Izmjene: NN 26/2015

Članak 1.a izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

– Uredba Vijeća br. 3577/92 od 7. prosinca 1992. o primjeni načela slobode pružanja usluga u pomorskom prijevozu unutar država članica (pomorska kabotaža),

– Uredba (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (tekst značajan za EGP i Švicarsku).

– Uredba Vijeća br. 392/2009 o odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u slučaju nezgode (tekst značajan za EGP),

– Direktiva 2009/20/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o osiguranju brodara za pomorske tražbine (tekst značajan za EGP),

– Direktiva 2000/59/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o lučkim uređajima za prihvat otpada koji stvaraju brodovi i ostataka tereta,

– Direktiva 2009/13/EZ od 16. veljače 2009. kojom se primjenjuje Sporazum zaključen između Udruženja brodovlasnika Europske zajednice (ECSA) i Europske federacije transportnih radnika (ETF) o Konvenciji o radu pomoraca, 2006., i izmjenjujući Direktivu 1999/63/EZ.

Članak 5. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, pojedini izrazi u smislu ovoga Zakonika imaju sljedeća značenja:

1) pomorska plovidba jest plovidba koja se obavlja na moru i rijekama hrvatskoga Jadranskog slijeva do granice do koje su one plovne s morske strane,

2) pomorski objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajući objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični odobalni objekt),

3) plovni objekt jest pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem. Plovni objekt može biti brod, ratni brod, podmornica, jahta ili brodica,

4) brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina veća od 12 metara, a bruto tonaža veća od 15, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika. Brod može biti putnički, teretni, tehnički plovni objekt, ribarski, javni ili znanstvenoistraživački,

5) duljina broda, jahte ili brodice jest duljina utvrđena Tehničkim pravilima,

6) hrvatski ratni brod jest plovni objekt, uključujući podmornicu, koji je pod zapovjedništvom pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, a čija je posada vojna, odnosno podvrgnuta vojnoj disciplini i koji je dužan isticati vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova hrvatske državne pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo učini poznatim,

7) strani ratni brod je plovni objekt, uključujući podmornicu, koji ima stranu državnu pripadnost, pripada ratnoj mornarici, nosi vanjske znakove raspoznavanja ratnoga plovnog objekta i njegove državne pripadnosti, nalazi se pod zapovjedništvom vojne osobe i ima vojnu posadu,

8) putnički brod jest brod na mehanički pogon koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika,

9) brzi putnički brod jest putnički brod kojem je najveća brzina Šm/sš jednaka ili veća od vrijednosti dobivene formulom: 3,7 Ñ ^0,1667, gdje je Ñ istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji Šm³š. Pod brzim putničkim brodom ne smatraju se neistisninski brodovi čiji je trup potpuno iznad površine uslijed djelovanja aerodinamičkih sila generiranih površinskim efektom. Brodovi, volumena istisnine 500 Šm³š i manje, i najveće brzine manje od 20 Ščvš, u plovidbi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske ne smatraju se brzim putničkim brodovima,

10) teretni brod jest brod namijenjen za prijevoz tereta sa ili bez mehaničkog poriva,

11) brzi teretni brod jest teretni brod, kojem je najveća brzina Šm/sš jednaka ili veća od vrijednosti dobivene formulom: 3,7 Ñ ^0,1667, gdje je Ñ istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji Šm³š. Pod brzim teretnim brodom ne smatraju se neistisninski brodovi čiji je trup potpuno iznad površine uslijed djelovanja aerodinamičkih sila generiranih površinskim efektom,

12) tehnički plovni objekt jest brod, sa ili bez mehaničkog poriva koji je namijenjen za obavljanje tehničkih radova (bager, dizalica, jaružalo, pokretni odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja i sl.),

13) plutajući objekt jest pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. plutajući dok, plutajuće skladište, plutajući restoran, plutajuća elektrana, pontonski most, pontonska marina i sl.),

14) nepomični odobalni objekt jest pomorski objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. nepomični odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja, podmorski cjevovod i sl.), izuzev podmorskog kabela i objekata prometne infrastrukture (npr. podmorski tunel, most oslonjen na morsko dno i sl.),

15) brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, čija je duljina veća od 2,5 metara, ili ukupne snage porivnih strojeva veća od 5 kW.

Pojam brodica ne obuhvaća:

– plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spašavanja ili obavljanja radova,

– plovila namijenjena isključivo za natjecanja,

– kanue, kajake, gondole i pedaline,

– daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima,

16) tegljač, odnosno potiskivač jest brod koji je namijenjen tegljenju ili potiskivanju drugih plovnih objekata,

17) nuklearni brod je brod opremljen uređajem na nuklearni pogon,

18) ribarski brod jest brod s mehaničkim porivom namijenjen i opremljen za ulov ribe i drugih živih bića iz mora ili na morskom dnu, čija je duljina veća od 12 metara, a bruto tonaža veća od 15,

19) strani ribarski brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a namijenjen je i opremom za ulov ribe ili drugih živih bića u moru ili na morskom dnu,

20) jahta jest plovni objekt za sport i razonodu, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a čija je duljina veća od 12 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je pored posade ovlašten prevoziti ne više od 12 putnika,

21) strana jahta jest plovni objekt za sport i razonodu koji ima stranu državnu pripadnost i koji se takvim smatra prema propisima države čiju državnu pripadnost ima,

22) javni brod jest brod, osim ratnog broda, namijenjen i opremljen za obavljanje djelatnosti od općeg interesa države, a čiji je vlasnik, odnosno brodar država ili neko drugo tijelo ovlašteno od države (npr. policijski brod, brod lučke kapetanije, brod Obalne straže i sl.) i koji služi isključivo u negospodarske svrhe,

23) strani javni brod je plovni objekt u vlasništvu ili korištenju strane države, koji nije ratni brod, a služi isključivo za negospodarske svrhe dotične države,

24) strani trgovački brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a koristi se za gospodarske svrhe,

25) tanker za ulje jest brod namijenjen prvenstveno za prijevoz ulja u razlivenom stanju,

26) tanker za kemikalije jest brod namijenjen prvenstveno za prijevoz opasnih kemikalija i štetnih tvari u razlivenom stanju,

27) brod za ukapljene plinove jest brod namijenjen za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju,

28) znanstvenoistraživački brod jest brod, namijenjen isključivo za znanstvena ili tehnološka istraživanja ili iskorištavanje mora, morskog dna ili njegova podzemlja, opremljen opremom i uređajima za tu namjenu, kao i smještajem za posebno osoblje,

29) brod u gradnji jest gradnja broda od trenutka polaganja kobilice ili sličnog postupka gradnje do trenutka upisa u upisnik brodova,

30) postojeći brod jest brod koji nije u gradnji,

31) sastav stranih ratnih brodova jest više stranih ratnih brodova koji plove zajedno pod zapovjedništvom jednog zapovjednika,

32) brodar jest fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda,

32.a) korisnik jahte jest fizička ili pravna osoba koja temeljem ugovora o zakupu ili ugovora o leasingu jahte istu iskorištava, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže suprotno, da je korisnik jahte osoba koja je u upisniku jahti upisana kao vlasnik jahte.

33) poslovođa broda jest fizička ili pravna osoba koja upravlja poslovanjem i/ili tehničkim održavanjem broda i/ili popunjavanjem broda posadom,

34) kompanija jest fizička ili pravna osoba koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom od vlasnika broda i koja je preuzimanjem takve odgovornosti preuzela ovlasti i odgovornosti sukladno Međunarodnom pravilniku o upravljanju sigurnošću (ISM Pravilnik),

35) poslodavac je osoba koja je s pomorcem zaključila/sklopila ugovor o radu u svoje ime,

36) priznata organizacija jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a koja obuhvaća obavljanje pregleda i izdavanje propisanih isprava,

37) ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije glede sigurnosne zaštite brodova,

38) prijavljeno tijelo je organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje certifikacije pomorske opreme ili je ovlaštena za obavljanje ocjene sukladnosti brodica za sport i razonodu i jahti duljine do 24 m tijekom gradnje.

38.a) statutarna certifikacija je postupak utvrđivanja udovoljavanja međunarodnim i nacionalnim propisima, a koji obuhvaća:

1) zahtjeve kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije,

2) način obavljanja tehničkog nadzora,

3) postupak za izdavanje propisanih isprava, zapisa i knjiga pomorskim objektima i kompanijama,

39) Tehnička pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata (u daljnjem tekstu: Tehnička pravila) su propisi doneseni na temelju ovoga Zakonika, kojima se utvrđuju zahtjevi kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije, kao i način obavljanja tehničkog nadzora i izdavanja isprava, zapisa i knjiga pomorskog objekta i kompanije,

40) prijevoznik jest vlasnik broda, brodar ili osoba koja sklapa ugovor s naručiteljem prijevoza,

41) putnik jest svaka osoba na pomorskom objektu, osim djece ispod jedne godine života, te osoba zaposlenih na brodu u bilo kojem svojstvu,

42) javni prijevoz je prijevoz osoba i stvari koji je uz jednake uvjete svakom dostupan i obavlja se na temelju ugovora o prijevozu,

43) međunarodno putovanje jest putovanje brodom, jahtom ili brodicom prema plovidbenom planu iz bilo koje hrvatske luke u stranu luku ili obratno,

44) ulje označava sva postojana ugljikova mineralna ulja, kao što su sirova nafta i njeni derivati, te taloge i otpadna ulja kako su navedena u prilogu I. Međunarodne konvencije o sprječavanju zagađivanja mora s brodova, kako je izmijenjena i dopunjena (MARPOL 73/78) bez obzira na to prevoze li se kao teret ili kao zalihe goriva i maziva,

45) luka jest morska luka, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi,

46) luka otvorena za međunarodni promet jest luka slobodna za pristup plovnih objekata svih zastava,

47) sidrište luke je uređeni i obilježeni dio mora namijenjen i sidrenju brodova,

48) crta srednje niže niske vode jest aritmetička sredina svih nižih niskih voda tijekom mjeseca ili godine,

49) crta srednje više visoke vode jest aritmetička sredina svih viših visokih voda tijekom mjeseca ili godine,

50) posebno pravo vučenja jest obračunska jedinica kako ju je definirao Međunarodni monetarni fond,

51) Ministarstvo označava ministarstvo nadležno za pomorstvo,

52) ministar označava ministra u ministarstvu nadležnom za pomorstvo.

53.) treća država je država koja nije Republika Hrvatska niti država članica Europske unije,

54.) brod treće države je brod koji ne vije zastavu Republike Hrvatske ili zastavu države članice Europske unije.

55) plovni put jest morski pojas dovoljno dubok i širok za sigurnu plovidbu plovnog objekta,

56) objekti sigurnosti plovidbe jesu objekti i/ili tehnički sustavi kojima se vizualno, zvučno, elektromagnetskim valovima ili na drugi način dostavljaju, zaprimaju ili razmjenjuju informacije značajne za sigurnost ljudi i plovnih objekata na moru, zaštitu morskog okoliša ili sigurnosnu zaštitu ljudi, pomorskih objekata i luka, a koji se ne nalaze na plovnom objektu. Objekti sigurnosti plovidbe mogu biti objekti pomorske signalizacije, obalne radijske postaje i drugi objekti sigurnosti plovidbe.

Članak 9.b dodančlankom 3. ovoga akta

(1) Strana podmornica i drugo podvodno prijevozno sredstvo dužno je za vrijeme prolaska unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske ploviti morskom površinom i vijati zastavu svoje države i zastavu Republike Hrvatske.

(2) Iznimno, Ministarstvo uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrane, ako to zahtijevaju posebno opravdani interesi, može odobriti plovidbu stranih podmornica i drugih podvodnih prijevoznih sredstava ispod morske površine, a odobrenje za plovidbu stranih ratnih podmornica ispod morske površine izdaje ministarstvo nadležno za poslove obrane.

Članak 10. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

(1) Strani ratni brod, strani javni brod, strani ribarski brod ili brodica, te strani znanstvenoistraživački brod ili drugi strani brod ili brodica kojim se obavlja istraživanje smije uploviti u unutarnje morske vode Republike Hrvatske, ako za to prethodno dobije odobrenje:

1) za strani ratni brod – ministarstva nadležnog za poslove obrane,

2) za strani javni brod i znanstvenoistraživački brod ili drugi strani brod ili brodicu kojim se obavlja istraživanje – Ministarstva uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove,

3) za strani ribarski brod – Ministarstva.

(2) Uplovljavanje u unutarnje morske vode Republike Hrvatske i boravak u hrvatskoj luci ili luci u kojoj je brodogradilište u kojem će taj brod biti popravljen može se odobriti stranom ratnom nuklearnom brodu i stranom ratnom brodu koji ima nuklearno naoružanje.

(3) Odobrenje iz stavka 1. točke 2. ovoga članka može se izdati ako je stranom znanstvenoistraživačkom brodu ili brodici prethodno izdano odobrenje iz članka 13. ili članka 31 za strani znanstvenoistraživački brod ili drugi strani brod ili brodicu kojim se obavlja istraživanje izdaje se u postupku izdavanja odobrenja iz članka 13., 31., 40. i 44. ovoga Zakonika.

(4) Brod iz stavka 2. ovoga članka dužan je prethodno dostaviti ovjereni prijepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog postrojenja ministarstvu nadležnom za poslove obrane.

(5) Odobrenje za uplovljavanje broda iz stavka 2. ovoga članka daje Vlada Republike Hrvatske uz prethodno mišljenje tijela državne uprave nadležnog za nuklearnu sigurnost, ministarstva nadležnog za poslove obrane i Ministarstva.

(6) Uplovljavanje u unutarnje morske vode Republike Hrvatske i boravak u hrvatskoj luci ne može se odobriti stranom ratnom brodu koji svojim boravkom ugrožava sigurnost Republike Hrvatske.

(7) Strani znanstvenoistraživački brod ili drugi strani brod ili brodica kojim se obavlja istraživanje iz stavka 3. ovoga članka dužan je Ministarstvu najaviti dolazak u roku od najmanje pet dana prije uplovljenja.

Članak 12. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Strane jahte i brodice namijenjene razonodi, športu ili rekreaciji mogu ploviti i boraviti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, osim u zabranjenim zonama iz članka 16. i članka 29. ovoga Zakonika u skladu s propisom o plovidbi i boravku stranih jahti i brodica u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru koji donosi Vlada Republike Hrvatske i uz plaćanje naknade za sigurnost plovidbe i zaštitu od onečišćenja čiju visinu propisuje ministar.

Članak 13. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

(1) Domaće i strane pravne i fizičke osobe, te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za znanost. (2) Domaće Ministarstva.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo izdaje uz prethodnu suglasnost središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove obrane, unutarnjih poslova, znanosti, zaštite okoliša i prirode, poljoprivrede, gospodarstva i kulture.

(3) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo izdaje u roku od šest mjeseci od dana primitka zahtjeva.

(4) Istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja iz stavka 1. ovoga članka obavljaju se u skladu s posebnim propisima uz udovoljavanje uvjetima sigurnosti plovidbe.

(5) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, hrvatski ratni brod može obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka samo uz odobrenje Ministarstva.

(6) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati arheološko istraživanje, fotografiranje i/ili druge oblike dokumentiranja kulturnog dobra na moru, morskom dnu i podzemlju unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove kulture. (4) Odobrenja iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka navedena ministarstva izdaju koje se izdaje uz prethodnu suglasnost Ministarstva glede sigurnosti plovidbe i Ministarstva ministarstva nadležnog za poslove obrane glede interesa obrane.

(3) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja u zaštićenim dijelovima prirode unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka hrvatski ratni brod istraživanja može obavljati samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za znanost.

(6) Tijekom istraživanja (7) Tijekom istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora iz stavka 1. i 3. ovoga članka na stranom znanstvenoistraživačkom brodu mora biti nazočna najmanje jedna osoba koja u skladu s posebnim propisima ima status znanstvenika a zaposlena je u domaćoj znanstvenoj organizaciji. (9) Tijekom istraživanja iz stavka 6. i 7 iz stavka 1. ovoga članka, ako se radi o brodu provodi brodom koji je ujedno i ratni brod, mora biti nazočan najmanje jedan stručni pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva ministarstva nadležnog za poslove obrane.

(7) Tijekom arheološkog istraživanja iz stavka 2. ovoga članka na stranom znanstvenoistraživačkom brodu mora biti nazočna najmanje jedna stručna osoba koju odredi ministarstvo nadležno za poslove kulture.

(8) Tijekom istraživanja u zaštićenim dijelovima prirode iz stavka 3. ovoga članka, na stranom znanstvenoistraživačkom brodu mora biti nazočna jedna stručna osoba koju odredi ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode.

Članak 17. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

(1) Strani plovni objekt koji je zbog više sile ili nevolje na moru prisiljen skloniti se u unutarnje morske vode Republike Hrvatske dužan je o tome odmah obavijestiti najbližu lučku kapetaniju ili lučku ispostavu službu nadzora i upravljanja pomorskim prometom, a koja će o dobivenoj obavijesti izvijestiti nadležnu policijsku postaju.

(2) Plovni objekt koji je zbog više sile ili nevolje na moru prisiljen skloniti se u zabranjenu zonu iz članka 16. ovoga Zakonika dužan je o tome odmah obavijestiti najbližu lučku kapetaniju ili lučku ispostavu službu nadzora i upravljanja pomorskim prometom, a koja će po dobivenoj obavijesti izvijestiti nadležno zapovjedništvo Oružanih snaga.

(3) Ministar će odrediti mjesta zakloništa, propisati uvjete koje zakloništa moraju ispunjavati, te propisati uvjete i način korištenja mjesta zakloništa.

Članak 21. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

(1) Pod neškodljivim prolaskom plovnog objekta razumijeva se plovidba teritorijalnim morem Republike Hrvatske bez uplovljavanja u neku njenu luku otvorenu za međunarodni promet, ili plovidba radi uplovljavanja u takvu luku, ili u luku u kojoj je brodogradilište u kojemu će plovni objekt biti popravljen, odnosno radi isplovljenja iz nje u gospodarski pojas, uz uvjet da se ne narušava mir, red ili sigurnost Republike Hrvatske.

(2) Neškodljivi prolazak strani plovni objekt mora obaviti najkraćim uobičajenim putem, bez prekida i odgode.

(3) Zaustavljanje i sidrenje stranoga plovnog objekta koji se koristi pravom neškodljivog prolaska dopušteno je samo ako je prouzročeno događajima koje nalaže redovita plovidba, odnosno viša sila ili nevolja na moru, ili radi pružanja pomoći ljudima, plovnim objektima ili zrakoplovima u opasnosti ili u nevolji.

(4) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka strani plovni objekt dužan je odmah obavijestiti službu nadzora i upravljanja pomorskim prometom.

Članak 31. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Domaće i strane pravne i fizičke osobe, te hrvatski ratni brod mogu obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja teritorijalnog mora Republike Hrvatske, samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove znanosti i prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrane glede interesa obrane. (2) Iznimno od odredbe Ministarstva.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka hrvatski ratni brod istraživanja može obavljati samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za znanost. (4) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati istraživanja Ministarstvo izdaje uz prethodnu suglasnost središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove obrane, unutarnjih poslova, znanosti, zaštite okoliša i prirode, poljoprivrede, gospodarstva i kulture.

(3) Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati arheološko istraživanje kulturnog dobra na moru, morskom dnu i/ili podzemlju teritorijalnog mora Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove kulture.

(3) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo izdaje u roku od šest mjeseci od dana primitka zahtjeva.

(4) Istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja u zaštićenim dijelovima prirode iz stavka 1. ovoga članka obavljaju se u skladu s posebnim propisima uz udovoljavanje uvjetima sigurnosti plovidbe.

(5) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, hrvatski ratni brod može obavljati istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja iz stavka 1. ovoga članka samo uz odobrenje Ministarstva.

(6) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu obavljati arheološko istraživanje, fotografiranje i/ili druge oblike dokumentiranja kulturnog dobra na moru, morskom dnu i podzemlju teritorijalnog mora Republike Hrvatske samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode. (5) Odobrenja iz stavaka 1., 3. i 4. ovoga članka nadležna ministarstva izdaju kulture koje se izdaje uz prethodnu suglasnost Ministarstva glede sigurnosti plovidbe i ministarstva nadležnog za poslove obrane glede interesa obrane.

(7) Tijekom istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja iz stavaka 1. i 4. ovoga članka na stranom znanstvenoistraživačkom brodu mora biti nazočna najmanje jedna osoba koja u skladu s posebnim propisima ima status znanstvenika a zaposlena je u domaćoj znanstvenoj organizaciji. Tijekom arheološkog istraživanja iz stavka 3. ovoga članka na stranom znanstvenoistraživačkom brodu mora biti nazočna najmanje jedna stručna osoba koju odredi ministarstvo nadležno za poslove kulture. (7) Tijekom istraživanja u zaštićenim dijelovima prirode iz stavka 4 stavka 1. ovoga članka, na stranom znanstvenoistraživačkom brodu mora biti nazočna jedna stručna osoba koju odredi ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode. (8) Tijekom istraživanja iz stavaka 6. i 7. ovoga članka, ako se radi o brodu koje se provodi brodom koji je ujedno i ratni brod, mora biti nazočan najmanje jedan stručni djelatnik pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske, odnosno ministarstva nadležnog za poslove obrane.

(8) Uvjete za uplovljavanje, prolazak i boravak stranih, ratnih i znanstvenoistraživačkih brodova i drugih stranih brodova ili brodica kojima se obavlja istraživanje u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, kao i uvjete i način obavljanja znanstvenih i drugih istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora, morskog dna ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog i gospodarskog pojasa Republike Hrvatske propisat će Vlada Republike Hrvatske.

Članak 42. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

(1) Epikontinentalni pojas Republike Hrvatske obuhvaća morsko dno i morsko podzemlje izvan vanjske granice teritorijalnoga mora Republike Hrvatske u smjeru pučine do granica epikontinentalnog pojasa sa susjednim državama.

(2) Granice epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske i Talijanske Republike Italije utvrđene su sporazumom Sporazumom između Italije Vlade SFRJ i bivše SFRJ Vlade Talijanske Republike o razgraničenju epikontinentalnog pojasa između dvije zemlje iz 1968. godine.

(3) Do postizanja sporazuma o razgraničenju epikontinentalnog pojasa sa Crnom Gorom, odnosno sa Srbijom i Crnom Gorom, Republika Hrvatska će Republika Hrvatska će, sukladno pravilima međunarodnog prava i odredbama Konvencije UN-a o pravu mora, uživati suverena prava i jurisdikciju u tome pojasu prostoru do crte sredine koja se nastavlja na vanjsku granicu teritorijalnog mora u Bokokotorskom zaljevu u smjeru pučine.

Članak 47. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

(1) Sigurnost plovidbe i zaštita od onečišćenja s pomorskih objekata uređena ovim Zakonikom odnosi se:

1) na osnovne uvjete kojima moraju odgovarati: plovni putovi i objekti sigurnosti plovidbe u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, hidrografska djelatnost, traganje i spašavanje osoba u pogibelji na moru, nadzor i upravljanje pomorskim prometom, obalne radiopostaje, pomorska meteorološka i hidrološka služba, luke, pomorski objekti hrvatske državne pripadnosti kao i plovni objekti koji plove unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske i gospodarskim pojasom Republike Hrvatske, u skladu s međunarodnim pravom, posada na pomorskim objektima, plovidba i peljarenje na moru,

2) na nadzor nad provođenjem odredaba ovoga dijela Zakonika.

(2) Osim odredaba ovoga Zakonika, uvjeti sigurnosti plovidbe i zaštite od onečišćenja propisuju se uredbama Europske unije, podzakonskim propisima i tehničkim pravilima koje donosi ministar.

Članak 48. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

(1) Fizička ili pravna osoba koja obavlja prijevoz u javnom prometu na moru, ili obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila, ili druge gospodarske djelatnosti na moru, trgovačko društvo ili tijelo koje upravlja lukom i trgovačko društvo koje se brine o održavanju i obilježavanju ili obavlja peljarenje, trgovačko društvo koje obavlja poslove postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe, odnosno poslove uređivanja i održavanja plovnosti plovnih putova, te javna ustanova za obavljanje hidrografske djelatnosti dužni su:

1) organizirati nadzor obavljanja poslova koji se odnose na sigurnost plovidbe, sukladno odredbama ovog Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika,

2) osigurati trajno obavljanje nadzora sigurnosti plovidbe,

3) voditi propisane podatke koji su značajni za sigurnost plovidbe.

(2) Vlasnik i/ili kompanija broda hrvatske državne pripadnosti dužni su:

1) uspostaviti i održavati dokumentirani sustav upravljanja sigurnošću i sustav sigurnosne zaštite ukoliko je to obvezan sukladno Tehničkim pravilima i drugim propisima,

2) održavati stanje broda i njegove opreme tako da je brod dok plovi u svakom smislu sposoban za plovidbu i siguran za obavljanje svih operacija u službi dok ih obavlja, bez opasnosti za brod, osobe na brodu, teret i okoliš,

3) osigurati da brod posjeduje valjane svjedodžbe i dokumente propisane Tehničkim pravilima i drugim propisima, osim za vrijeme kada se nalazi u raspremi ili na popravku u brodogradilištu,

4) osigurati da se na brodu i u svezi s brodom poštuju zahtjevi Tehničkih pravila i drugih propisa.

(3) Ministarstvo vodi službenu evidenciju o brodovima hrvatske državne pripadnosti koja sadrži:

1) ime i IMO broj broda,

2) podatke o vlasniku broda i odgovornoj osobi u pravnoj osobi koja je vlasnik broda,

3) podatke o osobi zaduženoj za sigurnosnu zaštitu u kompaniji,

4) podatke o priznatoj organizaciji koja brodu izdaje svjedodžbe,

5) podatke o pregledima brodova od strane država luka, uključujući naziv nadležnih tijela koja su izvršila preglede i datume inspekcija, te rezultate pregleda i jesu li uočene nepravilnosti i određena zadržavanja,

6) podatke o svim događajima od važnosti za sigurnost broda, osoba i okoliša uključujući podatke o pomorskim nesrećama,

7) podatke o brodovima koji više nemaju hrvatsku državnu pripadnost i koji su istu izgubili u prethodnih dvanaest mjeseci.

(4) Vlasnik i/ili kompanija i/ili priznata organizacija broda hrvatske državne pripadnosti dužni su dostavljati Ministarstvu podatke iz stavka 3. ovoga članka bez odgađanja, a najkasnije 15 dana od dana nastanka ili promjene činjenice, odnosno od događaja na koji se podaci odnose. Podaci iz stavka 3. točke 5. ovoga članka moraju se dostaviti najkasnije 24 sata od događaja.

(5) Nakon što bude izviješteno da su strana tijela nadležna za nadzor države luke zadržala brod hrvatske državne pripadnosti, Ministarstvo će nadgledati ispunjavanje zahtjeva relevantnih konvencija Međunarodne pomorske organizacije od strane zadržanog broda.

(6) Inspekcijski nadzor nad obavljanjem poslova iz ovoga članka obavlja inspekcija sigurnosti plovidbe Ministarstva i lučkih kapetanija.

Članak 50. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

(1) Plovni put Republika Hrvatska radi zaštite ljudskih života i sigurnosti plovidbe u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske jest morski pojas dovoljno dubok i širok za sigurnu plovidbu plovnog objekta, koji je, prema potrebi, i obilježen. (5) Na objekte sigurnosti plovidbe iz stavka 2. ovoga članka zabranjeno je postavljati natpise, te je zabranjeno objekte sigurnosti plovidbe oštećivati i neovlašteno postavljati, uklanjati, zamjenjivati ili mijenjati njihovo značenje osigurava pružanje usluga od javnog interesa kako slijedi:

(2) Objekti sigurnosti plovidbe na plovnim putovima u unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru Republike Hrvatske jesu: svjetionici, obalna svjetla, plutače i druge oznake, signalne postaje i obalne radiopostaje, optički, zvučni, električni, elektronski, radarski i drugi uređaji za sigurnu plovidbu.

(3) Športske i druge aktivnosti mogu se obavljati na plovnom putu samo uz prethodno odobrenje nadležne lučke kapetanije i uz uvjete utvrđene odobrenjem.

(4) Za uporabu, odnosno korištenje objekata sigurnosti plovidbe na plovnim putovima plaća se naknada.

a) uređivanje i održavanje plovnih putova,

b) postavljanje i održavanje objekata sigurnosti plovidbe,

c) obavljanje hidrografske djelatnosti,

d) traganje i spašavanje osoba u pogibelji na moru,

e) nadzor i upravljanje pomorskim prometom,

f) radioslužbu obalnih radijskih postaja,

g) pomorsku meteorološku i hidrološku službu i

h) druge usluge sigurnosti plovidbe utvrđene međunarodnim ugovorima.

(2) Poslove iz stavka 1. podstavka d) i e) obavlja Ministarstvo.

(3) Poslove iz stavka 1. podstavka a), b) i f) obavlja trgovačko društvo Plovput d. o. o. kao javnu ovlast.

(4) Poslove iz stavka 1. podstavka c) obavlja Hrvatski hidrografski institut u skladu s odredbama ovoga Zakonika i posebnog propisa kojim je uređeno obavljanje hidrografske djelatnosti.

(5) Poslove iz stavka 1. podstavka g) obavlja Državni hidrometeorološki zavod u skladu s odredbama ovoga Zakonika i posebnog propisa kojim je uređeno obavljanje hidrometeorološke djelatnosti.

(6) Upravni nadzor nad provođenjem poslova iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka obavlja Ministarstvo.

(7) Tijela iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka dužna su svake godine dostaviti Ministarstvu godišnji plan rada za sljedeću godinu i godišnje izvješće o realizaciji plana rada i stanju sigurnosti plovidbe za prethodnu godinu.

Članak 51. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

(1) Plovni putovi Republike Hrvatske moraju se uređivati, održavati njihova plovnost, postavljati na njima objekte za sigurnu plovidbu i osiguravati njihov ispravan rad. (6) Oznake i načine označavanja na plovnim putovima izvan lučkih područja, kako su utvrđena posebnim propisom, uređuju se i održavaju u skladu s Programom uređenja i održavanja plovnih putova koji naputkom donosi ministar za razdoblje od pet godina na prijedlog trgovačkog društva Plovput d. o. o. sukladno Strategiji iz članka 6. stavka 7. ovoga Zakonika.

(2) Na plovnim putovima Republike Hrvatske obavlja se hidrografska djelatnost radi osiguranja točnih podataka o dubinama, vrsti dna, morskim strujama, gustoći mora, valovima i kolebanju morske razine. Mjerenja parametara su sustavna i obavljaju se u skladu sa standardima Međunarodne hidrografske organizacije.

(3) Za obavljanje poslova iz stavka 2. koriste se objekti hidrografije (mareografska postaja, strujomjerna postaja označena plutačom, termistorska postaja označena plutačom, valografska plutača, višenamjenska oceanografska plutača i sl.).

(4) Podaci iz stavka 2. ovog članka ucrtavaju se i opisuju na službenim pomorskim kartama i publikacijama Hrvatskog hidrografskog instituta.

(5) Na objekte hidrografije iz stavka 3. ovoga članka zabranjeno je neovlašteno postavljati natpise, te je zabranjeno objekte hidrografije oštećivati i neovlašteno uklanjati, zamjenjivati ili mijenjati njihovo značenje.

(2) Plovne putove koji se nalaze u lučkim područjima, kako su utvrđena u skladu s posebnim propisom, dužno je uređivati i održavati tijelo koje upravlja lukom prema dubinama iz službenih pomorskih navigacijskih karata i publikacija.

(3) Program iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i temeljiti se na procjeni rizika za sigurnost plovidbe, ljudske živote i imovinu na moru.

(4) Za uređivanje i održavanje plovnih putova iz stavka 1. ovoga članka i usluga od javnog interesa iz članka 50. stavka 1. podstavaka d) i e) vlasnici ili korisnici plovnih objekata i drugih objekata namijenjenih za plovidbu, osim broda i ratnog broda plaćaju naknadu za sigurnost plovidbe kada plove ili borave u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske propisat će ministar. Naknada se utvrđuje u odnosu na kategoriju, vrstu, veličinu i namjenu plovnog objekta.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, naknadu za sigurnost plovidbe ne plaćaju plovni objekti koji se koriste pravom neškodljivog prolaska teritorijalnim morem bez uplovljenja u luke i na sidrišta u Republici Hrvatskoj te plovni objekti u izvanrednim okolnostima odnosno okolnostima koje nisu redovita plovidba.

(6) Naknada iz stavka 4. ovoga članka prihod je državnog proračuna od čega je 50% namjenski prihod koji se koristi za razvoj i održavanje materijalnih sredstava za traganje i spašavanje na moru i sustava za nadzor i upravljanje pomorskim prometom, uređivanje i održavanje plovnih putova, te na troškove naplate te naknade.

(7) Visinu naknade za sigurnost plovidbe iz stavka 4. ovoga članka, osnovice za njezin obračun i pojedine izvanredne okolnosti odnosno okolnosti koje nisu redovita plovidba iz stavka 5. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar u suradnji s ministrom nadležnim za poslove financija.

Članak 52. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Poslove iz članka 50., 51. stavak 1. ovoga Zakonika obavlja trgovačko društvo »Plovput«, a poslove iz članka 51. stavak (1) Objekti sigurnosti plovidbe postavljaju se u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske kako bi se osiguralo sigurno odvijanje pomorskog prometa.

(2) Trgovačko društvo Plovput d. o. o. postavlja objekte sigurnosti plovidbe i održava njihov ispravan rad.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, objekte sigurnosti plovidbe koji se nalaze u lučkim područjima, kako su utvrđena posebnim propisom, dužno je postaviti i održavati tijelo koje upravlja lukom.

(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka, objekte sigurnosti plovidbe kojima se obilježavaju objekti, sredstva ili drugi zahvati na moru ili na obali koji predstavljaju stalne ili privremene zapreke na plovnom putu (mostovi, kabeli, potonuli objekti, objekti za istraživanje i iskorištavanje industrijskih i ostalih mineralnih sirovina i sl.) dužan je postaviti i održavati investitor, vlasnik ili korisnik tog objekta ili sredstva odnosno nositelj zahvata.

(5) Na objekte sigurnosti plovidbe iz stavka 1. ovoga članka zabranjeno je postavljati natpise te je zabranjeno objekte sigurnosti plovidbe oštećivati i neovlašteno postavljati, uklanjati, zamjenjivati ili mijenjati njihovo značenje.

(6) Za postavljanje i održavanje objekata sigurnosti plovidbe, osim objekata sigurnosti plovidbe iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, i usluge od javnog interesa iz članka 50. stavka 1. podstavka f) plovni objekti kada plove ili borave u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske plaćaju naknadu za uporabu objekata sigurnosti plovidbe. Naknada se utvrđuje u odnosu na kategoriju, vrstu, veličinu i namjenu plovnog objekta.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka naknadu ne plaćaju brodovi koji se koriste pravom neškodljivog prolaska teritorijalnim morem bez uplovljenja u luke i na sidrišta u Republici Hrvatskoj, kao i javni brodovi, ratni brodovi, brodice i jahte te drugi plovni objekti u izvanrednim okolnostima odnosno okolnostima koje nisu redovita plovidba.

(8) Naknada iz stavka 6. ovoga članka prihod je trgovačkog društva Plovput d. o. o.

(9) Kada sredstva prikupljena od naknade iz stavka 6. ovoga članka, kao i sredstva iz ostalih prihoda trgovačkog društva Plovput d. o. o. nisu dovoljna za poslove iz stavka 2. ovoga članka, ista se osiguravaju u državnom proračunu.

(10) Visinu naknade za uporabu objekata sigurnosti plovidbe iz stavka 6. ovoga članka i osnovice za njezin obračun i pojedine izvanredne okolnosti odnosno okolnosti koje nisu redovita plovidba iz stavka 7. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar na prijedlog trgovačkog društva Plovput d. o. o.

(11) Ministar će propisom iz članka 54. stavka 6. ovoga Zakonika propisati podrobnije obveze postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakonika obavlja javna ustanova Hrvatski hidrografski institut članka.

Članak 53. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

Za postavljanje svjetala i znakova za obilježavanje zapreka na plovnom putu kao i za istraživanje i iskorištavanje industrijskih i ostalih mineralnih sirovina, odnosno za izgradnju objekata na plovnom putu, lučka kapetanija određuje poziciju i karakteristiku svjetala, odnosno znakova te mjere za sigurnu plovidbu uz prethodno pribavljeno mišljenje trgovačkog društva »Plovput«.

(1) Podaci o objektima sigurnosti plovidbe i fizičkim ili pravnim osobama koje postavljaju i održavaju objekte sigurnosti plovidbe vode se u Registru objekata sigurnosti plovidbe.

(2) Registar iz stavka 1. ovoga članka je javna knjiga koja se vodi u elektroničkom obliku.

(3) Registar iz stavka 1. ovoga članka vodi trgovačko društvo Plovput d. o. o.

(4) Fizičke ili pravne osobe koje postavljaju i/ili održavaju objekte sigurnosti plovidbe dužne su dostavljati podatke o objektima sigurnosti plovidbe u registar iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Fizičke ili pravne osobe iz stavka 4. ovoga članka dužne su o promjeni statusa objekta sigurnosti plovidbe bez odgađanja obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju.

(6) Poslovi iz stavka 2. ovoga članka obavljaju se kao javna ovlast.

(7) Ministar će propisom iz članka 54. stavka 6. ovoga Zakonika propisati način i uvjete uspostave i vođenja te sadržaj registra objekata sigurnosti, kao i podrobnije obveze fizičkih i pravnih osoba iz stavka 4. ovoga članka.

Članak 54. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

(1) Investitor, vlasnik ili korisnik objekata ili sredstava koji predstavljaju stalne ili privremene zapreke na plovnom putu (mostovi, kabeli, potonuli objekti, i sl.) dužan je, u roku određenom od nadležne lučke kapetanije, postaviti i održavati svjetla i znakove za obilježavanje tih zapreka.

(1) (2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postavi propisano svjetlo ili drugi znak ili ako postavljeno svjetlo ili drugi znak Objekti sigurnosti plovidbe klasificiraju se po vrstama i kategoriziraju s obzirom na njihov značaj za sigurnost plovidbe.

(2) Potreban broj, vrstu, poziciju odnosno područje rada objekata sigurnosti plovidbe, osim objekata iz članka 52. stavaka 3. i 4. ovoga Zakonika, njihov značaj te promjene ili njihovo uklanjanje/deaktiviranje utvrđuje Ministarstvo postupkom procjene prometnog opterećenja i rizika za ljudske živote i imovinu na moru te za okoliš najmanje svake tri godine.

(3) Obvezu postavljanja objekata sigurnosti plovidbe iz članka 52. stavaka 3. i 4. ovoga Zakonika, njihovu vrstu, značaj, poziciju odnosno područje rada, karakteristike te rokove postavljanja određuje nadležna lučka kapetanija.

(4) U postupcima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka trgovačko društvo Plovput d. o. o. utvrđuje jedinstveni broj objekta sigurnosti plovidbe, naziv, karakteristiku, točnu poziciju te prema potrebi visinu nad morem, domet i obilježje svjetla odnosno druge tehničke karakteristike objekta sigurnosti plovidbe.

(5) Ako osoba iz članka 52. stavaka 3. i 4. ovoga Zakonika ne postavi objekt sigurnosti plovidbe ili ako ga ne održava u ispravnom stanju, trgovačko društvo koje se brine Plovput d. o održavanju i obilježavanju plovnog puta,. o. će na zahtjev nadležne lučke kapetanije, a na teret te osobe, postavit će propisano svjetlo postaviti objekt sigurnosti plovidbe ili drugi znak, odnosno neispravno će svjetlo ili drugi znak ga dovesti u ispravno stanje.

(3) Investitor, vlasnik ili korisnik objekata ili sredstava izgrađenih ili postavljenih u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske dužan je propisno ih označiti i održavati u stanju koje ne predstavlja opasnost za ljudske živote i sigurnost plovidbe, sukladno odredbama ovog Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika (6) Način i uvjete postavljanja odnosno uklanjanja i deaktiviranja, održavanja, klasifikacije i kategorizacije objekata sigurnosti plovidbe, sustav obilježavanja (balisaže) te vrste i karakteristike objekata sigurnosti plovidbe iz ovoga članka pravilnikom utvrđuje ministar.

Članak 54.b dodančlankom 18. ovoga akta

(1) Na plovnim putovima Republike Hrvatske obavlja se hidrografska djelatnost radi hidrografsko-navigacijskog osiguranja plovidbe u skladu s posebnim propisima.

(2) Poslove i djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka obavlja Hrvatski hidrografski institut.

(3) Za obavljanje poslova i djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka koriste se objekti hidrografije (mareografska postaja, strujomjerna postaja označena plutačom, termistorska postaja označena plutačom, valografska plutača, višenamjenska oceanografska plutača i sl.).

(4) Na objekte hidrografije iz stavka 3. ovoga članka zabranjeno je neovlašteno postavljati natpise te je zabranjeno objekte hidrografije oštećivati i neovlašteno uklanjati, zamjenjivati ili mijenjati njihovo značenje.

Članak 54.c dodančlankom 18. ovoga akta

(1) Sportske i druge aktivnosti mogu se obavljati na plovnom putu samo uz prethodno odobrenje koje izdaje nadležna lučka kapetanija i uz uvjete i mjere sigurne plovidbe utvrđene tim odobrenjem.

(2) Prethodno odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na zahtjev fizičke ili pravne osobe koja namjerava obavljati sportske ili druge aktivnosti na plovnom putu u upravnom postupku.

(3) Žalba protiv odobrenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) Nositelj zahvata, investitor ili vlasnik građevine ili drugog stalnog ili privremenog objekta ili sredstva na moru, morskom dnu ili priobalju u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske dužan je iste održavati u stanju koje ne predstavlja opasnost za ljudske živote i sigurnost plovidbe te osigurati mjere sigurne plovidbe iz stavka 1. ovoga članka, sukladno odredbama ovoga Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.

Članak 57. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

(1) Luke mogu biti otvorene za javni promet ili za posebne namjene ako je prije toga utvrđeno da je udovoljeno propisanim uvjetima za sigurnost plovidbe u luci.

(2) Lučke kapetanije vode Registar luka iz stavka 1. ovoga članka u elektroničkom obliku.

(3) Tijelo koje razvrstava luke u skladu s posebnim propisima i tijelo koje upravlja lukom dužni su dostavljati podatke u Registar luka iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Uvjete za sigurnost plovidbe u luci, način utvrđivanja tih uvjeta te vođenja registra o lukama iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakonika.

Članak 1001. izmijenjenčlankom 46. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda, jahte ili brodice ili član posade koji ga zamjenjuje:

1) ako brod koji prevozi više od 2000 tona ulja nema potvrdu o osiguranju ili drugome financijskome jamstvu o imovinskoj odgovornosti za štetu prouzročenu onečišćenjem uljem kad uđe u luku ili izađe iz luke Republike Hrvatske ili u njima ukrcava ili iskrcava ulje (članak 62.),

2) ako ne poduzme ili ne poduzme u određenom roku odgovarajuće mjere koje mu rješenjem naredi inspektor sigurnosti plovidbe (članci 168., 169., 171., 176., i 177.).

3) ako brod koji ima brodsku radiostanicu ne organizira neprekidnu službu bdijenja, u skladu s propisima o radioprometu (članak 55.),

4) ako na brodu nema propisanog broja članova posade sa odgovarajućim valjanim svjedodžbama o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti (članak 130.),

5) ako osobno ne rukovodi brodom kada to zahtijeva sigurnost broda, a osobito kada brod ulazi u luku, kanal ili rijeku ili kad izlazi iz njih te u svim drugim slučajevima kad to zahtijeva sigurnost broda i plovidbe (članak 149. stavak 2.),

6) ako u slučaju neposredne opasnosti od rata ili nastupanja ratnoga stanja između Republike Hrvatske i druge države ne poduzme u pogledu broda, osoba i tereta na brodu sve mjere koje se pokažu potrebnima (članak 155. stavak 1. i 2.),

7) ako se u slučaju nastupanja ratnoga stanja između drugih država, u kojem je Republika Hrvatska neutralna, brod nađe u luci jedne od zaraćenih država ili na putu za luku zaraćene države ili mora proći kroz unutarnje morske vode i teritorijalno more zaraćene države ne zatraži uputu od brodara, a ako to nije moguće – od nadležnih hrvatskih tijela (članak 155. stavak 3 ),

8) ako za putovanja broda prema članu posade, putniku ili drugoj osobi na brodu koja je izvršila kazneno djelo, ne poduzme mjere potrebne da se spriječi ili ublaži nastupanje štetnih posljedica tog djela i izvršitelj pozove na odgovornost (članak 161. stavci 1., 2. i 4.),

9) ako o neispravnostima iz članka 143. stavka 1. točke 2) ne obavijesti nadležnu lučku kapetaniju (članak 143. stavak 2.),

10) ako ukrca na brod i rasporedi za obavljanje poslova osobu koja nema odgovarajuću valjanu svjedodžbu o osposobljenosti ili dopunskoj osposobljenosti (članak 131.),

11) ako ne udalji s dužnosti premorenu, odnosno bolesnu osobu ili osobu koja je pod utjecajem alkohola ili psihoaktivnih lijekova (članak 134.).

12) ako protivno odredbi članka 49.d ne preda sav brodski otpad u prihvatne uređaje prije isplovljavanja,

13) ako plovnim objektom ošteti ili neovlašteno ukloni objekt sigurnosti plovidbe ili objekt hidrografije (članak 50 52. stavak 5. i članak 51 54. b stavak 5.). 4.).

(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. točke 10), 11) i 12) brodar i poslovođa.

(3) Novčanom kaznom od 1.000,00 kuna do 3.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. točke 10), 11) i 12) odgovorna osoba brodara.

(4) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik zrakoplova koji prilikom preleta gospodarskog pojasa Republike Hrvatske ne poštuje općeprihvaćene propise i hrvatske propise o suzbijanju onečišćenja mora iz zraka ili zrakom.

Članak 1010. izmijenjenčlankom 47. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1) ako ne vodi propisane podatke koji su značajni za sigurnost plovidbe (članak 48. točka 3),

2) ako ne održava luku u stanju koje osigurava sigurnu plovidbu, pristajanje i vezivanje plovnih objekata, te ukrcaj ili iskrcaj putnika i tereta, ne osigura čišćenje luke ili ako ne obavlja druge poslove sukladno članku 58. ovog Zakonika.

3) ako ne podnese na odobrenje tehničku dokumentaciju na temelju koje se brod, jahta ili brodica gradi ili preinačuje (članak 78. i 113.).

4) ako na objekt sigurnosti plovidbe ili objekt hidrografije postavi natpis ili ošteti objekt sigurnosti plovidbe ili objekt hidrografije ili neovlašteno postavi, ukloni ili zamijeni objekt sigurnosti plovidbe ili objekt hidrografije ili promijeni značenje objekta sigurnosti plovidbe (članak 50 52. stavak 5. i članak 51. 54.b stavak 5.). 4.).

(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi za radnje iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 1013. izmijenjenčlankom 48. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000 20.000,00 kuna kaznit će se organizator športskog natjecanja sportskih ili drugih aktivnosti koji postupi protivno članku 50 54.c stavku 1. stavku 3 ovoga Zakonika.

(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba koja kao investitor, vlasnik ili korisnik objekata ili sredstava ili nositelj zahvata odnosno tijelo koje upravlja lukom postupi suprotno odredbama iz članka 54. ovog 52. stavka 4., članka 53. stavaka 4. i 5., članka 54. stavka 3. ili članka 54.c. stavka 4. ovoga Zakonika.

(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba koja postupi protivno članku 56. i 56.a, te propisima donesenim temeljem tog članka ovog Zakonika.

(4) Novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(5) Novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 2. i 3. ovoga članka zapovjednik, odnosno osoba koja upravlja pomorskim objektom.

Članak 102. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

(1) Plutajući objekt i nepomični odobalni objekt je sposoban za uporabu ako udovoljava odredbama ovoga Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika i Tehničkim pravilima u svezi sa:

1) sigurnošću ljudskih života, objekta i imovine,

2) sprječavanjem onečišćavanja pomorskog morskog okoliša uljem, štetnim tvarima, otpadnim vodama i otpadom,

3) sprječavanjem onečišćavanja zraka,

4) zaštitom morskog okoliša od štetnog djelovanja sustava protiv obraštanja trupa,

5) zaštitom na radu, smještajem posade i drugih osoba na objektu,

6) sigurnošću uređaja za rukovanje teretom.

(2) Pored uvjeta iz stavka 1. ovoga članka plutajući i nepomični odobalni objekt je sposoban za uporabu:

1) ako ima propisan broj stručnih radnika koji objekt mora imati za siguran rad.

2) da je smještaj i broj drugih osoba na objektu u skladu sa odredbama i uvjetima navedenim u ispravama, zapisima, knjigama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji,

3) ako je teret na objektu složen, raspoređen i osiguran u skladu s odredbama i uvjetima navedenim u ispravama, zapisima, knjigama i odobrenoj tehničkoj dokumentaciji objekta,

4) ako je sigurno privezan, usidren, položen na morsko dno, odnosno djelomično ili potpuno ukopan u morsko dno.

(3) Ako se plutajući ili nepomični odobalni objekt postavlja ili upotrebljava u unutrašnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske, osim plutajućeg objekta koji se postavlja ili upotrebljava u luci, pored uvjeta propisanih stavcima 1. i 2. ovog članka, mora zadovoljavati uvjete određene lokacijskom dozvolom, odnosno detaljnim planom uređenja.

(4) Ministar će propisati najmanji broj i stručnu osposobljenost stručnih radnika na plutajućim i nepomičnim odobalnim objektima.

Članak 1020. izmijenjenčlankom 49. ovoga akta

(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika donijeti propise o:

– lukama otvorenim za međunarodni promet (članak 7. stavak 4.),

– dolasku i boravku stranih jahti i brodica namijenjenih razonodi i športu u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (članak 12. stavak 2.),

– uvjetima za uplovljavanje, prolazak i boravak stranih ratnih i znanstvenoistraživačkih brodova u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, uvjetima i načinu obavljanja znanstvenih i drugih istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora, morskog dna ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog i gospodarskog pojasa Republike Hrvatske (članak 31. stavak 9.).

(2) Vlada Republike Hrvatske će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika donijeti Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora (članak 63. stavak 2.).

Članak 109.a brisančlankom 21. ovoga akta

Oznaka plutajućeg objekta i nepomičnoga odobalnog objekta sastoji se od prva dva slova koja se uzimaju iz imena luke u kojoj je sjedište lučke kapetanije kod koje se objekt upisuje i broja koji označava redni broj u upisniku plutajućih objekata i nepomičnih odobalnih objekata.

Članak 129. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

(1) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda, obvezno je osigurana osoba u obveznom mirovinskom osiguranju ako u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), a u obveznom zdravstvenom osiguranju te zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu ako u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili odobreni stalni boravak, ako drukčije nije uređeno međudržavnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drugačije uređeno. ili Uredbom (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (tekst značajan za EGP i Švicarsku).

(2) Prijavu i odjavu na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka čiji je poslodavac, brodar ili kompanija domaća pravna osoba podnosi poslodavac, brodar ili kompanija.

(3) Prijavu i odjavu na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka čiji je poslodavac brodar i kompanija strana pravna osoba podnosi nadležna lučka kapetanija.

(4) Lučka kapetanija neće izvršiti prijavu iz stavka 3. ovoga članka ako član posade iz stavka 1. ovoga članka podnese lučkoj kapetaniji dokaz da je obvezno osiguran kod stranog nositelja socijalnog osiguranja države s kojom Republika Hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju.

(5) Posrednik pri zapošljavanju pomoraca iz stavka 2. članka 125. a ovoga Zakonika, kao i pomorac koji se samostalno zapošljava kod stranog poslodavca ili se zapošljava kod stranog poslodavca putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, dužan je podnijeti nadležnoj lučkoj kapetaniji sve podatke potrebne za podnošenje prijave i odjave na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje.

(6) Početkom osiguranja člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka smatra se dan ukrcaja na brod, a prestankom osiguranja dan iskrcaja s broda, prema evidenciji iz pomorske knjižice.

(7) Iznimno od odredbe stavka 6. ovoga članka član posade broda iz stavka 1. ovoga članka koji lučkoj kapetaniji podnese dokaz da je njegov ugovor o radu sklopljen na razdoblje duže od razdoblja ukrcaja na brodu ostaje osiguran do dana prestanka njegovog ugovora o radu.

(8) Postupak i način prijave iz stavka 3. ovoga članka koju provodi lučka kapetanija, kao i uvjete, sadržaj i način podnošenja podataka potrebnih za prijavu i odjavu iz stavka 5. ovoga članka propisat će ministar.

(9) Član posade broda iz stavka 1. ovoga članka obveznik je doprinosa i plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja prema mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa koju propisuje i objavljuje ministar. Visina mjesečne osnovice za obračun doprinosa utvrđuje se prema plaći koju bi član posade broda ostvario za iste odnosno slične poslove na brodu u nacionalnoj plovidbi.

(10) Obvezu te vrstu doprinosa i mjesečne iznose doprinosa za uplatu utvrđuje Porezna uprava rješenjem na način uređen propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, a na obvezu plaćanja doprinosa te obračun zatezne kamate ako se obveza ne uplati u propisanom roku, zastaru prava na utvrđivanje i naplatu doprinosa, povrat više uplaćenih doprinosa ili doprinosa plaćenih bez pravne osnove, vođenje drugostupanjskog i prekršajnog postupka te druga pitanja vezana uz doprinose koja nisu uređena ovim Zakonikom primjenjuju se propisi koji uređuju doprinose za obvezna osiguranja kao i opći porezni propisi.

(11) Poslodavac nije obvezan obračunavati niti plaćati doprinose prema plaći koju isplaćuje za rad članu posade broda iz stavka 1. ovoga članka niti prema propisanoj osnovici iz stavka 8. ovoga Zakonika.

Članak 132. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

(1) Izobrazbu pomoraca radi stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti iz članka 131. ovoga Zakonika obavljaju pomorska učilišta na temelju rješenja o povjeravanju izobrazbe koje izdaje Ministarstvo.

(2) Obrazovanje pomoraca radi stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti iz članka 131. ovoga Zakonika obavlja pomorsko učilište ovlašteno posebnim propisima i uz suglasnost Ministarstva.

(3) Ukoliko se utvrdi da pomorsko učilište ne zadovoljava uvjete na temelju kojih mu je izdano rješenje o povjeravanju izobrazbe ili suglasnost za obrazovanje pomoraca ili se utvrdi bilo koja druga nepravilnost u radu pomorskog učilišta, može mu se oduzeti rješenje o povjeravanju izobrazbe ili suglasnost na ovlaštenje za obrazovanje pomoraca i prije isteka njihove valjanosti.

(4) U svrhu ishođenja rješenja o povjeravanju izobrazbe iz stavka 1. ovoga članka, odnosno suglasnosti o povjeravanju obrazovanja iz stavka 2. ovoga članka, pomorsko učilište mora ispuniti uvjete za održavanje obrazovanja i/ili izobrazbe u pogledu nastavnika i programa, tehničke opremljenosti te uvedenog i održavanog sustava kvalitete.

(5) Kada je uvjet za stjecanje svjedodžbi o osposobljenosti polaganje odgovarajućeg ispita, isti se polaže pred povjerenstvom Ministarstva odnosno lučke kapetanije imenovanim od strane ministra.

(6) Sve administrativne poslove oko povjeravanja izobrazbe ili izdavanja suglasnosti pomorskim učilištima, izdavanja svjedodžbi o osposobljenosti, poslove u svezi s organizacijom i održavanjem ispita obavlja Ministarstvo ili lučka kapetanija za što im pripada naknada.

(7) Naknadu iz stavka 6. ovoga članka plaćaju pomorska učilišta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka odnosno osobe koje polažu ispite iz stavka 5. ovoga članka.

(8) Iznimno, naknadu iz stavka 6. ovoga članka ne plaćaju pomorska učilišta koja se financiraju isključivo iz državnog proračuna ili proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave.

(9) Naknada iz stavka 6. ovoga članka prihod je državnog proračuna od kojeg se 50% iznosa koristi namjenski za pokriće troškova održavanja praktičnog dijela ispita i troškova naknade za članove ispitnih povjerenstava.

(10) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i za stjecanje uvjerenja i svjedodžbi o osposobljenosti za upravljanje brodicama i jahtama.

(11) Uvjete i način stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti pomoraca i, uvjete za povjeravanje izobrazbe ili izdavanja suglasnosti pomorskim učilištima za obrazovanje pomoraca, kao i visinu te raspodjelu naknade za odobrenje održavanja izobrazbe pomoraca propisuje ministar pravilnikom.

Članak 145. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

(1) Za štetu nastalu zbog tjelesne ozljede ili smrti člana posade ili zbog narušenja zdravlja koju član posade pretrpi na radu ili u svezi s radom na brodu, odgovara brodar ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

(2) Za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu od opasne stvari ili opasne djelatnosti, kao i za takvu štetu koju član posade pretrpi na radu ili u vezi s radom na brodu zbog nepostojanja uvjeta za siguran rad, brodar odgovara prema općim propisima o odgovornosti za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti.

(3) Za štete iz stavka 1., 2. ovoga članka solidarno odgovaraju vlasnik broda, brodar, poslovođa, kompanija i poslodavac.

Članak 146. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

(1) Posadom i svim drugim osobama na brodu zapovijeda zapovjednik broda.

(2) Zapovjednik broda mora biti državljanin Republike Hrvatske.

(2) Zapovjednika broda imenuje i razrješava dužnosti brodar ili kompanija.

(3) U slučaju smrti, spriječenosti ili odsutnosti zapovjednika broda zamjenjuje, sa svim njegovim ovlaštenjima, prvi časnik palube, odnosno drugi neposredno niži časnik palube koji je državljanin Republike Hrvatske..

(5) Odredba stavka 2. ovog članka ne odnosi se na jahtu stranog vlasnika upisanu u hrvatski upisnik brodova.

Članak 165. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

(1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredaba ovoga dijela Zakonika i propisa u području sigurnosti plovidbe i zaštite pomorskog okoliša donesenih na temelju ovoga Zakonika obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva i lučkih kapetanija.

(2) Poslove inspekcije sigurnosti plovidbe mogu obavljati i stručni djelatnici Ministarstva i lučke kapetanije, te ovlašteni službenici službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom u okviru posebnog ovlaštenja kojeg daje ministar.

(3) Određene poslove inspekcije sigurnosti plovidbe mogu obavljati i policijski službenici, te ovlaštene osobe Obalne straže u okviru posebnog ovlaštenja kojeg daje ministar.

(4) Stručnu spremu, ispite i ostale posebne uvjete koje mora ispunjavati inspektor sigurnosti plovidbe odnosno ovlašteni službenici iz stavka 2. i 3. ovoga članka, kao i obrazac iskaznice inspektora sigurnosti plovidbe propisat će ministar.

(5) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi članaka 76. stavka 4. i 111. stavak 4. provodi farmaceutska inspekcija.

(6) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi članka 125.a ovoga Zakonika i propisa donesenih na temelju njega provode osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka i inspektori Državnog inspektorata rada.

Članak 166. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

(1) Inspekcijski poslovi koji se odnose na obavljanje nadzora nad provođenjem odredaba ovoga dijela Zakonika o sigurnosti plovidbe obuhvaćaju osobito obavljanje inspekcijskog nadzora nad:

1) stranim brodovima u hrvatskim lukama,

2) hrvatskim pomorskim objektima u pogledu njihove sposobnosti za plovidbu ili uporabu,

3) provođenjem međunarodnog režima luka u skladu s međunarodnim obvezama Republike Hrvatske u pogledu operativnih i drugih obala, lukobrana, potrebnih dubina, uređaja, postrojenja i drugih objekata namijenjenih za sidrenje, zaštitu brodova, ukrcavanje i iskrcavanje putnika i stvari, kao i opremljenosti uređajima namijenjenim za prihvat zauljenih voda, uljnih ostataka i otpada sa broda, te ostataka i mješavina koje sadrže ostatke štetnih tekućih tvari, fekalija, tvari koje uništavaju ozon i uređaja za prihvat opreme koja sadrži takve tvari kada je uklonjena sa brodova i drugih uvjeta za sigurnost plovidbe i zaštite od onečišćenja u lukama,

4) uređivanjem i održavanjem i obilježavanjem plovnosti plovnih putova u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama i postavljanjem i održavanjem objekata za sigurnost sigurnosti plovidbe na tim plovnim putovima,

5) obavljanjem radioslužbe koja služi sigurnosti plovidbe i zaštiti ljudskog života na moru te njenim uređajima i opremom kao i održavanjem sredstava i radom tih službi,

6) plovidbom i peljarenjem,

7) gradnjom i drugim aktivnostima i zahvatima u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama ili na njihovim obalama u pogledu njihovoga utjecaja na sigurnost plovidbe,

8) prijevozom osoba i stvari u pogledu zaštite ljudskih života i imovine,

9) zaštitom mora od onečišćenja s plovnih objekata,

10) obavljanjem meteorološke službe na brodovima koja služi sigurnosti plovidbe,

11) uvjetima života i rada pomoraca na brodovima.

12) obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju pomoraca,

13) udovoljavanjem uvjeta za obavljanje djelatnosti pomorskog agenta.

14) priznatim organizacijama i Hrvatskim registrom brodova.

15) obavljanjem hidrografske djelatnosti.

(2) Odredba stavka 1. točke 3) ovoga članka ne odnosi se na vojne luke.

(3) Način i postupke obavljanja inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrđuje ministar posebnim propisom.

Članak 173. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 166. stavka 1. točke 4) ovoga Zakonika utvrdi da je stanje plovnog puta ili objekta za sigurnost sigurnosti plovidbe na plovnom putu takvo da ugrožava sigurnost plovidbe, naredit će se:

1) trgovačkom društvu koje se brine o održavanju i obilježavanju plovnih putova Plovput d. o. o., tijelu koje upravlja lukom odnosno investitoru, vlasniku ili korisniku objekta ili sredstva ili nositelju zahvata, da privremeno obilježi smetnje na plovnom putu, odnosno da je ukloni i da postavi ili aktivira signalne oznake i svjetla objekt sigurnosti plovidbe ako su uklonjena je uklonjen ili neispravna neispravan,

2) privremena zabrana plovidbe ako na plovnom putu nisu poduzele poduzete mjere za sigurnu plovidbu.

(2) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka utvrde i drugi nedostaci na plovnom putu koji mogu ugroziti sigurnost plovidbe, nalazi o tome s primjedbama i prijedlogom mjera dostavit će se Ministarstvu, trgovačkom društvu koje se brine o održavanju i obilježavanju plovnih putova i Hrvatskom hidrografskom institutu, radi poduzimanja odgovarajućih mjera.

(3) Plovput i Hrvatski hidrografski institut dužni su dati na uvid Ministarstvu godišnje planove rada i godišnja izvješća o stanju sigurnosti plovidbe iz svoje nadležnosti.

Članak 175. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

(1) Za sve objekte koji se grade na unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru, odnosno na njihovim obalama nadležno tijelo, investitor ili druga zainteresirana stranka je dužno u postupku izdavanja lokacijske dozvole dozvola propisanih posebnim propisima kojima se regulira prostorno uređenje i gradnja ishoditi suglasnost lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe.

(2) Inspektor sigurnosti plovidbe će zabraniti uporabu, pristajanje, plovidbu i sidrenje na dijelu unutrašnjih morskih voda ili teritorijalnog mora i njegovim obalama ako utvrdi da je ugrožena sigurnost plovidbe.

(3) Pod pojmom ugrožavanja sigurnosti plovidbe smatra se naročito promjena dubina mora, odnosno konfiguracija obale, otežavanje pristajanja i sidrenja plovila i sl., protivno ili bez suglasnosti lučke kapetanije iz stavka 1. ovoga članka.

(4) O poduzetoj mjeri iz stavka 2. ovoga članka inspektor će izvijestiti građevnu inspekciju i inspekciju zaštite okoliša.

Članak 176.a izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora nad obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju pomoraca prema odredbi članka 125. a ovoga Zakonika provjerava se:

a) je li pravna osoba koja obavlja djelatnost posredovanja pri zapošljavanju pomoraca ima izdanu dopusnicu; i

b) je li pravna osoba kojoj je izdana dopusnica za obavljanje poslova posredovanja pri zapošljavanju pomoraca obavlja djelatnost sukladno odredbama posebnog propisa iz članka 125.a stavka 3. i izdanoj dopusnici.

(2) Inspekcijski nadzor sukladno odredbi stavka 1. točke a) ovoga članka provodi Državni inspektorat središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada, a inspekcijski nadzor sukladno odredbi stavka 1. točke b) ovoga članka provodi inspekcija sigurnosti plovidbe Ministarstva i Državni inspektorat središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada.

Članak 176.b izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

(1) Ako u provedbi inspekcijskog nadzora iz članka 176.a ovoga Zakonika inspektor Državnog inspektorata rada utvrdi da fizička ili pravna osoba obavlja djelatnost posredovanja pri zapošljavanju pomoraca bez dopusnice Ministarstva, usmenim rješenjem će u zapisniku privremeno do otklanjanja nedostatka, zabraniti obavljanje djelatnosti pravnoj ili fizičkoj osobi za koju utvrdi da obavlja poslove u svezi sa posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se odmah pečaćenjem poslovnih prostorija, opreme za rad ili na drugi pogodan način.

(3) Otpravak usmenog rješenja iz stavka 1. ovoga članka inspektor je dužan otpremiti stranci u pisanom obliku u roku od osam dana od dana izricanja zabrane usmenim rješenjem.

(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba o kojoj rješava Ministarstvo ministarstvo nadležno za rad i mirovinski sustav i koja ne odgađa izvršenje rješenja.

(5) Ako inspekcija sigurnosti plovidbe ili Državni inspektorat središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekciju rada utvrdi da pravna osoba obavlja poslove u svezi sa posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca protivno dopusnici Ministarstva naložit će joj otklanjanje nedostataka ili nepravilnosti u određenom roku, koji ne može biti dulji od petnaest dana, a ako nedostaci ili nepravilnosti ne budu otklonjeni u ostavljenom roku predložit će Ministarstvu oduzimanje dopusnice.

(6) Inspekcija sigurnosti plovidbe i Državni inspektorat središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekciju rada će o svakom obavljenom nadzoru i poduzetim mjerama pisano izvijestiti Ministarstvo.

Članak 187. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

(1) U upisnik brodova može se upisati:

a) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana Republike Hrvatske,

b) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana države članice Europske unije ako je kompanija ili brodar broda hrvatska pravna osoba,

c) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

d) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu pravne osobe sa sjedištem u državi članici Europske unije ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

e) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana države članice Europske unije ili pravne osobe osnovane sukladno propisima države članice Europske unije i sa sjedištem u državi članici Europske unije, pod uvjetom da je brod upravljan iz podružnice u Republici Hrvatskoj,

f) brod koji je u vlasništvu strane fizičke osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske ili izvan države članice Europske unije ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

g) brod koji je u vlasništvu strane pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske ili izvan države članice Europske unije ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u državi članici Europske unije, a ta kompanija ili brodar ima podružnicu u Republici Hrvatskoj,

h) brod koji je u vlasništvu strane pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske i izvan druge države članice Europske unije odnosno Europskog gospodarskog prostora ako je ta strana pravna osoba brodovlasničko trgovačko društvo ovisno o pravnoj osobi sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je porezni obveznik poreza po tonaži.

(2) U slučajevima iz točke točki b), d), f), g) i g h) stavka 1. ovoga članka sa zahtjevom kompanije ili brodara mora se suglasiti vlasnik broda.

Članak 188. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

U upisnik jahti može se upisati:

a) jahta koja je u cjelini ili djelomično u vlasništvu domaće fizičke ili pravne osobe,

b) jahta koja je u cjelini u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe ako se jahta pretežno nalazi u Republici Hrvatskoj.

(2) Za upis broda i jahte u upisnik brodova ili upisnik jahti plaća se naknada.

(3) Kriterije za određivanje i visinu naknade određuje ministar.

Članak 203. izmijenjenčlankom 34. ovoga akta

(1) U očevidnik brodica upisuje se brodica koja je u cjelini u vlasništvu fizičke ili pravne osobe s prebivalištem, odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(2) U očevidnik brodica može se upisati brodica koja je u cjelini ili dijelom u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe ili državljanina Republike Hrvatske koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj ako brodica pretežno boravi u moru Republike Hrvatske.

(3) Za upis brodice iz stavaka 1. i 2. ovoga članka plaća se naknada.

(4) Kriterije za određivanje i visinu naknade utvrđuje ministar.

Članak 429. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

(1) Porez po tonaži broda je porez koji se utvrđuje i plaća umjesto poreza na dobit kako je uređen zakonom kojim se uređuje porez na dobit, bez obzira na stvarnu dobit ili gubitak ostvaren u poreznom razdoblju za koje se utvrđuje obveza poreza po tonaži broda.

(2) Za potrebe odredbi članka Izrazi uporabljeni u člancima 429. do 429.i ovoga Zakonika imaju sljedeća značenja:

1) brod jest:

– brod upisan u hrvatski upisnik brodova ovlašten, na temelju dodijeljene kategorije plovidbe i izdanih isprava, ploviti izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske radi obavljanja pomorsko-plovidbenih poslova te radi istraživanja ili pružanja drugih usluga vezanih uz djelatnosti na pučini, ili

– brod upisan u strani upisnik brodova.

2) pomorsko-plovidbeni poslovi su poslovi prijevoza putnika i/ili tereta morem izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, između luka u Republici Hrvatskoj i stranih luka odnosno između luka u Republici Hrvatskoj i odobalnih objekata izvan teritorijalnog mora Republike Hrvatske ili između stranih luka ili odobalnih objekata. Pomorsko-plovidbeni poslovi obuhvaćaju i sljedeće pomoćne poslove:

– poslove u vezi s prijevozom putnika i pružanjem usluga putnicima za vrijeme njihova prijevoza brodom uključenim u sustav poreza po tonaži, osim usluga kockarnica, prodaje luksuzne robe i organizacije izleta za putnike;

– privremeno skladištenje i carinjenje tereta;

– poslove u vezi s prijevozom tereta i putnika iz lučkog područja na brod i s broda, koji prijevoz je uključen u cijenu usluge prijevoza;

– iznajmljivanje kontejnera, ukrcaj tereta na brod i iskrcaj tereta s broda, uključujući i manevriranje kontejnerima unutar lučkog područja prije ili poslije prijevoza brodom koji je u sustavu poreza po tonaži;

– korištenje uredskih objekata u funkciji iskorištavanja broda koji je u sustavu poreza po tonaži;

– korištenje objekata za prodaju karata, putničkih i lučkih terminala te usluga izdavanja i prodaje karata za prijevoz brodom koji je u sustavu poreza po tonaži;

– administrativne poslove i poslove osiguranja u vezi s brodom koji je u sustavu poreza po tonaži.

(3) Brodom koji obavlja istraživanja ili pruža druge usluge vezane uz djelatnosti na pučini smatra se:

– istraživački brod,

– brod za opskrbu nepomičnih i plutajućih odobalnih objekata,

– pokretni odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja i brod koji ga opslužuje,

– brod za polaganje kabela ili cjevovoda,

– brod dizalica.

(4) Brodom iz stavka 2. ovoga članka ne smatra se:

– jahta,

– ribarski brod,

– tehnički plovni objekt,

– tegljač odnosno potiskivač osim ako se najmanje 50% djelatnosti koje taj tegljač odnosno potiskivač stvarno obavi tijekom godine odnosi na obavljanje pomorsko-plovidbenih poslova i ako vije zastavu Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora,

– brod jaružalo osim ako se najmanje 50% djelatnosti koje taj brod stvarno obavi tijekom godine odnosi na obavljanje pomorsko plovidbenih poslova i ako vije zastavu Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.

Članak 429.a izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

(1) Porezni obveznik poreza po tonaži broda iz članka 429. ovoga Zakonika je pravna osoba koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj ili kojoj se mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja nalazi u Republici Hrvatskoj, ako zadovoljava uvjetima propisanim ovim Zakonikom te izjavi da će umjesto poreza na dobit plaćati porez po tonaži broda, i to u odnosu na dobit ostvarenu:

a) iz gospodarske djelatnosti pomorsko-plovidbenih poslova brodovima u svom vlasništvu, ili u vlasništvu svojih domaćih ili stranih ovisnih brodovlasničkih trgovačkih društava, brodovima uzetim u zakup, ili u brodarski ugovor, te brodovima danim u zakup svojim domaćim ili stranim ovisnim brodarskim društvima ili društvima u vlasništvu trećih osoba, pri čemu udio brodova danih u zakup trećim osobama ne smije prijeći 20% neto tonaže flote pojedinog poreznog obveznika, dok neto tonaža brodova uzetih u brodarski ugovor ne smije prijeći 75% neto tonaže brodova pojedinog poreznog obveznika, osim ako su brodovi uzeti u brodarski ugovor upisani u upisnik države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.

b) pružanjem usluga poslovođe broda pod uvjetom da je poslovođa broda u odnosu na brod i kompanija, za tehničko vođenje broda i/ili popunjavanje broda posadom, pod sljedećim uvjetima:

– da su ne manje od 51% njegovih zaposlenika državljani Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora,

– da je dvije trećine brodova pod njegovim vođenjem vođeno iz država članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, bez obzira na to obavlja li se vođenje iz ureda poslovođe ili je podugovoreno drugim poslovoditeljima,

– da je 60% brodova koje vodi upisano u upisnike država članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora te

– da udovoljava i drugim zahtjevima sadržanim u pravilima i smjernicama Europske unije o državnim potporama društvima za upravljanje brodovima.

c) od prodaje brodova prijavljenih u sustav poreza po tonaži i njihove opreme, od prodaje dionica ili udjela u trgovačkim brodarskim društvima, kao i od dividende od udjela ili dionica čijim brodovima uključenim u sustav poreza po tonaži se obavljaju pomorsko-plovidbeni poslovi, iz prihoda od dividendi i udjela u dobiti koje imaju u ovisnim trgovačkim brodarskim društvima u tuzemstvu i inozemstvu kojima su većinski vlasnici a koja obavljaju gospodarsku djelatnost brodovima, a čijim brodovima uključenim u sustav poreza po tonaži se obavljaju pomorsko-plovidbeni poslovi, od kamata te drugih prihoda proisteklih od korištenja bankovnih računa i depozita na bankovnim računima, osiguranja i ugovora o ograničavanju valutnih rizika vezanih za obavljanje brodarske djelatnosti brodova čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda.

(2) Na sve djelatnosti i dobit osim djelatnosti i dobiti navedenih u stavku 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe propisa kojima je uređen porez na dobit.

(3) Za sve djelatnosti koje nisu navedene u stavku 1. ovoga članka porezni obveznik poreza po tonaži broda dužan je osigurati posebno knjigovodstveno praćenje poslovnih događaja.

(4) Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka upravlja dionicama i udjelima u trgovačkim brodarskim društvima u tuzemstvu i inozemstvu iz jedinstvenog sjedišta poslovne uprave pod jedinstvenim vodstvom, dužan je voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća za cjelovito poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu uključujući sva trgovačka brodarska društva kojima je većinski vlasnik a koja obavljaju gospodarsku djelatnost brodovima čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda.

(5) Ako je porezni obveznik poreza po tonaži broda pravna osoba koja je povezana s drugim ovisnim brodovlasničkim trgovačkim društvima, oslobođenje od plaćanja poreza na dobit iz stavka 1. podstavaka a, b i c ovoga članka odnosi se i na ovisna brodovlasnička trgovačka društva putem kojih porezni obveznik iskorištava brodove prijavljene u sustav poreza po tonaži ili putem kojih ostvaruje svoja vlasnička prava u odnosu na prijavljene brodove.

(6) Svi brodovi uključeni u sustav poreza po tonaži broda moraju biti strateški odnosno komercijalno upravljani iz Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.

(7) Ovisno trgovačko društvo iz stavka 5. ovoga članka ne smije obavljati nikakve druge djelatnosti osim pomorsko-plovidbenih poslova.

Članak 429.b izmijenjenčlankom 37. ovoga akta

(1) Brodovi čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda moraju zadovoljavati standarde sigurnosti ne niže od propisanih u Glavi V. Dijela III. ovoga Zakonika, te im ne smije biti više od dva puta u razdoblju od tri godine izrečena zabrana isplovljenja zbog nezadovoljavanja standarda životnih i radnih uvjeta pomoraca, sigurnosti plovidbe, sigurnosne zaštite i zaštite mora od onečišćenja.

(2) U floti brodova koja sudjeluje u sustavu poreza po tonaži broda najmanje 40% 60% ukupne neto tonaže brodova moraju biti brodovi državne pripadnosti Republike Hrvatske ili neke od država članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.

(3) Porezni obveznik je dužan u cijelom razdoblju za koje je podnio prijavu u sustav poreza po tonaži održavati najmanje 40% 60% ukupne neto tonaže brodova državne pripadnosti Republike Hrvatske ili neke od država članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.

(4) Na brodovima koji sudjeluju u sustavu poreza po tonaži broda mora biti ukrcan najmanji broj vježbenika palube ili stroja, državljana Republike Hrvatske ili neke od država članica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, određen godišnjim planom broja vježbenika, koji se utvrđuje prema omjeru vježbenika i časnika, sukladno propisu iz stavka 5. ovoga članka.

(5) Uz uvjete propisane ovim Zakonikom, ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove financija posebnim propisom uređuje postupak i način korištenja prava na porez po tonaži broda.

(6) U floti brodova koja sudjeluje u sustavu poreza po tonaži moraju biti prijavljeni svi brodovi koji zadovoljavaju uvjete propisane za sudjelovanje u sustavu poreza po tonaži, a ako prijavu u sustav poreza po tonaži podnese jedna od povezanih pravnih osoba koje su u odnosu vladajućeg i ovisnih brodovlasničkih trgovačkih društava i sva druga povezana brodovlasnička trgovačka društva koja su dio tog koncerna moraju u sustav poreza po tonaži prijaviti sve brodove koji zadovoljavaju uvjete propisane za sudjelovanje u sustavu poreza po tonaži.

Članak 429.c izmijenjenčlankom 38. ovoga akta

(1) Prijava u sustav poreza po tonaži podnosi se Ministarstvu koje o prijavi rješava prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku te o tome izvješćuje Poreznu upravu.

(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu najkasnije šest mjeseci prije početka razdoblja za koje se utvrđuje porez po tonaži.

(3) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se za razdoblje od deset godina i sadrži popis svih brodova čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda te dokaze da porezni obveznik ispunjava sve uvjete propisane ovim Zakonikom.

(4) Pravna osoba osnovana nakon roka za podnošenje prijave iz stavka 2. ovoga članka prijavu podnosi u roku od 15 dana od dana osnivanja a najkasnije do početka poreznog razdoblja utvrđivanja poreza po tonaži.

(5) Porezni obveznik dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku od trideset dana od nastanka, izvijestiti Ministarstvo o svim promjenama vezano za broj, tonažu, državnu pripadnost i vlasništvo brodova čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda, kao i o promjeni bilo koje činjenice koja je relevantna za ispunjavanje uvjeta za plaćanje poreza po tonaži broda propisanih ovim Zakonikom.

(6) Nakon isteka razdoblja za koje je prijava u sustav poreza po tonaži podnesena može se podnijeti prijava u sustav poreza po tonaži broda za sljedeće razdoblje od deset godina.

(7) Razlika između tržišne i knjigovodstvene vrijednosti broda u trenutku podnošenja prijave iz stavka 1. ovoga članka uključuje se u povećanje osnovice poreza na dobit pri podnošenju prijave poreza na dobit za razdoblje u kojemu je taj brod sudjelovao u ostvarivanju oporezivih prihoda u skladu s propisima kojima se uređuje plaćanje poreza na dobit.

(8) Ako brod koji je sudjelovao u sustavu poreza po tonaži broda prelazi na sustav plaćanja poreza na dobit, početna knjigovodstvena vrijednost toga broda može biti iskazana, najviše u iznosu koji bi bio utvrđen kada bi se troškovi amortizacije toga broda od početka korištenja iskazivali primjenom osnovnih ili ubrzanih amortizacijskih stopa u skladu s propisima o porezu na dobit.

Članak 429.d izmijenjenčlankom 39. ovoga akta

(1) Porezni obveznik gubi pravo na plaćanje poreza po tonaži umjesto poreza na dobit od trenutka prestanka ispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonikom.

(2) O prestanku ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo rješava prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

(3) Porezni obveznik koji prije završetka razdoblja od deset godina za koje je podnio prijavu u sustav izgubi pravo ili na plaćanje vlastiti zahtjev prestane biti obveznik poreza po tonaži broda dužan je platiti iznos u visini poreza na dobit za cijelo porezno razdoblje iz članka 429.f u kojem gubi pravo na plaćanje poreza po tonaži. Ako je obveza poreza na dobit manja od poreza po tonaži, razlika poreza se neće vraćati.

(4) Porezni obveznik koji je izgubio pravo na plaćanje poreza po tonaži broda iz stavka 3. ovoga članka ne može podnijeti prijavu u sustav poreza po tonaži za razdoblje koje obuhvaća pet godina od kraja poreznog razdoblja u kojem je izgubio pravo na plaćanje poreza po tonaži, osim u slučaju gubitka prava zbog nezadovoljavanja uvjeta iz članka 429.b stavka 1. ovoga Zakonika, u kojem slučaju porezni obveznik za razdoblje koje obuhvaća pet godina od kraja poreznog razdoblja u kojem je izgubio pravo na plaćanje poreza po tonaži ne može podnijeti prijavu u sustav poreza po tonaži broda samo u odnosu na brod koji ne zadovoljava uvjete iz članka 429.b stavka 1. ovoga Zakonika..

(5) Odredba stavka 4. ovoga članka ne primjenjuje se na slučajeve kada je porezni obveznik izgubio pravo na plaćanje poreza po tonaži broda zbog više sile.

Članak 429.e izmijenjenčlankom 40. ovoga akta

(1) Za svaki brod čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda utvrđuje se i plaća porez u sljedećem godišnjem iznosu:

a) za brodove od 0 do 1000 neto tonaže, za svakih 100 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 270,00 kuna,

b) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 1001 do 10 000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 230,00 kuna,

c) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 10 001 do 25000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 150,00 kuna,

d) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 25 001 do 40 000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 95,00 kuna,

e) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže iznad 40 000 neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 55,00 kuna.

(2) Za svakih nepunih 100 jedinica neto tonaže proporcionalno se utvrđuje porez po tonaži.

(3) Poslovođa broda plaća porez po tonaži u iznosu od 25% iznosa navedenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka.

Članak 429.g izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

(1) Porezni obveznik podnosi prijavu poreza po tonaži broda za porezno razdoblje i plaća porez po tonaži u roku u kojemu podnosi prijavu.

(2) Prijava poreza po tonaži broda podnosi se Poreznoj upravi najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez po tonaži.

(3) Na vođenje prekršajnog postupka zbog postupanja protivno stavku 2. ovoga članka primjenjuje se Opći porezni zakon.

(4) Obveza plaćanja poreza utvrđenog u poreznoj prijavi za pojedino porezno razdoblje smanjuje se za plaćeni predujam poreza po tonaži.

(5) Više plaćeni predujam poreza od obveze na osnovi porezne prijave vraća se poreznom obvezniku na njegov zahtjev ili se uračunava u sljedeće razdoblje.

(6) Za brod za koji je porezni obveznik u inozemstvu platio porez po tonaži broda ili njemu istovrsni porez, stvarno plaćeni porez u inozemstvu uračunat će se u tuzemni porez po tonaži broda najviše do iznosa tuzemnog poreza po tonaži za taj brod.

(7) U svrhu uračunavanja plaćenog poreza u inozemstvu iz stavka 6. ovoga članka porezni obveznik je dužan prilikom podnošenja prijave poreza po tonaži Poreznoj upravi predočiti dokaz o plaćenom istovrsnom porezu u inozemstvu.

(8) Sadržaj prijave poreza po tonaži broda i način podnošenja iste te obvezne priloge propisuje ministar nadležan za financije uz suglasnost Ministra.

(9) Porezni obveznik uz prijavu poreza po tonaži dostavlja i izračun obveze poreza na dobit koja bi bila utvrđena primjenom propisa o porezu na dobit.

Članak 747.b izmijenjenčlankom 42. ovoga akta

Strani brod koji ispunjava uvjete iz članka 747. 747.a stavka 1. ovoga Zakonika i koji namjerava uploviti u hrvatsku luku, odnosno pristati uz odobalni objekt u teritorijalnom moru ili epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske ili namjerava obavljati aktivnosti u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru ili epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske dužan je imati potvrdu iz članka 747.a ovoga Zakonika.

Članak 993. izmijenjenčlankom 43. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba:

1) ako strani trgovački brod uplovi u unutarnje morske vode bez namjere da uplovi u luku otvorenu za međunarodni pomorski promet Republike Hrvatske ili u luku u kojoj je brodogradilište radi njegova popravka, odnosno ne uplovi najkraćim uobičajenim putem u unutarnje morske vode (članak 8.),

2) ako brod, brodica ili jahta obavlja pomorsku kabotažu protivno propisu Europske unije koji uređuje pomorsku kabotažu ili protivno propisu iz članka 9. stavka 2. 9.a ovog Zakonika.

3) ako strana jahta, odnosno brodica plovi unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, a propustila je obaviti poslove sukladno članku 12. ovoga Zakonika, odnosno plovi, a ne udovoljava uvjetima propisanim posebnim propisom iz članka 12. ovog Zakonika,

4) ako strani znanstvenoistraživački, odnosno strani ribarski brod ili brodica uplovi u unutarnje morske vode radi uplovljavanja u hrvatsku luku bez odobrenja nadležnog tijela (članak 10.),

5) ako se strani plovni objekt zbog više sile ili nevolje na moru sklonio u unutarnje morske vode Republike Hrvatske, a o tome nije obavijestio lučku kapetaniju, odnosno lučku ispostavu službu nadzora i upravljanja pomorskim prometom (članak 17.),

6) ako strani ribarski brod za vrijeme prolaska unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnim morem Republike Hrvatske ribariili ne plovi propisanim plovnim putem, ili u prolasku plovi brzinom manjom od šest čvorova, ili se za vrijeme prolaska zaustavlja i sidri u unutarnjim morskim vodama ili u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, a to zaustavljanje i sidrenje nije uzrokovano višom silom, odnosno nevoljom na moru, ili nema na brodu vidljivo istaknute oznake ribarskog broda (članak 25. stavak 2.),

7) ako strani brod plovi sigurnosnom zonom uokolo postrojenja i uređaja za istraživanje i iskorištavanje prirodnih i drugih bogatstava gospodarskog ili epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske kroz koju je plovidba zabranjena (članak 37.),

8) ako obavlja istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i mjerenja mora, morskog dna ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog pojasa, odnosno obavlja znanstvena istraživanja gospodarskog pojasa Republike Hrvatske bez odobrenja nadležnog tijela (članak 13., 31, 40. i 44.)

(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se vlasnik i brodar odnosno korisnik jahte ili brodice koja obavlja prijevoz osoba jahtom ili brodicom uz naknadu protivno odredbi članka 9. stavak 4. 9.a ovog Zakonika.

(3) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi pomorski prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka zapovjednik broda, ili član posade koji ga zamjenjuje, odnosno osoba koja upravlja brodicom ili jahtom.

Članak 995. izmijenjenčlankom 44. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda ili član posade koji ga zamjenjuje:

1) ako po nalogu lučke kapetanije ne isplovi u pomoć brodu na kojem je izbio požar ili na kojem je nastala neka druga nesreća (članak 63.),

2) ako postupi protivno odredbama članka 49.c stavka 2., 60., 64 te članaka 60. ili 64.a ovoga Zakonika.

(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. točke 1) i 2) ovoga članka osoba koja upravlja brodicom ili jahtom.

Članak 998. izmijenjenčlankom 45. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba:

1) ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da brod nije sposoban za plovidbu (članci 76. i 166.)

2) ako ne održava brod i njegovu opremu sukladno članku 85. ovoga Zakonika,

3) ako ne podnese zahtjev za ponovno baždarenje hrvatskog broda prije završetka radova na preinaci kojima se mijenja bruto ili neto tonaža broda ili ne podnese takav zahtjev nakon dolaska broda u prvu hrvatsku luku ako se radovi na preinaci broda izvode u inozemstvu, a brod nije baždaren u inozemstvu prema odredbama ovoga Zakonika (članak 93.),

4) ako kao zapovjednika broda ukrca osobu koja nema pomorsku knjižicu (članak 137. stavak 1.),

5) ako brod nema ime i ne nosi ime luke upisa ili ako tehnički plovni objekt i plutajući objekt nemaju oznaku i ne nose ime luke upisa ili ako te oznake nosi iako nije na to ovlašten, te ime nije ispisano sukladno propisu donesenog temeljem ovoga Zakonika (članci 183. i 184.),

6) ako ne poduzme ili ne poduzme u određenom roku odgovarajuće mjere ili ne obavi potrebne radove koje je svojim rješenjem naredila inspekcija sigurnosti plovidbe (članci 172., 173., 174. i 175.),

7) ako u zakonskom roku ne podnese zahtjev za brisanje broda (članak 192. stavak 4.),

8) ako obavlja prijevoz u javnom prometu na moru, ili obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila ili druge gospodarske djelatnosti na moru suprotno odredbama članka 48. stavak 1. ovoga Zakonika,

9) ako ne uspostavi ili ne održava dokumentirani sustav upravljanja sigurnošću i sustav sigurnosne zaštite, ne održava stanje broda i njegove opreme tako da je brod dok plovi u svakom smislu sposoban za plovidbu i siguran za obavljanje svih operacija u službi dok ih obavlja, ne osigura da brod posjeduje valjane svjedodžbe i dokumente, ne osigura da se na brodu i u svezi s brodom poštuju zahtjevi Tehničkih pravila i drugih propisa (članak 48. stavak 2.),

10) ako ne obavlja dužnosti u svezi s održavanjem straže i obavljanjem poslova na brodu propisane posebnim propisom (članak 135.),

11) ako ne dostavi podatke iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakonika u roku propisanom stavkom 4. istog članka,

12) ako ne dostavi prijedlog za upis promjene podataka koji se upisuju u list B uloška glavne knjige pomorskog objekta sukladno članku 200. stavku 4 5. ovoga Zakonika.

(2) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi za radnje iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za radnje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba.