Izmjene: NN 75/1993

Članak 1. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Svi građani imaju pravo na zaštitu zdravlja. U skladu sa svojim potrebama i mogućnostima građani zajedno sa zdravstvenim radnicima osiguravaju, usmjeravaju i provode mjere zdravstvene zaštite radi čuvanja i unapređivanja zdravlja, ostvarivanja socijalne sigurnosti, unapređivanja zdravstvenih uvjeta života, općeg razvoja i društva i povećanja proizvodnosti rada te gospodarske i obrambene moći.

Članak 2. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Radi ostvarivanja osobnih i zajedničkih potreba građana kad su te potrebe i interesi istovremeno potrebe i interesi društva i radi ostvarivanja ustavom i zakonom zajamčenih prava u oblasti zdravstva i zdravstvene zaštite ovim zakonom osniva se Republički fond zdravstvenog osiguranja i zdravstva Hrvatske (u daljem tekstu: Republički fond).

Članak 3. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zadovoljavanje potreba u zdravstvenoj zaštiti osigurava se na naćelima uzajamnosti i solidarnosti za sve građane, na način i prema uvjetima utvrđenim ovim zakonom.

Članak 4. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Građani slobodno biraju organizaciju zdravstva i liječnika koji će im pružiti zdravstvenu zaštitu.

Članak 5. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Građani samozaštitnim aktivnostima brinu se za ćuvanje svojeg zdravlja, zdravlja djece i omladine, za ostvarivanje zdravstvenih uvjeta okoline u kojoj žive i rade i za izvršavanje propisanih mjera zdravstvene zaštite.

Članak 6. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Sredstva za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i drugih prava iz zdravstvenog osiguranja osiguravaju i udružuju građani iz dohotka poduzeća i druge pravne osobe i

iz svog osobnog dohotka i društ.veno-političke zajednice iz svojih sredstava.

Članak 7. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Građani zadovoljavaju potrebe u zdravstvenoj zaštiti i druga prava iz zdravstvenog osiguranja, na načelima uzajamnosti i solidarnosti, najmanje u opsegu koji je utvrđen ovim zakonom i u skladu s ratificiranim međunarodnim ugovorima.

Članak 8. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Nitko ne može smanjiti niti ograničiti prava koja osiguranicima pripadaju prema odredbama ovoga zakona.

Pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz zdravstvenog osiguranja, stečena prema ovom zakonu, mogu prestati samo u slučajevima propisanim zakonom.

Prava koja pripadaju osiguranicima prema ovom zakonu ne mogu se ugovorom mijenjati, prenositi na druge osobe niti nasljeđivati.

Prava na novčana primanja iz ovoga zakona, koja su dospjela za isplatu, a ostala su neisplaćena zbog smrti osiguranika, mogu se nasljeđivati.

Članak 9. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Radi zadovoljavanja osobnih i zajedničkih potreba i interesa u zdravstvenoj zaštiti, građani zajedno s radnicima organizacija zdravstva organiziraju zdravstvenu zaštitu na načelima jedinstva i cjelovitosti, osiguravajući njenu funkcionalnost, racionalnost, efikasnost i dostupnost, polazeći od plana zadovoljavanja potreba u zdravstvenoj zaštiti i ocjene zdravstvenog stanja stanovništva.

Članak 10. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zdravstvena zaštita ostvaruje se u organizacijama zdravstva.

Radnici organizacije zdravstva dužni su pružati zdravstvenu zaštitu djeci i građanima u skladu s razvojem i dostignućima medicinske znanosti i materijalnim mogućnostima društva u cjelini, a prema dogovorenom standardu kvalitete i postupaka te organizirati rad tako da pružanje zdravstvene zaštite bude racionalno, efikasno i dostupno osiguranicima.

Određene poslove u zdravstvenoj zaštiti, pod uvjetima i na način propisan ovim zakonom, mogu obavljati i organizacije drugih djelatnosti, te zdravstveni radnici samostalno osobnim radom.

Članak 11. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zdravstvena djelatnost od posebnog je društvenog interesa.

Članak 12. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Mjere zdravstvene zaštite mogu provoditi zdravstveni radnici koji su za to osposobljeni i koji ispunjavaju druge uvjete propisane ovim zakonom.

Članak 13. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Organizacija zdravstva, poduzeća i druge pravne osobe, Republički fond te zdravstveni radnici brinu se za osiguranje potrebnog broja zdravstvenih radnika i njihovo stručno usavršavanje na osnovi plana potreba kadrova zdravstva utvrđenog od Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ministarstvo zdravstva) te potreba i specifičnosti općina odnosno grada Zagreba.

Članak 14. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Organizacija zdravstva, poduzeća i druge pravne osobe koje obavljaju poslove zdravstvene zaštite dužne su o svom radu obavještavati građane, općinu i grad Zagreb, odnosno Ministarstvo zdravstva i Republički fond.

Rad Republičkog fonda je javan i o svom radu dužan je obavještavati Ministarstvo zdravstva i Sabor Republike Hrvatske.

Članak 15. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Nadzor nad stručnim radom organizacija zdravstva i zdravstvenih radnika obavlja se na način propisan ovim zakonom.

Članak 16. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Opći akti Republičkog fonda i opći akti organizacija zdravstva kojima se uređuje postupak, način i uvjeti pružanja zdravstvene zaštite objavljuju se u službenim glasilima i u drugim sredstvima informiranja, u skladu s ovim zakonom, statutom Republičkog fonda i statutom organizacije zdravstva.

Članak 17. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zdravstvena zaštita kao organizirana društvena djelatnost je skup mjera koje se poduzimaju odnosno provode radi čuvanja i unapređivanja zdravlja, suzbijanja i sprečavanja bolesti, liječenja i rehabilitacije građana.

Mjere zdravstvene zaštite jesu:

1. podizanje zdravstvene kulture i briga za aktivnu rekreaciju i organizirani odmor građana;

2. zdravstvena zaštita čovjekove okoline i zdravstveni nadzor, unapređivanje zdravstvenih uvjeta za život i rad građana;

3. sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje bolesti, liječenje, njega i rehabilitacija oboljelih i povrijeđenih, posebno radnika, djece, omladine, boraca narodnooslobodilačkog rata i žena za vrijeme trudnoće, porođaja i nakon porođaja te osoba sa smetnjama u razvoju;

4. druge mjere kojima se unapređuje zdravstvena zaštita.

Članak 18. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zdravstveni radnici u provođenju mjera zdravstvene zaštite :

- prate i proučavaju zdravstveno stanje i higijenske prilike, uvjete života i rada građana i sudjeluju u njihovu saniranju;

- ispituju uzroke i pojave širenja zaraznih i drugih bolesti, alkoholizma i drugih bolesti ovisnosti te sudjeluju u njihovu sprečavanju i suzbijanju;

- prate, proučavaju i ispituju uzroke privremene i trajne nesposobnosti za rad, predlažu mjere koje treba poduzeti u cilju njihova smanjenja te utvrđuju opću i posebnu zdravstvenu sposobnost;

- sudjeluju u provođenju zdravstvenog odgoja i prosvjećivanja, planiranja porodice, tjelesnog odgoja, rekreacije i sporta i drugih mjera koje pridonose povećanju duševne i tjelesne sposobnosti građana;

- otkrivaju bolesti te liječe, njeguju i provode rehabilitaciju oboljelih, povrijeđenih i osoba sa smetnjama u razvoju;

- provode zdravstveni nadzor;

- opskrbljuju građane lijekovima, krvi i krvnim derivatima te drugim sredstvima za zdravstvenu zaštitu;

- obavljaju i druge poslove kojima se unapređuje zdravlje građana;

- utvrđuju smrt i uzroke smrti.

Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavljaju zdravstveni radnici u organizacijama zdravstva odnosno zdravstveni radnici zaposleni u poduzećima i kod drugih pravnih osoba te zdravstveni radnici samostalno osobnim radom.

Članak 19. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

U obavljanju određenih poslova iz članka 18. ovoga zakona pored zdravstvenih radnika sudjeluju i radnici drugih organizacija i građani, organizacije u kojima se obrazuju zdravstveni radnici, Republički fond, stručna udruženja zdravstvenih radnika, organizacije Crvenog križa i druge organizacije te organi nadležnih inspekcija.

Organizacije zdravstva u provođenju mjera zdravstvene zaštite surađuju sa sanitetskom službom Jugoslavenske narodne armije.

Sudionici u obavljanju poslova zdravstvene zaštite međusobno surađuju.

Članak 20. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Mjere zdravstvene zaštite provode se na osnovi plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje će donijeti Ministarstvo zdravstva.

Vrsta i opseg zdravstvene zaštite ovisi o postojećem zdravstvenom stanju stanovništva i očekivanim promjenama, razvoju i mogućnostima medicinske znanosti i dostignute razine zdravstvene zaštite, te o materijalnim mogućnostima društva.

Mjere zdravstvene zaštite ovise o prioritetu s obzirom na vrstu bolesti, dob, spol, zanimanje i druge okolnosti.

Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz stavka 1. ovoga članka, posebno utvrđuje zaštitu materinstva i djece predškolskog i školskog uzrasta u primarnoj i polikliničko-konzilijarnoj zaštiti za svaku općinu, odnosno grad Zagreb.

Članak 21. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zdravstvena zaštita organizira se na načelu jedinstva medicine i provodi se u jedinstvenom sistemu zdravstvene djelatnosti i primjenom mjera primarne, polikliničko-konzilijarne i stacionarne zdravstvene zaštite.

Podjela rada između primarne, polikliničko-konzilijarne i stacionarne zdravstvene zaštite vrši se ovisno o opsegu poslova i zadataka složenosti medicinskih postupaka, specijaliziranosti kadrova i opreme te o specifičnostima pojedinih područja, a u skladu s planom i programom mjera zdravstvene zaštite.

Članak 22. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Primarna zdravstvena zaštita obuhvaća mjere zdravstvene zaštite kojima se osigurava:

- briga o zdravstvenom stanju osiguranika;

- briga o životnim i radnim uvjetima i njihovu utjecaju na zdravlje osiguranika;

- pružanje zdravstvene zaštite.

Primarna zdravstvena zaštita organizira se na način da bude opće dostupna i da usmjerava osiguranike u ostvarivanju zdravstvene zaštite.

Članak 23. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Primarna zdravstvena zaštita osobito:

1. sudjeluje u podizanju psihofizičke i radne sposobnosti radnika, učenika i studenata, omladine, sportaša i drugih osoba, provodi mjere zdravstvene zaštite, brine o njihovom zdravstvenom stanju i unapređenju zdravlja, osigurava i ocjenjuje njihovu sposobnost za rad odnosno školovanje i sport;

2. sudjeluje u provođenju preventivnih, a posebno higijensko-epidemioloških mjera zdravstvene zaštite;

3. provodi mjere zdravstvene zaštite djece predškolskog uzrasta, brine o njihovom zdravstvenom stanju i unapređivanju zdravlja i sudjeluje u podizanju njihove psihofizičke sposobnosti ;

4. vodi brigu o zdravstvenoj zaštiti žena za vrijeine trudnoće, porođaja i nakon porođaja te o drugim zdravstvenim potrebama žena;

5. provodi mjere zdravstvene zaštite i vodi brigu o unapređivanju i održavanju zdravstvenog stanja boraca narodnooslobodičakog rata;

6. provodi mjere zdravstvene zaštite osoba sa smetnjama u razvoj ;

7. ukazuje na nepovoljan utjecaj okoline na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika;

8. pruža hitnu medicinsku pomoć;

9. provodi liječenje u ordinaciji odnosno u stanu osiguranika;

10. prati provođenje preventivnih, kurativnih i rehabilitacionih mjera;

11. provodi mjere prevencije, liječenje i saniranje usta i zubi;

12. organizira opskrbu lijekovima i drugim sredstvima za liječenje;

13. upućuje osiguranike na konzultativno-specijalističke preglede te na stacionarno i drugo liječenje;

14. koordinira i provodi nužne dijagnostičke i terapeutske postupke.

Članak 24. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Primarna zdravstvena zaštita provodi se i organizira u timskom radu u kojem sudjeluje najmanje liječnik opće medicine i medicinska sestra odnosno zdravstveni tehničar.

Poslove u primarnoj zdravstvenoj zaštiti uz liječnika opće medicine obavljaju i liječnici medicine rada, školske medicine, liječnici hitne medicinske pomoći, epidemiologije ili higijene sa svojim suradnicima.

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti može sudjelovati pedijatar u zdravstvenoj zaštiti djece predškolskog uzrasta i ginekolog u zdravstvenoj zaštiti žena u vezi s trudnoćom, porođajem, materinstvom, planiranjem porodice i ranim otkrivanjem raka.

Liječnik stomatolog sa svojim suradnicima provodi zadatke iz točke 11, a diplomirani farmaceut sa svojim suradnicima zadatke iz točke 12. članka 23. ovoga zakona.

U provođenju pojedinih mjera primarne zdravstvene zaštite, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolskog i školskog uzrasta, sudjeluju i psiholog i socijalni radnik odnosno drugi stručnjaci za pojedina specifična pitanja te zaštite.

Zdravstveni radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u obavljanju svojih zadataka potiču i usmjeravaju samozaštitne aktivnosti osiguranika zdravstvene zaštite, kao i aktivnosti i mjere organizacija, mjesnih zajednica i društveno-političkih zajednica.

U svom radu zdravstveni radnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti primjenjuju dispanzerske metode rada i surađuju s liječnicima drugih specijalnosti u polikliničko-konzilijarnoj i stacionarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Članak 25. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Specifična zdravstvena zaštita radnika, koja je uvjet za rad i proizvodnju, obuhvaća:

1. liječničke preglede radi utvrđivanja opće i posebne zdravstvene sposobnosti:

2. sistematske kontrolne preglede radnika s obzirom na spol, dob i uvjete rada te pojavu profesionalnih bolesti, povreda na radu i kroničnih bolesti;

3. preglede radnika koji se obavezno provode radi zaštite okoline, zaštite potrošača odnosno osiguranika i druge obavezne zdravstvene preglede;

4 preglede radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti radnika za rad na određenim poslovima i zadacima ili radi izvršavanja obaveza organizacija u vezi s propisima o zaštiti na radu;

5. ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinim poslovima i zadacima (djelovanje prašine, buke, rasvjete i sl.) radi zaštite od profesionalnih bolesti;

6. pružanje neposredne prve medicinske pomoći naglo oboljelom ili povrijeđenom radniku na licu mjesta u procesu rada ;

7. zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjećivanje radnika;

8. unapređivanje higijenskih uvjeta na određenim poslovima i zadacima te uvjeta prehrane i stanovanja radnika;

9. ocjenjivanje potrebe upućivanja radnika na provođenje medicinski programiranog aktivnog odmora radi unapređivanja zdravstvene i radne sposobnosti radnika te utvrđivanje njegovog zdravstvenog stanja nakon provedenog odmora;

10. provođenje medicinski programiranog aktivnog odmora;

11. druge preventivne mjere (neobavezno cijepljenje, neobavezni sistemski pregledi i dr.).

Članak 26. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Polikliničko-konzilijarna i stacionarna zdravstvena zaštita putem svojih specijalističkih djelatnosti detaljno ispituju i utvrđuju pojedina oboljenja i zdravstvena stanja osiguranika, u pravilu upućenih iz primarne zdravstvene zaštite, provode specijalizirane dijagnostičke i terapeutske postupke i zahvate i rehabilitaciju te osiguravaju konzultacije primarnoj zdravstvenoj zaštiti i konzultacije između pojedinih specijalnosti.

Radi što kvalitetnijeg izvršavanja poslova i zadataka navedenih u stavku 1. ovoga članka, racionalnog korištenja kadrova, prostora i opreme te permanentnog usavršavanja kadrova kroz rad, polikliničko-konzilijarna i stacionarna zdravstvena zaštita u pravilu su organizaciono povezane u jedinstvenu cjelinu, a razmještene su prema potrebama osiguranika.

Članak 27. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Građani su dužni čuvati svoje zdravlje i zdravlje osoba o kojima se obavezno brinu, pridržavati se preporuka, uputa i savjeta liječnika i drugih zdravstvenih radnika.

Svatko je dužan u granicama svojih mogućnosti pružiti drugome prvu pomoć, a u težim slučajevima obavijestiti odgovarajući organ odnosno organizaciju zdravstva ili drugu organizaciju koja može pružiti ili organizirati pružanje zdravstvene pomoći.

Članak 28. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Osiguranici čije liječenje dulje traje mogu osnovati udruženja radi aktivnog sudjelovanja u rješavanju svojih zdravstvenih problema.

Radnici zdravstva općim aktima uređuju način i postupak svojeg sudjelovanja u rješavanju zdravstvenih problema osiguranika iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 29. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Kirurške i druge medicinske intervencije mogu se poduzimati samo uz prethodni pristanak oboljele osobe, a ako je ona maloljetna ili lišena poslovne sposobnosti, uz prethodni pristanak roditelja odnosno staratelja.

Iznimno, u hitnim slučajevima, kada je život oboljele osobe u opasnosti, kirurške i druge medicinske intervencije mogu se poduzimati i bez prethodnog pristanka ako je oboljela osoba u takvom stanju da ne može sama odlučivati, ili ako zbog hitnosti nije moguće pribaviti pristanak roditelja odnosno staratelja.

Članak 30. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Osobe oboljele od duševnih bolesti, koje predstavljaju opasnost za njihov život, život građana ili imovinu, smjestit će se u hitnim slučajevima na privremeno stacionarno liječenje u psihijatrijsku bolnicu.

Osobe oboljele od duševnih bolesti upućuju u psihijatrijsku bolnicu zdravstveni radnici. Ako takve osobe prilikom upućivanja u psihijatrijsku bolnicu pružaju fizički otpor, zdravstveni radnici zatražit će pomoć nadležne policijske uprave. Policijska uprava dužna je pružiti pomoć dok fizički otpor traje.

Organizacija zdravstva, koja je primila osobu oboljelu od duševne bolesti na stacionarno liječenje, dužna je o tome bez odlaganja obavijestiti općinski sud i organ starateljstva prema mjestu posljednjeg prebivališta odnosno boravišta primljene osobe, a ako je prebivalište odnosno boravište nepoznato, sud i organ starateljstva prema mjestu svojeg sjedišta.

Članak 31. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zdravstveni radnici dužni su čuvati kao profesionalnu tajnu sve što saznaju o zdravstvenom stanju osiguranika.

Osiguraniku i osobi koja se brine o osiguraniku zdravstveni radnici dužni su dati potrebna obavještenja o zdravstvenom stanju osiguranika i o rezultatu mjera poduzetih u toku liječenja.

Podaci o zdravstvenom stanju osiguranika mogu se pružiti službenim osobama u skladu sa zakonom, a drugim osobama samo uz pristanak osiguranika.

Na čuvanje profesionalne tajne iz stavka 1. ovoga članka obavezni su i drugi radnici koji za nju saznaju u izvršavanju svojih dužnosti.

Organizacija zdravstva i poduzeća i druge pravne osobe općim aktom uređuju način čuvanja profesionalne tajne.

Povreda čuvanja profesionalne tajne prema odredbama ovoga članka predstavlja težu povredu radnih obveza.

Članak 32. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Kad se u znanstvene ili nastavne svrhe obavlja pregled osiguranika zdravstvene zaštite, organizacija zdravstva i zdravstveni radnik dužni su zaštiti identitet i dostojanstvo osiguranika.

Članak 33. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Organizacija zdravstva i zdravstveni radnici dužni su građanima pružiti hitnu medicinsku pomoć.

Ako organizacija zdravstva odnosno zdravstveni radnik ne može pružiti odgovarajuću medicinsku pomoć, poduzet će potrebne mjere radi pružanja medicinske pomoći u odgovarajućoj organizaciji zdravstva.

Članak 34. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Osiguranik koji smatra da mu se zdravstvena zaštita ne pruža u skladu s odredbama ovoga zakona ima pravo prigovora organizaciji zdravstva odnosno Republičkom fondu.

Organizacija zdravstva odnosno Republički fond dužna je odmah postupiti po prigovoru i o poduzetim mjerama obavijestiti podnosioca prigovora najkasnije u roku tri dana.

Ako osiguranik zdravstvene zaštite nije zadovoljan rješenjem i poduzetim mjerama, ima pravo zahtijevati zaštitu svog prava pred nadležnim sudom.

Članak 35. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Osiguranik, poduzeće ili druga prava osoba mogu neposredno ili preko stručne službe Republičkog fonda zahtijevati provjeru stručnog rada zdravstvenog radnika ako smatraju da se zdravlje osiguranika ne poboljšava zbog neadekvatnog liječenja, neprimjenjivanja potrebnih mjera ili njihove nestručne primjene.

Potrebu provjeravanja stručnog rada određuje Ministarstvo zdravstva ako zaključi da je zahtjev opravdan.

Članak 119. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Radne organizacije zdravstva osnivaju se kao domovi zdravlja, bolnice, medicinski centri, specijalni zavodi, zavodi za zaštitu zdravlja, stanice za hitnu medicinsku pomoć i Ijekarne.

Članak 120. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Organizacije zdravstva osnivaju se u skladu s Programom razvoja zdravstvenih djelatnosti kojeg na prijedlog Republičkog fonda a po pribavljenom mišljenju Ministarstva zdravstva donosi Sabor.

Članak 121. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Radna organizacija zdravstva može se osnovati ako su ispunjeni ovi uvjeti:

- da postoji trajnija društvena potreba za obavljanje određene zdravstvene djelatnosti;

- da su osigurani propisani uvjeti u pogledu prostora, kadrova i medicinsko-tehničke opreme.

Uvjete iz alineje 2. stavka 1. ovoga članka propisuje Ministarstvo zdravstva.

Članak 122. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Osnivač organizacije zdravstva dužan je pribaviti suglasnost o opravdanosti osnivanja organizacije zdravstva od Republičkog fonda te mišljenje o stručnoj opravdanosti investicije od Ministarstva zdravstva.

Članak 123. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Radna organizacija zdravstva ne može početi s radom dok Ministarstvo zdravstva rješenjem ne utvrdi da su ispunjeni uvjeti za početak rada u pogledu prostora, kadrova i medicinsko-tehničke opreme, propisani u skladu s ovim zakonom.

Ministarstvo zdravstva dužno je u roku 30 dana od dana podnošenja zahtjeva donijeti rješenje iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 124. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Odredbe članka 122. i 123. ovoga zakona odgovarajuće se primjenjuju i u slučaju izgradnje novog dijela radne organizacije zdravstva ili proširenja njezine djelatnosti.

Članak 125. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Radna organizacija zdravstva može odlučiti o promjeni djelatnosti uz prethodnu suglasnost Republičkog fonda te uz pristanak osnivača a nakon pribavljenog mišljenja o društvenoj i ekonomskoj opravdanosti promjene od Ministarstva zdravstva.

Članak 126. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Radna organizacija zdravstva može biti ukinuta:

- ako više ne postoji društvena potreba za obavljanjem djelatnosti za koju je osnovana, a ne postoji mogućnost da se reorganizira za obavljanje druge zdravstvene djelatnosti;

- ako ne ispunjava zakonom propisane uvjete za obavljanje djelatnosti;

- ako ne ispunjava zadatke radi kojih je osnovana. Prijedlog za ukidanje radne organizacije mogu podnijeti Republički fond, društveno-politička zajednica i zainteresirana poduzeća i druge pravne osobe te Ministarstvo zdravstva.

Predlagač je dužan zatražiti mišljenje o društveno-ekonomskoj opravdanosti ukidanja organizacije zdravstva od Republičkog fonda, te mišljenje o stručnoj opravdanosti ukidanja radne organizacije od Ministarstva zdravstva.

Odluku o ukidanju radne organizacije donosi skupština općine na čijem je području sjedište radne organizacije.

Članak 127. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Kad Ministarstvo zdravstva utvrđi da radna organizacija zdravstva više ne ispunjava propisane uvjete za obavljanje djelatnosti, odredit će rok u kojem je radna organizacija dužna ispuniti te uvjete.

Ako radna organizacija u određenom roku ne ispuni određene uvjete, organ uprave iz stavka 1. ovoga članka privremeno će obustaviti njezin rad i predložiti skupštini općine na području koje je sjedište radne organizacije da donese odluku o njezinu ukidanju.

Ako skupština općine ne donese odluku iz stavka 2. ovoga članka u roku tri mjeseca od dana primitka prijedloga organa iz stavka 1. ovoga članka, odluku o ukidanju radne organizacije donijet će Sabor Republike Hrvatske.

Članak 128. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Ministarstvo zdravstva vodi evidenciju radnih organizacija zdravstva i drugih organizacija koje provode mjere zdravstvene zaštite.

Ministarstvo zdravstva utvrđuje program i način obrade zdravstveno-statistićkih podataka od interesa za Republiku.

Članak 129. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Kategorizaciju organizacija zdravstva utvrđuje ministar zdravstva.

Članak 130. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Za provođenje primarne zdravstvene zaštite osniva se dom zdravlja.

Dom zdravlja se osniva za područje općine. Dom zdravlja može se osnovati za više općina ukoliko se, ovisno o broju osiguranika i njihovim zdravstvenim potrebama, mogu racionalnije organizirati sve djelatnosti iz primarne zdravstvene zaštite u skladu s utvrđenim normativima i standardima.

Ako ne postoje uvjeti da se za područje općine osnuje dom zdravlja, za provođenje dijela primarne zdravstvene zaštite na tom području organizira se zdravstvena stanica kao organizacijska jedinica doma zdravlja:

Na području općine s većim brojem osiguranika mogu se osnovati dva ili više domova zdravlja.

Članak 131. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Dom zdravlja organizira zdravstvenu zaštitu djece predškolske i školske dobi te studenata u pravilu u predškolskoj organizaciji, u školi odnosno u đačkim i studentskim domovima i zavodima, ako za to postoje potrebni uvjeti a koje utvrđuje ministar zdravstva.

Zdravstvena zaštita radnika u pravilu organizira se i provodi u poduzećima i drugim pravnim osobama, ako za to postoje potrebni uvjeti.

U domu zdravlja mogu se, iznimno, uz suglasnost Republičkog fonda po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva zdravstva organizirati radne jedinice za obavljanje pojedinih polikliničko-konzilijarnih djelatnosti ako to zahtijevaju posebne potrebe utvrđene na temelju analize zdravstvenog stanja stanovništva kao i u slučaju kad bi pružanje zdravstvene zaštite u poliklinici bolnice otežavalo provođenje te zaštite.

U skladu s planom razvoja zdravstvenih djelatnosti, u sastavu doma zdravlja može iznimno biti rodilište i stacionar za privremeni smještaj bolesnika u hitnim slučajevima. Rodilište i stacionar mogu se organizirati na prijedlog Republičkog fonda uz suglasnost Ministarstva zdravstva.

Članak 132. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Za potrebe radnika jednog ili više poduzeća ili drugih pravnih osoba može se osnovati zdravstvena stanica, dom zdravlja odnosno zavod za zdravstvenu zaštitu radnika.

Zdravstvenu stanicu, dom zdravlja, odnosno zavod za zdravstvenu zaštitu radnika može za radnike osnovati poduzeće, više poduzeća ili drugih pravnih osoba.

Odredbe članka 122. i 123. ovoga zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na odredbu stavka 1. ovoga članka uzimajući u obzir broj osiguranika predviđen za jedan tim primarne zdravstvene zaštite prema općem aktu Republičkog fonda ovisno o specifičnosti uvjeta rada i proizvodnosti pojedinih poduzeća.

Članak 133. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Polikliničko-konzilijarnu i stacionarnu zdravstvenu zaštitu organiziraju i provode bolnice, specijalni zavodi i medicinski centri.

Članak 134. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

U bolnici se putem stacionara i polikliničko-konzilijarne djelatnosti provodi zdravstvena zaštita koja obuhvaća utvrđivanje zdravstvenog stanja građana, liječenje, rehabilitaciju i njegu bolesnika uz smještaj i opskrbu i stalni nadzor liječnika.

Polikliničko-konzilijarna djelatnost pruža medicinsku pomoć na zahtjev izvanbolničkih i stacionarnih službi i građana, utvrđuje zdravstveno stanje bolesnika, a po potrebi obavlja terapeutske zahvate i rehabilitaciju te poduzima druge mjere predviđene programom mjera zdravstvene zaštite.

Polikliničko-konzilijarna djelatnost i odgovarajuća stacionarna djelatnost bolnice funkcionalno čine jedinstvenu cjelinu zdravstvene djelatnosti u pogledu programa rada, kadrova i pružanja zdravstvene zaštite.

Članak 135. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Opća bolnica ima najmanje ove radne jedinice: za unutrašnje bolesti, za kirurgiju, za pedijatriju, za ginekologiju i porodiljstvo te za zajedničke dijagnostičko-specijalističke i druge djelatnosti.

Zajedničke dijagnostičko-specijalističke i druge djelatnosti jesu: radiologija, anestezija, patologija, transfuzija krvi, bolnička ljekarna, kliničko-kemijski laboratorij, prehrana bolesnika i druge djelatnosti u skladu s potrebama i razvojem bolnice.

Opća bolnica može osigurati obavljanje djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka putem stručne i poslovne suradnje s drugim zdravstvenim i drugim poduzećima i drugim pravnim osobama (patologija, transfuzija krvi, bolnička ljekarna i dr.).

Ako u mjestu ili neposrednoj blizini opće bolnice postoji dječja bolnica, opća bolnica ne mora imati radnu jedinicu za pedijatriju.

Opća bolnica koja u svom sastavu nema radne jedinice za zarazne bolesti, osigurava posebne prostorije za izolaciju osoba oboljelih od zaraznih bolesti.

Članak 136. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Specijalna bolnica osniva se za pružanje zdravstvene zaštite osobama određene dobi ili oboljelim od pojedinih bolesti.

Specijalna bolnica, u skladu sa svojom djelatnošću, mora imati radne jedinice za zajedničko dijagnostičko-specijalističke i druge djelatnosti.

Specijalna bolnica ne može se osnivati za obavljanje djelatnosti navedene u članku t35. stavku 1. ovoga zakona ukoliko u općini ili u susjednim općinama tu zdravstvenu djelatnost obavlja bolnica.

Članak 137. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Lječilište je specijalna bolnica u kojoj se pod nadzorom liječnika i drugih zdravstvenih radnika pruža terapija, njega, smještaj i opskrba bolesnika i rekonvalescenata od određenih bolesti uz primjenu prirodnih ljekovitih čimbenika.

Članak 138. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Radi unapređivanja i povezivanja primarne polikliničko-konzilijarne i stacionarne zdravstvene zaštite u jedinstven proces rada, za područje jedne ili više općina može se osnovati medicinski centar.

Medicinski centar obavlja djelatnost doma zdravlja iz članka 130. ovoga zakona i opće bolnice iz stavka 1. članka 135. ovoga zakona.

Članak 139. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Specijalni zavod osniva se za obavljanje posebnih zadataka u oblasti zdravstvene zaštite i to za suzbijanje i liječenje određenih bolestl, proučavanje i provođenje pojedinih zadataka zdravstvene zaštite, proizvodnju i ispitivanje imunološkog preparata, ispitivanje i kontrolu lijekova, izradu i primjenu protetičkih pomagala i dr.

Članak 140. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zavod za zdravstveno-socijalnu zaštitu, kao posebna vrsta specijalnog zavoda, osniva se radi liječenja, pružanja njege, rehabilitacije, smještaja i opskrbe, kroničnih duševnih i drugih bolesnika kao i djece i omladine s težim poremećajima u psihofizičkom razvoju.

U okviru zavoda za zdravstveno-socijalnu zaštitu mogu se provoditi i dopunske djelatnosti prema dogovorenim programima (obrazovanje, profesionalna rehabilitacija, okupacijske aktivnosti i slično) sa republičkim fondovima odgoja i usmjerenog obrazovanja, društvene brige o djeci predškolske dobi, mirovinsko-invalidskog osiguranja, socijalne zaštite, a u skladu sa postojećim propisima.

Zavod iz stavka 1. ovoga članka mogu osnovati društveno-političke zajednice, te sporazumno Republički fond socijalne zaštite, Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja, Republički fond odgoja i osnovnog obrazovanja, Republički fond odgoja i usmjerenog obrazovanja, Republički fond društvene brige o djeci predškolske dobi i Republički fond ovisno o vrsti i djelatnosti zavoda.

Članak 141. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zavod za zaštitu zdravlja osniva se za praćenje i znanstveno istraživanje zdravstvenog stanja stanovništva, uzroka, pojava i širenja zaraznih i određenih kroničnih odnosno masovnih bolesti te utjecaja ekoloških faktora na zdravlje.

U okviru svojih zadataka zavod za zaštitu zdravlja obavlja poslove statist.ičkih istraživanja prema posebnink propisima, a zajedno s drugim organizacijama zdravstva i njihovim higijensko-epidemiološkim službama obavlja posebne poslove u oblasti higijensko-epidemiološke i socijalno-medicinske djelatnosti na podrućju više općina i na teritoriju Republike.

Zavod obavlja i poslove za potrebe društveno-političkih zajednica, narodne obrane, Repulićkog fonda organizacija zdravstva i drugih poduzeća odnosno pravnih osoba.

Zavod za zaštitu zdravlja mora imati najmanje ove radne jedinice: za praćenje i proućavanje ekoloških faktora za epidemiološku djelatnost i za socijalno-medicinsku djelatnost.

Članak 142. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Ugovorom zakljućenim između zavoda za zaštitu zdravlja, Republičkog fonda i organizacija zdravstva utvrđuje se, u skladu s programom mjera zdravstvene zaštite, mjere, akcije i usluge koje će zavodi osigurati:

- u zadovoljavanju osobnih i zajedničkih potreba osiguranika u zdravštvenoj zaštiti (laboratorijske usluge i sl.);

- u zadovoljavanju zajedničkih potreba poduzeća i drugih pravnih osoba u ispitivanju higijenskih uvjeta radne sredine;

- u provođenju drugih mjera i akcija od zajedničkog interesa kao što su: pružanje stručno-metodološke pomoći, koordinacija stručnog rada, zdravstveni nadzor nad higijenskim prilikama i epidemiološkom situacijom na području pojedinih društveno-političkih zajednica, dodatna statistička istraživanja i dr.

Ugovorom zakljućenim između zavoda za zaštitu zdravlja i društveno-političke zajednice utvrđuje se program mjera i akcija za zadovoljavanje općih društvenih potreba u zaštiti zdravlja, kao što su:

- statistička istraživanja od interesa za cijelu zemlju i dopunska statistička istraživanja od interesa za pojedinu društveno-političku zajednicu;

- provođenje zdravstvenog nadzora nad higijenskim prilikama i epidemiološkom situacijom na podrućju pojedinih društveno-političkih zajednica;

- obavljanje drugih poslova i zadataka od interesa za društveno-političke zajednice.

Članak 143. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zavod za zaštitu zdravlja Republike Hrvatske obavlja u oblasti zadovoljavanja općih društvenih potreba u zaštiti zdravlja: zdravstveno-statistička istraživanja: izgrađuje osnove zdravstvenog informacijskog sistema; analizira pojavu i kretanje zaraznih bolesti i predlaže protuepidemijske mjere nadležnim organima; vrši nadzor nad njihovim provođenjem; utvrđuje i provodi protuepidemijske mjere u iznimnim stanjima; prati i proućava utjecaj ekoloških faktora na zdravlje.

U oblasti zadovoljavanja zajedničkih potreba društva u zdravstvenoj zaštiti: prati i proučava funkcioniranje zdravstva i zdravstveno stanje stanovništva kao osnovu za izradu prijedloga za unapređivanje zaštite zdravlja; prati pojavu i kretanje prioritetnih zdravstvenih problema; vodi republičke registre; utvrđuje i kontrolira štetne biološke i kemijske agense Šreferalni centri); obavlja kontrolu stručnog rada u mikrobiološkim i sanitarno-kemijskim laboratorijima; predlaže programe mjera zdravstvene zaštite; sudjeluje u izradi i evaluaciji planova razvoja zdravstva; ledlažemetodologiju zdravstvenog odgoja i zdravstvenog prosvječivanja; koordinira stručni rad zavoda za zaštitu zdravlja te surađuje na poslovima iz djelokruga rada Zavoda s ostalim organizacijama zdravstva.

Sredstva za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se iz republičkog proračuna a sredstva za obavljanje poslova i zadataka iz stavka 2. ovoga članka osigurava Republički fond.

Sredstva za obavljanje poslova iz stavka 1. i 2. ovoga članka osiguravaju se u skladu s planom i programom razvoja zdravstva Republike Hrvatske za srednjoročno i plansko razdoblje, a na temelju utvrđenog plana za tekuću godinu.

Članak 144. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Ministar zdravstva osniva Stručni savjet iz rada priznatih zdravstvenih i znanstvenih stručnjaka radi proučavanja zdravstvenih problema, davanja stručnih nkišljenja iz područja planiranja, programiranja te drugih bitnih pitanja koji su od interesa za Republiku.

Članak 145. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

U cilju zaštite majke i djeteta, kao posla od interesa za Republiku, prati se i unapređuje zdravstveno stanje žena i djece. U tu svrhu: organiziraju zdravstvena istraživanja, sudjelovanje organizacija zdravstva u obrazovanju i provođenju stručnog osposobljavanja te stručno usavršavanje zdravstvenih i drugih radnika koji rade na provođenju zdravstvene zaštite majki i djece; razrađuje i unapređuje metodologija rada u zdravstvenoj zaštiti majki i djece; koordinira stručni rad i obavljaju drugi poslovi u vezi sa zaštitom majki i djece. Ove aktivnosti koordinira Zavod za zaštitu majki i djece.

Program i sredstva za financiranje poslova iz stavka ovoga članka i organizaciju zdravstva koja će obavljati te poslove utvrđuje Republički fond.

Članak 146. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zavod za transfuziju krvi i druga poduzeća odnosno druge pravne osobe koje za to ispunjavaju propisane uvjete mogu za potrebe organizacija zdravstva prikupljati krv, proizvoditi krvne derivate, zamjenike za plazmu i pribor za transfuziju krvi.

Ugovorom se utvrđuje usmjeravanje i koordinacija rada u pogledu transfuzije krvi, proizvodnje krvnih derivata i zamjenika za plazmu.

Ugovor iz stavka 2. ovoga članka zaključuju Crveni križ Hrvatske, Republički fond, Zavod za transfuziju krvi i poduzeća, odnosno druge pravne osobe koje sudjeluju u proizvodnji krvnih derivata i zamjenika za plazmu.

Članak 147. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Specijalni zavod za ispitivanje i kontrolu lijekova i imunoloških preparata obavlja osobito ove poslove: analizu ispravnosti kvalitete lijekova i imunoloških preparata; stručne ekspertize za potrebe organa ovlaštenih za nadzor u proizvodnji i prometu lijekova; izradu standardnih supstancija za potrebe organizacija udruženog rada zdravstva, provjeru metode ispitivanja i kvalitete lijekova; određene poslove u izradi farmakopeje i druge poslove po programu dogovorenom između Republičkog fonda i drugih zainteresiranih poduzeća odnosno drugih pravnih osoba i društveno-političkih zajednica.

Članak 148. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Stanica za hitnu medicinsku pomoć provodi mjere hitne medicinske pomoći i osigurava prijevoz oboljelih, unesrećenih i ozlijeđenih u odgovarajuću organizaciju zdravstva i pruža medicinsku pomoć za vrijeme prijevoza.

Članak 149. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Uvjete, organizaciju i način rada hitne medicinske pomoći na republičkoj mreži javnih cesta utvrdit će ministar zdravstva, ovisno o potrebama i specifičnostima pojedinih područja.

Članak 150. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Ljekarna se organizira za nabavu, pripravljanje, ispitivanje, izradu i izdavanje lijekova, drugih sredstava za liječenje i zaštitu zdravlja ljudi i životinja te kozmetičkih sredstava. Po posebno propisanim uvjetima ljekarna može proizvoditi lijekove i u skladu s programom mjera zdravstvene zaštite obavljati biokemijska, bromatološka i toksiološka ispitivanja.

Ljekarna prati potrošnju lijekova i u suradnji s drugim organizacijama udruženog rada zdravstva predlaže mjere za poboljšanje opskrbe lijekovima, racionalno korištenje lijekova i za unapređenje zdravstvenog prosvjećivanja u pogledu korištenja lijekova.

Ljekarna se može organizirati i kao radna jedinica u sastavu druge organizacije zdravstva.

Ako postoji potreba za opskrbu stanovništva lijekovima u manjem opsegu, ljerkarna može organizirati stanicu ili depo lijekova. Depo lijekova organizira ljekarna na zahtjev radne organizacije zdravstva i zajednice, u skladu s planom razvoja zdravstvene djelatnosti na području općine.

Kad su ljekarnička djelatnost i druge zdravstvene djelatnosti osnovane ili organizirane u različitim organizacijama zdravstva, ugovorom za područje općine se uređuje pitanje međusobne poslovne, organizirane i stručne povezanosti, suradnje u racionalnoj opskrbi i korištenju lijekova, druge zajedničke akcije u provođenju mjera zdravstvene zaštite, razvoj ljekarničke kao i cjelokupne zdravstvene djelatnosti te utvrđuju zajednički rizici i obaveze.

Članak 151. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

U organizacijama socijalne zaštite koje provode profesionalnu i socijalnu rehabilitaciju i u drugim organizacijama u oblasti socijalne zaštite koje osiguravaju smještaj i opskrbu umirovljenicima, borcima narodnooslobodilačkog rata, djeci, nemoćnim, kronično bolesnim, rekonvalescentnim i invalidnim osobama, socijalno i zdravstveno ugroženim, odgojno zapuštenim i dr. može se organizirati pružanje odgovarajuće medicinske pomoći odnosno provođenje određenih mjera zdravstvene zaštite preko domova zdravlja odnosno medicinskih centara.

Način organiziranja i pružanja medicinske pomoći i drugih mjera zdravstvene zaštite, vrste, opskrbe i kvaliteta zdravstvene zaštite, uvjeti za ostvarivanje zdravstvene zaštite i cijena usluga uređuju se ugovorom koji zaključuje Republički fond s odgovarajućim republičkim fondovima, poduzećima i drugim pravnim osobama.

Organizacije iz stavka 1. ovoga članka mogu s domom zdravlja odnosno medicinskim centrom neposredno ugovoriti pružanje usluga zdravstvene zaštite osiguranicima iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 152. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Obavljanje poslova zdravstvenog turizma je organizirani način pružanja određenih preventivnih, rehabilitacijskih i kurativnih mjera zdravstvene zaštite turistima.

Poduzeća i druge pravne osobe koje pružaju ugostiteljske usluge prehrane i smještaja gostiju mogu organizirati obavljanje poslova zdravstvenog turizma.

Obavljanje poslova zdravstvenog turizma mogu organizirati i organizacije zdravstva.

Uvjete u pogledu kadrova, opreme i prostora za organiziranje obavljanja poslova zdravstvenog turizma propisat će ministar zdravstva.

Korištenje usluga zdravstvenog turizma ne osigurava se na teret sredstava udruženih u Republički fond.

Članak 153. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Ugovorom (dogovorom) između općine, turističke organizacije, i organizacije zdravstva uređuje se organiziranje provođenja mjera zdravstvene zaštite za povećan broj osiguranika za vrijeme turističke sezone.

Članak 154. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

U okviru organizacija zdravstva za pojedine sadržaje iz zdravstvene djelatnosti od interesa za Republiku, ukoliko za to postoji ptreba, koji se odnose na određene zdravstvene probleme i zahtijevaju najsloženije postupke, određuje se referalni centar.

Ministarstvo zdravstva donosi rješenje kojim se određuje referalni centar, njegova prava, obaveze i sadržaj rada.

Članak 155. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Organizacije zdravstva općim aktima uređuju organiziranje rada, a osobito dnevni raspored rada radnih jedinica i ordinacija, međusobne odnose u radu između pojedinih radnih jedinica, način prijema i naručivanja bolesnika i druga pitanja organiziranja rada.

Članak 156. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Radno vrijeme organizacije zdravstva ovisi o potrebama građana, te životnim i drugim uvjetima sredine u kojoj građani žive i rade. Osobama u radnom odnosu osigurava se korištenje zdravstvene zaštite i izvan radnog vremena.

Raspored, početak i završetak radnog vremena organizacije zdravstva određuje ministar zdravstva uvažavajući uvjete iz stavka 1. ovoga članka.

Organizacije zdravstva dužne su osigurati kontinuitet zdravstvene zaštite radom u jednoj, dvije ili više smjena, dvokratnim vremenom, pomakom radnog vremena, pripravnošću ili dežurstvom.

Članak 157. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Organizacija zdravstva u skladu sa općim aktom iz članka 156. stavka 2. ovoga zakona dužna je trajno i nesmetano pružati zdravstvenu zaštitu.

Organizacije zdravstva svojim općim aktom utvrđuju pružanje zdravstvene zaštite, i to:

- u hitnoj medicinskoj pomoći neprekidno kroz 24 sata,

- u primarnoj zdravstvenoj zaštiti organiziranjem rada u jednoj ili dvije smjene, dvokratnim radnim vremenom, pomicanjem radnog vremena, te obaveznom pripravnošću i dežurstvom prema potrebama osiguranika,

- u polikliničko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti organiziranjem rada u jednoj ili dvije smjene, dvokratnim radnim vremenom te pomicanjem radnog vremena prema potrebama osiguranika,

- u stacionarnoj zdravstvenoj zaštiti radom u jednoj ili više smjena te posebnim uvjetima rada (dežurstvo, obavezna pripravnost) ovisno o opotrebama osiguranika i pojedinih oblika stacionarnog liječenja te mogućnostima organizacija zdravstva.

Ako se u pojedinim smjenama pruža zdravstvena zaštita u različitom opsegu, organizacija zdravstva općim aktom određuje opseg rada pojedinih radnih jedinica odnosno radnika u tim jedinicama čiji je rad neophodan za uspješno pružanje zdravstvene zaštite u smjeni.

Članak 158. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Organizacije zdravstva osiguravaju trajno i nesmetano pružanje zdravstene zaštite i posebnim oblicima rada a to su dežurstva i obavezna pripravnost.

Dežurstvo je poseban uvjet rada kada radnik mora biti prisutan u organizaciji zdravstva radi pružanja hitnih zdravstvenih usluga. Dežurstvo počinje iza prve ili druge smjene, a završava početkom rada prve smjene.

Obavezna pripravnost je poseban uvjet rada kada radnik mora biti dostupan radi obavljanja hitnih zdravstvenih usluga.

Prava po osnovi dežurstva, obavezne pripravnosti kao posebni uvjeti rada uređuju se općim aktom organizacije zdravstva.

Članak 159. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Ako radom u smjenama, zamjenom, rasporedom poslova i zadataka na druge radnike ili organiziranjem rada na drugi način nije moguće da se rad zdravstvenog radnika obavi u vremenu od sedam sati dnevno, odnosno 42 sata tjedno, zdravstveni radnik dužan je raditi duže od punog radnog vremena.

Za rad izvršen u smislu stavka 1. ovoga članka zdravstveni radnik ima pravo na preraspodjelu radnog vremena u skladu sa općim aktom. U toku godine može se odrediti najviše 60 dana u koje radnik ne radi zbog preraspodjele radnog vremena.

Članak 160. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Ministar zdravstva u slučaju ugrožavanja procesa pružanja mjera zdravstvene zaštite privremeno će rješenjem na rok od šest mjeseci rasporediti odgovarajuće zdravstvene radnike na radna mjesta koja odgovaraju njihovoj stručnoj spremi te prerasporediti potrebna sredstva rada radi osiguravanja kontinuiranog pružanja zdravstvene zaštite.

Članak 161. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

U odlučivanju o poslovima od posebnog društvenog interesa u organizaciji zdravstva sudjeluju predstavnici osnivača u skladu s aktom o osnivanju organizacije, predstavnici društveno-političke zajednice na čijem je području sjedište organizacije ako ona nije osnivač, predstavnici zainteresiranih poduzeća i drugih pravnih osoba (u daljem tekstu: predstavnici društvene zajednice).

Statutom organizacije zdravstva određuju se subjekti iz stavka 1. ovoga članka, njihov broj, poslovi od posebnog društvenog interesa, te način odlučivanja.

Članak 162. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Ravnatelj zdravstvene organizacije može biti osoba koja ima visoku stručnu spremu i ispunjava druge uvjete propisane statutom.

Ravnatelj se imenuje odnosno razrješava u skladu s odredbama statuta organizacije zdravstva uz suglasnost skupštine općine, odnosno grada Zagreba, na čijem području je sjedište te organizacije zdravstva.

Ako ravnatelj ne bude imenovan odnosno razriješen u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona, Odluku o imenovanju odnosno razrješenju donijet će Ministarstvo zdravstva.

Članak 163. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Skupština općine na ćijem je podrućju sjedište organizacije zdravstva daje suglasnost na odredbe statuta i drugih općih akata organizacije zdravstva kojima se uređuju pitanja od posebnog društvenog interesa.

Članak 164. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Poslove zdravstvene zaštite obavljaju zdravstveni radnici.

Zdravstvenim radnicima smatraju se osobe koje su stekle obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te osobe koje su stekle obrazovanje drugih usmjerenja, a u organizacijama zdravstva sudjeluju u neposrednom pružanju zdravstvene zaštite.

Zdravstveni radnici zdravstvenog usmjerenja jesu:

- liječnik, liječnik stomatolog, diplomirani farmaceut, medicinski biokemičar i sanitarni kemićar;

- viši zubar, viša medicinska sestra odnosno viši medicinski tehničar i viši zdravstveni tehničar;

- medicinska sestra odnosno medicinski tehničar i zdravstveni tehničar.

Članak 165. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zdravstvenim radnicima smatraju se i osobe koje, po uputi i pod nadzorom zdravstvenih radnika zdravstvenog usmjerenja, obavljaju određene jednostavnije stručne poslove (njega bolesnika, higijensko-epidemiološki poslovi, laboratorijski poslovi), a osposobljene su za taj rad u organizaciji zdravstva odnosnou organizaciji usmjerenog obrazovanja zdravstvenog smjera.

Članak 166. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zdravstveni radnici obavljaju poslove zdravstvene zaštite u okviru svoje stručne spreme i djelokruga rada.

Članak 167. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Radi stjecanja sposobnosti za samostalan rad nakon završenog obrazovanja, zdravstveni radnici zdravstvenog usmjerenja provode u organizaciji zdravstva obavezni pripravnički staž koji se sastoji od praktičnog rada i provjere stručne osposobljenosti za samostalan rad.

Pripravnički staž traje jednu godinu.

Članak 168. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Nakon obavljenog obaveznog pripravničkog staža zdravstveni radnik polaže stručni ispit pred ispitnom komisijom Ministarstva zdravstva.

Nakon položenog stručnog ispita Ministarstvo zdravstva izdaje uvjerenje o stručnoj osposobljenosti zdravstvenog radnika za samostalni rad.

Članak 169. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Ministar zdravstva propisuje:

- sadržaj i način provođenja pripravnićkog staža te način provjeravanja i ocjenjivanja stručne osposobljenosti za samostalan rad;

- uvjete koje moraju ispunjavati organizacije zdravstva u kojima zdravstveni radnici provode pripravnički staž.

Članak 170. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Pripravnici zasnivaju radni odnos na određeno vrijeme dok traje pripravnićki staž, ako općim aktom organizacije zdravstva nije utvrđeno da će se nakon uspješno završenog pripravničkog staža rasporediti na poslove odnosno zadatke utvrđene tim aktom.

Članak 171. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Organizacije zdravstva dužne su primati na pripravnički staž zdravstvene radnike koji su stekli obrazovanje zdravstvenog usmjerenja prema kriterijima utvrđenim aktom ministra zdravstva.

Pripravnički staž ili njegov dio može se obavljati i u obliku volontiranja.

Članak 172. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zdravstveni radnici imaju pravo i obavezu na stalno obrazovanje i usavršavanje prema potrebama rada.

Radnici u organizaciji zdravstva osiguravaju uvjete za obrazovanje radnika u zdravstvu i rad uz obrazovanje, u trajanju i razdoblju na utvrđenim planom stručnog usavršavanja radnika te u tu svrhu uspostavljaju odnose s odgovarajućim organizacijama usmjerenog obrazovanja.

Zdravstveni radnici mogu, prema potrebama organizacija zdravstva, stručnim osposobljavanjem putem tečaja stjecati znanja i vještine za obavljanje specifičnih poslova u okviru svog zanimanja.

Organizacije zdravstva općim aktom utvrđuju ovlaštenja i dužnosti pojedinih zdravstvenih radnika koji nadziru osposobljavanje zdravstvenih radnika za samostalan rad, provođenje specijalizacije i drugih oblika usavršavanja zdravstvenih radnika.

Članak 173. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zdravstveni se radnici s visokom stručnom spremom mogu specijalizirati u određenoj grani zdravstvene djelatnosti.

Specijalizacijom zdravstveni radnici stječu posebno teoretsko i praktično znanje u određenoj grani zdravstvene djelatnosti. Liječnici specijalisti mogu se i dalje usavršavati u određenim granama subspecijalizacije.

Grane, trajanje i program specijalizacije utvrđuje Ministarstvo zdravstva.

Ministar zdravstva propisuje uvjete koje moraju ispunjavati organizacije zdravstva u kojima se provodi specijalizacija, način provođenja specijalizacije te obrazac uvjerenja o položenom specijalističkom ispitu.

Odredbe stavka 3. i 4. ovoga članka odnose se i na subspecijalizaciju.

Članak 174. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Nakon položenog stručnog ispita zdravstvenom radniku može se odobriti specijalizacija. Odobrenje za specijalizaciju izdaje Ministarstvo zdravstva na osnovi utvrđenog plana potrebnih kadrova.

Specijalizacija se provodi u organizaciji zdravstva, znanstveno-nastavnim i znanstvenim organizacijama visokog obrazovanja te ostalim organizacijama koje za to ispunjavaju propisane uvjete.

U specijalistički staž za određenu granu specijalizacije, priznaje se vrijeme provedeno na poslijediplomskom studiju u cijelosti ili djelomično ako program poslijediplomskog studija odgovara programu specijalizacije.

O priznavanju vremena iz stavka 3. ovoga članka odlučuje Ministarstvo zdravstva.

Članak 175. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Nakon završenog specijalističkog staža kandidat polaže specijalistički ispit u odgovarajućoj znanstveno-nastavnoj ili znanstvenoj organizaciji visokog obrazovanja ili u organizaciji zdravstva pred posebnom komisijom.

Članove komisije iz stavka 1. ovoga članka imenuje ministar zdravstva iz reda nastavnika organizacija visokog obrazovanja i iz reda zdravstvenih radnika organizacija zdravstva u kojima je kandidat provodio specijalizaciju.

Članak 176. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Pripravnički staž odnosno specijalizacija u inozemstvu priznaje se, u cijelosti ili djelomićno, ako program pripravničkog staža odnosno specijalizacije u inozemstvu bitno ne odstupa od programa donijetih na osnovi ovoga zakona o priznavanju staža i specijalizacije iz stavka 1. ovoga članka odlučuje ministar zdravstva, po pribavljenom mišljenju odgovarajuće organizacije zdravstva odnosno organizacije usmjerenog obrazovanja zdravstvenog usmjerenja.

Članak 177. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Liječnicima-specijalistima i liječnicima-stomatolozima-specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijaliste, objavljene stručne ili znanstvene radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijusa.

O priznavanju naziva primarijus odlučuje komisija od pet članova.

Članove komisije iz stavka 2. ovoga članka imenuje ministar zdravstva iz redova nastavnika medicinskog fakulteta i istaknutih medicinskih stručnjaka.

Članak 178. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zdravstveni su radnici dužni pri pružanju usluga zdravstvene zaštite ulagati svoje stručne sposobnosti, poštivati ličnosti i osobno dostojanstvo građana te postupati u skladu s kodeksom etike zdravstvenih radnika.

Članak 179. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zdravstveni su radnici u pružanju usluga zdravstvene zaštite, u granicama djelokruga svoga rada i stručnog obrazovanja, samostalni i odgovorni za svoj rad.

Rukovodilac radne jedinice, u okviru ovlaštenja utvrđenih općim aktom organizacije odgovoran je za stručni rad u jedinici.

Zdravstveni radnik može drugom zdravstvenom radniku za vrijeme njegova stručnog usavršavanja i obrazovanja, povjeriti obavljanje određenih poslova za koje se osposobljava, ali njegov rad mora neposredno nadzirati i odgovoran je za taj rad.

Članak 180. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Općim aktom organizacije zdravstva, u skladu s odredž bama ovoga zakona i kodeksa etike zdravstvenih radnika,

utvrđuju se obveze i odgovornosti zdravstvenih radnika te prava i dužnosti osiguranika u ostvarivanju zdravstvene zaštite.

Članak 181. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zdravstveni radnik iz članka 164. ovoga zakona može obavljati poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom pod slijedećim uvjetima:

1. da ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i položen stručni ispit,

2. da je državljanin SFRJ,

3. da je potpuno poslovno sposoban,

4. da ima zdravstvenu sposobnost za obavljanje ove djelatnosti,

5. da nije u radnom odnosu,

6. da raspolaže odgovarajućim prostorom i opremom,

7. da mu pravomoćnom sudskom presudom ili rješenjem o prekršaju nije izrečena mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova zdraavstvene zaštite sa mostalno osobnim radom dok ta mjera traje,

8. da ne obavlja drugu djelatnost samostalno osobnim radom odnosno da ne obavlja djelatnost osobnim radom sredstvima rada u vlasništvu građana.

Članak 182. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zahtjev ia obavljanje poslova zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom, podnosi se Ministarstvu zdravstva.

Odobrenje za početak rada ordinacija, ambulanti, poliklinika, bolnica i ljekarni u kojima zdravstveni radnici samostalno osobnim radom obavljaju poslove zdravstvene zaštite izdaje Ministarstvo zdravstva kada utvrdi da su ispunjeni za to propisani uvjeti.

Članak 183. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zdravstveni radnici koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom mogu zaposliti najviše do 100 radnika.

Članak 184. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zdravstveni radnici koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom imaju pravo na specijalizaciju, subspecijalizaciju i naziv primarijus, pod uvjetima koje utvrđuje Ministarstvo zdravstva.

Zdravstveni radnici koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom dužni su:

a) obavljati poslove zdravstvene zaštite po suvremenim metodama, suvremenim sredstvima i pomagalima,

b) pružati građanima hitnu medicinsku pomoć u okviru svoje stručne spreme,

c) sudjelovati na poziv nadležnog organa u radu na sprečavanju i suzbijanju zaraznih bolesti,

d) podnositi prijave o bolestima u skladu s propisima o zaraznim bolestima nadležnoj higijensko-epidemiološkoj službi općine,

e) voditi evidenciju osoba kojima pružaju zdravstvenu zaštitu i evidenciju o pruženim zdravstvenim uslugama, te podnositi izvještaje o tome nadležnom zavodu u skladu s propisima o evidencijama na području zdravstva,

f) izdavati podatke o svom radu na zahtjev nadležnih organa,

g) čuvati kao tajnu sve što o drugom saznaju prilikom obavljanja poslova zdravstvene zaštite.

Članak 185. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Pravo na obavljanje poslova zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom prestaje:

1. odjavom,

2. po sili zakona,

3. rješenjem nadležnog organa.

Članak 186. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Pravo na obavljanje poslova zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom prestaje po sili zakona ako osoba koja ima odobrenje za obavljanje djelatnosti:

1. umre,

2. izgubi potpuno ili djelomićno poslovnu sposobnost,

3. izgubi državljanstvo SFRJ,

4. zasnuje radni odnos ili započne samostalno osobnim radom odnosno osobnim radom i sredstvima u vlasništvu građana obavljati neku drugu djelatnost,

5. bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena na kaznu zatvora duže od 6 mjeseci ili joj bude izrečena zaština mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja poslova zdravstvene zaštite,

6. izgubi opću ili posebnu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova,

7 više od tri mjeseca ne podmiruje dospjele obveze za opće društvene ili zajedničke potrebe.

Ministarstvo zdravstva rješenjem utvrđuje prestanak odobrenja za obavljanje poslova zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom.

Članak 187. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Ministarstvo zdravstva donosi rješenje o prestanku odobrenja za obavljanje ovih poslova ako se utvrđeni nedostaci u obavljanju poslova ne otklone u roku utvrđenom rješenjem nadležnog organa.

Ministarstvo zdravstva može donijeti rješenje o prestanku odobrenja za obavljanje ovih poslova:

1. ako osoba kojoj je izdano odobrenje za obavljanje poslova ne obavlja poslove osobno ili ako koristi rad drugih osoba protivno odobrenju,

2. ako osoba kojoj je izdano odobrenje prestane s radom bez dozvole Ministarstva zdravstva,

3. ako ne postupi u skladu sa stavkom 2. članka 184. ovoga zakona.

Članak 188. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zdravstveni radnici koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom stječu dohodak i u okviru Republičkog fonda pod uvjetima kao i organizacije zdravstva u skladu s općim aktom Republičkog fonda.

Članak 189. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zdravstvenici radnici koji samostalno osobnim radom obavljaju poslove zdravstvene zaštite mogu privremeno obustaviti poslovanje zbog bolesti, vojne obveze ili drugog opravdanog razloga.

O privremenoj obustavi poslova mora se obavijestiti Ministarstvo zdravstva.

Članak 190. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zdravstvena zaštita koja se obavlja samostalno osobnim radom, pod za to propisanim uvjetima, može se pružati i u ugovornim odnosima (kooperativni odnos) s organizacijama zdravstva i društvenom vlasništvu, poduzećima i drugim pravnim osobama ako ispunjavaju uvjete za pružanje zdravstvene zaštite te ugovornim odnosima s drugim zdravstvenim radnicima koji samostalno osobnim radom pružaju zdravstvenu zaštitu.

Članak 191. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Uvjete u pogledu prostora, medicinsko-tehničke opreme i kadrova za obavljanje poslova zdravstvene zaštite samostalno osobnim radom propisat će ministar zdravstva.

Članak 192. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

U organizacijama zdravstva koje ispunjavaju potrebne uvjete za izvođenje nastave može se izvoditi nastava za učenike srednjeg obrazovanja i studente višeg i visokog obrazovanja zdravstvenog usmjerenja te organizirati druge oblike obrazovanja i usavršavanja zdravstvenih radnika.

Članak 193. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Uvjete za izvođenje nastave u organizaciji zdravstva te uvjete na naziv koji moraju ispunjavati klinike, kliničke bolnice i klinlćki bolnički centar utvrđuju zajedničkim podzakonskim aktom ministar zdravstva i ministar prosvjete i kulture.

Klinika je dio opće ili specijalne bolnice, koja ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, u kojima se izvodi nastava za studente višeg i visokog obrazovanja zdravstvenog usmjerenja.

Članak 194. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Klinička bolnica je opća bolnica u kojoj najmanje dvije od navedenih radnih jedinica: za unutrašnje bolesti, kirurgija, pedijatrija ili porodiljstvo i ginekologija nose naziv klinika, kao i najmanje još druge dvije radne jedinice iz drugih specijalnosti odnosno dijagnostike.

Klinička bolnica je i specijalna bolnica čija osnovna djelatnosti nosi naziv klinika i kada ispunjava propisane uvjete.

Članak 195. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Klinički bolnićki centar je opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za jedinice iz članka 194. stavka 1. naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti, a u kojima se izvodi više od polovine ukupnog nastavnog programa medicinskog, stomatološkog odnosno farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.

Članak 196. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Naziv klinika, klinička bolnica i klinički bolnički centar dodjeljuje Ministarstvo zdravstva na prijedlog medicinskog, stomatološkog, odnosno farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.

Članak 197. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

U klinikama, kliničkim bolnicama i kliničkim bolnićkim centrima pružaju se najsloženiji oblici visokodiferencirane zdravstvene zaštite te se uz nastavu obavlja i znanstvenoistraživačka djelatnost.

Članak 198. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Organizacije zdravstva koje sudjeluju u izvođenju nastave imaju pravo na ugovorenu naknadu iz sredstava medicinskog, stomatološkog odnosno farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.

Uvjeti i visina naknade uređuju se ugovornim odnosima između organizacije zdravstva i medicinskog, stomatološkog, odnosno farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.

Članak 199. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Nastavnici koji izvode nastavu u organizacijama zdravstva za potrebe organizacija srednjega, višega i visokog obrazovanja zdravstvenog usmjerenja, u smislu ovog zakona, zasnivaju radni odnos s punim radnim vremenom od 42 sata tjedno s organizacijom zdravstva, odnosno s organizacijom usmjerenog obrazovanja zdravstvenog usmjerenja u kojoj ostvaruju svoja prava, dužnosti i odgovornosti radnika iz radnog odnosa.

Nastavnici iz stavka 1. ovoga članka mogu zasnovati istovremeno i radni odnos s dvije ili više organizacija zdravstva i organizacija usmjerenog obrazovanja zdravstvenog usmjerenja na način da u svakoj organizaciji obavljaju poslove odnosno zadatke s nepunim radnim vremenom tako da njihovo puno radno vrijeme iznosi 42 sata tjedno.

Organizacija zdravstva i organizacija usmjerenog obrazovanja zdravstvenog usmjerenja općim aktom uređuju pitanja iz radnog odnosa u izvođenju nastave.

Članak 200. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Nadzor nad stručnim radom organizacija zdravstva i zdravstvenih radnika koji samostalno osobnim radom obavljaju poslove zdravstvene zaštite (u daljem tekstu: nadzor nad stručnim radom) ObavIja Ministarstvo zdravstva.

Članak 201. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Nadzor nad stručnim radom obavlja se i na zahtjev Republičkog fonda i skupštine općine na čijem području organizacija zdravstva obavlja djelatnost, a može se obavljati i na prijedlog osiguranika usluga.

U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka nadzor nad stručnim radom određuje općinski organ uprave nadležan za poslove zdravstva, ako smatra da je zahtjev odnosno prijedIog osnovan.

U slučaju neprihvaćanja zahtjeva odnosno prijedloga iz stavka 1. ovoga članka općinski organ uprave nadležan za poslove zdravstva dužan je o tome obavijestiti Ministarstvo zdravstva,koji po podnesenom zahtjevu, odnosno prijedlogu može odrediti provođenje nadzora.

Članak 202. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Nadzor nad stručnim radom obavlja komisija stručnjaka ili pojedini stručnjak kojega odredi ministar zdravstva s utvrđene liste stručnjaka.

Listu stručnjaka iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje ministar zdravstva iz reda istaknutih zdravstvenih radnika na prijedlog organizacija zdravstva i Republičkog fonda.

U pojedinim se slučajevima obavljanje nadzora nad stručnim radom može povjeriti i odgovarajućoj organizaciji zdravstva ili drugom poduzeću odnosno pravnoj osobi.

Članak 203. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

O obavljenom nadzoru nad stručnim radom podnosi se izvještaj Ministarstvu zdravstva.

lzvještaj iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati prikaz utvrđenog stanja, prijedlog mjera koje bi trebalo poduzeti za otklanjanje utvrđenih nedostataka i rokove u kojima bi se ti nedostaci morali otkloniti.

Izvještaj iz stavka 1. ovoga članka obavezno se dostavlja organizaciji zdravstva u kojoj je obavljen stručni nadzor Republičkom fondu i općinskom organu uprave nadležnom za poslove zdravstva općine na čijem području je sjedište organizacije zdravstva, odnosno zdravstvenom radniku nad čijim je radom obavljen nadzor nad stručnim radom i općinskom organu uprave nadležnom za poslove zdravstva općine na čijem području se obavlja ova djelatnost s ciljem otklanjanja uočenih nedostataka.

Ministarstvo zdravstva zabranit će obavljanje djelatnosti organizaciji zdravstva ili njezinoj radnoj jedinici odnosno zdravstvenom radniku ako na osnovi izvještaja o izvršenom nadzoru nad stručnim radom utvrdi da su nedostaci u njihovu radu takve naravi da bi nastavljanje obavljanja djelatnosti moglo uzrokovati štetne posljedice ili opasnost po život i zdravlje građana. O donesenoj odluci Ministarstvo zdravstva obavijestit će nadležnu općinsku skupštinu radi poduzimanja odgovarajućih mjera u okviru njezine nadležnosti.

Članak 204. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Organizacija zdravstva, odnosno zdravstveni radnik koji samostalno osobnim radom obavlja poslove zdravstvene zaštite, dužna je orgalku koji provodi nadzor omogućiti nesmetano obavljanje nadzora nad njezinim stručnim radom, pružiti mu potrebnu pomoć te dati podatke i obavještenja koja su potrebna za obavljanje nadzora.

Članak 205. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Organizacije zdravstva obavezno organiziraju unutarnji nadzor nad stručnim radom svojih zdravstvenih radnika.

Organizacija zdravstva dužna je komisiji stručnjaka ili pojedinom stručnjaku koji provodi stručni nadzor staviti na uvid izvještaje o unutarnjem nadzoru nad stručnim radom svojih zdravstvenih radnika, putem svojih stručnih kadrova odnosno kadrova s liste stručnjaka za obavljanje nadzora nad stručnim radom.

Članak 206. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Ministar zdravstva propisat će način obavljanja nadzora nad stručnim radom.

Članak 216. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Za svaku umrlu osobu se utvrđuje vrijeme i uzrok smrti.

Članak 217. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Općinski organ uprave nadležan za poslove zdravstva imenuje potreban broj osoba za obavljanje pregleda umrlih izvan organizacije zdravstva, koje utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti. Za obavljanje tog posla, u pravilu imenuje se liječnik, a iznimno, za to osposobljene osobe.

Vrijeme i uzrok smrti osobe umrle u organizaciji zdravstva utvrđuje određeni liječnik te organizacije.

Članak 218. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Smrtni slučaj dužne su prijaviti bez odlaganja osobe koje su živjele u zajednici s umrlom osobom, srodnici ili susjedi, a ako takvih nema, svaka osoba koja sazna za smrtni slučaj.

Smrtni se slučaj prijavljuje ili pismeno liječniku odnosno osobi koja obavlja pregled mrtvaca, a može se prijaviti i mjesnom uredu odnosno mjesnoj zajednici.

Kad osoba koja utvrđuje smrt ustanovi da je smrt nastupila od zarazne bolesti ili kao posljedica nasilja, dužna je o tome odmah obavijestiti općinski organ uprave nadležan za poslove zdravstva odnosno najbližu policijsku stanicu ili drugi organ javne sigurnosti.

Članak 219. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Umrla se osoba sahranjuje nakon što je smrt utvrđena, a u vremenu od 24 do 48 sati od nastupa smrti.

Iznimno, na osnovi posebnog odobrenja sanitarnog inspektora, sahrana se može obaviti i prije isteka roka od 24 sata odnosno poslije isteka roka od 48 sati.

Vrijeme u koje se obavljaju sahrane, način sahrane i obveze poduzeća i druge pravne osobe koje obavljaju sahranu, utvrđuje skupština općine.

Članak 220. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Radi utvrđivanja uzroka smrti provodi se obdukcija tijela umrle osobe.

Obdukcija se provodi

1. kad postoji sumnja ili je očito da je smrt uzrokovana kaznenim djelom ili je u vezi s izvršenjem kaznenog djela;

2. kad je to potrebno radi zaštite zdravlja građana, odnosno kada to zahtijevaju epidemiološki, sanitarni i drugi stručni medicinski razlozi;

3. kad zahtjev za obdukciju stavi obitelj umrle osobe; 4. kad je osoba umrla u organizaciji zdravstva. Obdukcija iz točke 4. stavka 2. ovoga članka provodi se na trošak obveznika plaćanja troškova liječenja umrle osobe. U ostalim slučajevima obdukcija se provodi na zahtjev i trošak odgovarajućih organa i poduzeća i drugih pravnih osoba odnosno obitelji umrle osobe, kad je smrt nastupila izvan organizacije zdravstva.

Članak 221. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Kad je osoba umrla u organizaciji zdravstva, rukovodilac organizacije zdravstva u sporazumu s rukovodiocem odnosne radne jedinice i patologom, ako on postoji u toj organizaciji, može odlučiti da se obdukcija ne provodi.

Obdukcija se mora provesti:

1. ako se radi o neprirodnoj ili nagloj smrti:

2. ako smrt nastupi prilikom dijagnostičkog ili terapeutskog zahvata;

3. u slučaju kad je to potrebno za znanstvenoistraživaćki rad

Članak 222. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Potanje propise o načinu pregleda umrlih te o utvrđivanju vremena i uzroka smrti donosi Ministarstvo zdravstva.

Članak 223. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 dinara kaznit će se za prekršaj organizacija zdravstva koja građaninu ne pruži hitnu medicinsku pomoć ili ako ne poduzme potrebne mjere radi pružanja medicinske pomoći u odgovarajućoj organizaciji (članak 33).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorni zdravstveni radnik u organizaciji zdravstva novčanom kaznom od 500 do 2.500 dinara.

Članak 224. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 25.000 dinara za prekršaj kaznit će se odgovorna osoba u organizaciji zdravstva ukoliko se ne pridržava odredbi članka 160. ovoga zakona o preraspodjeli sredstava rada kao i organizacija zdravstva.

Novčanom kaznom u iznosu od 50o do 2.500 dinara za prekršaj kaznit će se zdravstveni radnik ako se ne pridržava odredbi članka 160. ovoga zakona.

Članak 225. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 dinara kaznit će se za prekršaj zdravstveni radnik ako se u svom radu ne pridržava odredbi članka 178. ovoga zakona.

Članak 226. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Građanin koji nije zdravstveni radnik, a protivno odredbama ovoga zakona pruža mjere zdravstvene zaštite kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 100.000 do 200.000 dinara.

Članak 227. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Novčanom kaznom u iznosu od 100.000 do 200.000 dinara za prekršaj kaznit će se organizacija zdravstva ukoliko ne provede odredbe članka 236. ovoga zakona.

Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 20.000 dinara za prekršaj kaznit će se odgovorna osoba u organizaciji zdravstva ukoliko ne postupi prema članku 236. ovoga zakona.

Članak 228. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 dinara kaznit će se za prekršaj organizacija zdravstva koja ne omogući nesmetano obavljanje nadzora nad njezinim stručnim radom, ne pruža potrebnu pomoć i ne daje podatke i obavještenja potrebna za obavljanje nadzora (članak 204).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u organizaciji zdravstva novčanom kaznom od 500 do 2500 dinara.

Članak 229. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 dinara kaznil će se za prekršaj zdravstveni radnik koji samostalno osobnim radom obavlja poslove zdravstvene zaštite ako:

1. pruža usIugu zdravstvene zaštite izvan okvira stručne spreme;

2. zaposli više od 100 zdravstvenih radnika;

3. pruža usluge zdravstvene zaštite a da nema odobrenja nadležnog organa:

4. ne pruži hitnu medicinsku pomoć ili ako ne poduzme potrebne mjere radi pružanja medicinske pomoći u odgovarajućoj organizaciji udruženog rada (članak 33);

5. ne omogući nesmetano obavIjanje nadzora nad svojim stručnim radom, ne pruži potrebnu pomoć i ne daje podatke i obavještenja potrebna za obavljanje nadzora (članak 204).

Za prekršaj iz stavka 1. točke 1, 4. i 5. ovoga čklanka kaznit će se i odgovorni zdravstveni radnik zaposlen kod zdravstvenog radnika koji samostalno osobnim radom obavlja poslove zdravstvene zaštite

Članak 230. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 dinara kaznit će se za prekršaj:

1. građanin koji drugome ne pruži prvu pomoć odnosno ne postupi prema odredbama stavka 2. članka 27. ovoga zakona;

2. zdravstveni radnik koji poduzme kiruršku i drugu medicinsku intervenciju bez prethodnog pristanka oboljele osobe odnosno roditelja ili staratelja (članak 29. stavak 1);

3. zdravstveni radnik i drugi radnik koji povrijedi obavezu ćuvanja profesionalne tajne (članak 31. stavak 1. i 4);

4. osoba koja je živjela u zajednici s umrlom osobom a bez odlaganja ne prijavi smrtni slučaj prema odredbama članka 218. ovoga zakona;

5. poduzeće i druga pravna osoba odnosno osoba koja sahrani umrlu osobu prije nego što je utvrđena njena smrt ili je sahrani izvan propisanog roka suprotno odredbama članka 219. ovoga zakona.

Članak 231. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 dinara kaznit će se za prekršaj poduzeće odnosno druga pravna osoba i poslodavac ako organima Republičkog fonda spriječi pregled poslovnih knjiga i evidencija i vršenje kontrole u pogledu ostvarivanja prava iz zdravstvenog osiguranja osiguranika ili ako im uskrati davanje podataka ili dade netočne podatke i obavijesti o osiguraniku u pogledu ostvarivanja njegovih prava iz zdravstvenog osiguranja (članak 106).

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u poduzeću i drugoj pravnoj osobi novčanom kaznom od 500 do 2.500 dinara.

Članak 232. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Novčanom kaznom od 5.000 do 25.000 dinara kaznit će se za prekršaj poduzeće odnosno druga pravna osoba i poslodavac, ako ne podnese prijavu o osiguraniku ili je podnese nakon propisanog roka, ako podnese neurednu prijavu ili je podnese s netočnim podacima (članak 76. stavak 3).

Za prekršaj iz stavka t ovoga članka, kaznit će se i odgovorna osoba u poduzeću odnosno drugoj pravnoj osobi i poslodavac, kao i osoba koja je obavezna da se sama prijavi Republičkom fondu novčanom kaznom od 500 do 2.500 dinara

Članak 235. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Poliklinike za zaštitu zubi i usta, koje su osnovane po dosadašnjim propisima mogu i dalje provoditi mjere zdravstvene zaštite zubi i usta.

Članak 236. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zdravstveni radnici kojima je priznata odgovarajuća stručna sprema, odnosno koji su stručno obrazovanje stekli u odgovarajućim medicinskim školama (mlađi zdravstveni tehničar, higijeničar, babica, zubar i dr.), mogu i dalje obavljati poslove zdravstvene zaštite za koje se traži stručna sprema koju imaju po propisima što su važili do dana stupanja na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", br. 10/80).

Članak 237. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Zdravstveni radnici koji obavljaju poslove zdravstvene zaštite osobnim radom samostalno u vidu zanimanja po osnovi odobrenja koje je izdano prije 16. ožujka 1980. godine mogu i dalje obavljati ove poslove.

Članak 240. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Plan potreba kadrova iz članka 13.ovoga zakona donijet će Ministarstvo zdravstva 6 mjeseci nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju (" Narodne novine", br. 59/90).

Članak 247. izmijenjenčlankom 194. ovoga akta

Pravilnik o uvjetima iz članka 193. ovoga zakona donijet će ministar zdravstva u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", br. 59/90).