Izmjene: NN 61/2011

Članak 48. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

(1) Fizička ili pravna osoba koja obavlja prijevoz u javnom prometu na moru, ili obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila, ili druge gospodarske djelatnosti na moru, trgovačko društvo ili tijelo koje upravlja lukom i trgovačko društvo koje se brine o održavanju i obilježavanju plovnih putova dužni su:

1) organizirati nadzor obavljanja poslova koji se odnose na sigurnost plovidbe, sukladno odredbama ovog Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika,

2) osigurati trajno obavljanje nadzora sigurnosti plovidbe,

3) voditi propisane podatke koji su značajni za sigurnost plovidbe.

(2) Kompanija je dužna Vlasnik i/ili kompanija broda hrvatske državne pripadnosti dužni su:

1) uspostaviti i održavati dokumentirani sustav upravljanja sigurnošću sukladno zahtjevima Tehničkih pravila. (3) i sustav sigurnosne zaštite ukoliko je to obvezan sukladno Tehničkim pravilima i drugim propisima,

2) održavati stanje broda i njegove opreme tako da je brod dok plovi u svakom smislu sposoban za plovidbu i siguran za obavljanje svih operacija u službi dok ih obavlja, bez opasnosti za brod, osobe na brodu, teret i okoliš,

3) osigurati da brod posjeduje valjane svjedodžbe i dokumente propisane Tehničkim pravilima i drugim propisima, osim za vrijeme kada se nalazi u raspremi ili na popravku u brodogradilištu,

4) osigurati da se na brodu i u svezi s brodom poštuju zahtjevi Tehničkih pravila i drugih propisa.

(3) Vlasnik i/ili kompanija broda hrvatske državne pripadnosti dužni su Ministarstvu dostavljati podatke o:

1) odgovornoj osobi u pravnoj osobi koja je vlasnik broda,

2) osobi zaduženoj za sigurnosnu zaštitu u kompaniji,

3) priznatoj organizaciji koja brodu izdaje svjedodžbe,

4) pregledima brodova od strane država luka,

5) svim događajima od važnosti za sigurnost broda, osoba i okoliša.

(4) Vlasnik i/ili kompanija broda hrvatske državne pripadnosti dužni su dostavljati Ministarstvu podatke iz stavka 3. ovoga članka bez odgađanja, a najkasnije 15 dana od dana nastanka ili promjene činjenice, odnosno od događaja na koji se podaci odnose.

(5) Inspekcijski nadzor nad obavljanjem poslova iz ovoga članka obavlja inspekcija sigurnosti plovidbe Ministarstva i lučkih kapetanija.

Članak 49. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

(1) Ministarstvo je dužno provesti istragu Upravna istraga i sigurnosna istraga provest će se o svakoj nesreći koja se dogodi bilo kojem brodu hrvatske državne pripadnosti, kao i na brodu pomorskom objektu hrvatske državne pripadnosti ako je nesreća prouzročila smrt ili teže tjelesne ozljede, veći gubitak ili oštećenje imovine, ili onečišćenje morskog okoliša.

(2) Upravna i sigurnosna istraga provest će se o nesreći koja se dogodi pomorskom objektu strane državne pripadnosti koji pretrpi nesreću u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske, ako je nesreća prouzročila smrt ili teže tjelesne ozljede državljana Republike Hrvatske, veći gubitak ili oštećenje imovine, ili onečišćenje morskog okoliša.

(2) Nalaz istrage iz stavka 1. ovoga članka mora se javno objaviti.

(3) Upravnu istragu provodi Ministarstvo radi prikupljanja dokaza i podataka u svrhu utvrđivanja prekršajne i kaznene odgovornosti.

(4) Sigurnosnu istragu u svrhu utvrđivanja uzroka nesreće i predlaganja mjera radi izbjegavanja pomorskih nesreća te unapređivanja sigurnosti plovidbe, kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, na temelju javne ovlasti provodi agencija funkcionalno i organizacijski neovisna od svih tijela nadležnih za područje pomorstva i od svih pravnih i fizičkih osoba s kojima bi mogla doći u sukob interesa. Agencija obavlja i druge poslove u skladu s odredbama ovoga Zakonika i propisima donesenim na temelju ovoga Zakonika te u skladu sa Statutom Agencije.

(5) Način, uvjete i ovlasti za obavljanje istrage iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar, uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zaštite okoliša u dijelu koji se odnosi na onečišćenje okoliša upravne istrage propisuje ministar.

(6) Način i uvjete za obavljanje sigurnosne istrage propisuje Vlada Republike Hrvatske.

(7) Agenciju nadležnu za provođenje sigurnosne istrage iz stavka 4. ovoga članka, kao pravnu osobu s javnim ovlastima, osnovat će Vlada Republike Hrvatske Uredbom kojom se uređuje sjedište, djelatnost, tijela, sredstva koja su potrebna za osnivanje i početak rada i način njihovog pribavljanja ili osiguravanja, način raspolaganja s dobiti, pokrivanje gubitaka, ograničenja glede stjecanja, opterećivanja i otuđivanja nekretnina i druge imovine te druga pitanja značajna za njezin rad, a na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonikom i Uredbom Vlade primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama.

Članak 55. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

(1) Obalne radiopostaje obavljaju radioslužbu koja služi zaštiti ljudskog ljudskih života i sigurnosti plovidbe na moru u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske i odgovarajućim međunarodnim ugovorima.

(2) U obavljanju radioslužbe, sukladno propisima o radioprometu iz stavka 1. ovoga članka, obalne radiopostaje dužne su osigurati službu bdijenja i druge potrebne službe.

(3) Plovni objekti koji moraju imati radiopostaju moraju za vrijeme plovidbe organizirati službu bdijenja, u skladu s propisima o radioprometu.

(4) Propise o radioprometu i obavljanju radioslužbe donosi ministar.

Članak 56. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

(1) Luke moraju udovoljavati propisanim uvjetima sigurnosti plovidbe, zaštite mora od onečišćenja i sigurnosne zaštite.

(2) Sve fizičke i pravne osobe koje koriste luku, pomorski objekti koji se nalaze u luci i tijelo koje upravlja lukom dužni su se pridržavati ili udovoljavati pravilima o redu u lukama u pogledu sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života, zaštite mora od onečišćenja koja propisuje ministar.

(3) U luci i drugim dijelovima unutarnjih morskih voda zabranjeno je obavljati aktivnosti utvrđene posebnim propisom.

(4) Rukovanje opasnim i ostalim tvarima u lukama, kao i uvjeti i način pod kojima će se obavljati ukrcavanje i iskrcavanje opasnih i štetnih tvari, rasutog i ostalih tereta u lukama, te način sprječavanja širenja onečišćenja, propisat će ministar.

(5) Ostala pitanja u svezi s lukama koja nisu uređena ovim Zakonikom, uređuju se posebnim zakonom.

6) Ronioci i organizatori ronjenja dužni su se pridržavati ili udovoljavati odredbama propisa o sigurnosti ronjenja koji donosi ministar.

Članak 60. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

(1) Strani plovni objekt Brod u međunarodnoj plovidbi koji namjerava uploviti u luku ili isploviti iz luke ili njezinog sidrišta mora nadležnoj lučkoj kapetaniji najaviti dolazak, odnosno odlazak te pritom dostaviti propisane isprave, dokumente i podatke.

(2) Brod iz stavka 1. ovoga članka dužan je pri dolasku u luku, i pri odlasku iz luke predati nadležnoj lučkoj kapetaniji isprave propisane isprave i dokumente te dostaviti propisane podatke.

(3) Brodovi u nacionalnoj plovidbi prijavljuju dolazak u luku, odnosno odlazak iz luke te dostavljaju podatke, isprave i dokumente sukladno posebnom propisu koji donosi ministar.

(2) Pri odlasku iz luke strani je plovni objekt dužan predati izvadak iz popisa posade i popis putnika samo za one osobe koje su ukrcane ili iskrcane dok se on nalazio u luci.

(3) Strani plovni objekt koji dolazi iz hrvatske luke ne predaje u drugoj hrvatskoj luci izvatke iz popisa posade i popisa putnika za one osobe koje se ne iskrcavaju niti ukrcavaju u toj luci (4) Ministarstvo prikuplja, razmjenjuje i dostavlja isprave, dokumente i podatke o pomorskom prometu u elektroničkom obliku u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske i odgovarajućim međunarodnim ugovorima.

(5) Propise o ispravama, dokumentima i podacima u pomorskom prometu te o njihovoj dostavi, prikupljanju i razmjeni iz ovoga članka, kao i načinu i uvjetima izdavanja odobrenja za slobodan promet s obalom iz članka 66. ovoga Zakonika donosi ministar.

Članak 64. izmijenjenčlancima 6. i 7. ovoga akta

(1) Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte moraju u plovidbi primjenjivati propisana pravila plovidbe, te propisane signale i oznake sukladno odredbama ovoga Zakonika i podzakonskih propisa donesenim na temelju ovoga Zakonika kojima se uređuje sigurna i uredna plovidba.

(1) Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte moraju prilikom plovidbe unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske poštovati međunarodne propise i standarde i hrvatske propise o zaštiti od onečišćenja mora i zraka s pomorskih objekata i onečišćenja prouzročenog potapanjem s pomorskih objekata.

(2) Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se na zapovjednika i članove posade pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti neovisno o području plovidbe.

(3) Zapovjednik pomorskog objekta iz stavka 2. ovoga članka koji onečisti more ili primijeti onečišćenje mora dužan je bez odgađanja izvijestiti Ministarstvo.

(4) Po dojavi o onečišćenju mora, Ministarstvo je dužno istražiti sve okolnosti zbog kojih je došlo do onečišćenja, provesti postupak radi utvrđivanja počinitelja, te prema okolnostima slučaja pokrenuti prekršajni postupak i/ili podnijeti kaznenu prijavu sukladno Kaznenom zakonu.

(5) Potanje propise o zaštiti od onečišćenja morskog okoliša s pomorskih objekata, te provođenju istraga onečišćenja mora donosi ministar.

(6) Ministar će uz suglasnost s ministrom nadležnim za poslove zaštite okoliša donijeti propis o upravljanju i nadzoru vodenog balasta.

Članak 64.a dodančlankom 7. ovoga akta

(1) Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte te zapovjednik hidroaviona na vodi dužni su u plovidbi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske postupati u skladu s međunarodnim i nacionalnim propisima o sigurnosti pomorske plovidbe.

(2) Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte te zapovjednik hidroaviona na vodi dužni su u plovidbi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske primjenjivati propisane signale i oznake sukladno odredbama ovoga Zakonika i podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.

(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na zapovjednika i članove posade pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti neovisno o području plovidbe.

(4) Propise o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske iz stavka 1. i 2. ovoga članka donosi ministar.

Članak 75.a izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

(1) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom provodi se u cilju povećanja sigurnosti pomorske plovidbe, učinkovitosti pomorskog prometa i zaštite morskog okoliša.

(2) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTMIS) je:

1. prikupljanja podataka o pomorskim objektima i pomorskom prometu,

2. davanje podataka pomorskim objektima,

3. davanje plovidbenih savjeta i podrške u plovidbi pomorskim objektima,

4. organizacija plovidbe i upravljanje pomorskim prometom.

(5. nadzor nad sigurnosti plovidbe sukladno odredbama ovoga Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.

(3) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom iz stavka 2. ovoga članka provodi se kroz suradnju nadležnih službi Ministarstva i lučkih kapetanija s pomorskim objektima koji plove ili se nalaze u području nadzora i upravljanja.

(4) Područje nadzora i upravljanja pomorskim prometom obuhvaća unutarnje morske vode, teritorijalno more i zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske.

5) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom iz stavka 2. ovoga članka obavlja se sukladno međunarodnim ugovorima, odredbama ovoga Zakonika i propisa donesenih na temelju ovoga Zakonika.

(6) Način i uvjete obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom propisuje ministar posebnim propisom.

Članak 75.b izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Poslove nadzora i upravljanja pomorskim prometom iz članka 75.a ovoga Zakonika obavlja služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom Ministarstva i lučkih kapetanija u suradnji s lučkim upravama, trgovačkim društvom Plovput i Hrvatskim hidrografskim institutom.

(2) Služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom poslove iz članka 75.a ovoga Zakonika obavlja tehničkim sustavom za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTMIS), odnosno uređajima i opremom za automatsku identifikaciju brodova (AIS) i/ili radarskim uređajima i opremom i/ili pomorskim radiokomunikacijskim uređajima i opremom i/ili elektronskim pomorskim kartama.

(3) Služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom iz stavka 1. ovoga članka u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti može zatražiti suradnju i potporu Obalne straže Republike Hrvatske, policije, i drugih tijela operativnog nadzora.

(4) Nadležnost, ustrojstvo, poslove, način rada službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom, te način rada i suradnje s drugim tijelima i službama iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisuju se posebnim propisom.

Članak 80. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Osnovni pregled je obvezan pregled kojem podliježe postojeći brod prije početka korištenja broda prigodom:

1) upisa u upisnik brodova,

2) izmjene namjene, granica plovidbe ili drugih svojstava broda na koje se odnose odredbe Tehničkih pravila.

Članak 1002. izmijenjenčlankom 58. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik i/ili član posade broda, jahte ili brodice koji ne obavlja poslove na brodu, jahti ili brodici u skladu sa svojim dužnostima, pravilima navigacije i drugim propisima i pravilima iz područja sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života na moru i zaštite morskog okoliša. članak 133.)

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda ili časnik koji ga zamjenjuje, odnosno osoba koja upravlja plutajućim ili nepomičnim odobalnim objektom ukoliko postupi protivno članku 75.c ovoga Zakonika.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. članka 75.c ovoga članka Zakonika zapovjednik jahte, odnosno osoba koja upravlja brodicom.

Članak 1006. izmijenjenčlankom 59. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj član posade broda, brodice ili jahte ako predmete ili tvari koje mogu ometati ili ugroziti sigurnost plovidbe ili znače opasnost od onečišćenja baci na plovni put (članak 65. stavak 2.).

(2) Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se član posade broda, jahte ili brodice ukoliko upravlja plovilom pod utjecajem alkohola iznad dopuštene količine, opojnih droga ili drugih tvari koje mijenjaju stanje svijesti (članak 134.).

(3) Novčanom kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se zapovjednik, član posade broda, jahte ili brodice koji se odbije podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata, radi provjere ima li u organizmu više od 0,5 g/kg alkohola u krvi, prisustva droge i/ili psihoaktivnih tvari koje utječu na psihofizičke sposobnosti, ili koji odbije otići na liječnički pregled, te na uzimanje krvi i urina radi analize (članak 134.).

Članak 1008. izmijenjenčlankom 60. ovoga akta

(1) Uz kaznu propisanu za pomorski prekršaj iz članka 993. stavak 1. točke 6) izreći će se zaštitna mjera oduzimanja broda, lovine i ribarskog alata i opreme koja služi za ribolov, odnosno ulov morskih bića na morskome dnu, i to:

a) ako je istim brodom već bio učinjen isti prekršaj za koji je nadležno tijelo u Republici Hrvatskoj izreklo kaznu ili ako je zapovjednik broda u posljednjih pet godina bio kažnjen za isti prekršaj,

b) ako ribolov ili ulov drugih živih bića u moru ili na morskome dnu obavlja ribarskim alatom i opremom za ribolov, odnosno za ulov drugih živih bića u moru i na morskome dnu čija je uporaba zabranjena ili ograničena hrvatskim propisima,

c) ako ribolov ili ulov drugih živih bića u moru ili na morskome dnu obavlja u ribolovnom rezervatu ili ako lovi vrste ribe ili drugih živih bića u moru ili na morskome dnu kad je ulov tih vrsta zabranjen,

d) ako zapovjednik broda ili član posade broda ne posluša naređenje tijela Republike Hrvatske ovlaštenog za zaustavljanje broda, pruži aktivan otpor tijelima koja obavljaju pregled broda ili nekim drugim postupkom prouzroči opasnost za život ljudi ili imovine.

(2) Uz kaznu propisanu za pomorski prekršaj iz članka 993. stavak 1. točka 2) i članka 993. stavak 2. može se izreći će se zaštitna mjera oduzimanja plovnog objekta kojim je prekršaj učinjen bez obzira tko je vlasnik plovnog objekta.

(3) Radi osiguranja nazočnosti u prekršajnom postupku, odnosno radi osiguranja izvršenja kazne inspektor sigurnosti plovidbe ili druga osoba ovlaštena za obavljanje inspekcije sigurnosti plovidbe može stranom državljaninu izreći mjeru privremenog oduzimanja putovnice, odnosno druge isprave koja služi kao zamjena za putnu ispravu u trajanju ne duljem od tri dana.

Članak 1016.b dodančlankom 61. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba vlasnik broda, brodar, odnosno kompanija koja ne postupi u skladu s odredbom članka 133.a stavka 3. ovoga Zakonika.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba vlasnik broda, brodar odnosno kompanija novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe, vlasnika broda, brodara, odnosno kompanije novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.

Članak 1016.c dodančlankom 61. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 40.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba brodar koja naplati od člana posade broda troškove povratnog putovanja na način protivan odredbi članka 138. stavka 2. ovoga Zakonika.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se brodar fizička osoba, novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 100.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe brodara novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.

Članak 1016.d dodančlankom 61. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 40.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba porezni obveznik poreza po tonaži broda koja postupi protivno članku 429.c stavku 5. ovoga Zakonika.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe poreznog obveznika poreza po tonaži broda novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.

Članak 1026. izmijenjenčlankom 62. ovoga akta

Pravilnik o obavljanju podvodnih aktivnosti (»Narodne novine«, br. 47/99., 23/03., 28/03., 52/03., i 58/03.) ostaje na snazi do donošenja odgovarajućeg zakona propisa.

Članak 125. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

(1) Posadu broda čine zapovjednik i druge osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u popis posade.

(2) Prilikom ukrcaja na brod u međunarodnoj plovidbi član posade broda mora imati zaključen ugovor o radu u pisanom obliku.

(3) Odredbe ove Glave Zakonika na odgovarajući se način primjenjuju i na članove posada jahti, te plutajućih i nepomičnih odobalnih objekata.

(4) Radni, životni i socijalni uvjeti pomoraca uređuju se kolektivnim ugovorom.

Članak 126. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

(1) U smislu odredaba članka 127., 128., 129. i 129.a ovoga Zakonika Zakonika brod u međunarodnoj plovidbi je brod koji plovi iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država radi pružanja usluga vezanih uz djelatnosti na pučini kao što su istraživanje i iskorištavanje energenata i sl.

(2) Brod u međunarodnom linijskom pomorskom prometu koji obavlja prijevoz između hrvatskih i stranih luka unutar granica Jadranskog mora ne smatra se brodom u međunarodnoj plovidbi.

Članak 128. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

(1) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi bez obzira na državnu pripadnost broda, koji u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), jest obveznik poreza na dohodak od nesamostalnog rada prema primicima ostvarenima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi osim ako je plovio 183 dana ili više dana u godini za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak. Vrijeme od 183 dana ne mora biti povezano.

(2) Za postizanje potrebnih 183 dana iz stavka 1. ovoga članka za godinu za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak, član posade broda može pribrojiti i dane plovidbe iz prethodne godine koje kao prekobrojne nije u prethodnoj godini uračunao u 183 dana iz stavka 1. ovoga članka, te: – dane provedene uračunavaju se dani plovidbe, dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, – dane potrebne dani potrebni za povratno putovanje, – dane dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku, i – dane provedene dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu.

(3) Danima iz stavka 2. ovoga članka mogu se pribrojiti dani plovidbe, dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, dani potrebni za povratno putovanje, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku i dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu koji u prethodnoj godini nisu uračunati u 183 dana.

(4) Član posade broda iz stavka 1. ovoga članka nema obvezu obračuna i plaćanja predujma poreza na dohodak prema primicima ostvarenima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ostvarenima tijekom godine, a obvezan je podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak, sukladno odredbama propisa o porezu na dohodak, bez obzira na broj dana provedenih na brodu u međunarodnoj plovidbi.

(5) U godišnjoj prijavi poreza na dohodak, pored ostalih ostvarenih primitaka oporezivih porezom na dohodak u Republici Hrvatskoj, član posade broda iz stavka 1. ovoga članka posebno iskazuje i primitke ostvarene po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi oporezive porezom na dohodak, uključujući i pomorski dodatak bez obzira na to je li svota pomorskog dodatka posebno iskazana od strane isplatitelja primitka ili nije.

(6) Uz godišnju prijavu poreza na dohodak član posade broda iz stavka 1. ovoga članka dužan je priložiti izvadak iz pomorske knjižice, odnosno dozvole za ukrcanje, kao dokaz o broju dana provedenih na brodu u međunarodnoj plovidbi tijekom poreznog razdoblja, te obračunati svotu primitka na koji se ne plaća porez na dohodak – pomorskog dodatka za svaki dan proveden na brodu u međunarodnoj plovidbi tijekom tog razdoblja.

(7) Članu posade broda iz stavka 1. ovoga članka priznaju se, kao porezno priznati izdatak, i tijekom poreznog razdoblja uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja sukladno odredbama članka 129. ovoga Zakonika.

(8) Zbroj iznosa pomorskog dodatka obračunatog prema stavku 5 6. i iznosa uplaćenih doprinosa prema stavku 6 7. ovoga članka može iznositi najviše do iznosa ukupnih primitaka ostvarenih po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi prema stavku 4 5. ovoga članka. Razlika između primitaka umanjenih za pomorski dodatak i izdataka za doprinose jest dohodak od nesamostalnog rada prema kojemu se, ovisno o broju dana plovidbe sukladno odredbi stavka 1. ovoga članka, utvrđuje ili se ne utvrđuje obveza poreza na dohodak.

(9) Na obvezu poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak prema primitku člana posade iz stavka 1. ovoga članka, te način utvrđivanja, rokove plaćanja, obračun zatezne kamate ako se obveza ne uplati u propisanom roku, zastaru prava na utvrđivanje i naplatu poreza, povrat više uplaćenog poreza ili poreza plaćenog bez pravne osnove, vođenje drugostupanjskog i prekršajnog postupka te druga pitanja vezana uz porez na dohodak koja nisu uređena ovim Zakonikom primjenjuju se propisi koji uređuju oporezivanje dohotka kao i opći porezni propisi.

(10) Poslodavac nema obvezu obračunavanja niti plaćanja predujma poreza na dohodak prema plaći koju isplaćuje za rad članu posade broda u međunarodnoj plovidbi.

(11) Visinu pomorskog dodatka člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka, način iskazivanja podataka o oporezivim primicima i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak (pomorski dodatak), te porezno priznatim izdacima i način dokazivanja broja dana u plovidbi, propisuje ministar nadležan za poslove financija, uz prethodno mišljenje ministra.

Članak 129.a dodančlankom 14. ovoga akta

(1) Članu posade broda, bez obzira na državnu pripadnost i vrstu broda te bez obzira na svojstva ukrcaja na brodu, svakih 12 mjeseci provedenih na ukrcaju kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi i nacionalnoj plovidbi, računa se u staž osiguranja kao 15 mjeseci.

(2) Osiguraniku – članu posade broda, dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju je 60 godina, uz uvjet da je ostvario najmanje 15 godina staža osiguranja na ukrcaju kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi i nacionalnoj plovidbi.

(3) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi obveznik je dodatnog doprinosa i plaćanja doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem prema mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa za obvezna osiguranja koju propisuje i objavljuje ministar i to:

– dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem,

– dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem (za osiguranika tog osiguranja).

(4) Članu posade iz stavka 3. ovoga članka, stopa dodatnog doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem iz stavka 1. ovoga članka računa se sukladno odgovarajućoj stopi povećanja staža osiguranja primjenom općeg zakona kojim su uređeni doprinosi.

(5) Članu posade iz stavka 3. ovoga članka, dodatni doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem obračunava i naplaćuje Porezna uprava na način propisan člankom 129. stavkom 9. ovoga Zakona.

(6) Članu posade iz stavka 3. ovoga članka, staž osiguranja s povećanim trajanjem računat će se u postupku ostvarivanja prava na mirovinu na temelju potvrde Porezne uprave da je dodatni doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem u cijelosti uplaćen.

(7) Za člana posade broda u nacionalnoj plovidbi, obveznik dodatnog doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa za staž osiguranja s povećanim trajanjem je poslodavac, sukladno općem zakonu kojim su uređeni doprinosi i to:

– dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za staž osiguranja s povećanim trajanjem,

– dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem (za osiguranika tog osiguranja).

(8) Za sva pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom, a odnose se na staž osiguranja s povećanim trajanjem člana posade broda, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe općeg zakona kojim su uređeni doprinosi i općeg zakona kojim je uređeno mirovinsko osiguranje.

Članak 133.a dodančlankom 15. ovoga akta

(1) Članovi posade broda koji smatraju da su povrijeđena njihova prava vezana za životne i radne uvjete na brodu imaju pravo podnositi usmene i pisane prigovore nadređenom časniku, zapovjedniku broda, vlasniku broda, brodaru, odnosno kompaniji i Ministarstvu.

(2) Ako se prigovor iz stavka 1. ovoga članka podnosi na brodu, prigovor se unosi u brodski dnevnik a podnošenju prigovora mora biti prisutan najmanje još jedan član posade broda kao svjedok.

(3) Vlasnik broda, brodar i kompanija dužni su osigurati da je svakom članu posade broda pri ukrcaju na brod dana preslika postupaka koji se primjenjuju na tom brodu po prigovoru, uključujući informacije o nadležnim tijelima države čiju državnu pripadnost ima brod, te imena članova posade broda koji će im u postupcima po prigovoru pružiti odgovarajuću pomoć.

Članak 134. izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

(1) Zapovjednik, član posade broda, jahte ili brodice ne smije biti pod utjecajem alkohola i/ili opojnih druga i/ili drugih tvari koje mijenjaju stanje svijesti, bolestan ili premoren.

(2) Zapovjednik, član posade broda, jahte ili brodice ne smije tijekom obavljanja dužnosti na brodu, brodici ili jahti imati više od 0,5 g/kg alkohola u krvi.

(3) Zapovjednik, član posade broda, jahte ili brodice dužni su se na traženje inspektora sigurnosti plovidbe lučke kapetanije ili osobe ovlaštene za nadzor sigurnosti plovidbe podvrgnuti ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata radi provjere imaju li u organizmu više od 0,5 g/kg alkohola u krvi, prisustva droge i/ili drugih psihoaktivnih tvari koje utječu na psihofizičke sposobnosti.

(4) Ako osobe iz stavka 2. ovoga članka odbiju ispitivanje ili se tim ispitivanjem utvrdi da imaju u organizmu nedopuštenu količinu alkohola, droga ili lijekova, inspektor sigurnosti plovidbe lučke kapetanije ili osoba ovlaštena za nadzor sigurnosti plovidbe će narediti obavljanje liječničkog pregled te uzimanje krvi i urina radi analize. Ukoliko osobe odbiju otići na liječnički pregled te na uzimanje krvi i urina radi analize, od nadležnih tijela će se zatražiti njihovo prisilno odvođenje.

(5) Ako inspektor sigurnosti plovidbe lučke kapetanije i druga osoba ovlaštena za nadzor sigurnosti plovidbe utvrdi da su nastupile okolnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka, kao mjeru opreza, naložit će zapovjedniku broda, jahte, odnosno voditelju brodice da člana posade broda, jahte ili brodice odmah udalji iz službe na rok ne dulji od 8 dana.

(6) Ako je utvrđeno da je pod utjecajem alkohola ili opojnih droga ili drugih tvari koje mijenjaju stanje svijesti, bolestan ili premoren zapovjednik broda, jahte ili voditelj brodice, inspektor ili druga osoba ovlaštena za nadzor sigurnosti plovidbe, kao mjeru opreza, odmah će udaljiti iz službe zapovjednika broda ili jahte, odnosno voditelja brodice na rok ne dulji od 8 dana i o tome će izvijestiti brodara, odnosno vlasnika brodice.

(7) Ako zbog udaljenja iz službe zapovjednika ili člana posade brod, brodica ili jahta ne udovoljavaju uvjetima o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu inspektor sigurnosti plovidbe ili druga ovlaštena osoba će zabraniti isplovljenje broda.

(8) Odredbe stavka 1. – 5 7. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i na članove posade svih drugih pomorskih objekata i peljara.

Članak 138. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

(1) Ako član posade broda za trajanja, odnosno nakon prestanka službe na brodu bude iskrcan s broda izvan njegove luke ukrcavanja, brodar mu je dužan osigurati povratak u mjesto njegova prebivališta; ako to brodar ne učini, povratno putovanje u njegovo prebivalište dužno je osigurati diplomatsko, odnosno konzularno predstavništvo Republike Hrvatske na teret brodara broda s kojeg je takav član posade iskrcan.

(2) Troškove povratnog putovanja iz stavka 1. ovog članka brodar ne smije naplatiti od člana posade broda u obliku predujma na početku zaposlenja ili iz plaća koje je dužan isplatiti članu posade broda, osim u slučaju težih povreda obveza iz ugovora o radu od strane člana posade broda.

(3) Ako brodar ne izvrši povrat iznosa plaćenog za troškove povratnog putovanja člana posade iz stavka 1. ovoga članka, uzimajući u obzir važeće međunarodne standarde, može se odrediti mjera zadržavanja brodova tog brodara.

Članak 139. izmijenjenčlancima 18. i 19. ovoga akta

(1) Troškove povratnog putovanja člana posade broda snosi brodar.

(2) Brodar ima pravo regresa za naplatu svih troškova povratnoga putovanja od člana posade broda koji se bez odobrenja iskrcao s broda i time svojom krivnjom doveo do prestanka zaposlenja ili koji se iskrcao s broda zbog ozljede ili oboljenja koje je sebi prouzročio namjerno ili grubom nepažnjom.

(3) Troškovi povratnog putovanja člana posade broda obuhvaćaju troškove za smještaj, hranu kao i prijevoz člana posade, plaću i dodatke na plaću od trenutka njegova iskrcavanja kada je član posade iskrcan s broda do trenutka njegova povratka u mjesto njegova prebivališta, te potrebno liječenje dok član posade broda nije zdravstveno sposoban za povratno putovanje.

Članak 139.a dodančlankom 19. ovoga akta

(1) Brodar će održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo radi pokrića troškova povratnog putovanja članova posade broda.

(2) Brodar će osigurati da članovima posade na svim brodovima budu dostupne odgovarajuće odredbe važećih propisa koje se odnose na prava člana posade vezano za povratno putovanje.

(3) Odredbe važećih propisa iz stavka 2. ovoga članka moraju biti dostupne na radnom jeziku broda te na engleskom jeziku.

Članak 154. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

(1) Ako se brodu dogodi nesreća ili se otkrije nedostatak koji utječe na:

1) sigurnost, sigurnosnu zaštitu broda ili učinkovitost, odnosno potpunost sredstava za spašavanje ili druge opreme,

2) cjelovitost broda ili učinkovitost, odnosno potpunost opreme za zaštitu okoliša od onečišćavanja uljem, opasnim kemikalijama i štetnim tekućim tvarima,

zapovjednik ili kompanija mora što je prije moguće izvijestiti Ministarstvo i priznatu organizaciju koja koji će pokrenuti postupak utvrđivanja da li je potreban odgovarajući pregled broda.

(2) Ako se brod nalazi u luci druge države ugovornice odgovarajuće međunarodne konvencije, zapovjednik ili kompanija će također odmah izvijestiti odgovarajuća tijela pomorske uprave države u čijoj se luci brod nalazi.

(3) Zapovjednik ili kompanija mora najbržom telekomunikacijskom vezom izvijestiti Ministarstvo i pomorsku upravu najbliže obalne države o događajima u svezi s ispuštanjem ili mogućim ispuštanjem ulja, štetnih tekućih tvari ili štetnih upakiranih tvari.

Članak 165. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

(1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredaba ovoga dijela Zakonika i propisa u području sigurnosti plovidbe i zaštite pomorskog okoliša donesenih na temelju ovoga Zakonika obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva i lučkih kapetanija.

(2) Poslove inspekcije sigurnosti plovidbe mogu obavljati i stručni djelatnici Ministarstva i lučke kapetanije, te ovlašteni službenici službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom u okviru posebnog ovlaštenja kojeg daje ministar.

(3) Određene poslove inspekcije sigurnosti plovidbe mogu obavljati i policijski službenici, te ovlaštene osobe Obalne straže u okviru posebnog ovlaštenja kojeg daje ministar.

(4) Stručnu spremu, ispite i ostale posebne uvjete koje mora ispunjavati inspektor sigurnosti plovidbe odnosno ovlašteni službenici iz stavka 2. i 3. ovoga članka, kao i obrazac iskaznice inspektora sigurnosti plovidbe propisat će ministar.

(5) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi članaka 76. stavka 4. i 111. stavak 4. provodi farmaceutska inspekcija.

(6) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi članka 125.a ovoga zakona Zakonika i propisa donesenih na temelju njega provode Inspekcija sigurnosti plovidbe Ministarstva osobe iz stavka 1. i Državni inspektorat 2. ovoga članka i inspektori Državnog inspektorata.

Članak 171. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbama članaka 167. i 170. ovoga Zakonika utvrde nedostaci broda u pogledu njegove sposobnosti za plovidbu, naredit će se zapovjedniku broda da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke.

(2) Ako se utvrđeni nedostaci ne otklone u određenom roku, ili ako su utvrđeni nedostaci takve naravi da ugrožavaju sigurnost broda, osoba i tereta na njemu te okoliša, ili ako su mu tankovi otpadnih voda puni, zabranit će se brodu daljnja plovidba dok se navedeni nedostaci ne otklone i oduzet će mu se isprava o sposobnosti za plovidbu.

(3) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da prema odredbi članka 170. stavka 2. ovoga Zakonika brod nema važeći registar teretnog uređaja ili ako stanje tih uređaja nije u skladu s registrom teretnog uređaja, zabranit će mu se da obavlja ukrcavanje, iskrcavanje ili prekrcavanje tereta vlastitim uređajima za obavljanje tih radnji.

(4) Inspekcijski pregled iz članaka 170. i 171. ovoga Zakonika može se obaviti i izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, ukoliko se ocijeni da postoji opravdana sumnja da stvarno stanje na brodu ne odgovara izdanim brodskim ispravama i knjigama ili da se do isteka valjanosti brodskih isprava i knjiga ne predviđa uplovljavanje broda u luke Republike Hrvatske.

(5) U obavljanju inspekcijskog nadzora iz članaka 170. i 171. ovoga Zakonika inspektor sigurnosti plovidbe može od priznate organizacije zatražiti na uvid dokumentaciju o postupku izdavanja svjedodžbi za brod koji se nadzire.

(6) Ako zapovjednik ne postupi po nalogu inspektora iz stavka 2. i 3. ovoga članka, inspektor će nakon što rješenje postane ovršivo, pečaćenjem broda ili na drugi pogodan način onemogućiti plovidbu, odnosno ukrcaj, iskrcaj ili prekrcaj tereta vlastitim uređajima.

(7) Ako brod iz stavka 6. ovoga članka predstavlja ili može predstavljati opasnost za luke, plovne putove, plovidbu, iskorištavanje prirodnih bogatstava mora ili okoliš, nadležna lučka kapetanija će, pored radnji iz stavka 6. ovoga članka, rješenjem narediti vlasniku broda da u primjerenom roku poduzme mjere za njegovo uklanjanje uz nadzor kapetanije.

(8) Ako vlasnik broda ne postupi sukladno rješenju kapetanije iz stavka 7. ovoga članka, kapetanija će na trošak i rizik vlasnika organizirati uklanjanje broda posredstvom pravne ili fizičke osobe kojoj je to poslovna djelatnost.

(9) Ako brod iz stavka 6. ovoga članka predstavlja neposrednu opasnost za luke, plovne putove, plovidbu, iskorištavanje prirodnih bogatstava mora ili okoliš, kapetanija će i bez prethodnog donošenja rješenja iz stavka 7. ovoga članka odlučiti o uklanjanju broda na trošak i rizik vlasnika.

(10) Žalbu protiv rješenja nadležne lučke kapetanije iz stavka 7., odnosno 9. ovoga članka, kao prvostupanjskog tijela, rješava Povjerenstvo iz članka 178. ovoga Zakonika kao drugostupanjsko tijelo, ali žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

(11) Uklanjanje broda u smislu stavka 8. i 9. ovoga članka znači svaki oblik sprječavanja, ublažavanja ili otklanjanja opasnosti.

(12) Ako su uklanjanjem broda u smislu stavka 8. i 9. ovoga članka ostvarena novčana sredstva, kapetanija će ih deponirati kod teritorijalno nadležnog trgovačkog suda na ime vlasnika broda, o čemu će objaviti oglas u »Narodnim novinama.«

(13) Odredbe članaka 170. i 171. ovoga Zakonika na odgovarajući se način primjenjuju na druge plovne, te plutajuće i nepomične odobalne objekte.

Članak 178. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

(1) Protiv rješenja inspektora sigurnosti plovidbe lučke kapetanije i Ministarstva može se izjaviti žalba. (2) O žalbi Povjerenstvu za žalbe pri Ministarstvu čije članove imenuje Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).

(2) Povjerenstvo čine dva stalna člana od kojih je jedan predsjednik Povjerenstva i jedan promjenjivi član.

(3) Za stalnog člana Povjerenstva može se imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij pravne struke kojim se stječe akademski naziv magistar prava i najmanje četiri godine radnog iskustva u upravi, a za promjenjivog člana može se imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij pomorske struke kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer pomorskog prometa, ili diplomski sveučilišni studij prometne struke kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer prometa, ili diplomski sveučilišni studij ekonomske struke kojim se stječe akademski naziv magistar ekonomije, ili diplomski sveučilišni studij pravne struke kojim se stječe akademski naziv magistar prava, i najmanje četiri godine radnog iskustva.

(4) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka rješava Ministarstvo. (3) Žalba ne odgađa njegovo izvršenje rješenja.

(5) Povjerenstvo donosi Poslovnik o radu.

Članak 192. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

(1) Brod se briše iz upisnika brodova:

1) ako je propao ili se pretpostavlja da je propao,

2) ako više ne udovoljava uvjetima iz članaka 187. ili 188. ovoga Zakonika,

3) ako se povuče iz plovidbe,

4) ako se upiše u drugi hrvatski upisnik brodova,

5) ako to iznimno rješenjem dopusti Ministarstvo,

6) na zahtjev vlasnika broda, ako se ne radi o obveznom brisanju broda.

7) ako se upiše u hrvatski upisnik jahti.

(2) Pretpostavlja se da je brod propao ako su od primitka posljednje vijesti o brodu protekla tri mjeseca. U tom slučaju pretpostavlja se da je brod ili jahta propala onog dana kad su primljene posljednje raspoložive vijesti o njemu.

(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na brisanje broda u gradnji iz upisnika brodova u gradnji, te na brisanje jahti iz upisnika jahti, odnosno brisanje jahti u gradnji iz upisnika jahti u gradnji.

(4) Vlasnik broda, odnosno jahte dužan je u roku od 15 dana od dana nastanka okolnosti iz stavka 1. točaka 1), 2) i 3) ovoga članka podnijeti zahtjev lučkoj kapetaniji za brisanje broda iz upisnika brodova, odnosno jahte iz upisnika jahti.

Članak 200. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

(1) U list B uloška glavne knjige pomorskog objekta upisuje se tvrtka, odnosno naziv i sjedište pravne osobe, odnosno ime i prebivalište fizičke osobe koja je vlasnik pomorskog objekta i osobna ograničenja vlasnika u vezi sa slobodnim raspolaganjem pomorskim objektom.

(2) Ako brodar ili kompanija nije i vlasnik broda, u list B uloška glavne knjige iz stavka 1. ovoga članka mora se upisati i tvrtka, odnosno naziv i sjedište brodara i kompanije pravne osobe, ili ime i prebivalište brodara i kompanije fizičke osobe.

(3) U list B upisnika brodova u gradnji, odnosno jahte u gradnji mogu se, radi evidentiranja, upisati i tvrtka, odnosno naziv i sjedište, odnosno osobno ime i prebivalište brodara i naručitelja.

(4) Vlasnik pomorskog objekta, brodar i kompanija dužni su u roku od 30 dana podnijeti nadležnoj lučkoj kapetaniji prijedlog za upis promjene podataka iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 256. izmijenjenčlankom 26. ovoga akta

Upis u upisnik brodova sadrži tekst rješenja o upisu.

(2) Ako se prema stanju upisa u upisniku brodova rješenje o upisu ne može provesti, upis se može provesti samo na temelju novoga rješenja kojim se prijašnje rješenje ispravlja ili preinačuje.

Članak 283. brisančlankom 27. ovoga akta

U upravnom postupku upisivanja u upisnik brodova, koji se provodi pred lučkom kapetanijom koja vodi upisnik brodova, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno.

Članak 284. brisančlankom 27. ovoga akta

U postupku upisivanja broda u upisnik brodova stranka je osoba na čiji je zahtjev pokrenut ili protiv koje se vodi postupak ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku.

Članak 285. brisančlankom 27. ovoga akta

U postupku upisivanja u upisnik brodova lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donosi odluke u obliku rješenja kada odlučuje o pravu ili obvezi određene stranke, dok će zaključkom odlučiti o pitanjima koja se tiču postupka, a koja se ne rješavaju rješenjem.

Članak 286. brisančlankom 27. ovoga akta

Saslušanje stranaka i ostalih sudionika u postupku upisivanja u upisnik brodova može se obavljati usmeno ili pisanom izjavom. Kad se mora saslušati više osoba, pojedine od njih mogu se saslušati i u odsutnosti ostalih.

Članak 287. brisančlankom 27. ovoga akta

(1) O usmenim radnjama poduzetim u tijeku postupka upisivanja u upisnik brodova sastavlja se zapisnik.

(2) O manje važnim izjavama ili obavijestima može se umjesto zapisnika staviti samo službena bilješka na spisu.

Članak 290. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

(1) Prijavu ili prijedlog kojim se traži upis u upisnik brodova lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova upisuje u dnevnik upisnika brodova, naznačujući na njemu dan, sat i minutu kad mu je prijava ili prijedlog stigao. Ta je lučka kapetanija dužna u ulošku upisnika brodova u koji je brod upisan, ako je uložak već otvoren, evidentirati da je podnesena prijava ili prijedlog za upis, naznačujući olovkom broj pod kojim je podnesak upisan u dnevnik upisnika brodova.

(2) Ako uložak još nije otvoren, čim stigne prijava ili prijedlog za prvi upis broda u upisnik, otvara se uložak u koji se olovkom naznačuje broj pod kojim je podnesak upisan u dnevnik upisnika brodova, ime, odnosno oznaka broda te brojevi svih daljnjih prijava ili prijedloga koji stignu dok se ne obavi upis broda ili dok rješenje o odbijanju upisa broda u upisnik ne postane konačno izvršno.

(3) Uložak za prvi upis broda u upisnik brodova neće se otvarati ako je prijava ili prijedlog potpuno nerazumljiv ili neodređen.

Članak 291. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

(1) Prijedlog za prijenos upisa broda u upisnik brodova koji vodi druga lučka kapetanija podnosi se lučkoj kapetaniji kod koje je brod upisan.

(2) Uz prijedlog moraju se priložiti isprave kojima se dokazuje da postoje pretpostavke za prijenos upisa broda iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Kada lučka kapetanija u čiji je upisnik brod upisan primi prijavu ili prijedlog za prijenos upisa broda u upisnik brodova druge lučke kapetanije, zabilježit će traženje prijenosa u upisnik brodova u koji je brod upisan. Na osnovu zabilježbe lučka kapetanija donosi rješenje kojim dopušta prijenos upisa broda u novi upisnik brodova sa svim podacima iz upisnika brodova, te isti upućuje stranci kao i lučkoj kapetaniji u čiji se upisnik brod ima upisati.

(4) Kada lučka kapetanija u čiji se upisnik brod ima upisati, na temelju rješenja iz stavka 1 3. ovoga članka donese rješenje o prijenosu izvršenju dopuštenog prijenosa upisa broda sa svim podacima iz upisnika brodova iz primljenog izvatka u novi upisnik brodova, rješenje o tome dostavit će se stranci kao i lučkoj kapetaniji u čijem je upisniku brod do tada upisan radi brisanja. Lučka kapetanija u čijem je upisniku brod do tada upisan provest će upis brisanja broda iz svog upisnika i lučkoj kapetaniji u čiji je upisnik brod upisan poslat će zbirku isprava koja se odnosi na taj brod.

(5) Ako je podnesen prijedlog za prijenos broda iz jednog upisnika u drugi, koji se vodi kod iste lučke kapetanije, ta će lučka kapetanija postupiti prema odredbi članka 290. ovoga Zakonika.

Članak 292. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

(1) Lučka će kapetanija koja vodi upisnik brodova na temelju prijedloga ili prijave i njezinih priloga dopustiti upis u upisnik brodova:

1) kad iz upisnika brodova u pogledu broda ili prava na brodu ne proizlazi nikakva smetnja traženom upisu, odnosno kod prijave ili prijedloga za prvi upis broda u upisnik brodova, ako je udovoljeno uvjetima iz članka 187. i 188. ovoga Zakonika,

2) kad nema osnovane sumnje u to da je predlagatelj ovlašten da podnese prijedlog i da su sudionici na čija se prava upis odnosi sposobni raspolagati tim pravima,

3) kad je traženje prema sadržaju podnesenih isprava osnovano,

4) kad isprave imaju oblik koji se zahtijeva za dozvolu uknjižbe, predbilježbe ili zabilježbe.

(2) Kada prijenos upisa broda dopušta druga lučka kapetanija, a ne lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova iz članka 254. stavka 5. ovoga Zakonika, lučka kapetanija iz članka 254. stavka 5 4. ovoga Zakonika, u kojoj je brod upisan dopušta prijenos upisa broda u drugi hrvatski upisnik ograničit će se na odlučivanje o tome je li upis dopušten s obzirom na stanje upisnika, a u pogledu ostalih pretpostavki za upis odlučivanje pripada lučkoj kapetaniji iz članka 254. stavka 4 5. ovoga Zakonika koja prijenos upisa broda dopušta u kojoj se brod ima upisati.

Članak 293. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

(1) Osim slučajeva predviđenih u člancima 311., 331. i 355. ovoga Zakonika lučka Lučka kapetanija koja vodi upisnik će na svaku prijavu ili prijedlog odlučiti o samoj stvari, bez saslušanja stranaka i u pravilu, bez donošenja prethodne odluke (članci 294., 295. i 374.). Lučka kapetanija je dužna u rješenju izričito navesti prihvaća li se prijedlog ili se odbija. brodova o prijavi, odnosno prijedlogu u pravilu odlučuje neposrednim rješavanjem bez provođenja ispitnog postupka.

(2) Ako se prijedlog prihvaća samo djelomično, naredit će se upis u dijelu u kojem je prijedlog prihvaćen, a odbiti dio prijedloga koji se ne uvažava.

(3) Ako se prijedlog u cijelosti ili djelomično odbija, u rješenju će se navesti razlozi zbog kojih se prijedlog odbija.

(2) Iznimno, kad je to nužno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su bitne za razjašnjenje pravog stanja stvari, ili u drugim slučajevima propisanim Zakonom o općem upravnom postupku, Lučka kapetanija iz stavka 1. ovoga članka provodi ispitni postupak.

Članak 295. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

(1) Ako prijavi ili prijedlogu nije priložen prijevod isprave koja je sastavljena na stranom jeziku, a iz podneska ne proizlazi da traženje treba odbiti, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova će, da se sačuva prvenstveni red odnosnog prava, radi čuvanja prvenstvenog reda odrediti zabilježbu prijedloga, odnosno prijave u upisniku uz napomenu »dok stigne prijevod«. Lučka kapetanija koja vodi upisnik će istodobno odrediti predlagatelju primjeren rok u kojem mora podnijeti prijevod. Ako prijevod bude predan prijevod« te zatražiti od stranke dostavljanje prijevoda podneska i za to odrediti primjereni rok.

(2) Ako prijevod iz stavka 1. ovoga članka ne bude dostavljen u određenom ili produljenom roku, rješavat odbacit će se o prijedlogu u samoj stvari; u protivnom – prijava ili prijedlog odbaciti i, po službenoj dužnosti, odrediti brisanje zabilježbe.

Članak 298. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

(1) Rješenje kojim se dopušta upis u upisnik brodova mora sadržavati sadrži i:

1) naznaku uloška u kojem se upis mora obaviti i ime broda na koji se upis odnosi,

2) naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište osobe u čiju će se korist upis obaviti, brod ili pravo na brodu na kojem će se upis obaviti, naznaku isprava na temelju kojih se upis dopušta, vrstu upisa koji će se obaviti i bitni sadržaj prava koje se upisuje, i to riječima koje trebaju biti upisane u upisnik brodova.

(2) Ako se sadržaj prava koje se upisuje ne može ukratko izraziti, može se obaviti pozivanje na točno označena mjesta u ispravama na temelju kojih je određen upis, i to s učinkom kao da su ta mjesta upisana u glavnu knjigu.

(3) Rješenje kojim se određuje upis broda u upisnik brodova mora sadržavati sve podatke koji se moraju upisati u list A, i to riječima kojima su ti podaci navedeni u prethodnom rješenju lučke kapetanije koja vodi upisnik brodova.

Članak 300. izmijenjenčlankom 34. ovoga akta

Kad lučka kapetanija iz članka 254. ovoga Zakonika utvrdi da je rješenje kojim se odbija upis iz članka 299. ovoga Zakonika postalo konačno izvršno zato što žalba nije podnesena, donijet će, po službenoj dužnosti, rješenje o brisanju zabilježbe odbijanja upisa i o tome obavijestiti stranke.

Članak 305. brisančlankom 35. ovoga akta

U svakom rješenju naznačit će se kome se rješenje ima dostaviti i kome će lučka kapetanija dostaviti koju od isprava (članak 313. stavak 2).

Članak 306. brisančlankom 35. ovoga akta

(1) Rješenja o prijedlozima i prijavama za upis u upisnik brodova dostavit će se podnositelju prijave, odnosno prijedloga i osobi na čijem se pravu vlasništva broda stječe koje pravo ili čija se prava prenose, ograničavaju, opterećuju ili ukidaju te osobi protiv koje je obavljen upis zabilježbe u upisnik brodova.

(2) Rješenje kojim se dopušta potpuno ili djelomično brisanje kakva upisa dostavit će se i svim osobama u čiju korist na upisanom pravu postoje daljnje uknjižbe ili predbilježbe.

(3) Rješenje o uknjižbi ili predbilježbi, kojima se na upisanim pravima trećih osoba upisuje hipotekarno pravo ili ustupanje prava, dostavit će se i vlasniku broda.

(4) Rješenje kojim se dopušta upis na prijedlog opunomoćenika protiv stranke koja je punomoć izdala dostavit će se stranci osobno, ako punomoć ne odgovara odredbi članka 316. stavka 2. ovoga Zakonika.

Članak 307. brisančlankom 35. ovoga akta

(1) Dostava iz članka 306. ovoga Zakonika obavlja se prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku o dostavi osobno strankama.

(2) Ako se stranci moraju vratiti izvornici isprava koji su priloženi (članak 313.), ti se izvornici vraćaju stranci koja ih je priložila, ako stranka nije drugačije odredila.

Članak 309. izmijenjenčlankom 36. ovoga akta

Lučka kapetanija koja je obavila upis brisanja broda iz upisnika brodova izdat će stranci, na njezin zahtjev, potvrdu o brisanju. U potvrdi o brisanju navest će razlog brisanja i rješenje na temelju kojeg je brisanje provedeno.

Članak 312. izmijenjenčlankom 37. ovoga akta

(1) Rješenje o brisanju broda iz upisnika brodova te zabilježba odbijanja zahtjeva za brisanje broda iz upisnika brodova upisuju se u list A upisnika brodova.

(2) Nakon što rješenje o brisanju broda iz upisnika brodova postane konačno izvršno, odnosno pravomoćno, lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova preko svake stranice uloška glavne knjige upisnika brodova povlači crvenom tintom dvije unakrsne crte i jednu vodoravnu crtu na svakoj stranici ispod svih upisa, s tim što se pojedini upisi ne precrtavaju.

(3) Lučka kapetanija iz stavka 2. ovoga članka postupit će prema odredbama stavka 2. ovoga članka nakon što rješenje o odbijanju prijedloga ili prijave za prvi upis broda u upisnik brodova (članak 299. stavak 1.) postane konačno izvršno, odnosno pravomoćno.

Članak 313. izmijenjenčlankom 38. ovoga akta

(1) Nakon obavljenog upisa lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova vratit će stranci izvornike isprava, odnosno ovjerene prijepise isprava ako je prijavi uz prijavu ili prijedlogu prijedlog priložen neovjeren i neovjereni prijepis tih isprava. U protivnom, izvornici isprava, odnosno njihovi ovjereni prijepisi zadržat će se u zbirci isprava, a lučka kapetanija će obavijestiti stranku da u određenom roku može te isprave uzeti ako podnese ovjerovljene prijepise. Lučka kapetanija može i sama napraviti te prijepise uz naplatu propisanih taksa.

(2) Službena osoba će na neovjerene prijepise isprava iz stavka 1. ovoga članka napisati službenu zabilješku da prijepis odgovara izvorniku, odnosno ovjerenom prijepisu.

(3) Ako lučka kapetanija iz stavka 1. ovoga članka upis obavlja na temelju rješenja suda, postupit će s ispravama prema tom rješenju (članak 305.). (3) U pogledu prijepisa potrebnih za zbirku isprava postupit će se prema stavku 1. ovoga članka.

Članak 315. izmijenjenčlankom 39. ovoga akta

(1) Prvi upis broda u upisnik brodova dopustit će lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova, ako su uz prijavu za prvi upis broda priložene ove isprave:

1) isprava kojom se dokazuje pravo vlasništva na brodu,

2) izvadak iz sudskog registra, odnosno druga isprava kojom se dokazuje da je vlasnik hrvatski državljanin ili hrvatska pravna osoba, odnosno da je udovoljeno uvjetima za upis broda u upisnik brodova,

3) rješenje o određivanju imena, odnosno oznake broda i luke upisa za brod,

4) potvrda o tehničkim podacima broda radi njegova upisa u upisnik brodova koju izdaje priznata organizacija Ministarstvo, s potvrdom da je brod tehnički prihvatljiv za upis u hrvatski upisnik,

5) isprava kojom se određuje pozivni znak broda prema Međunarodnome signalnom kodeksu, ako brod takav znak mora imati,

6) isprave kojima se dokazuju drugi podaci koji se unose u list A uloška glavne knjige upisnika brodova,

7) potvrda tijela koji vodi strani upisnik brodova da je brod brisan iz tog upisnika, ako se taj brod prenosi iz stranog upisnika u hrvatski upisnik brodova,

8) pisana izjava vlasnika broda da prenosi odgovornost za upravljanje brodom na kompaniju ako vlasnik broda nije i kompanija.

(2) Ako je vlasnik broda strani državljanin ili strana pravna osoba, uz prijavu se moraju priložiti isprave kojima se dokazuje pravo da brod bude upisan u hrvatski upisnik brodova te podaci u ispravama iz stavka 1. ovoga članka.

(3) U postupku izdavanja potvrde iz stavka 1. točke 4) ovoga članka Ministarstvo će provjeriti udovoljava li brod odgovarajućim međunarodnim pravilima i propisima i u tu svrhu provjeriti zapise o pregledima i druge informacije vezano za sigurnost broda te po potrebi zatražiti od države u kojoj je brod bio upisan informacije o neotklonjenim nedostacima ili druge informacije vezane za sigurnost broda.

Članak 326. izmijenjenčlankom 40. ovoga akta

Predbilježba se može opravdati na temelju:

1) isprave kojom se može dopustiti uknjižba, a koju je izdala osoba protiv koje je predbilježba upisana,

2) potvrde da je sudska odluka iz članka 323. točke 1) ovoga Zakonika postala pravomoćna i ovršna,

3) konačne izvršne odluke nadležnog tijela o postojanju tražbine iz članka 323. točke 3) ovoga Zakonika, radi čijeg je osiguranja predbilježba upisana,

4) pravomoćne i ovršne odluke suda u parnici protiv osobe protiv koje je predbilježba upisana.

Članak 373. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

(1) Lučka kapetanija koja vodi upisnik brodova donijet će rješenje o brisanju broda iz upisnika brodova u slučajevima iz članka 192. stavka 1. ovoga Zakonika.

(2) O rješenju iz stavka 1. ovoga članka lučka kapetanija obavijestit će Ministarstvo.

3) Ministarstvo će na zahtjev administracije države u čiji se upisnik želi upisati brod koji je brisan iz upisnika brodova Republike Hrvatske, dostaviti sve podatke o neotklonjenim nedostacima, kao i sve ostale informacije vezane za sigurnost broda.

Članak 376. izmijenjenčlankom 42. ovoga akta

(1) Protiv rješenja lučke kapetanije, koja vodi upisnik brodova o prijedlogu za upis u upisnik brodova, kao prvostupanjskog tijela, dopuštena je žalba.

(2) Stranke mogu u žalbi iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na bitne povrede pravila postupka.

(3) Žalba se podnosi tijelu koje je donijelo rješenje u prvom stupnju u dovoljnom broju primjeraka za tijelo drugog stupnja i za stranke koje sudjeluju u postupku.

(2) Žalbu rješava Povjerenstvo iz članka 178. ovoga Zakonika kao drugostupanjsko tijelo.

(3) Žalba ne odgađa provedbu upisa, ako ovim Zakonikom nije drugačije drukčije određeno.

Članak 378. brisančlankom 43. ovoga akta

(1) Nepravodobnu, nepotpunu i nedopuštenu žalbu tijelo prvog stupnja, koje vodi upisnik brodova (lučka kapetanija) će odbaciti.

(2) Ako tijelo prvog stupnja ne odbaci žalbu, primjerak žalbe dostavit će strankama kojima je dostavljeno rješenje koje se pobija.

(3) Žalbu podnesenu neposredno tijelu drugog stupnja (Ministarstvu) to će tijelo uputiti nadležnom tijelu prvog stupnja i smatrat će se da je žalba podnesena na dan kad je stigla tijelu drugog stupnja.

(4) Rok za podnošenje odgovora na žalbu iznosi osam dana od dana dostave žalbe.

Članak 380. izmijenjenčlankom 44. ovoga akta

Ako drugostupanjsko tijelo drugog stupnja odbije žalbu protiv rješenja kojim je prijedlog za upis odbijen, prvostupanjsko tijelo prvog stupnja će po službenoj dužnosti, odrediti da se briše zabilježba brisanje zabilježbe tog rješenja u upisniku brodova i o tome obavijestiti stranke.

Članak 381. izmijenjenčlankom 45. ovoga akta

Ako drugostupanjsko tijelo drugog stupnja preinači izmijeni rješenje prvostupanjskog tijela prvog stupnja i prihvati jedan od prijedloga iz članka 299. ovoga Zakonika koje je, prvostupanjsko tijelo prvog stupnja odbilo, dopušteni upis obavit će se odgovarajući upis u upisnik brodova. U tom se slučaju smatra da je upis obavljen u trenutku kad je prijedlog za upis bio podnesen.

Članak 382. izmijenjenčlankom 46. ovoga akta

(1) Ako drugostupanjsko tijelo drugog stupnja preinači izmjeni rješenje prvostupanjskog tijela prvog stupnja kojim se dopušta brisanje upisa i prijedlog za brisanje upisa odbije, uspostavit će se brisana uknjižba, odnosno predbilježba.

(2) Ako drugostupanjsko tijelo drugog stupnja preinači izmijeni rješenje prvostupanjskog tijela prvog stupnja kojim je prihvaćen koji od prijedloga iz članka 299. ovoga Zakonika, pa taj prijedlog odbije, brisat će se obavljena uknjižba i predbilježba.

Članak 383. izmijenjenčlankom 47. ovoga akta

Konačno Izvršno rješenje tijela drugog stupnja kojim se određuje upis u upisnik brodova dostavit će se zajedno sa spisima nadležnoj lučkoj kapetaniji radi izvršenja upisa, te radi dostave strankama.

Članak 384. brisančlankom 48. ovoga akta

Protiv rješenja tijela drugog stupnja u postupku upisa može se pokrenuti upravni spor.

Članak 428. brisančlankom 49. ovoga akta

(1) U smislu odredaba ovog poglavlja Zakonika brod u međunarodnoj plovidbi je brod koji plovi iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država radi pružanja usluga vezanih uz djelatnosti na pučini kao što su istraživanje i iskorištavanje energenata i sl.

(2) Brod u međunarodnom linijskom pomorskom prometu koji obavlja prijevoz između hrvatskih i stranih luka unutar granica Jadranskog mora ne smatra se brodom u međunarodnoj plovidbi.

Članak 429. izmijenjenčlancima 50. i 51. ovoga akta

(1) Trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost ne plaćaju porez na dobit koju ostvare od iskorištavanja brodova u međunarodnoj plovidbi.

(1) (2) Trgovačka društva iz stavka 1 Porez po tonaži broda je porez koji se utvrđuje i plaća umjesto poreza na dobit kako je uređen zakonom kojim se uređuje porez na dobit, bez obzira na stvarnu dobit ili gubitak ostvaren u poreznom razdoblju za koje se utvrđuje obveza poreza po tonaži broda.

(2) Za potrebe odredbi članka 429. do 429.i ovoga Zakonika brod jest:

– brod upisan u hrvatski upisnik brodova ovlašten na temelju dodijeljene kategorije plovidbe i izdanih isprava ploviti izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske radi obavljanja pomorsko-plovidbenih poslova te radi istraživanja ili pružanja drugih usluga vezanih uz djelatnosti na pučini, ili

– brod upisan u strani upisnik brodova.

(3) Brodom iz stavka 2. ovoga članka ne plaćaju porez na dobit koju ostvare od prodaje brodova, od prodaje dionica ili udjela u trgovačkim brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi, kao niti na dobit od dividende od dionica koje imaju u trgovačkim brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi. smatra se:

(3) Ako društva iz stavka 1. ovoga članka upravljaju navedenim udjelima iz jedinstvenog sjedišta poslovne uprave pod jedinstvenim imenom i vodstvom, dužno je voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje za cjelovito poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu.

– jahta,

– ribarski brod,

– tehnički plovni objekt.

Članak 429.a dodančlankom 51. ovoga akta

(1) Porezni obveznik poreza po tonaži broda iz članka 429. ovoga Zakonika je pravna osoba koja ima sjedište u Republici Hrvatskoj ili kojoj se mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja nalazi u Republici Hrvatskoj, ako zadovoljava uvjetima propisanim ovim Zakonikom te izjavi da će umjesto poreza na dobit plaćati porez po tonaži broda, i to u odnosu na dobit ostvarenu:

a) iz gospodarske djelatnosti brodovima u svom vlasništvu, brodovima uzetim u zakup ili u brodarski ugovor,

b) pružanjem usluga poslovođe broda pod uvjetom da je poslovođa broda u odnosu na brod i kompanija,

c) od prodaje brodova prijavljenih u sustav poreza po tonaži i njihove opreme, prodaje dionica ili udjela u trgovačkim brodarskim društvima, kao i od dividende od udjela ili dionica koje imaju u trgovačkim brodarskim društvima u tuzemstvu i inozemstvu kojima su većinski vlasnici a koja obavljaju gospodarsku djelatnost brodovima čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda.

(2) Na sve djelatnosti i dobit osim djelatnosti i dobiti navedenih u stavku 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe propisa kojima je uređen porez na dobit.

(3) Za sve djelatnosti koje nisu navedene u stavku 1. ovoga članka porezni obveznik poreza po tonaži broda dužan je osigurati posebno knjigovodstveno praćenje poslovnih događaja.

(4) Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka upravlja dionicama i udjelima u trgovačkim brodarskim društvima u tuzemstvu i inozemstvu iz jedinstvenog sjedišta poslovne uprave pod jedinstvenim vodstvom, dužan je voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća za cjelovito poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu uključujući sva trgovačka brodarska društva kojima je većinski vlasnik a koja obavljaju gospodarsku djelatnost brodovima čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda.

Članak 429.b dodančlankom 51. ovoga akta

(1) Brodovi čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda moraju zadovoljavati standarde sigurnosti ne niže od propisanih u Glavi V. Dijela III. ovoga Zakonika, te im ne smije biti više od dva puta u razdoblju od tri godine izrečena zabrana isplovljenja zbog nezadovoljavanja standarda životnih i radnih uvjeta pomoraca, sigurnosti plovidbe, sigurnosne zaštite i zaštite mora od onečišćenja.

(2) U floti brodova koja sudjeluje u sustavu poreza po tonaži broda najmanje 40% ukupne neto tonaže brodova moraju biti brodovi državne pripadnosti Republike Hrvatske ili neke od država članica Europske unije.

(3) Porezni obveznik je dužan u cijelom razdoblju za koje je podnio prijavu u sustav poreza po tonaži održavati najmanje 40% ukupne neto tonaže brodova državne pripadnosti Republike Hrvatske ili neke od država članica Europske unije.

(4) Na brodovima koji sudjeluju u sustavu poreza po tonaži broda mora biti ukrcan najmanji broj vježbenika palube ili stroja, državljana Republike Hrvatske ili neke od država članica Europske unije, određen godišnjim planom broja vježbenika, koji se utvrđuje prema omjeru vježbenika i časnika, sukladno propisu iz stavka 5. ovoga članka.

(5) Uz uvjete propisane ovim Zakonikom, ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove financija posebnim propisom uređuje postupak i način korištenja prava na porez po tonaži broda.

Članak 429.c dodančlankom 51. ovoga akta

(1) Prijava u sustav poreza po tonaži podnosi se Ministarstvu koje o prijavi rješava prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku te o tome izvješćuje Poreznu upravu.

(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu najkasnije šest mjeseci prije početka razdoblja za koje se utvrđuje porez po tonaži.

(3) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se za razdoblje od deset godina i sadrži popis svih brodova čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda te dokaze da porezni obveznik ispunjava sve uvjete propisane ovim Zakonikom.

(4) Pravna osoba osnovana nakon roka za podnošenje prijave iz stavka 2. ovoga članka prijavu podnosi u roku od 15 dana od dana osnivanja a najkasnije do početka poreznog razdoblja utvrđivanja poreza po tonaži.

(5) Porezni obveznik dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku od trideset dana od nastanka, izvijestiti Ministarstvo o svim promjenama vezano za broj, tonažu, državnu pripadnost i vlasništvo brodova čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda, kao i o promjeni bilo koje činjenice koja je relevantna za ispunjavanje uvjeta za plaćanje poreza po tonaži broda propisanih ovim Zakonikom.

(6) Nakon isteka razdoblja za koje je prijava u sustav poreza po tonaži podnesena može se podnijeti prijava u sustav poreza po tonaži broda za sljedeće razdoblje od deset godina.

Članak 429.d dodančlankom 51. ovoga akta

(1) Porezni obveznik gubi pravo na plaćanje poreza po tonaži umjesto poreza na dobit od trenutka prestanka ispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonikom.

(2) O prestanku ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo rješava prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

(3) Porezni obveznik koji prije završetka razdoblja od deset godina za koje je podnio prijavu u sustav izgubi pravo na plaćanje poreza po tonaži broda dužan je platiti iznos u visini poreza na dobit za cijelo porezno razdoblje u kojem gubi pravo na plaćanje poreza po tonaži. Ako je obveza poreza na dobit manja od poreza po tonaži, razlika poreza se neće vraćati.

(4) Porezni obveznik koji je izgubio pravo na plaćanje poreza po tonaži broda ne može podnijeti prijavu u sustav poreza po tonaži za razdoblje koje obuhvaća pet godina od kraja poreznog razdoblja u kojem je izgubio pravo na plaćanje poreza po tonaži, osim u slučaju gubitka prava zbog nezadovoljavanja uvjeta iz članka 429.b stavka 1. ovoga Zakonika, u kojem slučaju porezni obveznik za razdoblje koje obuhvaća pet godina od kraja poreznog razdoblja u kojem je izgubio pravo na plaćanje poreza po tonaži ne može podnijeti prijavu u sustav poreza po tonaži broda samo u odnosu na brod koji ne zadovoljava uvjete iz članka 429.b stavka 1. ovoga Zakonika.

(5) Odredba stavka 4. ovoga članka ne primjenjuje se na slučajeve kada je porezni obveznik izgubio pravo na plaćanje poreza po tonaži broda zbog više sile.

Članak 429.e dodančlankom 51. ovoga akta

(1) Za svaki brod čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda utvrđuje se i plaća porez u sljedećem godišnjem iznosu:

a) za brodove od 0 do 1000 neto tonaže, za svakih 100 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 270,00 kuna,

b) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 1001 do 10 000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 230,00 kuna,

c) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 10 001 do 25000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 150,00 kuna,

d) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 25 001 do 40 000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 95,00 kuna,

e) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže iznad 40 000 neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 55,00 kuna.

(2) Za svakih nepunih 100 jedinica neto tonaže proporcionalno se utvrđuje porez po tonaži.

Članak 429.f dodančlankom 51. ovoga akta

Porezno razdoblje utvrđivanja poreza po tonaži je kalendarska godina.

Članak 429.g dodančlankom 51. ovoga akta

(1) Porezni obveznik podnosi prijavu poreza po tonaži broda za porezno razdoblje i plaća porez po tonaži u roku u kojemu podnosi prijavu.

(2) Prijava poreza po tonaži broda podnosi se Poreznoj upravi najkasnije četiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez po tonaži.

(3) Na vođenje prekršajnog postupka zbog postupanja protivno stavku 2. ovoga članka primjenjuje se Opći porezni zakon.

(4) Obveza plaćanja poreza utvrđenog u poreznoj prijavi za pojedino porezno razdoblje smanjuje se za plaćeni predujam poreza po tonaži.

(5) Više plaćeni predujam poreza od obveze na osnovi porezne prijave vraća se poreznom obvezniku na njegov zahtjev ili se uračunava u sljedeće razdoblje.

(6) Za brod za koji je porezni obveznik u inozemstvu platio porez po tonaži broda ili njemu istovrsni porez, stvarno plaćeni porez u inozemstvu uračunat će se u tuzemni porez po tonaži broda najviše do iznosa tuzemnog poreza po tonaži za taj brod.

(7) U svrhu uračunavanja plaćenog poreza u inozemstvu iz stavka 6. ovoga članka porezni obveznik je dužan prilikom podnošenja prijave poreza po tonaži Poreznoj upravi predočiti dokaz o plaćenom istovrsnom porezu u inozemstvu.

(8) Sadržaj prijave poreza po tonaži broda i način podnošenja iste te obvezne priloge propisuje ministar nadležan za financije uz suglasnost Ministra.

Članak 429.h dodančlankom 51. ovoga akta

(1) Porezni obveznik plaća predujam poreza na osnovi porezne prijave za prethodno porezno razdoblje. Predujam se plaća mjesečno do kraja mjeseca za protekli mjesec, u svoti koja se dobije kada se porezna obveza za prethodno porezno razdoblje podijeli s brojem mjeseci istoga razdoblja ili u slučaju prvog poreznog razdoblja nakon ulaska u sustav poreza po tonaži na osnovi procjene porezne obveze na temelju podataka iz prijave u sustav poreza po tonaži.

(2) Na raspodjelu i pripadnost prihoda od poreza po tonaži broda na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa kojima je uređena raspodjela i pripadnost poreza na dobit.

Članak 429.i dodančlankom 51. ovoga akta

(1) Iznimno od odredbi propisa kojima je uređen porez po odbitku, trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost ne plaćaju porez po odbitku koji se plaća po stopi od 20% za usluge vezane za iskorištavanje brodova, a osobito zakupnine i vozarine iz ugovora o zakupu i ugovora o pomorsko-plovidbenim poslovima, naknade banaka vezane za financiranje brodova, bankarske provizije za bankovne račune u inozemstvu, usluge osiguranja hipoteke kredita (osnovno i dodatno), usluge pregleda brodova od strane hipotekarnih vjerovnika, klase, pregleda tereta i šteta trećima, troškovi upisa i osnivanja tvrtki, pravničke i druge usluge vezane za financiranje brodova, usluge i isporuke vezane za novogradnje, usluge vezane za upis brodova.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na porezno razdoblje od 1. srpnja 2010.

Članak 912. izmijenjenčlankom 52. ovoga akta

(1) Iz diobne mase vjerovnici se podmiruju prema ovom redu prvenstva:

1) vjerovnici čije su tražbine osigurane pomorskim privilegijem,

2) vjerovnici prava zadržaja iz članka 438 437. ovoga Zakonika,

3) vjerovnici čije su tražbine osigurane hipotekom na brodu,

4) ostali vjerovnici.

(2) Troškovi nastali u tijeku postupka prodaje broda namiruju se prije razdiobe kupovnine, pa i prije tražbina osiguranih pomorskim privilegijima.

Članak 990. izmijenjenčlankom 53. ovoga akta

(1) Lučke kapetanije odlučuju u prvom stupnju o pomorskim prekršajima.

(2) Prekršajni postupak iz stavka 1. ovoga članka vodi Vijeće za prekršaje Voditelj prekršajnog postupka.

(3) Vijeće za prekršaje Voditelja prekršajnog postupka iz stavka 2. ovoga članka može se imenovati za područje dvaju ili više lučkih kapetanija.

(4) Ako se za pomorski prekršaj ne može odrediti mjesna nadležnost Lučke kapetanije, prekršajni postupak u prvom stupnju vodi Lučka kapetanija Rijeka.

Članak 991. izmijenjenčlankom 54. ovoga akta

Protiv odluka Vijeća za prekršaje Voditelja prekršajnog postupka iz članka 990. ovoga Zakonika odlučuje Visoki prekršajni sud.

Članak 992. izmijenjenčlankom 55. ovoga akta

(1) Vijeće za prekršaje čine predsjednik i dva člana. Predsjedniku i članovima Vijeća mogu se odrediti zamjenici.

(1) (2) Predsjednika i članove Vijeća za prekršaje Voditelju prekršajnog postupka iz članka 990. ovoga Zakonika može se odrediti zamjenik.

(2) Voditelja prekršajnog postupka i njihove zamjenike njegovog zamjenika imenuje i razrješuje ministar na prijedlog lučkog kapetana iz redova stručnih djelatnika lučkih kapetanija, odnosno Ministarstva.

(3) Predsjednik, odnosno Zapisničara prekršajnog postupka imenuje lučki kapetan.

(4) Voditelj prekršajnog postupka i njegov zamjenik mora biti diplomirani pravnik s položenim pravosudnim ispitom.

(4) Vijeće za prekršaje imenuje se na rok od dvije godine.

(5) Predsjednik i članovi Vijeća i njihovi zamjenici mogu biti ponovno imenovani.

(6) Predsjednik i članovi Vijeća mogu se razriješiti dužnosti i prije isteka navedenog roka.

Članak 995. izmijenjenčlankom 56. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda ili član posade koji ga zamjenjuje:

1) ako po nalogu lučke kapetanije ne isplovi u pomoć brodu na kojem je izbio požar ili na kojem je nastala neka druga nesreća (članak 63.),

2) ako postupi protivno odredbama članka 60., 64. ili 64.a ovoga Zakonika.

(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. točke 1) i 2) ovoga članka osoba koja upravlja brodicom ili jahtom.

Članak 998. izmijenjenčlankom 57. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 250.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba:

1) ako ne postupi po nalogu nadležne lučke kapetanije i ne ukloni oštećeni, nasukani ili potopljeni plovni objekt (članak 65.),

2) ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da brod nije sposoban za plovidbu (članak 76. i 166.)

3) ako ne održava brod i njegovu opremu sukladno članku 85. ovoga Zakonika,

4) ako ne podnese zahtjev za ponovno baždarenje hrvatskog broda prije završetka radova na preinaci kojima se mijenja bruto ili neto tonaža broda ili ne podnese takav zahtjev nakon dolaska broda u prvu hrvatsku luku ako se radovi na preinaci broda izvode u inozemstvu, a brod nije baždaren u inozemstvu prema odredbama ovoga Zakonika (članak 93.),

5) ako kao zapovjednika broda ukrca osobu koja nema pomorsku knjižicu (članak 137. stavak 1.),

6) ako brod nema ime i ne nosi ime luke upisa ili ako tehnički plovni objekt i plutajući objekt nemaju oznaku i ne nose ime luke upisa ili ako te oznake nosi iako nije na to ovlašten, te ime nije ispisano sukladno propisu donesenog temeljem ovoga Zakonika (članak 183. i 184.),

7) ako vadi potonulu stvar suprotno odredbi članka 787. ovoga Zakonika,

8) ako ne poduzme ili ne poduzme u određenom roku odgovarajuće mjere ili obavi potrebne radove koje je svojim rješenjem naredila inspekcija sigurnosti plovidbe (članci 172., 173., 174. i članak 175.),

9) ako u zakonskom roku ne podnese zahtjev za brisanje broda (članak 192. stavak 4.),

10) ako obavlja prijevoz u javnom prometu na moru, ili obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila ili druge gospodarske djelatnosti na moru suprotno odredbama članka 48. stavak 1. ovoga Zakonika,

11) ukoliko ne održava sustav upravljanja sigurnošću sukladno zahtjevima Tehničkih pravila Hrvatskog registra brodova ako ne uspostavi ili ne održava dokumentirani sustav upravljanja sigurnošću i sustav sigurnosne zaštite, ne održava stanje broda i njegove opreme tako da je brod dok plovi u svakom smislu sposoban za plovidbu i siguran za obavljanje svih operacija u službi dok ih obavlja, ne osigura da brod posjeduje valjane svjedodžbe i dokumente, ne osigura da se na brodu i u svezi s brodom poštuju zahtjevi Tehničkih pravila i drugih propisa (članak 48. stavak 2.),

12) ako ne obavlja dužnosti u svezi održavanja straže i obavljanja poslova na brodu propisane posebnim propisom (članak 135.).

13) ako ne dostavi podatke iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakonika u roku propisanom stavkom 4. istog članka.

14) ako ne dostavi prijedlog za upis promjene podataka koji se upisuju u list B uloška glavne knjige pomorskog objekta sukladno članku 200. stavku 4. ovoga Zakonika.

(2) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi za radnje iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za radnje iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba.