili drugog jamstva,

f) ime i glavno poslovno sjedište osiguratelja ili druge osobe koja daje jamstvo i, u odgovarajućem slučaju, poslovno sjedište u kojem je osiguranje ili jamstvo zaključeno i

g) razdoblje valjanosti svjedodžbe, koje ne može biti duže od razdoblja valjanosti osiguranja ili drugog jamstva.

(4) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka mora se nalaziti na plovnom ili plutajućem objektu, a preslika se čuva u upisniku.

(5) Osiguravatelj ili druga osoba koja je izdala financijsko jamstvo prema stavku 1. ovoga članka može osnovati fond ograničene odgovornosti.

(6) Osiguranje ili drugo financijsko jamstvo iz stavka 1. ovoga članka smije prestati samo istekom razdoblja valjanosti osiguranja ili jamstva navedenog u svjedodžbi iz stavka 2. ovoga članka ili istekom roka od tri mjeseca računajući od dana kada je lučkoj kapetaniji iz stavka 2. ovoga članka upućena obavijest o otkazu osiguranja ili jamstva.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, osiguranje ili drugo financijsko jamstvo smije prestati prije isteka tromjesečnoga roka ako je svjedodžba vraćena nadležnoj lučkoj kapetaniji ili je istodobno izdana nova važeća svjedodžba, te u slučaju svake izmjene čija je posljedica da osiguranje ili jamstvo više ne udovoljava odredbama ovoga članka.

Članak 840.r dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.

(1) Tužba za naknadu troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine prema odredbama ovog dijela ove glave Zakonika može se podnijeti neposredno protiv osiguravatelja ili druge osobe koja je pružila financijsko jamstvo prema članku 840.p ovoga Zakonika.

(2) Osiguravatelj ili jamac može istaći protiv tužitelja prigovore koje bi mogao isticati vlasnik, osim prigovora stečaja ili likvidacije, ali se ne smije koristiti prigovorima koje bi mogao isticati u odgovoru na tužbu koju bi protiv njega podnio vlasnik.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka osiguravatelj ili jamac može istaći prigovor da je pomorska nesreća posljedica namjernog protupravnog ponašanja vlasnika. U svakom slučaju, osiguravatelj ili jamac može ograničiti svoju odgovornost na svotu osiguranja ili jamstva iz stavka 1. ovoga članka, čak i kada vlasnik nema pravo ograničiti svoju odgovornost.

(4) Osiguravatelj ili jamac ima pravo zahtijevati od vlasnika da se pridruži postupku kao umješač.

Članak 840.s dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 228.

(1) Nadležna lučka kapetanija utvrđuje predstavlja li potonula stvar opasnost u smislu članka 840.a stavka 4. ovoga Zakonika pri čemu se na odgovarajući način primjenjuje članak 840.l ovoga Zakonika.

(2) Čim sazna za postojanje opasne potonule stvari, lučka kapetanija će poduzeti mjere lociranja i označavanja potonule stvari, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju članci 840.lj i 840.m ovoga Zakonika.

(3) Kada utvrdi da potonula stvar predstavlja opasnost, nadležna lučka kapetanija će rješenjem narediti vlasniku da u primjerenom roku ukloni potonulu stvar.

(4) Ako vlasnik ili druga ovlaštena osoba ne postupi prema rješenju iz stavka 3. ovoga članka, ili kad bez opravdanog razloga prekine ili napusti započeto uklanjanje, lučka kapetanija će rješenjem narediti ovlaštenom tijelu da na trošak i rizik vlasnika odmah ukloni potonulu stvar na najbrži i najefikasniji način, uključujući i njezinu prodaju na javnoj dražbi, vodeći pritom računa o zaštiti morskog okoliša.

(5) U slučajevima kada je opasnost osobito ozbiljna, lučka kapetanija može, i bez prethodnog donošenja rješenja iz stavka 3. ovoga članka, rješenjem narediti ovlaštenom tijelu da na trošak i rizik vlasnika odmah ukloni potonulu stvar na najbrži i najefikasniji način, uključujući i njezinu prodaju na javnoj dražbi, vodeći pritom računa o zaštiti morskog okoliša.

(6) Ako se utvrdi da potonula stvar predstavlja opasnost u smislu članka 840.a stavka 4. ovoga Zakonika, a nadležnoj lučkoj kapetaniji je vlasnik nepoznat, lučka kapetanija će odmah postupiti po stavku 4. ovoga članka.

(7) Tijelo ovlašteno za uklanjanje potonule stvari iz stavka 4. ovoga članka je trgovačko društvo Plovput d. o. o. za potonule stvari koje se nalaze izvan lučkog područja, tijelo koje upravlja lukom za potonule stvari koje se nalaze unutar lučkog područja, odnosno tijelo koje upravlja pomorskim dobrom za stvari koje su se nasukale ili ih je more izbacilo na kopneni dio pomorskog dobra.

(8) Sredstva za uklanjanje temeljem stavaka 4., 5. ili 6. ovoga članka osigurava tijelo ovlašteno za uklanjanje, osim kad je riječ o trgovačkom društvu Plovput d. o. o. u kojem slučaju se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, što ne utječe na obvezu vlasnika da naknadi sve troškove u vezi s uklanjanjem za koje odgovara sukladno članku 840.t ovoga Zakonika.

(9) Žalba protiv rješenja iz stavaka 3., 4., 5. i 6. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(10) Rješenja i obavijesti koji se donose temeljem ovoga članka dostavljaju se vlasniku ili ovlaštenoj osobi objavom na internetskim stranicama Ministarstva sukladno pravilima o javnoj objavi, prema odredbama zakona kojim se uređuje vođenje upravnog postupka.

Članak 840.t dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.

Odgovornost vlasnika potonule stvari za troškove njenog lociranja, označavanja i uklanjanja uređuje se odgovarajućom primjenom članka 840.nj ovoga Zakonika.

Članak 840.u dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 229.

(1) Kada lučka kapetanija postupi sukladno odredbama članka 840.n stavaka 4., 6. ili 7. odnosno članka 840.s stavaka 4., 5. ili 6. ovoga Zakonika, Republika Hrvatska, odnosno tijelo koje je uklonilo podrtinu ili potonulu stvar te osiguralo sredstva za njezino uklanjanje ima založno pravo na uklonjenoj potonuloj stvari ili podrtini radi osiguranja naknade troškova lociranja, označavanja i uklanjanja, te može uklonjenu potonulu stvar ili podrtinu zadržati dok joj odgovorna osoba ne podmiri te tražbine, osim za potonule stvari ili podrtine za koje se utvrdi da imaju obilježja kulturnog dobra ili su od vojnog značaja.

(2) Ustupanjem tražbine za naknadu troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine, odnosno potonule stvari prenosi se i zakonsko založno pravo i pravo zadržanja iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni su namiriti svoje tražbine iz prodajne cijene podrtine, odnosno potonule stvari ostvarene prodajom na javnoj dražbi ili sudskom prodajom odgovarajućom primjenom odredbi glave druge dijela devetog ovoga Zakonika.

(4) Na javnu dražbu iz stavka 3. ovoga članka, članka 840.a stavka 6., članka 840.n stavaka 6. i 7. te članka 840.s stavka 4. ovoga Zakonika, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 171. ovoga Zakonika.

Članak 840.v dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.

Izvođač radova koji obavlja uklanjanje po nalogu nadležne lučke kapetanije odgovara za štetu koju prouzroči svojim radom ako ne dokaže da se šteta nije mogla izbjeći niti uz dužnu pažnju.

Članak 840.z dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 230.

(1) Pravo na naknadu troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine ili potonule stvari prema odredbama ovoga dijela ove glave ovoga Zakonika zastarijeva u roku od tri godine od dana kada je sukladno članku 840.l ovoga Zakonika utvrđena opasnost.

(2) Pravo na naknadu troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine utrnjuje ako se tužba ne podnese u roku od šest godina računajući od dana pomorske nesreće u kojoj je nastala podrtina. Ako se pomorska nesreća sastoji od niza događaja, rok od šest godina počinje teći od dana nastupa prvoga događaja.

(3) Pravo na naknadu troškova lociranja, označavanja i uklanjanja potonule stvari utrnjuje ako se tužba ne podnese u roku od deset godina računajući od dana izvršnosti rješenja o uklanjanju potonule stvari.

Članak 840.ć dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.

(1) Podrtinu i potonulu stvar smije vaditi ovlaštena osoba, osim u slučajevima iz članaka 840.n i 840.s ovoga Zakonika.

(2) Za vađenje podrtine ili potonule stvari potrebno je odobrenje nadležne lučke kapetanije.

(3) U zahtjevu kojim se traži odobrenje za vađenje podrtine ili potonule stvari moraju se navesti naziv, opis, identifikacijske oznake i svojstva podrtine ili potonule stvari, mjesto gdje ona leži, način i sredstva potrebna za vađenje, dokaz o vlasništvu, odnosno drugom pravu ovlaštene osobe te vrijeme predviđeno za početak i završetak radova na njezinu vađenju.

(4) Lučka kapetanija će donijeti rješenje kojim se odobrava vađenje podrtine ili potonule stvari ukoliko su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovoga članka. Rješenjem se prema okolnostima slučaja određuju nautičko-tehnički uvjeti vađenja i primjereni rok za početak i završetak izvođenja radova.

(5) Odobrenje za vađenje podrtine ili potonule stvari koja je od vojnog značenja lučka kapetanija daje uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrane.

(6) Odobrenje za vađenje podrtine ili potonule stvari koja ima ili se može pretpostaviti da ima obilježja kulturnog dobra daje lučka kapetanija uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove kulture.

(7) Protiv rješenja kojim se daje ili uskraćuje odobrenje za vađenje iz stavaka 5. i 6. ovoga članka ne može se podnijeti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(8) O početku, prekidu, nastavljanju ili napuštanju radova na vađenju ovlaštena osoba je dužna bez odgađanja obavijestiti lučku kapetaniju koja je izdala odobrenje.

(9) Za vađenje podrtine ili potonule stvari koje ne zahtijeva neka posebna nautička i tehnička sredstva i osobitu stručnost nije potrebno odobrenje lučke kapetanije ako je vrijednost stvari zanemariva, a stvar nema obilježje kulturnog dobra ili vojni značaj.

Članak 840.č dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.; NN 17/2019: izmijenjen člankom 220.

(1) Ako podrtina ili potonula stvar u naravi predstavlja novac, dragocjenost, arhivsku građu od općega kulturnoga interesa i drugu stvar od vrijednosti kojoj se više ne može utvrditi vlasnik, ona je vlasništvo Republike Hrvatske.

(2) Svaka osoba koja stekne izravno saznanje o postojanju podrtine ili potonule stvari na nekom određenom mjestu dužna je o tome obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju.

(3) Zabranjeno je podrtinu i potonulu stvar neovlašteno dirati, pomicati, premještati, ili na bilo koji drugi način mijenjati njeno postojeće stanje.

(4) Lučka kapetanija dužna je o nalazu podrtine ili potonule stvari iz stavka 1. ovoga članka odmah obavijestiti nadležno državno tijelo za zaštitu spomenika kulture, odnosno arhiv, koji su ovlašteni te predmete uzeti u posjed i čuvanje, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno.

Članak 840.đ dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.

(1) Ako se vlasnik ili druga ovlaštena osoba javi u roku od 15 dana od objave oglasa iz članka 840.dž stavka 1. ovoga Zakonika, predat će joj se stvar, odnosno podrtina ili iznos dobiven prodajom, čim se od nje naplate svi razumni troškovi u svezi s vađenjem, čuvanjem, oglašavanjem i prodajom, nagrada poštenom nalazniku (nalaznina) i pristojbe nadležne lučke kapetanije.

(2) U sumnji kojoj od više osoba treba predati izvađenu potonulu stvar, odnosno podrtinu, ako okolnosti ne upućuju na koju drugu osobu, prednost ima ona koja ju je izgubila iz neposrednoga posjeda.

(3) Postupak predaje ovlaštenoj osobi izvađene stvari, podrtine, odnosno iznosa dobivenog njihovom prodajom te naplate troškova od ovlaštene osobe provodi Ministarstvo.

(4) Ovlaštena osoba može se osloboditi svoje obveze plaćanja troškova, pristojbi i nalaznine tako da se odrekne stvari. U tom će se slučaju na odgovarajući način odmah primijeniti članak 840.f ovoga Zakonika, neovisno o proteku roka od 15 dana.

Članak 840.š dodanNN 56/2013: dodan člankom 109.

U postupku utvrđivanja opasnosti te postupku uklanjanja podrtine ili potonule stvari, u slučaju neposredne opasnosti za onečišćenje okoliša, uz nadležnu lučku kapetaniju, prema potrebi sudjeluje i inspekcija zaštite okoliša.