Izmjene: NN 146/2008

Članak 5. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, pojedini izrazi u smislu ovoga Zakonika imaju sljedeća značenja:

1) pomorska plovidba jest plovidba koja se obavlja na moru i rijekama hrvatskoga Jadranskog slijeva do granice do koje su one plovne s morske strane,

2) pomorski objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajući objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični odobalni objekt),

3) plovni objekt jest pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem. Plovni objekt može biti brod, ratni brod, jahta ili brodica,

4) brod, osim ratnog broda, jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina veća od 12 metara, a bruto tonaža veća od 15, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika. Brod može biti putnički, teretni, tehnički plovni objekt, ribarski, javni ili znanstvenoistraživački,

5) duljina broda, jahte ili brodice jest duljina utvrđena Tehničkim pravilima,

6) hrvatski ratni brod jest plovni objekt, uključujući podmornicu, koji je pod zapovjedništvom pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, a čija je posada vojna, odnosno podvrgnuta vojnoj disciplini i koji je dužan isticati vanjske znakove raspoznavanja ratnih brodova hrvatske državne pripadnosti kad god je potrebno da svoje svojstvo učini poznatim,

7) strani ratni brod je plovni objekt koji ima stranu državnu pripadnost, pripada ratnoj mornarici, nosi vanjske znakove raspoznavanja ratnoga plovnog objekta i njegove državne pripadnosti, nalazi se pod zapovjedništvom vojne osobe i ima vojnu posadu,

8) putnički brod jest brod na mehanički pogon koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika,

9) brzi putnički brod jest putnički brod kojem je najveća brzina Šm/sš jednaka ili veća od vrijednosti dobivene formulom: 3,7 Ñ ^0,1667, gdje je Ñ istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji Šm³š. Pod brzim putničkim brodom ne smatraju se neistisninski brodovi čiji je trup potpuno iznad površine uslijed djelovanja aerodinamičkih sila generiranih površinskim efektom. Brodovi, volumena istisnine 500 Šm³š i manje, i najveće brzine manje od 20 Ščvš, u plovidbi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske ne smatraju se brzim putničkim brodovima,

10) teretni brod jest brod namijenjen za prijevoz tereta sa ili bez mehaničkog poriva,

11) brzi teretni brod jest teretni brod, kojem je najveća brzina Šm/sš jednaka ili veća od vrijednosti dobivene formulom: 3,7 Ñ ^0,1667, gdje je Ñ istisnina na konstruktivnoj vodnoj liniji Šm³š. Pod brzim teretnim brodom ne smatraju se neistisninski brodovi čiji je trup potpuno iznad površine uslijed djelovanja aerodinamičkih sila generiranih površinskim efektom,

12) tehnički plovni objekt jest brod, sa ili bez mehaničkog poriva koji je namijenjen za obavljanje tehničkih radova (bager, dizalica, jaružalo, pokretni odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja i sl.),

13) plutajući objekt jest pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. plutajući dok, plutajuće skladište, plutajući restoran, plutajuća elektrana, pontonski most, pontonska marina i sl.),

14) nepomični odobalni objekt jest pomorski objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. nepomični odobalni objekt za istraživanje i eksploataciju podmorja, podmorski cjevovod i sl.), izuzev podmorskog kabela i objekata prometne infrastrukture (npr. podmorski tunel, most oslonjen na morsko dno i sl.),

15) brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, čija je duljina veća od 2,5 metara, ili ukupne snage porivnih strojeva veća od 5 kW.

Pojam brodica ne obuhvaća:

– plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spašavanja ili obavljanja radova,

– plovila namijenjena isključivo za natjecanja,

– kanue, kajake, gondole i pedaline,

– daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima,

16) tegljač, odnosno potiskivač jest brod koji je namijenjen tegljenju ili potiskivanju drugih plovnih objekata,

17) nuklearni brod je brod opremljen uređajem na nuklearni pogon,

18) ribarski brod jest brod s mehaničkim porivom namijenjen i opremljen za ulov ribe i drugih živih bića iz mora ili na morskom dnu, čija je duljina veća od 12 metara, a bruto tonaža veća od 15,

19) strani ribarski brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a namijenjen je i opremom za ulov ribe ili drugih živih bića u moru ili na morskom dnu,

20) jahta jest plovni objekt za sport i razonodu, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a čija je duljina veća od 12 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je pored posade ovlašten prevoziti ne više od 12 putnika,

21) strana jahta jest plovni objekt za sport i razonodu koji ima stranu državnu pripadnost i koji se takvim smatra prema propisima države čiju državnu pripadnost ima,

22) javni brod jest brod, osim ratnog broda, namijenjen i opremljen za obavljanje djelatnosti od općeg interesa države, a čiji je vlasnik, odnosno brodar država ili neko drugo tijelo ovlašteno od države (npr. policijski brod, brod lučke kapetanije, brod Obalne straže i sl.) i koji služi isključivo u negospodarske svrhe,

23) strani javni brod je plovni objekt u vlasništvu ili korištenju strane države, koji nije ratni brod, a služi isključivo za negospodarske svrhe dotične države,

24) strani trgovački brod je brod koji ima stranu državnu pripadnost, a koristi se za gospodarske svrhe,

25) tanker za ulje jest brod namijenjen prvenstveno za prijevoz ulja u razlivenom stanju,

26) tanker za kemikalije jest brod namijenjen prvenstveno za prijevoz opasnih kemikalija i štetnih tvari u razlivenom stanju,

27) brod za ukapljene plinove jest brod namijenjen za prijevoz ukapljenih plinova u razlivenom stanju,

28) znanstvenoistraživački brod jest brod, namijenjen isključivo za znanstvena ili tehnološka istraživanja ili iskorištavanje mora, morskog dna ili njegova podzemlja, opremljen opremom i uređajima za tu namjenu, kao i smještajem za posebno osoblje,

29) brod u gradnji jest gradnja broda od trenutka polaganja kobilice ili sličnog postupka gradnje do trenutka upisa u upisnik brodova,

30) postojeći brod jest brod koji nije u gradnji,

31) sastav stranih ratnih brodova jest više stranih ratnih brodova koji plove zajedno pod zapovjedništvom jednog zapovjednika,

31.a) Podrtina nastala nakon pomorske nezgode jest:

a) potonuli ili nasukani brod, ili

b) bilo koji dio potonulog ili nasukanog broda, uključujući svaki predmet koji se nalazi ili se nalazio na tom brodu, ili

c) svaki predmet koji je nestao u moru s broda i koji je nasukan, potonuo ili ostavljen da pluta, ili

d) brod koji će uskoro potonuti ili se nasukati, ili se to opravdano može očekivati, ukoliko još nisu poduzete učinkovite mjere radi pomoći brodu ili bilo kojoj imovini u opasnosti.

32) brodar jest fizička ili pravna osoba koja je kao posjednik broda nositelj plovidbenog pothvata, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže protivno, da je brodar osoba koja je u upisnik brodova upisana kao vlasnik broda,

33) poslovođa broda jest fizička ili pravna osoba koja upravlja poslovanjem i/ili tehničkim održavanjem broda i/ili popunjavanjem broda posadom,

34) kompanija jest fizička ili pravna osoba koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom od vlasnika broda i koja je preuzimanjem takve odgovornosti preuzela ovlasti i odgovornosti sukladno Međunarodnom pravilniku o upravljanju sigurnošću (ISM Pravilnik),

35) poslodavac je osoba koja je s pomorcem zaključila/sklopila ugovor o radu u svoje ime,

36) priznata organizacija jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a koja obuhvaća obavljanje pregleda i izdavanje propisanih isprava,

37) ovlaštena organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije glede sigurnosne zaštite brodova,

38) imenovano tijelo je organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a koja obuhvaća obavljanje ocjene sukladnosti brodica za sport i razonodu i jahti duljine do 24 m tijekom gradnje,

39) Tehnička pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih objekata (u daljnjem tekstu: Tehnička pravila) su propisi doneseni na temelju ovoga Zakonika, kojima se utvrđuju zahtjevi kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije, kao i način obavljanja tehničkog nadzora i izdavanja isprava, zapisa i knjiga pomorskog objekta i kompanije,

40) prijevoznik jest vlasnik broda, brodar ili osoba koja sklapa ugovor s naručiteljem prijevoza,

41) putnik jest svaka osoba na pomorskom objektu, osim djece ispod jedne godine života, te osoba zaposlenih na brodu u bilo kojem svojstvu,

42) javni prijevoz je prijevoz osoba i stvari koji je uz jednake uvjete svakom dostupan i obavlja se na temelju ugovora o prijevozu,

43) međunarodno putovanje jest putovanje brodom, jahtom ili brodicom prema plovidbenom planu iz bilo koje hrvatske luke u stranu luku ili obratno,

44) ulje označava sva postojana ugljikova mineralna ulja, kao što su sirova nafta i njeni derivati, te taloge i otpadna ulja kako su navedena u prilogu I. Međunarodne konvencije o sprječavanju zagađivanja mora s brodova, kako je izmijenjena i dopunjena (MARPOL 73/78) bez obzira na to prevoze li se kao teret ili kao zalihe goriva i maziva,

45) luka jest morska luka, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi,

46) luka otvorena za međunarodni promet jest luka slobodna za pristup plovnih objekata svih zastava,

47) sidrište luke je uređeni i obilježeni dio mora namijenjen i sidrenju brodova,

48) crta srednje niže niske vode jest aritmetička sredina svih nižih niskih voda tijekom mjeseca ili godine,

49) crta srednje više visoke vode jest aritmetička sredina svih viših visokih voda tijekom mjeseca ili godine,

50) posebno pravo vučenja jest obračunska jedinica kako ju je definirao Međunarodni monetarni fond,

51) Ministarstvo označava ministarstvo nadležno za pomorstvo,

52) ministar označava ministra u ministarstvu nadležnom za pomorstvo.

Članak 46. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

(1) Progon stranoga plovnog objekta poduzet će se ako nadležno tijelo osnovano sumnja da je strani plovni objekt ili njegov pripadak povrijedio odredbe ovoga Zakonika, druge propise Republike Hrvatske ili općeprihvaćena pravila međunarodnoga prava.

(2) Progon stranoga plovnog objekta može početi samo ako se sumnjivi plovni objekt ili njegov pripadak, nalazi u unutarnjim morskim vodama, u teritorijalnome moru, u gospodarskom pojasu ili nad epikontinentalnim pojasom Republike Hrvatske i ako se ne zaustavi nakon vidljivoga ili zvučnog poziva za zaustavljanje koji mu je upućen s udaljenosti koja omogućuje da poziv vidi ili čuje.

(3) Progon stranog plovnog objekta može se nastaviti u otvorenome moru, u gospodarskom pojasu ili u vanjskom pojasu strane države dok se ne prekine ili dok progonjeni brod ne uplovi u teritorijalno more svoje ili neke druge države.

(4) Progon mogu obavljati brodovi Obalne straže, policijski, ratni brodovi ili vojni zrakoplovi ili drugi brodovi, odnosno zrakoplovi za to ovlašteni. U gospodarskome pojasu ili nad epikontinentalnim pojasom progon stranoga plovnog objekta može započeti samo ako su povrijeđeni propisi koji se primjenjuju u tim pojasevima.

(5) Ako se plovni objekt iz ovoga članka uzapti, predat će se nadležnom tijelu za provedbu postupka.

(6) Odredbe ovoga članka ne odnose se na strane ratne brodove i javne brodove koji uživaju imunitet.

Članak 51. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

(1) Plovni putovi Republike Hrvatske moraju se uređivati, održavati njihova plovnost, postavljati na njima objekte za sigurnu plovidbu i osiguravati njihov ispravan rad.

(2) Na plovnim putovima Republike Hrvatske obavlja se hidrografska djelatnost radi osiguranja točnih podataka o dubinama, vrsti dna, morskim strujama, gustoći mora, valovima i kolebanju morske razine. Mjerenja parametara su sustavna i obavljaju se u skladu sa standardima Međunarodne hidrografske organizacije.

(3) Za obavljanje poslova iz stavka 2. koriste se objekti hidrografije.

(4) Podaci iz stavka 2. ovog članka ucrtavaju se i opisuju na službenim pomorskim kartama i publikacijama Hrvatskog hidrografskog instituta.

(5) Oznake i načine označavanja na plovnim putovima u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske propisat će ministar.

Članak 52. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Poslove iz članka 50., 51. stavak 1. i 4. ovoga Zakonika obavlja trgovačko društvo »Plovput«, a poslove iz članka 51. stavak 2 2., 3. i 3 4. ovoga Zakonika obavlja javna ustanova Hrvatski hidrografski institut.

Članak 61. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

(1) Strani nuklearni brod koji namjerava uploviti u hrvatsku luku otvorenu za međunarodni pomorski promet dužan je zatražiti odobrenje za uplovljavanje u luku i pravodobno dostaviti ovjereni prijepis dokumentacije o sigurnosti nuklearnog postrojenja Ministarstvu.

(2) Ministarstvo će pribavljenu dokumentaciju o sigurnosti nuklearnog postrojenja dostaviti tijelu državne uprave upravne nadležnom za nuklearnu sigurnost radi stručne ocjene i određivanja posebnog programa ispitivanja (mjerenja) stanja nuklearne sigurnosti broda.

(3) Ministarstvo će o namjeri uplovljavanja stranoga nuklearnog broda iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti tijelo državne uprave nadležno za zaštitu od ionizirajućeg zračenja koje će uz suglasnost tijela državne uprave nadležnog za nuklearnu sigurnost, odrediti program ispitivanja i mjerenja sadržaja radioaktivnih tvari u okolini nuklearnog broda, te iznosa iznos posebne pristojbe koju mora uplatiti poduzetnik broda za pokriće troškova posebnog programa ispitivanja i mjerenja sadržaja radioaktivnih tvari u okolini nuklearnog broda.

(4) Ministarstvo će izdati brodu iz stavka 1. ovoga članka odobrenje za uplovljavanje u hrvatsku luku ako na temelju stručne ocjene tijela državne uprave nadležnog za nuklearnu sigurnost ustanovi da od tog broda ne prijeti povećana opasnost od uzrokovanja nuklearne štete i ako taj brod ima valjanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o osiguranju ili potvrdu o financijskom jamstvu, koju je izdao osiguravatelj, odnosno davatelj financijskog jamstva, do visine svote iz članka 831. ovoga Zakonika, te da su osigurana sredstva za posebnu pristojbu iz stavka 2 3. ovog članka.

(5) Prije uplovljavanja stranoga nuklearnog broda koji je dobio odobrenje iz stavka 3 4. ovoga članka, nadležna lučka kapetanija ustrojbena jedinica Ministarstva naredit će da tijelo državne uprave nadležno za nuklearnu sigurnost, na najprikladnijem mjestu, obavi odgovarajući pregled stanja nuklearne sigurnosti broda. Lučka kapetanija Nadležna ustrojbena jedinica Ministarstva može, prema potrebi, obavljati ponovne preglede i za boravka broda u luci.

Članak 62. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

(1) Domaći i strani brod koji prevozi više od 2.000 tona ulja kao teret, a nema potvrdu o osiguranju ili drugome financijskom jamstvu o imovinskoj odgovornosti za štetu onečišćenjem uljem predviđenu u članku 820. ovoga Zakonika, ne smije ulaziti u hrvatsku luku niti izlaziti iz hrvatske luke niti u njima ukrcavati ili iskrcavati ulje.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka odnosi se i na brod koji prevozi više od 2.000 tona ulja kao teret, koji je u vlasništvu strane države, a koji nije pokriven osiguranjem ili drugim financijskim jamstvom, ako nema potvrdu države u kojoj je upisan da je vlasništvo države i da je njegova odgovornost pokrivena u granicama predviđenima u članku 816. ovoga Zakonika.

(3) Domaći i strani brod bruto tonaže veće od 1000 koji namjerava uploviti u hrvatsku luku dužan je pružiti dokaz o sklopljenom osiguranju ili drugom financijskom jamstvu radi pokrivanja odgovornosti za štete zbog onečišćenja pogonskim uljem u iznosu koji odgovara granicama odgovornosti propisanima u članku 391. ovoga Zakonika za tražbine zbog smrti ili tjelesne ozljede te za ostale tražbine.

(4) Brod iz stavka 3. ovoga članka mora imati valjanu svjedodžbu kojom se potvrđuje da su osiguranje ili drugo financijsko jamstvo na snazi u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem 2001, izdanu od nadležnih tijela države čiju zastavu je brod ovlašten vijati.

(5) Domaći brod u međunarodnoj plovidbi i strani brod bruto tonaže veće od 300, koji namjerava uploviti u hrvatsku luku, odnosno pristati uz odobalni objekt u teritorijalnom moru i epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske dužan je pružiti dokaz o sklopljenom osiguranju ili drugom financijskom jamstvu, kao što je garancija banke ili slične institucije, radi pokrića troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine, u iznosu propisanom člankom 823.b ovoga Zakonika.

Članak 63. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

(1) Ako u luci ili drugim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske nastane požar ili druga nesreća koja ugrožava sigurnost ljudskih života ili plovnog objekta, nadležna lučka kapetanija ustrojbena jedinica Ministarstva je dužna narediti najbližem ili drugom brodu da odmah krene na mjesto požara, odnosno nesreće radi spašavanja ugroženih ljudskih života, ako time ne ugrožava svoj život.

(2) Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora propisuje Vlada.

Članak 64. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

(1) Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte moraju u plovidbi primjenjivati propisana pravila plovidbe, zaštite mora od onečišćenja, te propisane signale i oznake sukladno odredbama ovoga Zakonika i podzakonskih propisa donesenim na temelju ovoga Zakonika kojima se uređuje sigurna i uredna plovidba.

(2) Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.

(2) Zapovjednik broda, članovi posade broda, osoba koja upravlja brodicom ili jahtom i članovi posade brodice ili jahte moraju prilikom plovidbe unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske poštovati međunarodne propise i standarde i hrvatske propise o zaštiti od onečišćenja mora i zraka s pomorskih objekata i onečišćenja prouzročenog potapanjem s pomorskih objekata.

(3) Odredba stavka 2. ovoga članka primjenjuje se na zapovjednika i članove posade pomorskih objekata hrvatske državne pripadnosti neovisno o području plovidbe.

(4) Zapovjednik pomorskog objekta iz stavka 2. ovoga članka koji onečisti more ili primijeti onečišćenje mora dužan je bez odgađanja izvijestiti Ministarstvo.

(5) Po dojavi o onečišćenju mora, Ministarstvo je dužno istražiti sve okolnosti zbog kojih je došlo do onečišćenja, provesti postupak radi utvrđivanja počinitelja, te prema okolnostima slučaja pokrenuti prekršajni postupak i/ili podnijeti kaznenu prijavu sukladno Kaznenom zakonu.

(6) Potanje propise o zaštiti od onečišćenja morskog okoliša s pomorskih objekata, te provođenju istraga onečišćenja mora donosi ministar.

(7) Ministar će uz suglasnost s ministrom nadležnim za poslove zaštite okoliša donijeti propis o upravljanju i nadzoru vodenog balasta.

Članak 65. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

(1) Oštećeni, nasukani ili potopljeni plovni objekti koji ometaju ili ugrožavaju sigurnost plovidbe ili znače opasnost od onečišćenja moraju se po nalogu nadležne lučke kapetanije ustrojbene jedinice Ministarstva bez odlaganja ukloniti s plovnog puta.

(2) Zabranjeno je na plovni put baciti predmete ili tvari koje mogu omesti ili ugroziti sigurnost plovidbe ili onečistiti more.

Članak 66. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

(1) Plovni objekt koji dolazi iz inozemstva ne smije prometovati s drugim brodovima, tijelima, organizacijama i osobama na obali prije nego što od nadležne lučke kapetanije ustrojbene jedinice Ministarstva dobije odobrenje za slobodan promet s obalom.

(2) Strani brod, strani ratni brod i strana jahta dužni su viti zastavu svoje državne pripadnosti i zastavu Republike Hrvatske dok se nalaze u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, osim dok su u neškodljivom prolazu.

Članak 70. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

(1) Zapovjednik broda dužan je zatražiti usluge peljarenja kada je ono obvezno.

(2) Obveznom peljarenju ne podliježu:

a) hrvatski ratni brodovi, hrvatski javni brodovi, brodovi koji služe za održavanje plovnih putova i objekata sigurnosti plovidbe na tim putovima, vodonosci, hrvatski putnički brodovi koji plove na redovnoj liniji,

b) brodovi čija je bruto tonaža manja od 500,

c) jahte čija je bruto tonaža manja od 1000.

(3) Iznimno, ministar može osloboditi obveznog lučkog peljarenja pojedini brod ili jahtu, osim brodova koji prevoze opasne ili štetne tvari, čija je bruto tonaža manja od 2000 za određeno razdoblje i na određenom lučkom području, pod uvjetom da je zapovjednik položio poseban ispit.

(4) Iznimno od odredbe stavka 2. točke b) ovoga članka lučka kapetanija nadležna ustrojbena jedinica Ministarstva može za pojedine vrste brodova čija je bruto tonaža manja od 500 odrediti da podliježu obveznom lučkom peljarenju.

(5) Peljarenje može obavljati samo trgovačko društvo koje za obavljanje ovih poslova dobije odobrenje Ministarstva.

(6) Ukoliko se utvrdi da trgovačko društvo koje obavlja djelatnost peljarenja na temelju odobrenja Ministarstva, ne zadovoljava uvjete na temelju kojih mu je izdano odobrenje, ili se utvrdi koja druga nepravilnost u radu trgovačkog društva, Ministarstvo mu može oduzeti odobrenje.

(7) Obvezno peljarenje, njegove granice, vrijeme i mjesto ukrcavanja i iskrcavanja peljara određuje, za lučko peljarenje, lučka kapetanija, a za obalno peljarenje ministar.

(8) Uvjete koje mora zadovoljavati brod i zapovjednik kako bi mogao biti oslobođen obveznog peljarenja, te sadržaj ispita iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar.

(9) Uvjete na temelju kojih se izdaje odobrenje za obavljanje peljarenja, uvjete i način oduzimanja odobrenja, stručnu spremu, ovlaštenja i druge uvjete i obveze koji mora ispunjavati peljar, obrazac, način i uvjete izdavanja iskaznice peljara, uvjete koje mora ispunjavati trgovačko društvo koje obavlja poslove peljarenja, način obilježavanja peljarskih brodova i brodica i pozivnih znakova za peljarenje, kao i uvjeti i način obavljanja peljarenja, te prava i obveze peljara propisuje ministar.

Članak 75.a dodančlankom 12. ovoga akta

(1) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom provodi se u cilju povećanja sigurnosti pomorske plovidbe, učinkovitosti pomorskog prometa i zaštite morskog okoliša.

(2) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTMIS) je:

1. prikupljanja podataka o pomorskim objektima i pomorskom prometu,

2. davanje podataka pomorskim objektima,

3. davanje plovidbenih savjeta i podrške u plovidbi pomorskim objektima,

4. organizacija plovidbe i upravljanje pomorskim prometom.

(3) Nadzor i upravljanje pomorskim prometom iz stavka 2. ovoga članka provodi se kroz suradnju nadležnih službi Ministarstva i lučkih kapetanija s pomorskim objektima koji plove ili se nalaze u području nadzora i upravljanja.

(4) Područje nadzora i upravljanja pomorskim prometom obuhvaća unutarnje morske vode, teritorijalno more i zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske.

Članak 75.b dodančlankom 12. ovoga akta

(1) Poslove nadzora i upravljanja pomorskim prometom iz članka 75.a ovoga Zakonika obavlja služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom Ministarstva i lučkih kapetanija u suradnji s lučkim upravama, trgovačkim društvom Plovput i Hrvatskim hidrografskim institutom.

(2) Služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom iz stavka 1. ovoga članka u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti može zatražiti suradnju i potporu Obalne straže Republike Hrvatske, policije, i drugih tijela operativnog nadzora.

(3) Nadležnost, ustrojstvo, poslove, način rada službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom, te način rada i suradnje s drugim tijelima i službama iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisuju se posebnim propisom.

Članak 75.c dodančlankom 12. ovoga akta

Pomorski objekti koji plove ili se nalaze u području nadzora i upravljanja iz članka 75.a stavka 4. ovoga Zakonika dužni su:

1) postupati prema pravilima plovidbe propisane međunarodnim ugovorima, ovim Zakonikom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakonika,

2) dostavljati podatke službi nadzora i upravljanja pomorskim prometom;

3) postupati po nalogu službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom.

Članak 99. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

(1) Privremeni upisni list izdaje se brodu nabavljenom u inozemstvu koji još nema upisni list te brodu koji je u inozemstvu, a izgubljen mu je upisni list.

(2) Brod koji još nije upisan u hrvatski upisnik brodova stječe privremenim upisnim listom hrvatsku državnu pripadnost i pravo i dužnost vijati zastavu Republike Hrvatske.

(3) Privremeni upisni list važi najdulje jednu godinu tri mjeseca od njegova izdavanja, ali njegovo važenje prestaje i prije i to u trenutku kad brod stigne u prvu hrvatsku luku.

(4) Privremeni upisni list izdaje nadležna lučka kapetanija ili diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Hrvatske.

Članak 1001. izmijenjenčlancima 38. i 39. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda, jahte ili brodice ili član posade koji ga zamjenjuje:

1) ako brod koji prevozi više od 2000 tona ulja nema potvrdu o osiguranju ili drugome financijskome jamstvu o imovinskoj odgovornosti za štetu prouzročenu onečišćenjem uljem kad uđe u luku ili izađe iz luke Republike Hrvatske ili u njima ukrcava ili iskrcava ulje (članak 62.),

2) ako ne poduzme ili ne poduzme u određenom roku odgovarajuće mjere koje mu rješenjem naredi inspektor sigurnosti plovidbe (članci 168., 169., 171., 176., i 177.).

3) ako brod koji ima brodsku radiostanicu ne organizira neprekidnu službu bdijenja, u skladu s propisima o radioprometu (članak 55.),

4) ako na brodu nema propisanog broja članova posade sa odgovarajućim valjanim svjedodžbama o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti (članak 130.),

5) ako osobno ne rukovodi brodom kada to zahtijeva sigurnost broda, a osobito kada brod ulazi u luku, kanal ili rijeku ili kad izlazi iz njih te u svim drugim slučajevima kad to zahtijeva sigurnost broda i plovidbe (članak 149. stavak 2.),

6) ako u slučaju neposredne opasnosti od rata ili nastupanja ratnoga stanja između Republike Hrvatske i druge države ne poduzme u pogledu broda, osoba i tereta na brodu sve mjere koje se pokažu potrebnima (članak 155. stavak 1. i 2.),

7) ako se u slučaju nastupanja ratnoga stanja između drugih država, u kojem je Republika Hrvatska neutralna, brod nađe u luci jedne od zaraćenih država ili na putu za luku zaraćene države ili mora proći kroz unutarnje morske vode i teritorijalno more zaraćene države ne zatraži uputu od brodara, a ako to nije moguće – od nadležnih hrvatskih tijela (članak 155. stavak 3 ),

8) ako za putovanja broda prema članu posade, putniku ili drugoj osobi na brodu koja je izvršila kazneno djelo, ne poduzme mjere potrebne da se spriječi ili ublaži nastupanje štetnih posljedica tog djela i izvršitelj pozove na odgovornost (članak 161. stavci 1., 2. i 4.),

9) ako o neispravnostima iz članka 143. stavka 1. točke 2) ne obavijesti nadležnu lučku kapetaniju (članak 143. stavak 2.),

10) ako ukrca na brod i rasporedi za obavljanje poslova osobu koja nema odgovarajuću valjanu svjedodžbu o osposobljenosti ili dopunskoj osposobljenosti (članak 131.),

11) ako ne udalji s dužnosti premorenu, odnosno bolesnu osobu ili osobu koja je pod utjecajem alkohola ili psihoaktivnih lijekova (članak 134.), 134.).

12) ako prilikom plovidbe gospodarskim pojasom Republike Hrvatske ne poštuje općeprihvaćene međunarodne propise i standarde i hrvatske propise o suzbijanju onečišćenja mora i zraka s brodova i onečišćenja prouzročenog potapanjem otpada (članak 41.).

(2) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. točke 10), 11) i 12) brodar i poslovođa.

(3) Novčanom kaznom od 1.000,00 kuna do 3.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. točke 10), 11) i 12) odgovorna osoba brodara.

(4) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. točke 12) ovoga članka zapovjednik zrakoplova koji prilikom preleta gospodarskog pojasa Republike Hrvatske ne poštuje općeprihvaćene propise i hrvatske propise o suzbijanju onečišćenja mora iz zraka ili zrakom.

Članak 1001.a dodančlankom 39. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda, jahte ili brodice i/ili član posade:

1) ako prilikom plovidbe gospodarskim pojasom Republike Hrvatske ne poštuje općeprihvaćene međunarodne propise i standarde i hrvatske propise o sprečavanju onečišćenja mora i zraka s pomorskih objekata i onečišćenja prouzročenog potapanjem otpada (članak 41.),

2) ako prilikom plovidbe ne poštuje međunarodne propise i standarde i hrvatske propise o zaštiti od onečišćenja mora i zraka s pomorskih objekata i onečišćenja prouzročenog potapanjem s pomorskih objekata. (članak 64.).

(2) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička ili pravna osoba vlasnik broda, brodar i kompanija.

(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 1002. izmijenjenčlankom 40. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 15.000,00 30.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik i/ili član posade broda, jahte ili brodice koji ne obavlja poslove na brodu, jahti ili brodici u skladu sa svojim dužnostima, pravilima navigacije i drugim propisima i pravilima iz područja sigurnosti plovidbe, zaštite ljudskih života na moru i zaštite morskog okoliša.

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda ili časnik koji ga zamjenjuje, odnosno osoba koja upravlja plutajućim ili nepomičnim odobalnim objektom ukoliko postupi protivno članku 75.c ovoga Zakonika.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik jahte, odnosno osoba koja upravlja brodicom.

Članak 1007. izmijenjenčlankom 41. ovoga akta

Uz kaznu propisanu za pomorski prekršaj iz članaka 997., 1001., 1001.a, 1002., i 1004. ovoga Zakonika zapovjedniku broda i članu posade broda, odnosno osobi koja upravlja jahtom ili brodicom ili članu posade jahte ili brodice mogu se kao zaštitna mjera oduzeti sve ili pojedine svjedodžbe o osposobljenosti ili dopunskoj osposobljenosti ili ovlaštenja – u trajanju do dvije godine.

Članak 1011. izmijenjenčlankom 42. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba vlasnik brodice ili jahte ako:

1) brodicu ili jahtu ne podvrgne osnovnom, redovitom ili izvanrednom pregledu (članci 114. – 117.),

2) ako brodica ili jahta nisu sposobne za plovidbu (članak 111.),

3) ako nije podnio zahtjev za upis brodice u očevidnik brodica (članak 202.),

4) ako nije podnio zahtjev za brisanje brodice (članak 207. stavak 3.),

5) ako brodica nema propisano ispisanu oznaku brodice (članak 206.), oznaku teretne vodene linije, oznaku najvećeg dozvoljenog broja putnika koje smije prevoziti i druge oznake sukladno posebnom propisu ili Tehničkim pravilima (članak 111.),

6) ako u propisanom roku ne prijavi promjenu sjedišta odnosno prebivališta ili područja na kojem se brodica pretežno zadržava ili koristi (članak 202. stavci 1. i. 2.)

(2) Novčanom kaznom od 800,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba vlasnik brodice i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Novčanom kaznom iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se osoba koja upravlja brodicom ili jahtom za pomorski prekršaj iz stavka 1. točka 1) i 2) ovoga članka.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. točka 1), i 2) ovog članka može se fizičkoj osobi izreći globa u iznosu od 500 kuna.

(5) Za prekršaj iz stavka 1. točke 5) ovog članka može se fizičkoj osobi izreći globa u iznosu od 200 kuna.

Članak 1012. izmijenjenčlankom 43. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 300,00 do 800,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj osoba koja upravlja brodicom ili jahtom:

1) ako ne prijavi pomorsku nesreću brodice (članak 117.),

2) ako se na brodici ili jahti ne nalaze isprave iz članka 122. ovoga Zakonika kao i svjedodžba ili uvjerenje o osposobljenosti za upravljanje jahtom ili brodicom.

(2) Za Novčanom kaznom od 100,00 kuna kaznit će se na mjestu počinjenja pomorskog prekršaja fizička osoba za pomorski prekršaj iz stavka 1. točke 2) ovog članka može se fizičkoj osobi izreći globa u iznosu od 100 kuna. ovoga članka.

(3) Ovlaštena osoba dužna je počinitelju prekršaja izdati potvrdu o naplaćenoj kazni iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Počinitelju pomorskog prekršaja koji ne plati novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja, ovlaštena osoba izdat će uplatnicu kojom isti može platiti kaznu u roku od 8 dana.

Članak 1016.a dodančlankom 44. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 40.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja obavlja poslove posredovanja pri zapošljavanju pomoraca na brodovima hrvatske i strane državne pripadnosti a ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom iz članka 125.a stavka 3. ovoga Zakonika ili ih obavlja na način protivan odredbama posebnog propisa.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom od 4.000,00 do 15.000,00 kuna.

Članak 1017. izmijenjenčlankom 45. ovoga akta

Ako uslijed počinjenja pomorskog prekršaja iz članka 993. stavka 1. točke 5) i točke 7), članaka 994., 995., 996., 999., 1000., 1001., 1001.a, 1002., 1003., 1004., 1006., 1008., 1011., 1013., 1014., 1015. i 1016. ovoga Zakonika nastupi ekološka nesreća, odnosno izvanredni događaj ili vrsta događaja prouzročena djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugrožavanje života ili zdravlja ljudi i u većem obimu nanose štetu okolišu, novčanom kaznom od 300.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba, a novčanom kaznom od 50.000,00 do 200.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.

Članak 1021. izmijenjenčlankom 46. ovoga akta

(1) Ministar će u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika donijeti propise o:

– mjestima zakloništa, uvjetima koja moraju zadovoljavati mjesta zakloništa, i uvjetima i načinu korištenja mjesta zakloništa (članak 17. stavak 3.),

– oznakama i načinu označavanja na plovnim putovima u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, (članak 51. stavak 4.), 5.),

– o primjeni međunarodnih preporuka o baždarenju balastnih prostora na tankerima za prijevoz ulja s izdvojenim balastnim tankovima u pogledu načina obračuna pristojbi, naknada i drugih pristojbi u lukama (članak 59. stavak 3.),

– uvjetima kojima mora udovoljavati strani plovni objekt da bi boravio u raspremi u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske (članak 67.),

– peljarenju (članak 70. stavak 6., 7. i 8.),

– najvišoj dopuštenoj visini naknade za usluge peljarenja (članak 72. stavak 3.),

– uvjetima i načinu obavljanja pokusne plovidbe (članak 83. stavak 4.),

– sadržaju, obrascima i načinu vođenja isprava, zapisa i knjiga pomorskih brodova (članak 101.),

– najmanji broj i stručnu osposobljenost stručnih radnika na plutajućim i nepomičnim odobalnim objektima (članak 102. stavak 3.),

– najmanjem broju članova posade potrebnim za sigurnu plovidbu brodova (članak 130. stavak 2.),

– uvjetima, načinu izdavanja, sadržaju, obrascima i nadležnost lučkih kapetanija za izdavanje pomorskih knjižica i odobrenja za ukrcavanje (članak 137. stavak 5.),

– načinu obavljanja meteorološke službe na brodovima (članak 143. stavak 4.),

– postupcima u slučaju rođenja ili smrti, nalaska napuštenoga novorođenog djeteta, primanja izjave posljednje volje i postupcima s imovinom umrlih osoba na brodu (članak 152. stavak 6.),

– načinu vijanja zastave i isticanja znakova na brodovima i jahtama (članak 180. stavak 4.),

– o načinu, uvjetima i postupcima određivanja, i označavanja imena, oznaka i znakova raspoznanjava brodova, jahti, plutajućih i nepomičnih odobalnih objekata, te vođenju evidencije o imenima i oznakama brodova, jahti, plutajućih i nepomičnih odobalnih objekata (članak 183. stavak 4.).

– najvišoj dopuštenoj starosti brodova koji se mogu upisati u upisnik brodova u Republici Hrvatskoj (članak 191. stavak 4.),

– o načinu vođenja, i podacima koji se unose u upisnike pomorskih objekata, vođenju postupaka EOP upisa, obrascima, te nadležnosti lučkih kapetanija za upis (članak 195. stavak 7.),

– uvjetima za obavljanje djelatnosti pomorskog agenta, te pravima i obvezama pomorskog agenta (članak 683.) ovoga Zakonika.

(2) Ministar će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika na temelju članka 24. ovoga Zakonika donijeti propise o zabrani plovidbe Pelješkim i Koločepskim kanalom i dijelovima Srednjeg kanala, Murterskog mora i Žirjanskog kanala te Malostonskim zaljevom, o plovidbi u prolazu u Šibensku luku, u Pašmanskom tjesnacu, prolazu Mali Ždrelac i Vela Vrata te predjelu rta Marlera, o plovidbi rijekom Neretvom i Zrmanjom.

(3) Ministar će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika donijeti propise o:

– uvjetima koje mora zadovoljiti plovni objekt, te fizička ili pravna osoba koja obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila (članak 9. stavak 4.),

– visini naknade za obavljanje kabotaže stranim plovnim objektom (članak 9. stavak 5.),

– visini naknade za sigurnost plovidbe koju plaćaju strane jahte i brodice (članak 12. stavak 3.),

– uvjetima i načinu rukovanja opasnim i ostalim tvarima u lukama, uvjetima i načinu pod kojima će se obavljati ukrcavanje i iskrcavanje opasnih i štetnih tvari, rasutog i ostalih tereta u lukama, te način sprječavanja širenja onečišćenja članak 56. stavak 4.),

– uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, te obliku i sadržaju obrazaca dokumenata koje lučkim kapetanijama dostavljaju plovni objekti prilikom uplovljavanja i isplovljavanja iz luke (članak 56. stavak 2. i članak 60. stavak 1.).

– kategorijama plovidbe pomorskih brodova (članak 76. stavak 3.),

– o brodicama i jahtama, uvjetima koje moraju ispunjavati brodice i jahte, te osobe koje upravljaju brodicama i jahtama, uvjetima za plovidbu brodica i jahti, područjima plovidbe, uvjetima stavljanja na tržište brodica i jahti, uvjetima koje moraju ispunjavati imenovana tijela, te način i postupak imenovanja, ispravama, zapisima, i knjigama brodica i jahti, te načinu upisa brodica u očevidnik brodica, postupku vođenja EOP očevidnika, uvjetima i načinu određivanja oznake i imena brodice, te nadležnosti lučkih kapetanija za vođenje očevidnika brodica (članak 112. stavak 3., članak 123. i članak 202. stavak 3.).

– uvjetima i načinu stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti pomoraca i uvjetima za povjeravanje izobrazbe ili izdavanja suglasnosti pomorskim učilištima za obrazovanje pomoraca, te visini naknade za odobrenje održavanja izobrazbe pomoraca (članak 132. stavak 4.),

– uvjetima i načinu održavanja straže, te obavljanja drugih poslova na brodu, jahti ili brodici kojima se osigurava sigurna plovidba i zaštita mora od onečišćenja s brodova (članak 135. stavak 3.),

– načinu i postupcima provođenja inspekcijskog nadzor sigurnosti plovidbe, uvjetima koje mora ispunjavati inspektor sigurnosti plovidbe, te obrascima iskaznica inspektora sigurnosti plovidbe (članci 165. stavak 3., i 166. stavak 3.).

(4) Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika utvrditi osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja (članak 128. stavak 1.).

(5) Ministar će u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakonika donijeti propis o kriterijima za određivanje naknade i visini naknade za upis brodova, jahti i brodica (članak 188. stavak 4. i članak 203. stavak 4.) ovoga Zakonika.

Članak 109.a dodančlankom 14. ovoga akta

Oznaka plutajućeg objekta i nepomičnoga odobalnog objekta sastoji se od prva dva slova koja se uzimaju iz imena luke u kojoj je sjedište lučke kapetanije kod koje se objekt upisuje i broja koji označava redni broj u upisniku plutajućih objekata i nepomičnih odobalnih objekata.

Članak 125. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

(1) Posadu broda čine zapovjednik i druge osobe ukrcane za obavljanje poslova na brodu i upisane u popis posade.

(2) Prilikom ukrcaja na brod u međunarodnoj plovidbi član posade broda mora imati zaključen ugovor o radu u pisanom obliku.

(3) Odredbe ove Glave Zakonika na odgovarajući se način primjenjuju i na članove posada jahti, te plutajućih i nepomičnih odobalnih objekata.

Članak 125.a izmijenjenčlankom 16. ovoga akta

(1) Posredovanje pri zapošljavanju pomoraca na brodovima hrvatske i strane državne pripadnosti obavlja Hrvatski zavod za zapošljavanje.

(2) Posredovanje pri zapošljavanju pomoraca na brodovima hrvatske i strane državne pripadnosti mogu obavljati i pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisom i kojima je Ministarstvo izdalo dopusnicu.

(3) Uvjete koje moraju ispunjavati pravne osobe koje obavljaju posredovanje pri zapošljavanju pomoraca, kao i postupak i način njihovog ovlašćivanja te provođenje nadzora nad njihovim radom propisat će ministar uz suglasnost ministra nadležnog za rad, nakon savjetovanja s organizacijama koje predstavljaju brodare i pomorce.

Članak 126. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

(1) U smislu odredaba ove glave članka 127., 128., 129. i 129.a ovoga Zakonika Zakonika brod u međunarodnoj plovidbi je brod koji plovi iz hrvatske u stranu luku i obrnuto ili između stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih država radi pružanja usluga vezanih uz djelatnosti na pučini kao što su istraživanje i iskorištavanje energenata i sl.

(2) Brod u međunarodnom linijskom pomorskom prometu koji obavlja prijevoz između hrvatskih i stranih luka unutar granica Jadranskog mora ne smatra se brodom u međunarodnoj plovidbi.

Članak 129. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

(1) Član posade broda u međunarodnoj plovidbi, bez obzira na državnu pripadnost broda, obvezno je osigurana osoba u obveznom mirovinskom osiguranju ako u Republici Hrvatskoj ima prebivalište, odnosno uobičajeno boravište (rezident), a u obveznom zdravstvenom osiguranju te zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu ako u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili odobreni stalni boravak, ako međudržavnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drugačije uređeno.

(2) Prijavu i odjavu na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka čiji je poslodavac, brodar ili kompanija domaća pravna osoba podnosi poslodavac, brodar ili kompanija.

(3) Prijavu i odjavu na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka čiji je poslodavac brodar i kompanija strana pravna osoba podnosi nadležna lučka kapetanija.

(4) Lučka kapetanija neće izvršiti prijavu iz stavka 3. ovoga članka ako član posade iz stavka 1. ovoga članka podnese lučkoj kapetaniji dokaz da je obvezno osiguran kod stranog nositelja socijalnog osiguranja države s kojom Republika Hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju.

(5) Posrednik pri zapošljavanju pomoraca iz stavka 2. članka 125. a ovoga Zakonika, kao i pomorac koji se samostalno zapošljava kod stranog poslodavca ili se zapošljava kod stranog poslodavca putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, dužan je podnijeti nadležnoj lučkoj kapetaniji sve podatke potrebne za podnošenje prijave i odjave na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje.

(6) Početkom osiguranja člana posade broda iz stavka 1. ovoga članka smatra se dan ukrcaja na brod, a prestankom osiguranja dan iskrcaja s broda, prema evidenciji iz pomorske knjižice.

(7) Postupak i način prijave iz stavka 3. ovoga članka koju provodi lučka kapetanija, kao i uvjete, sadržaj i način podnošenja podataka potrebnih za prijavu i odjavu iz stavka 5. ovoga članka propisat će ministar.

(8) Član posade broda iz stavka 1. ovoga članka obveznik je doprinosa i plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja prema mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa koju propisuje i objavljuje ministar. Visina mjesečne osnovice za obračun doprinosa utvrđuje se prema plaći koju bi član posade broda ostvario za iste odnosno slične poslove na brodu u nacionalnoj plovidbi.

(9) Obvezu te vrstu doprinosa i mjesečne iznose doprinosa za uplatu utvrđuje Porezna uprava rješenjem na način uređen propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, a na obvezu plaćanja doprinosa te obračun zatezne kamate ako se obveza ne uplati u propisanom roku, zastaru prava na utvrđivanje i naplatu doprinosa, povrat više uplaćenih doprinosa ili doprinosa plaćenih bez pravne osnove, vođenje drugostupanjskog i prekršajnog postupka te druga pitanja vezana uz doprinose koja nisu uređena ovim Zakonikom primjenjuju se propisi koji uređuju doprinose za obvezna osiguranja kao i opći porezni propisi.

(10) Poslodavac nije obvezan obračunavati niti plaćati doprinose prema plaći koju isplaćuje za rad članu posade broda iz stavka 1. ovoga članka niti prema propisanoj osnovici iz stavka 8. ovoga Zakonika.

Članak 146. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

(1) Posadom i svim drugim osobama na brodu zapovijeda zapovjednik broda.

(2) Zapovjednik broda mora biti državljanin Republike Hrvatske.

(3) Zapovjednika broda imenuje i razrješava dužnosti brodar ili kompanija.

(4) U slučaju smrti, spriječenosti ili odsutnosti zapovjednika broda zamjenjuje, sa svim njegovim ovlaštenjima, prvi časnik palube, odnosno drugi neposredno niži časnik palube koji je državljanin Republike Hrvatske.

(5) Odredba stavka 2. ovog članka ne odnosi se na jahtu stranog vlasnika upisanu u hrvatski upisnik brodova.

Članak 165. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

(1) Inspekcijski nadzor nad provođenjem odredaba ovoga dijela Zakonika i propisa u području sigurnosti plovidbe i zaštite pomorskog okoliša donesenih na temelju ovoga Zakonika obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva i lučkih kapetanija.

(2) Poslove inspekcije sigurnosti plovidbe mogu obavljati i stručni djelatnici Ministarstva i lučke kapetanije, te ovlašteni službenici službe nadzora i upravljanja pomorskim prometom u okviru posebnog ovlaštenja kojeg daje ministar.

(3) Određene poslove inspekcije sigurnosti plovidbe mogu obavljati i policijski službenici, te ovlaštene osobe Obalne straže u okviru posebnog ovlaštenja kojeg daje ministar.

(4) Stručnu spremu, ispite i ostale posebne uvjete koje mora ispunjavati inspektor sigurnosti plovidbe odnosno ovlašteni službenici iz stavka 2. i 3. ovoga članka, kao i obrazac iskaznice inspektora sigurnosti plovidbe propisat će ministar.

(5) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi članaka 76. stavka 4. i 111. stavak 4. provodi farmaceutska inspekcija.

(6) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi članka 125.a ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega provode Inspekcija sigurnosti plovidbe Ministarstva i Državni inspektorat.

Članak 166. izmijenjenčlankom 21. ovoga akta

(1) Inspekcijski poslovi koji se odnose na obavljanje nadzora nad provođenjem odredaba ovoga dijela Zakonika o sigurnosti plovidbe obuhvaćaju osobito obavljanje inspekcijskog nadzora nad:

1) stranim brodovima u hrvatskim lukama,

2) hrvatskim pomorskim objektima u pogledu njihove sposobnosti za plovidbu ili uporabu,

3) provođenjem međunarodnog režima luka u skladu s međunarodnim obvezama Republike Hrvatske u pogledu operativnih i drugih obala, lukobrana, potrebnih dubina, uređaja, postrojenja i drugih objekata namijenjenih za sidrenje, zaštitu brodova, ukrcavanje i iskrcavanje putnika i stvari, kao i opremljenosti uređajima namijenjenim za prihvat zauljenih voda, uljnih ostataka i smeća sa broda, te ostataka i mješavina koje sadrže ostatke štetnih tekućih tvari, fekalija, tvari koje uništavaju ozon i uređaja za prihvat opreme koja sadrži takve tvari kada je uklonjena sa brodova,

4) održavanjem i obilježavanjem plovnih putova u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama i objekata za sigurnost plovidbe na tim plovnim putovima,

5) obavljanjem radioslužbe koja služi sigurnosti plovidbe i zaštiti ljudskog života na moru te njenim uređajima i opremom kao i održavanjem sredstava i radom tih službi,

6) plovidbom i peljarenjem,

7) gradnjom u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama ili na njihovim obalama u pogledu njihovoga utjecaja na sigurnost plovidbe,

8) prijevozom osoba i stvari u pogledu zaštite ljudskih života i imovine,

9) zaštitom mora od onečišćenja s plovnih objekata,

10) obavljanjem meteorološke službe na brodovima koja služi sigurnosti plovidbe,

11) uvjetima života i rada pomoraca na brodovima.

12) obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju pomoraca,

13) udovoljavanjem uvjeta za obavljanje djelatnosti pomorskog agenta.

(2) Odredba stavka 1. točke 3) ovoga članka ne odnosi se na vojne luke.

(3) Način i postupke obavljanja inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrđuje ministar posebnim propisom.

Članak 167. izmijenjenčlankom 22. ovoga akta

(1) Inspekcijski nadzor nad stranim brodovima u lukama Republike Hrvatske provodi se sukladno postupcima utvrđenim Pariškim memorandumom o suglasnosti o nadzoru države luke.

(2) U obavljanju inspekcijskog nadzora nad stranim brodom prema odredbi članka 166. stavka 1. točke 1) ovoga Zakonika provjerava se ima li brod važeće isprave u skladu s odredbama:

1) Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru,

2) Međunarodne konvencije o teretnim linijama,

3) Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja mora s brodova,

4) Međunarodne konvencije o standardima za obuku, izdavanju svjedodžbi i obavljanju straže pomoraca,

5) Međunarodne konvencije o minimalnim standardima na trgovačkim brodovima,

6) Konvencije o međunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara na moru,

7) Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja uljem,

8) Međunarodne konvencije o baždarenju brodova,

9) Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem, 2001.

(3) Ako državu čiju zastavu brod vije ne obvezuju konvencije navedene u stavku 2. ovoga članka, inspektor ispituje da li brod u pogledu konstrukcije, opreme, posade, vrste, količine i smještaja tereta, broja putnika te sveukupnog opterećenja, može sigurno obaviti namjeravano putovanje.

(4) Pri ispitivanju sigurnosti plovidbe broda iz stavka 3. ovoga članka uzima se u obzir prvenstveno, ali ne isključivo, sadržaj konvencija navedenih u stavku 2. ovoga članka.

(5) Inspekcijskim nadzorom nad stranim brodom utvrđuje se udovoljava li posada i cjelokupno stanje broda, uključujući strojarnicu, prostorije za smještaj posade, te higijenski uvjeti na brodu pravilima i standardima utvrđenim međunarodnim konvencijama iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 171. izmijenjenčlankom 23. ovoga akta

(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbama članaka 167. i 170. ovoga Zakonika utvrde nedostaci broda u pogledu njegove sposobnosti za plovidbu, naredit će se zapovjedniku broda da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke.

(2) Ako se utvrđeni nedostaci ne otklone u određenom roku, ili ako su utvrđeni nedostaci takve naravi da ugrožavaju sigurnost broda, osoba i tereta na njemu te okoliša, ili ako su mu tankovi otpadnih voda puni, zabranit će se brodu daljnja plovidba dok se navedeni nedostaci ne otklone i oduzet će mu se isprava o sposobnosti za plovidbu.

(3) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da prema odredbi članka 170. stavka 2. ovoga Zakonika brod nema važeći registar teretnog uređaja ili ako stanje tih uređaja nije u skladu s registrom teretnog uređaja, zabranit će mu se da obavlja ukrcavanje, iskrcavanje ili prekrcavanje tereta vlastitim uređajima za obavljanje tih radnji.

(4) Inspekcijski pregled iz članaka 170. i 171. ovoga Zakonika može se obaviti i izvan unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, ukoliko se ocijeni da postoji opravdana sumnja da stvarno stanje na brodu ne odgovara izdanim brodskim ispravama i knjigama ili da se do isteka valjanosti brodskih isprava i knjiga ne predviđa uplovljavanje broda u luke Republike Hrvatske.

(5) U obavljanju inspekcijskog nadzora iz članaka 170. i 171. ovoga Zakonika inspektor sigurnosti plovidbe može od priznate organizacije zatražiti na uvid dokumentaciju o postupku izdavanja svjedodžbi za brod koji se nadzire.

(6) Ako zapovjednik ne postupi po nalogu inspektora iz stavka 2. i 3. ovoga članka, inspektor će nakon što rješenje postane ovršivo, pečaćenjem broda ili na drugi pogodan način onemogućiti plovidbu, odnosno ukrcaj, iskrcaj ili prekrcaj tereta vlastitim uređajima.

(7) Odredbe članaka 170. i 171. ovoga Zakonika na odgovarajući se način primjenjuju na druge plovne, te plutajuće i nepomične odobalne objekte.

Članak 172. izmijenjenčlankom 24. ovoga akta

(1) Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi članka 166. stavka 1. točke 3) ovoga Zakonika utvrdi da se u lukama otvorenima za međunarodni promet ne provodi režim koji je u skladu s međunarodnim obvezama Republike Hrvatske ili posebnim propisima koji uređuju red u lukama ili da je stanje luka takvo da predstavlja opasnost za sigurnost plovnih objekata, naredit će se trgovačkom društvu ili tijelu koje iskorištava luku da radi otklanjanja utvrđenih nedostataka, u određenom roku, poduzme odgovarajuće mjere ili obavi potrebne radove.

(2) Ako mjere i radovi naređeni prema stavku 1. ovoga članka ne budu izvršeni u određenom roku, inspektor sigurnosti plovidbe može:

1) zabraniti pristajanje plovnih objekata određene veličine uz dio operativne ili druge obale za koji je utvrđen nedostatak dok ne bude omogućeno sigurno pristajanje takvih plovnih objekata,

2) zabraniti uporabu operativne ili druge obale ili njenog dijela, kao i sidrišta koje neposredno ugrožava sigurnost plovnih objekata, osoba i stvari prigodom ukrcavanja, iskrcavanja ili prekrcavanja, ili ako prijeti opasnost da se zbog neispravnog uređaja onečisti okoliš,

3) zabraniti promet u luci i sidrištu sve dok je sigurnost plovidbe neposredno ugrožena zbog neodržavanja lučkih objekata u ispravnom stanju ili potrebnih dubina.

(3) Ako nedostaci iz stavka 1. ovoga članka neposredno ugrožavaju ljudske živote, sigurnost plovidbe i zaštitu okoliša, inspektor može odmah poduzeti mjere iz stavka 2. točke 1), 2) i 3) ovoga članka.

(4) Odredbe ovoga članka Zakonika na odgovarajući se način primjenjuju i na luke otvorene za javni promet u nacionalnoj plovidbi i luke posebne namjene.

Članak 175. izmijenjenčlankom 25. ovoga akta

(1) Za sve objekte koji se grade na unutarnjim morskim vodama i u teritorijalnom moru, odnosno na njihovim obalama nadležno tijelo je dužno u postupku izdavanja lokacijske dozvole ishoditi suglasnost lučke kapetanije glede sigurnosti plovidbe.

(2) Inspektor sigurnosti plovidbe će zabraniti uporabu, pristajanje, plovidbu i sidrenje na dijelu unutrašnjih morskih voda ili teritorijalnog mora i njegovim obalama ako utvrdi da je ugrožena sigurnost plovidbe.

(3) Pod pojmom ugrožavanja sigurnosti plovidbe smatra se naročito promjena dubina mora, odnosno konfiguracija obale, otežavanje pristajanja i sidrenja plovila i sl., protivno ili bez suglasnosti lučke kapetanije iz stavka 1. ovoga članka.

(4) O poduzetoj mjeri iz stavka 1 2. ovoga članka inspektor će izvijestiti građevnu inspekciju.

Članak 176.a dodančlankom 26. ovoga akta

(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora nad obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju pomoraca prema odredbi članka 125. a ovoga Zakonika provjerava se:

a) je li pravna osoba koja obavlja djelatnost posredovanja pri zapošljavanju pomoraca ima izdanu dopusnicu; i

b) je li pravna osoba kojoj je izdana dopusnica za obavljanje poslova posredovanja pri zapošljavanju pomoraca obavlja djelatnost sukladno odredbama posebnog propisa iz članka 125.a stavka 3. i izdanoj dopusnici.

(2) Inspekcijski nadzor sukladno odredbi stavka 1. točke a) ovoga članka provodi Državni inspektorat, a inspekcijski nadzor sukladno odredbi stavka 1. točke b) ovoga članka provodi inspekcija sigurnosti plovidbe Ministarstva i Državni inspektorat.

Članak 176.b dodančlankom 26. ovoga akta

(1) Ako u provedbi inspekcijskog nadzora iz članka 176.a ovoga Zakonika inspektor Državnog inspektorata utvrdi da fizička ili pravna osoba obavlja djelatnost posredovanja pri zapošljavanju pomoraca bez dopusnice Ministarstva, usmenim rješenjem će u zapisniku privremeno do otklanjanja nedostatka, zabraniti obavljanje djelatnosti pravnoj ili fizičkoj osobi za koju utvrdi da obavlja poslove u svezi sa posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se odmah pečaćenjem poslovnih prostorija, opreme za rad ili na drugi pogodan način.

(3) Otpravak usmenog rješenja iz stavka 1. ovoga članka inspektor je dužan otpremiti stranci u pisanom obliku u roku od osam dana od dana izricanja zabrane usmenim rješenjem.

(4) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba o kojoj rješava Ministarstvo i koja ne odgađa izvršenje rješenja.

(5) Ako inspekcija sigurnosti plovidbe ili Državni inspektorat utvrdi da pravna osoba obavlja poslove u svezi sa posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca protivno dopusnici Ministarstva naložit će joj otklanjanje nedostataka ili nepravilnosti u određenom roku, koji ne može biti dulji od petnaest dana, a ako nedostaci ili nepravilnosti ne budu otklonjeni u ostavljenom roku predložit će Ministarstvu oduzimanje dopusnice.

(6) Inspekcija sigurnosti plovidbe i Državni inspektorat će o svakom obavljenom nadzoru i poduzetim mjerama pisano izvijestiti Ministarstvo.

Članak 187. izmijenjenčlankom 27. ovoga akta

(1) U upisnik brodova mora može se upisati:

a) brod koji je u cjelini u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba državljana Republike Hrvatske s prebivalištem, odnosno ili djelomično u vlasništvu državljana Republike Hrvatske,

b) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana države članice Europske unije ako je kompanija ili brodar broda hrvatska pravna osoba,

c) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a u upisnik jahti jahta koja

d) brod koji je u cjelini u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba državljana Republike Hrvatske s prebivalištem odnosno ili djelomično u vlasništvu pravne osobe sa sjedištem u državi članici Europske unije ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.,

e) brod koji je u cjelini ili djelomično u vlasništvu državljana države članice Europske unije ili pravne osobe osnovane sukladno propisima države članice Europske unije i sa sjedištem u državi članici Europske unije, pod uvjetom da je brod upravljan iz podružnice u Republici Hrvatskoj,

f) brod koji je u vlasništvu strane fizičke osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske ili izvan države članice Europske unije ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

g) brod koji je u vlasništvu strane pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske ili izvan države članice Europske unije ako je kompanija ili brodar broda pravna osoba sa sjedištem u državi članici Europske unije, a ta kompanija ili brodar ima podružnicu u Republici Hrvatskoj.

(2) U slučajevima iz točke b), d), f) i g) stavka 1. ovoga članka sa zahtjevom kompanije ili brodara mora se suglasiti vlasnik broda.

Članak 188. izmijenjenčlankom 28. ovoga akta

(1) U upisnik brodova jahti može biti upisan se upisati:

1 a) brod koji jahta koja je u cjelini ili dijelom djelomično u vlasništvu domaće fizičke ili pravne osobe,

b) jahta koja je u cjelini u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe ili državljanina Republike Hrvatske s prebivalištem u inozemstvu ako je brodar ili kompanija tog broda hrvatska fizička ili pravna osoba s prebivalištem, odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj, uz uvjet da se sa zahtjevom hrvatskog brodara za upis tog broda u upisnik brodova suglasi njegov vlasnik, (2) U upisnik jahti može biti upisana jahta koja je u cjelini ili dijelom u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe ili državljanina Republike Hrvatske koji nema prebivalište ako se jahta pretežno nalazi u Republici Hrvatskoj.

2) brod koji je u cjelini ili dijelom u vlasništvu strane fizičke ili pravne osobe uz uvjet da taj upis dopusti Ministarstvo.

(2) Za upis broda i jahte iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, te upis broda i jahte iz članka 187. ovoga Zakonika u upisnik brodova ili upisnik jahti plaća se naknada.

(4) Kriterij (3) Kriterije za određivanje i visinu naknade utvrđuje određuje ministar.

Članak 208. izmijenjenčlankom 29. ovoga akta

Brod i brod u gradnji i jahta i jahta u gradnji jesu pokretne stvari.

Članak 307. izmijenjenčlankom 30. ovoga akta

(1) Dostava iz članka 306. ovoga Zakonika obavlja se prema odredbama Zakona o parničnom općem upravnom postupku o dostavi osobno strankama.

(2) Ako se stranci moraju vratiti izvornici isprava koji su priloženi (članak 313.), ti se izvornici vraćaju stranci koja ih je priložila, ako stranka nije drugačije odredila.

Članak 378. izmijenjenčlankom 31. ovoga akta

(1) Nepravodobnu, nepotpunu i nedopuštenu žalbu tijelo prvog stupnja, koje vodi upisnik brodova (lučka kapetanija) će odbaciti.

(2) Ako tijelo prvog stupnja ne odbaci žalbu, primjerak žalbe dostavit će strankama kojima je dostavljeno rješenje koje se pobija.

(3) Žalbu podnesenu neposredno tijelu drugog stupnja (Ministarstvu) to će tijelo uputiti nadležnom tijelu prvog stupnja i smatrat će se da je žalba podnesena na dan kad je stigla tijelu drugog stupnja.

(4) Rok za podnošenje odgovora na žalbu iznosi osam dana od dana dostave rješenja žalbe.

Članak 386. izmijenjenčlankom 33. ovoga akta

(1) Brodar (što za potrebe ovoga dijela uključuje vlasnika broda i, naručitelja prijevoza u brodarskom ugovoru i poslovođu broda) i spašavatelj kako je definiran u ovom članku, mogu ograničiti svoju odgovornost u skladu s odredbama ovoga dijela Zakonika.

(2) Spašavatelj je osoba koja pruža usluge u neposrednoj vezi s radnjama spašavanja ili pružanja pomoći. Radnje spašavanja i pružanja pomoći obuhvaćaju i radnje predviđene u članku 388. stavku 1. točki d) ovoga Zakonika.

(3) Ako se neka tražbina iz članka 388. ovoga Zakonika upravi protiv neke osobe za čija djela, propuste ili greške odgovara brodar ili spašavatelj, ta osoba je ovlaštena koristiti se ograničenjem odgovornosti prema ovom dijelu Zakonika.

(4) Osiguratelj odgovornosti za tražbine koje podliježu ograničenju u skladu s odredbama ovoga Zakonika ovlašten je koristiti se povlasticama ovoga dijela Zakonika u istoj mjeri kao i sam osiguranik.

(5) Pozivanje na ograničenje odgovornosti ne znači i priznanje te odgovornosti.

Članak 391. izmijenjenčlankom 32. ovoga akta

(1) Granice odgovornosti za tražbine, osim onih navedenih u članku 392. ovoga Zakonika, koje su proizašle iz jednoga istog događaja, obračunavaju se na sljedeći način:

1) u odnosu na tražbine pogledu tražbina zbog smrti ili tjelesnih ozljeda,

(a) 333.000 a) 2 milijuna obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja za brod s tonažom koja ne prekoračuje 500 2.000 tona (b),

b) za brod s tonažom koja prekoračuje 500 2.000 tona, obračunava se sljedeći iznos kao pridodatak dodatak iznosu u podstavku (a): a):

– za svaku tonu od 501 do 3.000 tona – 500 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja, – za svaku tonu od 3.001 do 30.000 tona – 333 obračunske jedinice 2.001. do 30.000 tona, 800 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja,

– za svaku tonu od 30.001 do 70.000 tona – 250, 600 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja, i

– za svaku tonu koja prekoračuje 70.000 tona – 167, 400 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja,

2) u pogledu ostalih tražbina:

(a) 167.000 a)1 milijun obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja za brod s tonažom koja ne prekoračuje 500 2.000 tona,

(b) b) za brod s tonažom koja prekoračuje 500 2.000 tona obračunava se sljedeći iznos kao pridodatak dodatak iznosu navedenom u podstavku (i): a):

– za svaku tonu od 501 2.001 do 30.000 30. 000 tona – 167, 400 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja,

– za svaku tonu od 30.000 30.001 do 70.000 tona – 125, 300 obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja,

– za svaku tonu koja prekoračuje 70.000 tona – 83 obračunske jedinice Posebnih prava vučenja, 200 obračunskih jedinica.

(2) Kada je iznos koji se obračunava u skladu sa stavkom 1. točkom 1) nedostatan za potpuno namirenje tražbina koje se spominju u tom stavku, svota koja se obračunava u skladu sa stavkom 1. točki 2) na raspolaganju je za naknadu neisplaćenog ostatka tražbina u stavku 1. točki 1) i takav neisplaćeni ostatak konkurira, razmjerno, s tražbinama koje se spominju u stavku 1. točki 2) ovoga članka.

(3) Ograničenje odgovornosti za svakog spašavatelja koji ne obavlja radnje spašavanja s nekog broda ili za svakog spašavatelja, koji djeluje isključivo na brodu kojemu ili u odnosu na koga pruža usluge spašavanja, obračunavaju se prema tonaži od 1.500 tona.

(4) Za svrhe ovoga dijela Zakonika tonaža broda je bruto tonaža koja se izračunava prema pravilima o baždarenju što su sadržana u dodatku 1. Međunarodne konvencije o baždarenju brodova, 1969.

Članak 809.a dodančlankom 34. ovoga akta

Odredbe ovoga dijela ove glave Zakonika primjenjuju se na štete nastale na teritoriju Republike Hrvatske i na području zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Republike Hrvatske.

Članak 813. izmijenjenčlankom 35. ovoga akta

(1) U smislu odredaba ovoga dijela ove glave Zakonika:

1) brod označuje svaki brod ili plovilo bilo koje vrste konstruirano ili prilagođeno za prijevoz ulja u rasutom stanju kao teret, s tim da se brod sposoban za prijevoz ulja ili drugih tereta smatra brodom samo ako stvarno prevozi ulje u rasutom stanju kao teret i za vrijeme bilo kojeg putovanja koje slijedi nakon takvoga prijevoza, osim ako se dokaže da na njemu nema ostataka od toga prijevoza ulja kao rasutoga tereta,

2) ulje označuje sva postojana ugljikovodikova mineralna ulja kao što su sirova nafta, gorivo ulje, teško dizelsko ulje i ulje za podmazivanje, bez obzira da li se prevozi kao teret ili kao njegovo pogonsko gorivo,

3) šteta zbog onečišćenja označuje:

a) svaki gubitak ili štetu nastalu uslijed onečišćenja izvan broda zbog otjecanja ili izbacivanja ulja s broda ma gdje se to otjecanje ili izbacivanje dogodilo, ako je iznos naknade za onečišćenje okoliša ne računajući gubitak dobiti uslijed takvog onečišćenja ograničen na troškove razumnih mjera koje su stvarno poduzete ili se imaju poduzeti za ponovno uspostavljanje stanja prije nastale štete,

b) troškove zaštitnih mjera i bilo kojeg gubitka ili štete prouzročene ovim mjerama,

4) nesreća označuje svaki događaj ili skup događaja istoga porijekla koji prouzroči štetu uslijed onečišćenja ili stvori tešku i neposrednu prijetnju nastanku takve štete.

(2) Odredbe ovoga dijela ove glave Zakonika primjenjuju se na štete zbog onečišćenja nastale na teritoriju Republike Hrvatske i u području izvan granica teritorijalnog mora do 200 nm od ravnih polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora, te na zaštitne mjere poduzete kako bi se spriječila ili umanjila šteta, bez obzira gdje su te mjere poduzete.

(3) Odredbe članka 813.–823. primjenjuju se na štetu zbog onečišćenja nastalu u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu Republike Hrvatske te na zaštitne mjere poduzete kako bi se spriječila ili umanjila šteta, bez obzira gdje su poduzete.

Članak 823.a dodančlankom 36. ovoga akta

(1) Vlasnik broda bruto tonaže veće od 1000 upisanog u upisnik brodova u Republici Hrvatskoj dužan je održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo kao što je garancija banke ili slične financijske institucije, radi pokrića odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem, u visini svote koja odgovara granicama odgovornosti propisanim u članku 391. ovoga Zakonika za tražbine zbog smrti ili tjelesne ozljede, te za ostale tražbine.

(2) Vlasnik broda iz stavka 1. ovoga članka dužan je zatražiti od lučke kapetanije u kojoj se vodi upisnik brodova u koji je brod upisan, izdavanje svjedodžbe u kojom se potvrđuje da su osiguranje ili drugo financijsko jamstvo na snazi u skladu s odredbama Međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti za štetu zbog onečišćenja pogonskim uljem iz 2001. godine i ovoga Zakonika.

(3) Svjedodžba iz stavka 2. ovoga članka izdaje se na hrvatskom i engleskom jeziku i sadrži sljedeće podatke:

a) ime broda, brojeve ili slova za raspoznavanje i luku upisa,

b) ime i glavno poslovno sjedište upisanog vlasnika,

c) IMO broj za identifikaciju broda,

d) vrsta i trajanje jamstva,

e) naziv i glavno poslovno sjedište osiguratelja ili druge osobe koja pruža financijsko jamstvo, a kada je to prikladno, poslovno sjedište gdje je zaključeno osiguranje ili drugo financijsko jamstvo,

f) rok važenja svjedodžbe, koji ne može biti duži nego što je rok važenja osiguranja ili drugog jamstva.

Članak 823.b dodančlankom 36. ovoga akta

(1) Vlasnik broda u međunarodnoj plovidbi bruto tonaže veće od 300 upisanog u upisnik brodova u Republici Hrvatskoj dužan je održavati na snazi osiguranje ili drugo financijsko jamstvo kao što je garancija banke ili slične financijske institucije, radi pokrića troškova lociranja, označavanja i uklanjanja podrtine.

(2) Iznos osiguranja ili drugoga financijskog jamstva iz stavka 1. ovoga članka obračunava se na sljedeći način:

a) 1 milijun obračunskih jedinica Posebnih prava vučenja za brod s tonažom koja ne prekoračuje 2.000 tona,

b) za brod s tonažom koja prekoračuje 2.000 tona obračunava se sljedeći iznos kao dodatak iznosu navedenom u a):

– za svaku tonu od 2.001 do 30. 000 tona, 400 obračunskih jedinica,

– za svaku tonu od 30.001 do 70.000 tona, 300 obračunskih jedinica,

– za svaku tonu koja prekoračuje 70.000 tona, 200 obračunskih jedinica.

(3) Osiguranje ili drugo financijsko jamstvo iz stavka 1. ovoga članka mora biti u obliku opće prihvaćenom u pomorskoj praksi.

(4) Nakon što utvrdi da je udovoljeno zahtjevima iz prethodnih stavaka ovoga članka, lučka kapetanija u kojoj se vodi upisnik u koji je brod upisan, na zahtjev vlasnika broda izdaje svjedodžbu kojom se potvrđuje da su osiguranje ili drugo financijsko jamstvo na snazi.

(5) Svjedodžba iz stavka 4. ovoga članka izdaje se na hrvatskom i engleskom jeziku i sadrži najmanje sljedeće podatke:

a) ime broda, brojeve ili slova za prepoznavanje i luku upisa,

b) bruto tonažu broda,

c) ime i glavno poslovno sjedište vlasnika,

d) IMO identifikacijski broj broda,

e) vrstu i trajanje jamstva,

f) ime i glavno poslovno sjedište osiguratelja ili druge osobe koja daje jamstvo i, u odgovarajućem slučaju, poslovno sjedište u kojem je osiguranje ili jamstvo zaključeno, i

g) rok važenja svjedodžbe, koji ne može prijeći rok važenja osiguranja ili drugog jamstva.

Članak 988.a dodančlankom 37. ovoga akta

Za suđenje u sporovima za naknadu štete nastale zbog tjelesne ozljede ili smrti člana posade broda ili zbog narušavanja zdravlja koju član posade pretrpi na radu ili u vezi s radom na brodu, međunarodno je nadležan hrvatski sud ako tužitelj ima prebivalište na području Republike Hrvatske.