Povijest članaka

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 3. svibnja 2023.

Predmet uređivanja

(1) Ovim se Zakonom uređuju pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro.

(2) Ovim se Zakonom ne uređuju radiološka onečišćenja voda i vodnoga dobra.

NN 47/2023 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Predmet uređivanja

(1) Ovim se Zakonom uređuju pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje kakvoćom i količinom voda, zaštita od štetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih djelatnosti, pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, procjena i upravljanje rizikom za područja sliva vodozahvata i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro.

(2) Ovim se Zakonom ne uređuju radiološka onečišćenja voda i vodnoga dobra.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 3. svibnja 2023.

Usklađenje s direktivama Europske unije

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

1. Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Okvirna direktiva o vodama) (SL L 327, 22. 12. 2000.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2014/101/EU оd 30. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Tekst značajan za EGP) (SL L 311, 31. 10. 2014.)

2. Direktiva 2006/118/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja kakvoće (SL L 372, 27. 12. 2006.)

3. Direktiva 2007/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima (SL L 288, 6. 11. 2007.)

4. Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30. 5. 1991.), dopunjena:

– Direktivom Komisije 98/15/EZ od 27. veljače 1998. s obzirom na određene zahtjeve utvrđene u Dodatku I. (Tekst značajan za EGP) (SL L 67, 7. 3. 1998.)

5. Direktiva 91/676/EEZ Vijeća od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja koje uzrokuju nitrati poljoprivrednog podrijetla (SL L 375, 31. 12. 1991.)

6. Direktiva 2006/11/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o onečišćenju određenim opasnim tvarima koje se ispuštaju u vodni okoliš Zajednice (SL L 64, 4. 3. 2006.)

7. Direktiva 2006/7/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kakvoćom vode za kupanje i ukidanju Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4. 3. 2006.)

8. Direktiva 2006/44/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o kakvoći slatkih voda kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi bile pogodne za život riba (SL L 264, 25. 9. 2006.)

9. Direktiva 2006/113/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o potrebnoj kakvoći vode za školjkaše (SL L 376, 27. 12. 2006.)

10. Direktiva 2008/105/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o standardima kakvoće okoliša na području politike voda kojom se mijenjaju i slijedom toga ukidaju Direktive Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280/EEZ te mijenja Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348, 24. 12. 2008.)

11. Direktiva Komisije 2009/90/EZ od 31. srpnja 2009. kojom se, sukladno Direktivi 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, utvrđuju tehničke specifikacije za kemijsku analizu i praćenje stanja voda (SL L 201, 1. 8. 2009.) i

12. Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5. 12. 1998.) – članci 2. i 4.2. kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije (EU) 2015/1787 od 6. listopada 2015. o izmjeni priloga II. i III. Direktivi Vijeća 98/83/EZ o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 260, 7. 10. 2015.).

NN 47/2023 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Usklađenje s direktivama Europske unije

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

1. Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Okvirna direktiva o vodama) (SL L 327, 22. 12. 2000.) kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2014/101/EU оd 30. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Tekst značajan za EGP) (SL L 311, 31. 10. 2014.)

2. Direktiva 2006/118/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja kakvoće (SL L 372, 27. 12. 2006.)

3. Direktiva 2007/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima (SL L 288, 6. 11. 2007.)

4. Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30. 5. 1991.), dopunjena:

– Direktivom Komisije 98/15/EZ od 27. veljače 1998. s obzirom na određene zahtjeve utvrđene u Dodatku I. (Tekst značajan za EGP) (SL L 67, 7. 3. 1998.)

5. Direktiva 91/676/EEZ Vijeća od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja koje uzrokuju nitrati poljoprivrednog podrijetla (SL L 375, 31. 12. 1991.)

6. Direktiva 2006/11/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o onečišćenju određenim opasnim tvarima koje se ispuštaju u vodni okoliš Zajednice (SL L 64, 4. 3. 2006.)

7. Direktiva 2006/7/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kakvoćom vode za kupanje i ukidanju Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4. 3. 2006.)

8. Direktiva 2006/44/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o kakvoći slatkih voda kojima je potrebna zaštita ili poboljšanje kako bi bile pogodne za život riba (SL L 264, 25. 9. 2006.)

9. Direktiva 2006/113/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o potrebnoj kakvoći vode za školjkaše (SL L 376, 27. 12. 2006.)

10. Direktiva 2008/105/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o standardima kakvoće okoliša na području politike voda kojom se mijenjaju i slijedom toga ukidaju Direktive Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280/EEZ te mijenja Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348, 24. 12. 2008.)

11. Direktiva Komisije 2009/90/EZ od 31. srpnja 2009. kojom se, sukladno Direktivi 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, utvrđuju tehničke specifikacije za kemijsku analizu i praćenje stanja voda (SL L 201, 1. 8. 2009.) i

12. Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kakvoći vode namijenjenoj za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5. 12. 1998.) – članci 2. i 4.2. kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije (EU) 2015/1787 od 6. listopada 2015. o izmjeni priloga II. i III. Direktivi Vijeća 98/83/EZ (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka) (SL L 260 435, 7 23. 10 12. 2015.). 2020.).

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 3. svibnja 2023.

Značenje pojmova

(1) Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeća značenja:

1. aglomeracija je područje na kojem su stanovništvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja

2. bujica je stalni ili povremeni vodotok čija su obilježja: velike i brze oscilacije protoka, turbulentno tečenje jake erozivne sposobnosti, sklonost k promjeni smjera tečenja te veliki donos ili pronos nanosa koji može pokrenuti klizišta

3. branjeno područje je temeljna teritorijalna jedinica za obranu od poplava; branjeno područje je u pravilu područje maloga sliva, a iznimno više malih slivova ili njihovih dijelova koji su manje prostorne cjeline od podsliva, a koji zbog svojih zajedničkih značajki vodnoga režima čine optimalno područje za učinkovitu obranu od poplava

4. ciljevi kakvoće voda su ciljevi utvrđeni Planom upravljanja vodnim područjima u skladu s kriterijima utvrđenim propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

5. ciprinidne vode su vode odgovarajućih hidromorfoloških svojstava i kakvoće, koje omogućavaju ili bi u slučaju smanjenja onečišćenja mogle omogućavati život riba iz porodice Ciprinidae te onih iz porodica Siluridae, Percidae, Esocidae, Acipenseridae i dr., sukladno propisu iz članka 59. stavka 2. ovoga Zakona

6. detaljna melioracijska odvodnja je djelatnost prikupljanja i odvođenja viška vode s poljoprivrednoga zemljišta

7. dobar ekološki potencijal je stanje znatno promijenjenog ili umjetnog vodnog tijela, klasificirano u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

8. dobro ekološko stanje je stanje nekog tijela površinske vode, klasificirano u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

9. dobro kemijsko stanje podzemne vode je kemijsko stanje tijela podzemne vode, klasificirano u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

10. dobro kemijsko stanje površinske vode je kemijsko stanje koje se traži za zadovoljenje ciljeva kakvoće za površinske vode, određeno u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno da bi se postiglo kemijsko stanje tijela površinske vode u kojem koncentracije onečišćujućih tvari ne prelaze utvrđene standarde kakvoće za vode

11. dobro količinsko stanje je stanje definirano propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

12. dobro stanje podzemne vode je stanje tijela podzemne vode kada je njezino količinsko i kemijsko stanje najmanje dobro

13. dobro stanje površinske vode je stanje tijela površinske vode kada je njezino ekološko i kemijsko stanje najmanje dobro

14. ekološki prihvatljiv protok je protok kojim se osigurava kakvoća, količina i vremenska raspodjela površinske i podzemne vode potrebne za održavanje funkcija i procesa slatkovodnih, estuarijskih i o njima ovisnih ekosustava, o kojima ovise i ljudi; ekološki prihvatljiv protok određuje se za vodne aktivnosti: zahvaćanja, akumuliranja, skladištenja i distribucije površinskih voda

15. ekološko stanje je pojam kakvoće strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava u vezi s površinskim vodama, klasificirano u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

16. emisija je izravno ili neizravno ispuštanje tvari ili topline ili istjecanje tvari u tekućem, plinovitom ili čvrstom stanju iz pojedinog izvora u vode ili tlo, nastalo kao rezultat ljudskih djelatnosti

17. ES (ekvivalent stanovnik) je organsko biorazgradljivo opterećenje od 60 g O2 dnevno, iskazano kao petodnevna biokemijska potrošnja kisika (BPK5)

18. estuarij je prijelazno područje na ušću rijeke između slatke vode i priobalnih voda

19. eutrofikacija je obogaćivanje vode hranjivim tvarima, spojevima dušika i/ili fosfora, koji uzrokuju ubrzani rast algi i viših oblika biljnih vrsta, te dovodi do neželjenog poremećaja ravnoteže organizama u vodi i promjene stanja voda

20. granica osjetljivosti je najmanja vrijednost ispitanog pokazatelja koju je moguće odrediti pri mjerenju pokazatelja za površinske vode

21. granica slatkih voda je mjesto u vodotoku gdje za vrijeme oseke i u razdoblju slabijeg protoka slatkih voda dolazi do znatnijeg povećanja saliniteta zbog prisutnosti morske vode

22. granična vrijednost emisije je masa, izražena u odnosu na određene posebne pokazatelje, koncentraciju i/ili razinu emisije, koja se ne smije prekoračiti u jednom ili više razdoblja; granične vrijednosti emisija mogu se također odrediti za određene skupine ili kategorije tvari

23. individualni sustav odvodnje je tehnički i tehnološki povezan skup građevina, vodova i opreme za odvodnju i pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda iz jednog ili više kućanstava i/ili jednog ili više poslovnih prostora, koji nisu priključeni na sustav javne odvodnje; individualni sustavi odvodnje osobito uključuju odvodne kanale, sabirne jame, male sanitarne uređaje, uređaje za pročišćavanje industrijskih otpadnih voda, ispuste, kućne vodove i dr.

24. individualni sustav vodoopskrbe je tehnički i tehnološki povezan skup građevina, vodova i opreme za vodoopskrbu jednog ili više kućanstava i/ili jednog ili više poslovnih prostora, koji nisu priključeni na sustav javne vodoopskrbe; individualni sustav vodoopskrbe osobito uključuje zdence, cjevovode, kućne vodove i dr.

25. industrijske otpadne vode su sve otpadne vode, osim sanitarnih otpadnih voda i oborinskih voda, koje se ispuštaju iz prostora korištenih za obavljanje trgovine ili industrijske djelatnosti

26. izravno ispuštanje u podzemne vode je izravno ispuštanje onečišćujućih tvari u podzemne vode bez procjeđivanja kroz zemlju ili potpovršinske slojeve

27. izvanredno pogoršanje kakvoće vode za kupanje je događaj ili skup događaja koji pogoršava kakvoću površinskih voda za kupanje

28. izvorište je mjesto na katastarskoj čestici iz kojeg podzemna voda prirodno izvire na površinu odnosno mjesto na katastarskoj čestici s kojeg se kroz bušotinu crpi voda iz tijela podzemnih voda

29. javne usluge su usluge u djelatnostima javnog navodnjavanja i detaljne melioracijske odvodnje te vodne usluge, a javne usluge se u poglavlju XI. ovoga Zakona označuju kao usluge

30. javno navodnjavanje je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda i njihova isporuka radi natapanja poljoprivrednog zemljišta putem građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave ili mješovitih melioracijskih građevina u vlasništvu Republike Hrvatske

31. jezero je vodno tijelo stajaće površinske vode

32. kombinirani pristup je pristup određen člankom 68. ovoga Zakona

33. količinsko stanje je pokazatelj stupnja u kojem se na vodno tijelo utječe izravnim ili neizravnim zahvaćanjem vode

34. komunalne otpadne vode su otpadne vode sustava javne odvodnje koje čine sanitarne otpadne vode ili otpadne vode koje su mješavina sanitarnih otpadnih voda s industrijskim otpadnim vodama i/ili oborinskim vodama određene aglomeracije

35. kondicioniranje je postupak obrade zahvaćene vode da bi postala prikladna za ljudsku potrošnju

36. kontrola emisije je kontrola koja zahtijeva specifično ograničenje emisije, na primjer graničnu vrijednost emisije ili drukčije utvrđeno ograničenje ili uvjeta prirode i drugih značajki emisije ili uvjeta rada koji utječu na emisiju

37. kopnene vode su sve stajaće vode i tekuće vode na površini tla i sve podzemne vode u smjeru kopna od polazne crte za mjerenje širine teritorijalnog mora kako je uređeno propisima o pomorstvu

38. korištenje voda u širem smislu obuhvaća vrste korištenja voda iz članka 86. ovoga Zakona, što uključuje i vodne usluge, opće korištenje voda iz članka 88. ovoga Zakona, slobodno korištenje voda iz članka 89. ovoga Zakona te svaku drugu ljudsku djelatnost na vodama koja ima značajan utjecaj na stanje voda

39. korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode odnosno u kojem se nalaze stajaće vode

40. mali sanitarni uređaji su uređaji za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda do 50 ES, uključujući i septičku jamu

41. međudržavne vode su vode I. reda koje čine ili presijecaju državnu granicu

42. ministar je ministar nadležan za vodno gospodarstvo

43. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo

44. mjere upravljanja vodom za kupanje su mjere koje se poduzimaju u pogledu uspostavljanja i održavanja profila površinskih voda za kupanje, kalendara monitoringa površinskih voda za kupanje, procjenjivanja površinskih voda za kupanje, klasifikacija površinskih voda za kupanje, određivanja i procjena uzroka onečišćenja koja mogu utjecati na površinske vode za kupanje i štetiti zdravlju kupača, davanja podataka javnosti, poduzimanja radnji radi sprječavanja izlaganja kupača onečišćenju i poduzimanja mjera radi smanjivanja rizika od onečišćenja

45. monitoring je proces opetovanog promatranja jednog ili više pokazatelja kakvoće i količina voda, prema utvrđenom programu

46. navodnjavanje je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda i njihova isporuka radi natapanja poljoprivrednog zemljišta, sportskih terena ili drugoga zemljišta

47. obala je pojas zemljišta uz korito tekućih i drugih površinskih voda koji služi pristupu vodi i redovitom održavanju korita

48. oborinske vode su otpadne vode koje nastaju ispiranjem oborinama s površina prometnica, parkirališta ili drugih površina, postupno otapajući onečišćenja na navedenim površinama

49. obnovljiva ležišta pijeska i šljunka su ležišta što nastaju erozijom i prirodnim nanošenjem tih tvari u koritima rijeka i drugih vodotoka i na njihovim obalama te na mjestima njihova utoka u more

50. ocjena voda za kupanje je postupak ocjenjivanja kakvoće površinskih voda za kupanje u skladu s kriterijima utvrđenima propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

51. odgovarajuće pročišćavanje otpadnih voda je obrada otpadnih voda bilo kojim postupkom i/ ili načinom ispuštanja, koja omogućava da prijamnik zadovoljava odgovarajuće ciljeve kakvoće za vode u skladu s propisom iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona

52. onečišćenje podzemnih voda je izravno ili neizravno ispuštanje tvari ili energije u podzemne vode, rezultat čega može biti ugrožavanje ljudskog zdravlja ili opskrbe vodom, nanošenje štete živim resursima i vodnom ekosustavu ili ugrožavanje drugih zakonitih korištenja voda odnosno ugrožavanje i negativan utjecaj na druge resurse zaštićene posebnim propisima

53. onečišćenje voda za kupanje je prisutnost mikrobiološkog onečišćenja ili onečišćenja drugim organizmima ili otpadom koji utječe na kakvoću površinskih voda za kupanje i koji čini opasnost za zdravlje kupača u skladu s kriterijima utvrđenima propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

54. onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje tvari ili topline u vodu, zrak ili tlo izazvano ljudskom djelatnošću, što može biti štetno za ljudsko zdravlje ili kakvoću vodnih ekosustava ili kopnenih ekosustava izravno ovisnih o vodnim ekosustavima, koje dovodi do štete za materijalnu imovinu, remeti značajke okoliša, zaštićene prirodne vrijednosti ili utječe na druge pravovaljane oblike korištenja okoliša

55. onečišćivač je svaka fizička ili pravna osoba koja posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja prouzroči onečišćenje voda i okoliša, kao i vlasnik ili drugi zakoniti posjednik opasne stvari, na način definiran propisima o obveznim odnosima, kojom je onečišćena voda i/ili vodni okoliš

56. onečišćujuće tvari su tvari koje mogu izazvati onečišćenje, a osobito tvari određene propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona, uključujući opasne, prioritetne i druge onečišćujuće tvari

57. opasne tvari su tvari ili skupine tvari koje su toksične, postojane i sklone bioakumuliranju i druge tvari ili skupine tvari koje izazivaju jednaku razinu opasnosti, utvrđene propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

58. otpadne vode su sve potencijalno onečišćene industrijske, sanitarne, oborinske i druge vode

59. otpadni mulj znači preostali, obrađeni ili neobrađeni dio mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda

60. podaci o kakvoći voda za kupanje su podaci prikupljeni monitoringom površinskih voda za kupanje

61. područja značajna za vodni režim su vodotoci i druga tijela površinskih voda te uređeno i neuređeno inundacijsko područje

62. podsliv je površina tla s koje otječu sve površinske vode putem niza potoka, rijeka, a moguće i jezera i ulijevaju se u određenoj točki u vodotok (obično u jezero ili drugu rijeku)

63. podzemne vode su sve vode ispod površine tla u zoni zasićenja i u izravnom dodiru s površinom tla ili podzemnim slojem

64. poplava je privremena pokrivenost vodom zemljišta, koje obično nije prekriveno vodom, uzrokovana izlijevanjem rijeka, bujica, privremenih vodotoka, jezera i nakupljanja leda, kao i morske vode u priobalnim područjima i suvišnim podzemnim vodama; ovaj pojam ne obuhvaća poplave iz sustava javne odvodnje

65. površinske vode su kopnene vode, osim podzemnih voda, te prijelazne vode; pojam površinske vode uključuje i priobalne vode, kada se sukladno članku 3. stavku 1. ovoga Zakona odredbe ovoga Zakona odnose na priobalne vode te vode teritorijalnog mora kada se sukladno članku 3. stavku 2. podstavku 1. ovoga Zakona odredbe ovoga Zakona odnose na vode teritorijalnog mora

66. pozadinska razina je koncentracija tvari ili vrijednost pokazatelja u vodnom tijelu podzemne vode koja odgovara stanju bez antropogenih poremećaja ili s vrlo malim antropogenim promjenama u odnosu na prvobitno stanje

67. prijelazne vode su površinske vode u blizini ušća u more, koje su djelomično slane zbog blizine priobalnih voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem slatkovodnih tokova

68. priobalne vode su površinske vode unutar crte udaljene jednu nautičku milju od polazne crte od koje se mjeri širina voda teritorijalnog mora u smjeru pučine, a u smjeru kopna protežu se do vanjske granice prijelaznih voda

69. prioritetne tvari, prioritetne opasne tvari i ostale onečišćujuće tvari su tvari određene propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona za koje treba poduzeti mjere određene u propisu iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

70. pročišćavanje komunalnih otpadnih voda je obrada komunalnih otpadnih voda mehaničkim, fizikalno-kemijskim i/ili biološkim procesima

71. radovi su gradnja, uključujući rekonstrukciju (dogradnju, nadgradnju) regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, vodnih građevina za melioracije, građevina za navodnjavanje, komunalnih vodnih građevina, građevina za unutarnju plovidbu, vodnih građevina za proizvodnju električne energije i drugih vodnih građevina

72. ranjivo područje je područje koje otjecanjem i procjeđivanjem može pridonijeti povećanju onečišćenja voda, koje su onečišćene ili im prijeti onečišćenje nitratima te koje su eutrofične ili podložne eutrofikaciji

73. rashladne vode su industrijske otpadne vode koje se koriste za odvođenje topline iz procesa ili uređaja, a mogu biti u zatvorenom ili otvorenom rashladnom krugu

74. raspoložive zalihe podzemne vode su višegodišnji prosjek ukupnog prihranjivanja vodnog tijela podzemne vode, umanjen za višegodišnji prosjek tečenja, potreban za postizanje ciljeva ekološke kakvoće povezanih površinskih voda, utvrđen propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona, kako bi se izbjeglo svako znatnije pogoršanje ekološkog stanja tih voda i nanošenje znatne štete povezanim kopnenim ekosustavima

75. referentna metoda mjerenja je određeni način mjerenja i precizan opis postupka za određivanje propisanih vrijednosti pokazatelja kakvoće površinskih voda namijenjenih zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju, utvrđenih propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

76. riječni sliv je površina tla s koje otječu sve površinske vode putem niza potoka, rijeka, a moguće i jezera i kroz jedno ušće, estuarij ili deltu se ulijevaju u more, s pripadajućim podzemnim vodama i priobalnim vodama

77. rijeka je kopneno vodno tijelo koje najvećim dijelom teče površinom tla, ali može i dijelom toka teći ispod zemlje

78. rizik od poplava je kombinacija vjerojatnosti poplavnog događaja i potencijalnih štetnih posljedica poplavnog događaja za život, zdravlje i imovinu ljudi, okoliš, kulturno naslijeđe i gospodarsku aktivnost

79. sabirna jama je vodonepropusna građevina bez odvoda i preljeva u koju se ispuštaju otpadne vode

80. salmonidne vode su vode odgovarajućih hidromorfoloških svojstava i kakvoće, koje omogućavaju ili bi u slučaju smanjenja onečišćenja mogle omogućavati život riba iz porodice Salmonidae, sukladno propisu iz članka 59. stavka 2. ovoga Zakona

81. sanitarne otpadne vode su otpadne vode koje se nakon korištenja ispuštaju iz stambenih objekata i uslužnih objekata te koje uglavnom potječu iz ljudskog metabolizma i aktivnosti kućanstava

82. sezona kupanja je kalendarsko razdoblje u kojem se može očekivati veliki broj kupača

83. slatka voda je prirodna voda s niskim koncentracijama mineralnih tvari koja se često smatra prikladnom za crpljenje i preradu u proizvodnji vode za ljudsku potrošnju

84. standard kakvoće podzemne vode su koncentracije pojedine onečišćujuće tvari, skupine onečišćujućih tvari ili pokazatelja onečišćenja u podzemnoj vodi, koje zbog zaštite ljudskog zdravlja i okoliša ne bi trebalo prekoračiti

85. standard kakvoće voda su koncentracije određene onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari u vodi, sedimentu ili bioti koje ne bi smjele biti prekoračene radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša

86. stanje podzemne vode je općeniti pojam koji znači stanje tijela podzemne vode određeno njezinim količinskim i kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je lošije

87. stanje površinske vode je općeniti pojam koji znači stanje tijela površinske vode određeno njezinim ekološkim i kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je lošije

88. sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda je dio sustava javne odvodnje kojim se prikupljaju i odvode komunalne otpadne vode

89. tijelo podzemne vode je određen volumen podzemne vode u jednom ili više vodonosnika

90. tijelo površinske vode je jasno određen i značajan element površinske vode, kao što je jezero, akumulacija, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, prijelazne vode ili pojasa priobalne vode

91. trajna zabrana kupanja je zabrana kupanja ili preporuka da se izbjegava kupanje, a traje najmanje jednu sezonu kupanja

92. trenutačno onečišćenje je mikrobiološko onečišćenje površinskih voda za kupanje određeno sukladno kriterijima iz članka 47. stavka 2. ovoga Zakona

93. umjetno vodno tijelo je tijelo površinskih voda stvoreno ljudskom djelatnošću

94. unos onečišćujućih tvari u podzemne vode je izravan ili neizravan unos onečišćujućih tvari u podzemne vode kao posljedica čovjekove aktivnosti

95. unutarnja vodoopskrbna mreža ima značenje sukladno posebnom propisu o vodi za ljudsku potrošnju

96. usluge su vodne usluge, vodoistražni radovi i druge hidrogeološke usluge, pogon i održavanje vodnih građevina, poslovi preventivne obrane od poplava, poslovi i mjere redovite i izvanredne obrane od poplava, sprječavanje širenja i otklanjanje posljedica izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda i vodnoga dobra, čišćenje i uklanjanje nanosa u području značajnom za vodni režim, uzimanje uzoraka i ispitivanje voda, ispitivanje vodonepropusnosti građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, navodnjavanje, uključujući i javno navodnjavanje, melioracijska odvodnja i drugi poslovi koji ovim Zakonom nisu određeni kao radovi

97. uređeni deponij je posebno uređeno i nadzirano zemljište koje se nalazi u inundacijskom području, a namijenjeno je odlaganju izvađenog šljunka i pijeska prema članku 114. ovoga Zakona

98. velik broj kupača je broj koji utvrđuje nadležno tijelo jedinica lokalne samouprave s obzirom na broj kupača u prethodnim godinama ili na raspoloživu infrastrukturu i opremu ili druge mjere koje se poduzimaju za promicanje kupanja

99. voda namijenjena za ljudsku potrošnju je:

a) sva voda, bilo u njezinu izvornome stanju bilo nakon obrade (kondicioniranja), koja je namijenjena za piće, kuhanje, pripremu hrane ili druge potrebe kućanstava, neovisno o njezinu podrijetlu te o tome potječe li iz sustava javne vodoopskrbe, iz cisterni ili iz boca odnosno posuda za vodu i

b) sva voda koja se rabi u industrijama za proizvodnju hrane u svrhu proizvodnje, obrade, očuvanja ili stavljanja na tržište proizvoda ili tvari namijenjenih za ljudsku potrošnju, osim ako nadležno tijelo ne smatra da kakvoća vode ne može utjecati na zdravstvenu ispravnost prehrambenih proizvoda u njihovu konačnom obliku

100. vodna politika je skup akata, postupaka i mjera kojima se, u okvirima djelokruga Republike Hrvatske uređenoga ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva, uređuje i provodi upravljanje vodama, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje te vodne usluge

101. vodne aktivnosti su sve aktivnosti kojima se za kućanstva, javnopravne osobe ili gospodarske subjekte osigurava:

a) zahvaćanje, akumuliranje, skladištenje, pročišćavanje i distribucija površinskih ili podzemnih voda i

b) prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda koje se zatim ispuštaju u vode.

Vodne aktivnosti uključuju, ali nisu ograničene na vodne usluge

102. vodni okoliš je vodni sustav, uključujući vodne i o vodi ovisne ekosustave (organizme i njihove zajednice), čovjeka te materijalnu i kulturnu baštinu koju je stvorio čovjek u ukupnosti uzajamnog djelovanja

103. vodni režim je prirodno i/ili ljudskim aktivnostima uzrokovano stanje količina i kakvoće svih tijela površinskih, priobalnih i podzemnih voda, vodnoga dobra i vodnih građevina na državnom području

104. vodno područje je površina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili više susjednih riječnih slivova s njihovim pripadajućim podzemnim, prijelaznim i priobalnim vodama, koje je glavna jedinica za upravljanje riječnim slivovima

105. vodonosnik je podzemni sloj ili slojevi stijena ili drugih geoloških naslaga dovoljne poroznosti i propusnosti koji omogućuju značajan protok podzemnih voda ili zahvaćanje znatnih količina podzemnih voda

106. vodotok čini korito tekuće vode zajedno s obalama i vodama koje njime stalno ili povremeno teku i

107. znatno promijenjeno vodno tijelo je tijelo površinske vode čije su značajke bitno promijenjene zbog fizičkih promjena uzrokovanih ljudskim aktivnostima utvrđeno na način propisan propisom iz članka 40. ovoga Zakona.

(2) U smislu ovoga Zakona, pojmovi: interni vodovodni i odvodni sustavi, interni vodovodni sustavi, interni odvodni sustavi, javna odvodnja, javna vodoopskrba, priključak, sustav javne odvodnje, sustav javne vodoopskrbe, uslužno područje i vodne usluge imaju značenja definirana zakonom kojim se uređuju vodne usluge.

(3) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

NN 47/2023 izmijenjen člankom 3. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Značenje pojmova

(1) Pojedini pojmovi, u smislu ovoga Zakona, imaju sljedeća značenja:

1. aglomeracija je područje na kojem su stanovništvo i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja

2. bujica je stalni ili povremeni vodotok čija su obilježja: velike i brze oscilacije protoka, turbulentno tečenje jake erozivne sposobnosti, sklonost k promjeni smjera tečenja te veliki donos ili pronos nanosa koji može pokrenuti klizišta

3. branjeno područje je temeljna teritorijalna jedinica za obranu od poplava; branjeno područje je u pravilu područje maloga sliva, a iznimno više malih slivova ili njihovih dijelova koji su manje prostorne cjeline od podsliva, a koji zbog svojih zajedničkih značajki vodnoga režima čine optimalno područje za učinkovitu obranu od poplava

4. ciljevi kakvoće voda su ciljevi utvrđeni Planom upravljanja vodnim područjima u skladu s kriterijima utvrđenim propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

5. ciprinidne vode su vode odgovarajućih hidromorfoloških svojstava i kakvoće, koje omogućavaju ili bi u slučaju smanjenja onečišćenja mogle omogućavati život riba iz porodice Ciprinidae te onih iz porodica Siluridae, Percidae, Esocidae, Acipenseridae i dr., sukladno propisu iz članka 59. stavka 2. ovoga Zakona

6. detaljna melioracijska odvodnja je djelatnost prikupljanja i odvođenja viška vode s poljoprivrednoga zemljišta

7. dobar ekološki potencijal je stanje znatno promijenjenog ili umjetnog vodnog tijela, klasificirano u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

8. dobro ekološko stanje je stanje nekog tijela površinske vode, klasificirano u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

9. dobro kemijsko stanje podzemne vode je kemijsko stanje tijela podzemne vode, klasificirano u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

10. dobro kemijsko stanje površinske vode je kemijsko stanje koje se traži za zadovoljenje ciljeva kakvoće za površinske vode, određeno u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno da bi se postiglo kemijsko stanje tijela površinske vode u kojem koncentracije onečišćujućih tvari ne prelaze utvrđene standarde kakvoće za vode

11. dobro količinsko stanje je stanje definirano propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

12. dobro stanje podzemne vode je stanje tijela podzemne vode kada je njezino količinsko i kemijsko stanje najmanje dobro

13. dobro stanje površinske vode je stanje tijela površinske vode kada je njezino ekološko i kemijsko stanje najmanje dobro

14. ekološki prihvatljiv protok je protok kojim se osigurava kakvoća, količina i vremenska raspodjela površinske i podzemne vode potrebne za održavanje funkcija i procesa slatkovodnih, estuarijskih i o njima ovisnih ekosustava, o kojima ovise i ljudi; ekološki prihvatljiv protok određuje se za vodne aktivnosti: zahvaćanja, akumuliranja, skladištenja i distribucije površinskih voda

15. ekološko stanje je pojam kakvoće strukture i funkcioniranja vodnih ekosustava u vezi s površinskim vodama, klasificirano u skladu s propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

16. emisija je izravno ili neizravno ispuštanje tvari ili topline ili istjecanje tvari u tekućem, plinovitom ili čvrstom stanju iz pojedinog izvora u vode ili tlo, nastalo kao rezultat ljudskih djelatnosti

17. ES (ekvivalent stanovnik) je organsko biorazgradljivo opterećenje od 60 g O2 dnevno, iskazano kao petodnevna biokemijska potrošnja kisika (BPK5)

18. estuarij je prijelazno područje na ušću rijeke između slatke vode i priobalnih voda

19. eutrofikacija je obogaćivanje vode hranjivim tvarima, spojevima dušika i/ili fosfora, koji uzrokuju ubrzani rast algi i viših oblika biljnih vrsta, te dovodi do neželjenog poremećaja ravnoteže organizama u vodi i promjene stanja voda

20. granica osjetljivosti je najmanja vrijednost ispitanog pokazatelja koju je moguće odrediti pri mjerenju pokazatelja za površinske vode

21. granica slatkih voda je mjesto u vodotoku gdje za vrijeme oseke i u razdoblju slabijeg protoka slatkih voda dolazi do znatnijeg povećanja saliniteta zbog prisutnosti morske vode

22. granična vrijednost emisije je masa, izražena u odnosu na određene posebne pokazatelje, koncentraciju i/ili razinu emisije, koja se ne smije prekoračiti u jednom ili više razdoblja; granične vrijednosti emisija mogu se također odrediti za određene skupine ili kategorije tvari

23. individualni sustav odvodnje je tehnički i tehnološki povezan skup građevina, vodova i opreme za odvodnju i pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda iz jednog ili više kućanstava i/ili jednog ili više poslovnih prostora, koji nisu priključeni na sustav javne odvodnje; individualni sustavi odvodnje osobito uključuju odvodne kanale, sabirne jame, male sanitarne uređaje, uređaje za pročišćavanje industrijskih otpadnih voda, ispuste, kućne vodove i dr.

24. individualni sustav vodoopskrbe je tehnički i tehnološki povezan skup građevina, vodova i opreme za vodoopskrbu jednog ili više kućanstava i/ili jednog ili više poslovnih prostora, koji nisu priključeni na sustav javne vodoopskrbe; individualni sustav vodoopskrbe osobito uključuje zdence, cjevovode, kućne vodove i dr.

25. industrijske otpadne vode su sve otpadne vode, osim sanitarnih otpadnih voda i oborinskih voda, koje se ispuštaju iz prostora korištenih za obavljanje trgovine ili industrijske djelatnosti

26. izravno ispuštanje u podzemne vode je izravno ispuštanje onečišćujućih tvari u podzemne vode bez procjeđivanja kroz zemlju ili potpovršinske slojeve

27. izvanredno pogoršanje kakvoće vode za kupanje je događaj ili skup događaja koji pogoršava kakvoću površinskih voda za kupanje

28. izvorište je mjesto na katastarskoj čestici iz kojeg podzemna voda prirodno izvire na površinu odnosno mjesto na katastarskoj čestici s kojeg se kroz bušotinu crpi voda iz tijela podzemnih voda

29. javne usluge su usluge u djelatnostima javnog navodnjavanja i detaljne melioracijske odvodnje te vodne usluge, a javne usluge se u poglavlju XI. ovoga Zakona označuju kao usluge

30. javno navodnjavanje je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda i njihova isporuka radi natapanja poljoprivrednog zemljišta putem građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave ili mješovitih melioracijskih građevina u vlasništvu Republike Hrvatske

31. jezero je vodno tijelo stajaće površinske vode

32. kombinirani pristup je pristup određen člankom 68. ovoga Zakona

33. količinsko stanje je pokazatelj stupnja u kojem se na vodno tijelo utječe izravnim ili neizravnim zahvaćanjem vode

34. komunalne otpadne vode su otpadne vode sustava javne odvodnje koje čine sanitarne otpadne vode ili otpadne vode koje su mješavina sanitarnih otpadnih voda s industrijskim otpadnim vodama i/ili oborinskim vodama određene aglomeracije

35. kondicioniranje je postupak obrade zahvaćene vode da bi postala prikladna za ljudsku potrošnju

36. kontrola emisije je kontrola koja zahtijeva specifično ograničenje emisije, na primjer graničnu vrijednost emisije ili drukčije utvrđeno ograničenje ili uvjeta prirode i drugih značajki emisije ili uvjeta rada koji utječu na emisiju

37. kopnene vode su sve stajaće vode i tekuće vode na površini tla i sve podzemne vode u smjeru kopna od polazne crte za mjerenje širine teritorijalnog mora kako je uređeno propisima o pomorstvu

38. korištenje voda u širem smislu obuhvaća vrste korištenja voda iz članka 86. ovoga Zakona, što uključuje i vodne usluge, opće korištenje voda iz članka 88. ovoga Zakona, slobodno korištenje voda iz članka 89. ovoga Zakona te svaku drugu ljudsku djelatnost na vodama koja ima značajan utjecaj na stanje voda

39. korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili povremeno teku vode odnosno u kojem se nalaze stajaće vode

40. mali sanitarni uređaji su uređaji za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda do 50 ES, uključujući i septičku jamu

41. međudržavne vode su vode I. reda koje čine ili presijecaju državnu granicu

42. ministar je ministar nadležan za vodno gospodarstvo

43. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo

44. mjere upravljanja vodom za kupanje su mjere koje se poduzimaju u pogledu uspostavljanja i održavanja profila površinskih voda za kupanje, kalendara monitoringa površinskih voda za kupanje, procjenjivanja površinskih voda za kupanje, klasifikacija površinskih voda za kupanje, određivanja i procjena uzroka onečišćenja koja mogu utjecati na površinske vode za kupanje i štetiti zdravlju kupača, davanja podataka javnosti, poduzimanja radnji radi sprječavanja izlaganja kupača onečišćenju i poduzimanja mjera radi smanjivanja rizika od onečišćenja

45. monitoring je proces opetovanog promatranja jednog ili više pokazatelja kakvoće i količina voda, prema utvrđenom programu

46. navodnjavanje je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda i njihova isporuka radi natapanja poljoprivrednog zemljišta, sportskih terena ili drugoga zemljišta

47. obala je pojas zemljišta uz korito tekućih i drugih površinskih voda koji služi pristupu vodi i redovitom održavanju korita

48. oborinske vode su otpadne vode koje nastaju ispiranjem oborinama s površina prometnica, parkirališta ili drugih površina, postupno otapajući onečišćenja na navedenim površinama

49. obnovljiva ležišta pijeska i šljunka su ležišta što nastaju erozijom i prirodnim nanošenjem tih tvari u koritima rijeka i drugih vodotoka i na njihovim obalama te na mjestima njihova utoka u more

50. ocjena voda za kupanje je postupak ocjenjivanja kakvoće površinskih voda za kupanje u skladu s kriterijima utvrđenima propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

51. odgovarajuće pročišćavanje otpadnih voda je obrada otpadnih voda bilo kojim postupkom i/ ili načinom ispuštanja, koja omogućava da prijamnik zadovoljava odgovarajuće ciljeve kakvoće za vode u skladu s propisom iz članka 70. stavka 4. ovoga Zakona

52. onečišćenje podzemnih voda je izravno ili neizravno ispuštanje tvari ili energije u podzemne vode, rezultat čega može biti ugrožavanje ljudskog zdravlja ili opskrbe vodom, nanošenje štete živim resursima i vodnom ekosustavu ili ugrožavanje drugih zakonitih korištenja voda odnosno ugrožavanje i negativan utjecaj na druge resurse zaštićene posebnim propisima

53. onečišćenje voda za kupanje je prisutnost mikrobiološkog onečišćenja ili onečišćenja drugim organizmima ili otpadom koji utječe na kakvoću površinskih voda za kupanje i koji čini opasnost za zdravlje kupača u skladu s kriterijima utvrđenima propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

54. onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje tvari ili topline u vodu, zrak ili tlo izazvano ljudskom djelatnošću, što može biti štetno za ljudsko zdravlje ili kakvoću vodnih ekosustava ili kopnenih ekosustava izravno ovisnih o vodnim ekosustavima, koje dovodi do štete za materijalnu imovinu, remeti značajke okoliša, zaštićene prirodne vrijednosti ili utječe na druge pravovaljane oblike korištenja okoliša

55. onečišćivač je svaka fizička ili pravna osoba koja posrednim ili neposrednim djelovanjem ili propuštanjem djelovanja prouzroči onečišćenje voda i okoliša, kao i vlasnik ili drugi zakoniti posjednik opasne stvari, na način definiran propisima o obveznim odnosima, kojom je onečišćena voda i/ili vodni okoliš

56. onečišćujuće tvari su tvari koje mogu izazvati onečišćenje, a osobito tvari određene propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona, uključujući opasne, prioritetne i druge onečišćujuće tvari

57. opasne tvari su tvari ili skupine tvari koje su toksične, postojane i sklone bioakumuliranju i druge tvari ili skupine tvari koje izazivaju jednaku razinu opasnosti, utvrđene propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

58. otpadne vode su sve potencijalno onečišćene industrijske, sanitarne, oborinske i druge vode

59. otpadni mulj znači preostali, obrađeni ili neobrađeni dio mulja iz uređaja za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda

60. podaci o kakvoći voda za kupanje su podaci prikupljeni monitoringom površinskih voda za kupanje

61. područja značajna za vodni režim su vodotoci i druga tijela površinskih voda te uređeno i neuređeno inundacijsko područje

62. podsliv je površina tla s koje otječu sve površinske vode putem niza potoka, rijeka, a moguće i jezera i ulijevaju se u određenoj točki u vodotok (obično u jezero ili drugu rijeku)

63. podzemne vode su sve vode ispod površine tla u zoni zasićenja i u izravnom dodiru s površinom tla ili podzemnim slojem

64. poplava je privremena pokrivenost vodom zemljišta, koje obično nije prekriveno vodom, uzrokovana izlijevanjem rijeka, bujica, privremenih vodotoka, jezera i nakupljanja leda, kao i morske vode u priobalnim područjima i suvišnim podzemnim vodama; ovaj pojam ne obuhvaća poplave iz sustava javne odvodnje

65. površinske vode su kopnene vode, osim podzemnih voda, te prijelazne vode; pojam površinske vode uključuje i priobalne vode, kada se sukladno članku 3. stavku 1. ovoga Zakona odredbe ovoga Zakona odnose na priobalne vode te vode teritorijalnog mora kada se sukladno članku 3. stavku 2. podstavku 1. ovoga Zakona odredbe ovoga Zakona odnose na vode teritorijalnog mora

66. pozadinska razina je koncentracija tvari ili vrijednost pokazatelja u vodnom tijelu podzemne vode koja odgovara stanju bez antropogenih poremećaja ili s vrlo malim antropogenim promjenama u odnosu na prvobitno stanje

67. prijelazne vode su površinske vode u blizini ušća u more, koje su djelomično slane zbog blizine priobalnih voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem slatkovodnih tokova

68. priobalne vode su površinske vode unutar crte udaljene jednu nautičku milju od polazne crte od koje se mjeri širina voda teritorijalnog mora u smjeru pučine, a u smjeru kopna protežu se do vanjske granice prijelaznih voda

69. prioritetne tvari, prioritetne opasne tvari i ostale onečišćujuće tvari su tvari određene propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona za koje treba poduzeti mjere određene u propisu iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

70. pročišćavanje komunalnih otpadnih voda je obrada komunalnih otpadnih voda mehaničkim, fizikalno-kemijskim i/ili biološkim procesima

71. radovi su gradnja, uključujući rekonstrukciju (dogradnju, nadgradnju) regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, vodnih građevina za melioracije, građevina za navodnjavanje, komunalnih vodnih građevina, građevina za unutarnju plovidbu, vodnih građevina za proizvodnju električne energije i drugih vodnih građevina

71.a ranjive i marginalizirane skupine uključuju:

a) osobe koje sukladno propisima kojima se uređuje socijalna skrb imaju pravo na naknadu za troškove stanovanja

b) stanovnike u ruralnim područjima i područjima sa specifičnim geografskim obilježjima, kao što su brdsko-planinska područja, otoci, prometno nepovezana područja i sl., zbog čega im je otežano ili onemogućeno osigurati pristup vodnim uslugama iz sustava javne vodoopskrbe i sustava javne odvodnje

c) izbjeglice, migrante, nomadske zajednice i druge osobe koje nemaju prebivalište ili stalno boravište na području Republike Hrvatske i nemaju osiguran pristup vodnim uslugama iz sustava javne vodoopskrbe i sustava javne odvodnje

d) beskućnike koji borave na javnim ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje i nemaju osiguran pristup vodnim uslugama iz sustava javne vodoopskrbe i sustava javne odvodnje

72. ranjivo područje je područje koje otjecanjem i procjeđivanjem može pridonijeti povećanju onečišćenja voda, koje su onečišćene ili im prijeti onečišćenje nitratima te koje su eutrofične ili podložne eutrofikaciji

73. rashladne vode su industrijske otpadne vode koje se koriste za odvođenje topline iz procesa ili uređaja, a mogu biti u zatvorenom ili otvorenom rashladnom krugu

74. raspoložive zalihe podzemne vode su višegodišnji prosjek ukupnog prihranjivanja vodnog tijela podzemne vode, umanjen za višegodišnji prosjek tečenja, potreban za postizanje ciljeva ekološke kakvoće povezanih površinskih voda, utvrđen propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona, kako bi se izbjeglo svako znatnije pogoršanje ekološkog stanja tih voda i nanošenje znatne štete povezanim kopnenim ekosustavima

75. referentna metoda mjerenja je određeni način mjerenja i precizan opis postupka za određivanje propisanih vrijednosti pokazatelja kakvoće površinskih voda namijenjenih zahvaćanju vode za ljudsku potrošnju, utvrđenih propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

76. riječni sliv je površina tla s koje otječu sve površinske vode putem niza potoka, rijeka, a moguće i jezera i kroz jedno ušće, estuarij ili deltu se ulijevaju u more, s pripadajućim podzemnim vodama i priobalnim vodama

77. rijeka je kopneno vodno tijelo koje najvećim dijelom teče površinom tla, ali može i dijelom toka teći ispod zemlje

78. rizik od poplava je kombinacija vjerojatnosti poplavnog događaja i potencijalnih štetnih posljedica poplavnog događaja za život, zdravlje i imovinu ljudi, okoliš, kulturno naslijeđe i gospodarsku aktivnost

79. sabirna jama je vodonepropusna građevina bez odvoda i preljeva u koju se ispuštaju otpadne vode

80. salmonidne vode su vode odgovarajućih hidromorfoloških svojstava i kakvoće, koje omogućavaju ili bi u slučaju smanjenja onečišćenja mogle omogućavati život riba iz porodice Salmonidae, sukladno propisu iz članka 59. stavka 2. ovoga Zakona

81. sanitarne otpadne vode su otpadne vode koje se nakon korištenja ispuštaju iz stambenih objekata i uslužnih objekata te koje uglavnom potječu iz ljudskog metabolizma i aktivnosti kućanstava

82. sezona kupanja je kalendarsko razdoblje u kojem se može očekivati veliki broj kupača

83. slatka voda je prirodna voda s niskim koncentracijama mineralnih tvari koja se često smatra prikladnom za crpljenje i preradu u proizvodnji vode za ljudsku potrošnju

84. standard kakvoće podzemne vode su koncentracije pojedine onečišćujuće tvari, skupine onečišćujućih tvari ili pokazatelja onečišćenja u podzemnoj vodi, koje zbog zaštite ljudskog zdravlja i okoliša ne bi trebalo prekoračiti

85. standard kakvoće voda su koncentracije određene onečišćujuće tvari ili skupine onečišćujućih tvari u vodi, sedimentu ili bioti koje ne bi smjele biti prekoračene radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša

86. stanje podzemne vode je općeniti pojam koji znači stanje tijela podzemne vode određeno njezinim količinskim i kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je lošije

87. stanje površinske vode je općeniti pojam koji znači stanje tijela površinske vode određeno njezinim ekološkim i kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je lošije

88. sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda je dio sustava javne odvodnje kojim se prikupljaju i odvode komunalne otpadne vode

89. tijelo podzemne vode je određen volumen podzemne vode u jednom ili više vodonosnika

90. tijelo površinske vode je jasno određen i značajan element površinske vode, kao što je jezero, akumulacija, potok, rijeka ili kanal, dio potoka, rijeke ili kanala, prijelazne vode ili pojasa priobalne vode

91. trajna zabrana kupanja je zabrana kupanja ili preporuka da se izbjegava kupanje, a traje najmanje jednu sezonu kupanja

92. trenutačno onečišćenje je mikrobiološko onečišćenje površinskih voda za kupanje određeno sukladno kriterijima iz članka 47. stavka 2. ovoga Zakona

93. umjetno vodno tijelo je tijelo površinskih voda stvoreno ljudskom djelatnošću

94. unos onečišćujućih tvari u podzemne vode je izravan ili neizravan unos onečišćujućih tvari u podzemne vode kao posljedica čovjekove aktivnosti

95. unutarnja vodoopskrbna mreža ima značenje sukladno posebnom propisu o vodi za ljudsku potrošnju

96. usluge su vodne usluge, vodoistražni radovi i druge hidrogeološke usluge, pogon i održavanje vodnih građevina, poslovi preventivne obrane od poplava, poslovi i mjere redovite i izvanredne obrane od poplava, sprječavanje širenja i otklanjanje posljedica izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda i vodnoga dobra, čišćenje i uklanjanje nanosa u području značajnom za vodni režim, uzimanje uzoraka i ispitivanje voda, ispitivanje vodonepropusnosti građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, navodnjavanje, uključujući i javno navodnjavanje, melioracijska odvodnja i drugi poslovi koji ovim Zakonom nisu određeni kao radovi

97. uređeni deponij je posebno uređeno i nadzirano zemljište koje se nalazi u inundacijskom području, a namijenjeno je odlaganju izvađenog šljunka i pijeska prema članku 114. ovoga Zakona

98. velik broj kupača je broj koji utvrđuje nadležno tijelo jedinica lokalne samouprave s obzirom na broj kupača u prethodnim godinama ili na raspoloživu infrastrukturu i opremu ili druge mjere koje se poduzimaju za promicanje kupanja

99. voda namijenjena za ljudsku potrošnju je:

a) sva voda, bilo u njezinu izvornome stanju bilo nakon obrade (kondicioniranja), koja je namijenjena za piće, kuhanje, pripremu hrane ili druge potrebe kućanstava, neovisno o njezinu podrijetlu te o tome potječe li iz sustava javne vodoopskrbe, iz cisterni ili iz boca odnosno posuda za vodu i

b) sva voda koja se rabi u industrijama za proizvodnju hrane u svrhu proizvodnje, obrade, očuvanja ili stavljanja na tržište proizvoda ili tvari namijenjenih za ljudsku potrošnju, osim ako nadležno tijelo ne smatra da kakvoća vode ne može utjecati na zdravstvenu ispravnost prehrambenih proizvoda u njihovu konačnom obliku

100. vodna politika je skup akata, postupaka i mjera kojima se, u okvirima djelokruga Republike Hrvatske uređenoga ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva, uređuje i provodi upravljanje vodama, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje te vodne usluge

101. vodne aktivnosti su sve aktivnosti kojima se za kućanstva, javnopravne osobe ili gospodarske subjekte osigurava:

a) zahvaćanje, akumuliranje, skladištenje, pročišćavanje i distribucija površinskih ili podzemnih voda i

b) prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda koje se zatim ispuštaju u vode.

Vodne aktivnosti uključuju, ali nisu ograničene na vodne usluge

102. vodni okoliš je vodni sustav, uključujući vodne i o vodi ovisne ekosustave (organizme i njihove zajednice), čovjeka te materijalnu i kulturnu baštinu koju je stvorio čovjek u ukupnosti uzajamnog djelovanja

103. vodni režim je prirodno i/ili ljudskim aktivnostima uzrokovano stanje količina i kakvoće svih tijela površinskih, priobalnih i podzemnih voda, vodnoga dobra i vodnih građevina na državnom području

104. vodno područje je površina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili više susjednih riječnih slivova s njihovim pripadajućim podzemnim, prijelaznim i priobalnim vodama, koje je glavna jedinica za upravljanje riječnim slivovima

105. vodonosnik je podzemni sloj ili slojevi stijena ili drugih geoloških naslaga dovoljne poroznosti i propusnosti koji omogućuju značajan protok podzemnih voda ili zahvaćanje znatnih količina podzemnih voda

106. vodotok čini korito tekuće vode zajedno s obalama i vodama koje njime stalno ili povremeno teku i

107. znatno promijenjeno vodno tijelo je tijelo površinske vode čije su značajke bitno promijenjene zbog fizičkih promjena uzrokovanih ljudskim aktivnostima utvrđeno na način propisan propisom iz članka 40. ovoga Zakona.

(2) U smislu ovoga Zakona, pojmovi: interni vodovodni i odvodni sustavi, interni vodovodni sustavi, interni odvodni sustavi, javna odvodnja, javna vodoopskrba, priključak, sustav javne odvodnje, sustav javne vodoopskrbe, uslužno područje i vodne usluge imaju značenja definirana zakonom kojim se uređuju vodne usluge.

(3) U smislu ovoga Zakona, pojmovi: opasnost i rizik u pogledu vode namijenjene za ljudsku potrošnju, opasan događaj, voda namijenjena za ljudsku potrošnju, vodocrpilište i vodozahvat imaju značenja definirana zakonom kojim se uređuje voda za ljudsku potrošnju.

(4) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 3. svibnja 2023.

Upravljanje vodama

(1) Upravljanje vodama čine svi poslovi, mjere i radnje koje na temelju ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva poduzimaju Republika Hrvatska, Hrvatske vode, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave radi postizanja ciljeva iz stavka 2. ovoga članka i članka 46. ovoga Zakona, osim poslova, mjera i radnji u djelatnostima detaljne melioracijske odvodnje, javnoga navodnjavanja i vodnih usluga.

(2) Ciljevi upravljanja vodama su:

1. osiguranje dovoljnih količina zdravstveno ispravne vode za ljudsku potrošnju radi zaštite zdravlja ljudi

2. osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske i osobne potrebe

3. zaštita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda i

4. postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove imovine, zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava.

(3) Ispunjenje cilja iz stavka 2. točke 1. ovoga članka osigurava se sprječavanjem izravnih ili neizravnih utjecaja na smanjenje kakvoće vode za ljudsku potrošnju ili na onečišćenje voda koje se upotrebljavaju za proizvodnju vode za ljudsku potrošnju.

NN 47/2023 izmijenjen člankom 4. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Upravljanje vodama

(1) Upravljanje vodama čine svi poslovi, mjere i radnje koje na temelju ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva poduzimaju Republika Hrvatska, Hrvatske vode, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave radi postizanja ciljeva iz stavka 2. ovoga članka i članka 46. ovoga Zakona, osim poslova, mjera i radnji u djelatnostima detaljne melioracijske odvodnje, javnoga navodnjavanja i vodnih usluga.

(2) Ciljevi upravljanja vodama su:

1. osiguranje dovoljnih količina zdravstveno ispravne vode za ljudsku potrošnju radi zaštite zdravlja ljudi

2. osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske i osobne potrebe

3. zaštita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda i

4. postizanje i očuvanje dobrog stanja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove imovine, zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava.

(3) Ispunjenje cilja iz stavka 2. točke 1. ovoga članka temelji se na načelu predostrožnosti, a osigurava se sprječavanjem izravnih ili neizravnih utjecaja na smanjenje kakvoće vode namijenjene za ljudsku potrošnju ili na onečišćenje voda koje se upotrebljavaju za proizvodnju vode namijenjene za ljudsku potrošnju.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 3. svibnja 2023.

Vrste vodnih građevina

(1) Vodne građevine, s obzirom na njihovu namjenu, jesu:

1. regulacijske i zaštitne vodne građevine – nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka, odteretni kanali, lateralni kanali, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retencije i druge pripadajuće im građevine, crpne stanice za obranu od poplava, vodne stepenice, slapišta, građevine za zaštitu od erozija i bujica i druge građevine pripadajuće ovim građevinama

2. komunalne vodne građevine:

2.1. građevine za javnu vodoopskrbu – akumulacije, vodozahvati (zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine na vodnim tijelima), uređaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža cjevovoda i

2.2. građevine za javnu odvodnju – kanali za prikupljanje i odvodnju komunalnih otpadnih voda, kolektori, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, građevine i oprema za gospodarenje otpadnim muljem nastalim u postupku pročišćavanja otpadnih voda, lagune, ispusti u prijamnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama, uključujući sekundarnu mrežu kanala

3. vodne građevine za melioracije:

3.1. građevine za melioracijsku odvodnju su građevine iz stavka 2. ovoga članka

3.2. građevine za navodnjavanje – akumulacijske i druge zahvatne građevine, razvodna mreža i druge građevine pripadajuće ovim građevinama i

3.3. mješovite melioracijske građevine su građevine iz podtočaka 3.1. i 3.2. ove točke

4. vodne građevine za proizvodnju električne energije – brane, akumulacije, retencije, strojarnica, vodna komora, crpne stanice, dovodni i odvodni kanali, dovodni i odvodni tuneli i druge građevine, uređaji i oprema pripadajući ovim građevinama i

5. građevine za unutarnju plovidbu – objekti sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama i lučke građevine, sukladno posebnim propisima o plovidbi i lukama unutarnjih voda.

(2) Građevine za melioracijsku odvodnju su kanali s pripadajućim crpnim stanicama, drenažama, betonskim propustima, čepovima, sifonima, stepenicama, brzotocima, oblagama za zaštitu od erozija, ustavama i drugim pripadajućim građevinama, uređajima i opremom i dijele se na:

1. građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju:

1.1. melioracijske građevine I. reda – glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz melioracijskog sustava ili dijela tog sustava, a koji se dovode putem detaljne kanalske mreže i odvode u prirodni ili umjetni prijamnik i

1.2. melioracijske građevine II. reda – glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz melioracijskog sustava ili dijela tog sustava, a koji se dovode putem detaljne melioracijske mreže i odvode melioracijske građevine I. reda

2. građevine za detaljnu melioracijsku odvodnju:

2.1. melioracijske građevine III. reda – sabirni te parcelni kanali za prikupljanje voda s poljoprivrednih zemljišta i njihovo odvođenje u građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju (melioracijske građevine II. reda) i

2.2. melioracijske građevine IV. reda – parcelni ili detaljni kanali za neposredno prikupljanje voda s poljoprivrednih zemljišta odnosno drugih čestica i njihovo odvođenje u melioracijske građevine III. reda.

(3) Vodne građevine iz ovoga članka od interesa su za Republiku Hrvatsku.

(4) Građenje i održavanje vodnih građevina iz ovoga članka u interesu je Republike Hrvatske.

NN 47/2023 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Vrste vodnih građevina

(1) Vodne građevine, s obzirom na njihovu namjenu, jesu:

1. regulacijske i zaštitne vodne građevine – nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka, odteretni kanali, lateralni kanali, odvodni tuneli, brane s akumulacijama, ustave, retencije i druge pripadajuće im građevine, crpne stanice za obranu od poplava, vodne stepenice, slapišta, građevine za zaštitu od erozija i bujica i druge građevine pripadajuće ovim građevinama

2. komunalne vodne građevine:

2.1. građevine za javnu vodoopskrbu – akumulacije, vodozahvati vodozahvatne građevine (zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine na vodnim tijelima), uređaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža cjevovoda i

2.2. građevine za javnu odvodnju – kanali za prikupljanje i odvodnju komunalnih otpadnih voda, kolektori, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, građevine i oprema za gospodarenje otpadnim muljem nastalim u postupku pročišćavanja otpadnih voda, lagune, ispusti u prijamnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama, uključujući sekundarnu mrežu kanala

3. vodne građevine za melioracije:

3.1. građevine za melioracijsku odvodnju su građevine iz stavka 2. ovoga članka

3.2. građevine za navodnjavanje – akumulacijske i druge zahvatne građevine, razvodna mreža i druge građevine pripadajuće ovim građevinama i

3.3. mješovite melioracijske građevine su građevine iz podtočaka 3.1. i 3.2. ove točke

4. vodne građevine za proizvodnju električne energije – brane, akumulacije, retencije, strojarnica, vodna komora, crpne stanice, dovodni i odvodni kanali, dovodni i odvodni tuneli i druge građevine, uređaji i oprema pripadajući ovim građevinama i

5. građevine za unutarnju plovidbu – objekti sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama i lučke građevine, sukladno posebnim propisima o plovidbi i lukama unutarnjih voda.

(2) Građevine za melioracijsku odvodnju su kanali s pripadajućim crpnim stanicama, drenažama, betonskim propustima, čepovima, sifonima, stepenicama, brzotocima, oblagama za zaštitu od erozija, ustavama i drugim pripadajućim građevinama, uređajima i opremom i dijele se na:

1. građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju:

1.1. melioracijske građevine I. reda – glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz melioracijskog sustava ili dijela tog sustava, a koji se dovode putem detaljne kanalske mreže i odvode u prirodni ili umjetni prijamnik i

1.2. melioracijske građevine II. reda – glavni odvodni kanali za prihvat svih voda iz melioracijskog sustava ili dijela tog sustava, a koji se dovode putem detaljne melioracijske mreže i odvode melioracijske građevine I. reda

2. građevine za detaljnu melioracijsku odvodnju:

2.1. melioracijske građevine III. reda – sabirni te parcelni kanali za prikupljanje voda s poljoprivrednih zemljišta i njihovo odvođenje u građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju (melioracijske građevine II. reda) i

2.2. melioracijske građevine IV. reda – parcelni ili detaljni kanali za neposredno prikupljanje voda s poljoprivrednih zemljišta odnosno drugih čestica i njihovo odvođenje u melioracijske građevine III. reda.

(3) Vodne građevine iz ovoga članka od interesa su za Republiku Hrvatsku.

(4) Građenje i održavanje vodnih građevina iz ovoga članka u interesu je Republike Hrvatske.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 30. srpnja 2021.

Monitoring

(1) Nadzor nad stanjem površinskih, uključujući i priobalnih voda te podzemnih voda provodi se i sustavnim praćenjem stanja voda (u daljnjem tekstu: monitoring).

(2) Ciljevi monitoringa su:

– utvrđivanje dugoročnih promjena (u daljnjem tekstu: nadzorni monitoring)

– utvrđivanje promjena zbog provođenja mjera na područjima za koja je utvrđeno da ne ispunjavaju uvjete za dobro stanje (u daljnjem tekstu: operativni monitoring) i

– utvrđivanje nepoznatih odnosa (u daljnjem tekstu: istraživački monitoring).

(3) Monitoring iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća pokazatelje potrebne da se utvrdi:

– zapremnina, razina, protok, brzina, hidromorfološke značajke, ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal za površinske vode

– kemijsko stanje za vode teritorijalnoga mora i

– količinsko i kemijsko stanje za podzemne vode.

(4) Osim pokazatelja iz stavka 3. ovoga članka monitoring će obuhvatiti i druge pokazatelje sukladno odredbama posebnih propisa po kojima su zaštićena područja – područja posebne zaštite voda određena.

(5) Prikupljanje podataka u okviru biološkog monitoringa radi interkalibracije klasifikacijskog sustava ekološkoga stanja bioloških elemenata kakvoće površinskih voda obavlja se na lokacijama interkalibracijskih tipova površinskih voda.

(6) Monitoring provodi institut za vode iz članka 212. ovoga Zakona o čemu donosi plan monitoringa.

(7) Službeni laboratorij za uzimanje uzoraka i izradu analiza u okviru monitoringa i drugih službenih kontrola voda je Glavni laboratorij za vode u sastavu instituta za vode iz članka 212. ovoga Zakona.

(8) Plan monitoringa provodi se sukladno propisu iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona.

(9) Institut za vode iz članka 212. ovoga Zakona nadležan je za tumačenje rezultata monitoringa o čemu izrađuje godišnje izvješće do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(10) Izvješće iz stavka 9. ovoga članka dostavlja se Ministarstvu i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za okoliš i prirodu.

(11) Poslovi monitoringa iz ovoga članka obavljaju se kao javna služba.

NN 84/2021 izmijenjen člankom 5. vrijedio od 31. srpnja 2021. do 3. svibnja 2023.

Monitoring

(1) Nadzor nad stanjem površinskih, uključujući i priobalnih voda te podzemnih voda provodi se i sustavnim praćenjem stanja voda (u daljnjem tekstu: monitoring).

(2) Ciljevi monitoringa su:

– utvrđivanje dugoročnih promjena (u daljnjem tekstu: nadzorni monitoring)

– utvrđivanje promjena zbog provođenja mjera na područjima za koja je utvrđeno da ne ispunjavaju uvjete za dobro stanje (u daljnjem tekstu: operativni monitoring) i

– utvrđivanje nepoznatih odnosa (u daljnjem tekstu: istraživački monitoring).

(3) Monitoring iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća pokazatelje potrebne da se utvrdi:

– zapremnina, razina, protok, brzina, hidromorfološke značajke, ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal za površinske vode

– kemijsko stanje za vode teritorijalnoga mora i

– količinsko i kemijsko stanje za podzemne vode.

(4) Osim pokazatelja iz stavka 3. ovoga članka monitoring će obuhvatiti i druge pokazatelje sukladno odredbama posebnih propisa po kojima su zaštićena područja – područja posebne zaštite voda određena.

(5) Prikupljanje podataka u okviru biološkog monitoringa radi interkalibracije klasifikacijskog sustava ekološkoga stanja bioloških elemenata kakvoće površinskih voda obavlja se na lokacijama interkalibracijskih tipova površinskih voda.

(6) Monitoring provodi institut za vode iz članka 212. ovoga Zakona o čemu donosi plan monitoringa.

(7) Službeni laboratorij za uzimanje uzoraka i izradu analiza u okviru monitoringa i drugih službenih kontrola voda je Glavni laboratorij za vode u sastavu instituta za vode iz članka 212. ovoga Zakona.

(8) Plan monitoringa provodi se sukladno propisu iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona.

(9) Institut za vode iz članka 212. ovoga Zakona nadležan je za tumačenje rezultata monitoringa o čemu izrađuje godišnje izvješće do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(10) Izvješće iz stavka 9. ovoga članka dostavlja se Ministarstvu i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za okoliš i prirodu.

(11) Poslovi monitoringa iz ovoga članka obavljaju se kao javna služba.

NN 47/2023 izmijenjen člankom 6. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Monitoring

(1) Nadzor nad stanjem površinskih, uključujući i priobalnih voda te podzemnih voda provodi se i sustavnim praćenjem stanja voda (u daljnjem tekstu: monitoring).

(2) Ciljevi monitoringa su:

– utvrđivanje dugoročnih promjena (u daljnjem tekstu: nadzorni monitoring)

– utvrđivanje promjena zbog provođenja mjera na područjima za koja je utvrđeno da ne ispunjavaju uvjete za dobro stanje (u daljnjem tekstu: operativni monitoring) i

– utvrđivanje nepoznatih odnosa (u daljnjem tekstu: istraživački monitoring).

(3) Monitoring iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća pokazatelje potrebne da se utvrdi:

– zapremnina, razina, protok, brzina, hidromorfološke značajke, ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal za površinske vode

– kemijsko stanje za vode teritorijalnoga mora i

– količinsko i kemijsko stanje za podzemne vode.

(4) Osim pokazatelja iz stavka 3. ovoga članka monitoring će obuhvatiti i druge pokazatelje sukladno odredbama posebnih propisa po kojima su zaštićena područja – područja posebne zaštite voda određena.

(5) Prikupljanje podataka u okviru biološkog monitoringa radi interkalibracije klasifikacijskog sustava ekološkoga stanja bioloških elemenata kakvoće površinskih voda obavlja se na lokacijama interkalibracijskih tipova površinskih voda.

(6) Monitoring provodi institut za vode iz članka 212. ovoga Zakona o čemu donosi plan monitoringa.

(7) Službeni laboratorij za uzimanje uzoraka i izradu analiza u okviru monitoringa i drugih službenih kontrola voda je Glavni laboratorij za vode u sastavu instituta za vode iz članka 212. ovoga Zakona.

(8) Plan monitoringa provodi se sukladno propisu iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona.

(9) Institut za vode iz članka 212. ovoga Zakona nadležan je za tumačenje rezultata monitoringa o čemu izrađuje godišnje izvješće do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(10) Izvješće iz stavka 9. ovoga članka dostavlja se Ministarstvu, Hrvatskim vodama i tijelu državne uprave nadležnom za okoliš i prirodu.

(11) Poslovi monitoringa iz ovoga članka obavljaju se kao javna služba.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 30. srpnja 2021.

Iznenadno onečišćenje

(1) Ako je zbog iznenadnog slučaja nastala opasnost od onečišćenja odnosno onečišćenje voda, onečišćivač je dužan bez odgađanja o tome izvijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje.

(2) Središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje će o nastalom onečišćenju odnosno opasnosti od onečišćenja voda obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove u području vodnoga gospodarstva, voditelja Glavnog međunarodnog centra za uzbunjivanje u Republici Hrvatskoj i Hrvatske vode.

(3) Mjere iz članka 81. stavka 3. točaka 2. i 3. ovoga Zakona obvezni su primijeniti:

1. pravna ili fizička osoba koja po Državnom planu mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda ima obvezu donošenja nižeg plana mjera u odnosu na onečišćenje voda koje je poteklo iz njezinih prostora

2. isporučitelj vodnih usluga u odnosu na onečišćenje voda koje je poteklo iz komunalnih vodnih građevina ili je prvotno nastupilo u komunalnim vodnim građevinama i

3. Hrvatske vode, u svim drugim slučajevima onečišćenja voda, uključujući i mjere iz članka 81. stavka 3. točke 4. ovoga Zakona.

(4) Obveznik primjene mjera iz stavka 3. ovoga članka dužan je neposredno po saznanju o nastanku opasnosti od onečišćenja voda ili o onečišćenju voda poduzeti mjere za žurno sprječavanje odnosno otklanjanje.

NN 84/2021 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 31. srpnja 2021.

Iznenadno onečišćenje

(1) Ako je zbog iznenadnog slučaja nastala opasnost od onečišćenja odnosno onečišćenje voda, onečišćivač je dužan bez odgađanja o tome izvijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje.

(2) Središnje tijelo Tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje će o nastalom onečišćenju odnosno opasnosti od onečišćenja voda obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove u području vodnoga gospodarstva, voditelja Glavnog međunarodnog centra za uzbunjivanje u Republici Hrvatskoj i Hrvatske vode.

(3) Mjere iz članka 81. stavka 3. točaka 2. i 3. ovoga Zakona obvezni su primijeniti:

1. pravna ili fizička osoba koja po Državnom planu mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda ima obvezu donošenja nižeg plana mjera u odnosu na onečišćenje voda koje je poteklo iz njezinih prostora

2. isporučitelj vodnih usluga u odnosu na onečišćenje voda koje je poteklo iz komunalnih vodnih građevina ili je prvotno nastupilo u komunalnim vodnim građevinama i

3. Hrvatske vode, u svim drugim slučajevima onečišćenja voda, uključujući i mjere iz članka 81. stavka 3. točke 4. ovoga Zakona.

(4) Obveznik primjene mjera iz stavka 3. ovoga članka dužan je neposredno po saznanju o nastanku opasnosti od onečišćenja voda ili o onečišćenju voda poduzeti mjere za žurno sprječavanje odnosno otklanjanje.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 30. srpnja 2021.

Vode pronađene tijekom iskopa

(1) Pravna ili fizička osoba koja prilikom rudarskih radova, iskopa tunela i drugih iskopa i bušenja tla naiđe na podzemne vode (izvorišta, tekuće i stajaće vode), obvezna je o tome odmah, a najkasnije u roku od 48 sati od pronalaženja vode, obavijestiti Hrvatske vode, a one središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove u području vodnoga gospodarstva.

(2) Pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je:

1. vodopravnom inspektoru i ovlaštenicima Hrvatskih voda dopustiti uzimanje podataka i obavljanje potrebnih ispitivanja radi utvrđivanja ležišta, količina i kakvoće voda i

2. poduzeti potrebne mjere po nalogu vodopravnog inspektora.

NN 84/2021 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 31. srpnja 2021.

Vode pronađene tijekom iskopa

(1) Pravna ili fizička osoba koja prilikom rudarskih radova, iskopa tunela i drugih iskopa i bušenja tla naiđe na podzemne vode (izvorišta, tekuće i stajaće vode), obvezna je o tome odmah, a najkasnije u roku od 48 sati od pronalaženja vode, obavijestiti Hrvatske vode, a one središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove u području vodnoga gospodarstva.

(2) Pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je:

1. vodopravnom inspektoru i ovlaštenicima Hrvatskih voda dopustiti uzimanje podataka i obavljanje potrebnih ispitivanja radi utvrđivanja ležišta, količina i kakvoće voda i

2. poduzeti potrebne mjere po nalogu vodopravnog inspektora.

NN 47/2023 dodan člankom 7. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju

(1) Pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju osigurava se:

1. priključenjem na sustav javne vodoopskrbe u skladu sa zakonom kojim se uređuju vodne usluge

2. pokretnom isporukom vode autocisternom u skladu sa zakonom kojim se uređuju vodne usluge

3. pokretnom isporukom vode plovilom za prijevoz vode (vodonoscem) i/ili autocisternom u skladu sa zakonom kojim se uređuje način upravljanja razvojem hrvatskih otoka

4. na javnim slavinama koje su na sustavu javne vodoopskrbe u skladu s odlukom iz stavka 2. ovoga članka

5. na javnom zdencu, javnoj crpki i drugim sličnim građevinama koje nisu na sustavu javne vodoopskrbe u skladu s odlukom iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave propisuju se: položaj i lokacije, način i uvjeti korištenja, način održavanja građevina iz stavka 1. točke 4. odnosno iz stavka 1. točke 5. ovoga članka, izvršenje obveze osiguranja i kontrole zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju sukladno posebnim propisima o vodi za ljudsku potrošnju, eventualna ograničenja u pogledu dopuštenih količina vode, odgovornosti za provedbu obveza propisanih odlukom, osiguranje financijskih sredstava i druga pitanja.

(3) Pristup vodi iz stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka osigurava se radi promicanja korištenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju iz slavine na odgovarajućem javnom prostoru, kao što su trg, ulica, park ili sl., postavljanjem vanjske i unutarnje opreme s pripadajućim instalacijama, ako je to tehnički izvedivo, na način koji je razmjeran potrebi za takvim mjerama i uzimajući u obzir lokalne uvjete, kao što su klimatska i geografska obilježja.

(4) U svrhu poboljšanja ili održavanja pristupa iz stavka 1. ovoga članka:

– upravni odjel jedinice lokalne samouprave nadležan za socijalnu skrb utvrđuje i sastavlja popis osoba bez pristupa ili s ograničenim pristupom vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, uključujući ranjive i marginalizirane skupine i dostavlja popis tih osoba nadležnom javnom isporučitelju vodnih usluga najkasnije do 10. prosinca tekuće godine

– javni isporučitelj vodnih usluga utvrđuje razloge za nedostatak pristupa i procjenjuje mogućnosti njegova poboljšanja za osobe iz podstavka 1. ovoga stavka te ih obavješćuje o mogućnostima priključenja na sustav javne vodoopskrbe ili o alternativnim načinima pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju na svojoj mrežnoj stranici ili na drugi prikladan i lako dostupan način

– jedinica lokalne samouprave osigurava poduzimanje mjera koje smatra potrebnima i primjerenima za osiguravanje pristupa iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka putem nadležnog javnog isporučitelja vodnih usluga te poduzima mjere koje smatra potrebnima i primjerenima za osiguravanje pristupa iz stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka sukladno stavku 3. ovoga članka.

(5) Jedinica lokalne samouprave ovlaštena je prenijeti poslove upravljanja građevinama iz stavka 1. točke 4. odnosno iz stavka 1. točke 5. ovoga članka javnom isporučitelju vodnih usluga ili trećim osobama uz naknadu troškova upravljanja.

(6) Pri utvrđivanju i sastavljanju popisa iz stavka 4. podstavka 1. ovoga članka upravni odjel jedinice lokalne samouprave nadležan za socijalnu skrb može surađivati s nadležnim tijelima državne uprave te vjerskim zajednicama, humanitarnim organizacijama, udrugama te drugim domaćim i stranim pravnim i fizičkim osobama koje pružaju potporu ranjivim i marginaliziranim skupinama iz članka 4. stavka 1. točke 71.a podtočaka c) i d) ovoga Zakona.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 3. svibnja 2023.

Odluka o javnim zdencima, crpkama i dr.

Odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave propisuje se: način održavanja građevina te osiguranje odgovarajuće kakvoće i dovoljne količine voda i uvjete korištenja javnih zdenaca, javnih crpki i drugih sličnih građevina, koji nisu uključeni u sustav javne vodoopskrbe.

NN 47/2023 brisan člankom 8. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Odluka o javnim zdencima, crpkama i dr.

Odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave propisuje se: način održavanja građevina te osiguranje odgovarajuće kakvoće i dovoljne količine voda i uvjete korištenja javnih zdenaca, javnih crpki i drugih sličnih građevina, koji nisu uključeni u sustav javne vodoopskrbe.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 3. svibnja 2023.

Skrb o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju

Javni isporučitelj vodne usluge javne vodoopskrbe dužan je skrbiti o:

– zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju sukladno propisima o vodi za ljudsku potrošnju

– sanitarno-tehničkim, higijenskim i drugim uvjetima koje moraju ispunjavati građevine za javnu vodoopskrbu sukladno propisima o vodi za ljudsku potrošnju i

– tehničkoj ispravnosti građevina za javnu vodoopskrbu sukladno ovome Zakonu.

NN 47/2023 brisan člankom 8. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Skrb o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju

Javni isporučitelj vodne usluge javne vodoopskrbe dužan je skrbiti o:

– zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju sukladno propisima o vodi za ljudsku potrošnju

– sanitarno-tehničkim, higijenskim i drugim uvjetima koje moraju ispunjavati građevine za javnu vodoopskrbu sukladno propisima o vodi za ljudsku potrošnju i

– tehničkoj ispravnosti građevina za javnu vodoopskrbu sukladno ovome Zakonu.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 3. svibnja 2023.

Identifikacija voda za ljudsku potrošnju

(1) Radi osiguranja prvenstva u korištenju voda za vodoopskrbu Hrvatske vode će posebno identificirati na svakom vodnom području:

1. sve vode za ljudsku potrošnju koje osiguravaju u prosjeku više od 10 m³ vode na dan ili kojima se opskrbljuje više od 50 ljudi i

2. sva vodna tijela rezervirana za te namjene u budućnosti.

(2) Na tijelima površinskih i podzemnih voda iz kojih se osigurava zahvaćanje više od 100 m³ dnevno obavlja se monitoring njihova stanja.

(3) Monitoring iz stavka 2. ovoga članka sukladno propisu iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona obuhvaća:

1. prethodno utvrđivanje pokazatelja kakvoće za klasifikaciju ekološkog stanja

2. definiranje normativa za klasifikaciju ekološkog i kemijskog stanja

3. monitoring ekološkog i kemijskog stanja te

4. klasifikaciju i prikaz ekološkog stanja.

(4) Na temelju monitoringa iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se planovi sigurnosti vode za ljudsku potrošnju i provodi procjena rizika, sukladno posebnom propisu o vodi za ljudsku potrošnju.

NN 47/2023 izmijenjen člancima 9. i 10. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Identifikacija voda za ljudsku potrošnju

(1) Radi osiguranja prvenstva u korištenju voda za vodoopskrbu cilja iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona Hrvatske vode će posebno identificirati na svakom vodnom području:

1. sve vode za ljudsku potrošnju koje osiguravaju u prosjeku više od 10 m³ vode na dan ili kojima se opskrbljuje više od 50 ljudi i

2. sva vodna tijela rezervirana za te namjene u budućnosti.

(2) Na tijelima površinskih i podzemnih voda iz kojih se osigurava zahvaćanje više od 100 m³ dnevno obavlja se monitoring njihova stanja.

(3) Monitoring iz stavka 2. ovoga članka sukladno propisu iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona obuhvaća:

1. prethodno utvrđivanje pokazatelja kakvoće za klasifikaciju ekološkog stanja

2. definiranje normativa za klasifikaciju ekološkog i kemijskog stanja

3. monitoring ekološkog i kemijskog stanja te

4. klasifikaciju i prikaz ekološkog stanja.

(4) Na temelju monitoringa iz stavka 2. ovoga članka izrađuju se planovi sigurnosti vode za ljudsku potrošnju i provodi procjena rizika, sukladno posebnom propisu o vodi za ljudsku potrošnju.

NN 47/2023 dodan člankom 10. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Procjena rizika za područja sliva vodozahvata vode namijenjene za ljudsku potrošnju

(1) Za područja sliva vodozahvata vode namijenjene za ljudsku potrošnju provodi se procjena rizika koja obuhvaća:

1. određivanje područja sliva vodozahvata, uključujući:

1.1. utvrđivanje područja sliva, uključujući izradu kartografskih prikaza tih područja u odgovarajućem mjerilu

1.2. analizu obuhvata zona sanitarne zaštite izvorišta, što uključuje i karte tih zona, uspostavljenih u skladu s člancima 103. i 104. ovoga Zakona

1.3. georeferencirane podatke vodozahvata, pristup kojima imaju samo tijela iz članka 100.b stavka 2. ovoga Zakona

1.4. opis upotrebe zemljišta, način otjecanja vode i prihranjivanja (obnavljanja) vodonosnika i površinskih vodnih tijela iz kojih se zahvaća voda

2. utvrđivanje opasnosti i opasnih događaja u područjima sliva vodozahvata koji bi mogli uzrokovati pogoršanje kakvoće vode namijenjene za ljudsku potrošnju u tolikoj mjeri da bi njezino korištenje moglo predstavljati rizik za zdravlje ljudi

3. monitoring sljedećih relevantnih pokazatelja, tvari ili onečišćujućih tvari u površinskim i/ili podzemnim vodama:

3.1. mikrobiološke i kemijske pokazatelje propisane posebnim propisom kojim se uređuje sukladnost, metode analiza i praćenje vode namijenjene za ljudsku potrošnju i dodatni parametri propisani godišnjim planom državnog monitoringa sukladno zakonu kojim se uređuje voda za ljudsku potrošnju

3.2. onečišćujuće i specifične onečišćujuće tvari u podzemnim vodama propisane propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

3.3. prioritetne tvari i druge onečišćujuće tvari u površinskim vodama propisane propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

3.4. onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv propisane propisom iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona

3.5. druge onečišćujuće tvari relevantne za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju utvrđene na temelju informacija prikupljenih u skladu s točkom 2. ovoga stavka

3.6. prirodno prisutne tvari koje bi mogle predstavljati potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi korištenjem vode namijenjene za ljudsku potrošnju i/ili

3.7. tvari i spojeve s »popisa za praćenje« u okviru istraživačkog monitoringa kako je definiran zakonom kojim se uređuje voda za ljudsku potrošnju.

(2) Relevantni pokazatelji, tvari ili onečišćujuće tvari iz stavka 1. točke 3. ovoga članka odabiru se na temelju stavka 1. točke 2. ovoga članka i informacija koje dostavljaju isporučitelji vode i/ili Hrvatski zavod za javno zdravstvo o provedenom monitoringu sirove vode (monitoring izvorišta) te posebice o kretanjima i neuobičajenim vrijednostima ili koncentracijama praćenih pokazatelja, tvari ili onečišćujućih tvari.

(3) Ako vodocrpilište obuhvaća više vodozahvata, a zahvaćanje vode je iz istog vodonosnika, provodi se objedinjena procjena rizika za sve vodozahvate toga vodocrpilišta.

(4) Objedinjena procjena rizika može se provoditi i za više vodocrpilišta jednog isporučitelja vode ako je zahvaćanje vode iz jednog vodonosnika.

(5) Procjenu rizika iz stavka 1. ovoga članka provode Hrvatske vode, osim monitoringa iz stavka 1. točke 3. ovoga članka koji provodi institut za vode iz članka 212. ovoga Zakona.

(6) U svrhu provedbe aktivnosti:

– iz stavka 1. točke 1. ovoga članka mogu se koristiti informacije prikupljene sukladno člancima 51. i 100. ovoga Zakona

– iz stavka 1. točke 2. ovoga članka mogu se koristiti informacije o utjecaju ljudskih djelatnosti iz članka 51. ovoga Zakona i značajnim pritiscima prikupljenima u skladu s propisom iz članka 40. ovoga Zakona

– iz stavka 1. točke 3. ovoga članka mogu se koristiti rezultati monitoringa iz članka 100. stavka 2. i članka 50. ovoga Zakona, a pokazatelji, tvari ili onečišćujuće tvari koji nisu obuhvaćeni monitoringom iz ovoga podstavka mogu se uvrstiti u plan monitoringa iz članka 50. stavka 6. ovoga Zakona.

(7) Procjena rizika iz stavka 1. ovoga članka provodi se za razdoblje od šest godina koje je istovjetno razdoblju važenja Plana iz članka 39. ovoga Zakona, nakon čega se preispituje za razdoblje od idućih šest godina i prema potrebi mijenja i/ili dopunjuje.

NN 47/2023 dodan člankom 10. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Izvješćivanje o rezultatima procjene rizika

(1) Hrvatske vode izrađuju Izvješće o rezultatima procjene rizika iz članka 100.a ovoga Zakona, u suradnji s institutom za vode iz članka 212. ovoga Zakona.

(2) Hrvatske vode dostavljaju Izvješće iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvu, tijelu državne uprave nadležnom za zdravstvo, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Državnom inspektoratu i relevantnom isporučitelju vode.

(3) Osim Izvješća iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatske vode osiguravaju i pristup rezultatima monitoringa iz članka 100.a stavka 1. točke 3. ovoga Zakona relevantnom isporučitelju vode.

NN 47/2023 dodan člankom 10. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Mjere upravljanja rizikom u području sliva vodozahvata vode namijenjene za ljudsku potrošnju

(1) Na osnovi ishoda procjene rizika iz članka 100.a ovoga Zakona, radi sprječavanja ili kontrole utvrđenih rizika, Hrvatske vode osiguravaju, prema potrebi, poduzimanje sljedećih mjera upravljanja:

1. preventivne mjere, uz osnovne mjere predviđene ili poduzete sukladno programu mjera iz Plana upravljanja vodnim područjima, ako se to zahtijeva radi očuvanja kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju te, po potrebi, uključivanje tih mjera u program mjera Plana upravljanja vodnim područjima; preventivne mjere provest će, prema potrebi, onečišćivači u suradnji s isporučiteljima vode i drugim relevantnim dionicima

2. mjere ublažavanja, uz osnovne mjere predviđene ili poduzete sukladno programu mjera iz Plana upravljanja vodnim područjima, ako se to zahtijeva radi očuvanja kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju te, po potrebi, uključivanje tih mjera u program mjera Plana upravljanja vodnim područjima; mjere ublažavanja provest će, prema potrebi, onečišćivači u suradnji s isporučiteljima vode i relevantnim dionicima

3. preispitivanje potrebe za uspostavom ili prilagodbom zona sanitarne zaštite utvrđenih sukladno člancima 103. i 104. ovoga Zakona.

(2) Na osnovi ishoda procjene rizika iz članka 100.a ovoga Zakona, radi sprječavanja ili kontrole utvrđenih rizika, institut za vode iz članka 212. ovoga Zakona provodi monitoring pokazatelja, tvari ili onečišćujućih tvari u površinskim i/ili podzemnim vodama, u područjima sliva vodozahvata koji bi mogli predstavljati rizik za zdravlje ljudi putem potrošnje vode ili mogu dovesti do neprihvatljivog pogoršanja kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju, a koji nisu uzeti u obzir u monitoringu provedenome u skladu s člankom 100. stavkom 2. i člankom 50. ovoga Zakona te se prema potrebi uključuju u plan monitoringa iz članka 50. stavka 6. ovoga Zakona.

(3) Mjere koje su dužne provoditi osobe koje koriste vode ili ispuštaju otpadne vode određuju se vodopravnim aktima iz članka 156. stavka 2. točaka 1., 2. i 4. ovoga Zakona.

(4) Upravljanje rizikom iz stavka 1. ovoga članka preispituje se svakih šest godina i prema potrebi mijenja i/ili dopunjuje.

NN 47/2023 dodan člankom 10. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Prikupljanje podataka i izvješćivanje Europske komisije

(1) Hrvatske vode u elektroničkom obliku vode skup podataka koji sadržava informacije o:

– mjerama poduzetima za poboljšanje pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju i za promicanje korištenja takve vode u skladu s člankom 97.a ovoga Zakona, kao i o postotku stanovništva koje ima pristup vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju

– područjima sliva vodozahvata određenima na temelju članka 100.a stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, rezultatima monitoringa provedenog na temelju članka 100.a stavka 1. točke 3. ovoga Zakona i sažete informacije o poduzetim mjerama upravljanja rizikom u području sliva vodozahvata provedene u skladu s člankom 100.c ovoga Zakona.

(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka Hrvatske vode stavljaju na raspolaganje Europskoj komisiji.

(3) Skupovi podataka iz stavka 1. ovoga članka ažuriraju se svakih šest godina od dana njihove uspostave.

(4) Jedinice lokalne samouprave i javni isporučitelji vodnih usluga iz članka 97.a stavka 4. podstavka 3. ovoga Zakona dužni su dostavljati informacije o poduzetim mjerama iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka Hrvatskim vodama najkasnije do 10. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

NN 47/2023 dodan člankom 11. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Procjena razina gubitaka vode

(1) Procjena razina gubitaka vode u sustavima javne vodoopskrbe provodi se u svrhu ispunjenja ciljeva iz članka 5. stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona i načela iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona, uzimajući u obzir relevantne aspekte javnog zdravlja te okolišne, tehničke i gospodarske aspekte.

(2) Procjenu iz stavka 1. ovoga članka dužan je za svoje uslužno područje provoditi javni isporučitelj vodnih usluga čija dnevna isporuka iznosi najmanje 10 000 m3 ili koji opskrbljuje najmanje 50 000 ljudi korištenjem metode ocjenjivanja »infrastrukturni indeks istjecanja« (ILI) i dostaviti Hrvatskim vodama.

(3) U svrhu izrade delegiranog akta Europske komisije kojim se utvrđuje prag prihvatljivog gubitka Hrvatske vode izrađuju objedinjenu procjenu razine gubitaka za područje Republike Hrvatske na temelju procjena iz stavka 2. ovoga članka i dostavljaju je Europskoj komisiji.

(4) Hrvatske vode donose akcijski plan kojim se utvrđuju mjere za smanjenje gubitaka za ona uslužna područja za koja se utvrdi da prosječni godišnji gubici premašuju prag utvrđen delegiranim aktom Europske komisije i dostavljaju ga Europskoj komisiji.

(5) Akcijski plan iz stavka 4. ovoga članka mijenja se i/ili dopunjuje ovisno o potrebi provedbe mjera na onim uslužnim područjima za koja se naknadno utvrdi povećanje razine gubitaka iznad propisanog praga.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 3. svibnja 2023.

Zone sanitarne zaštite

(1) Područje na kojem se nalazi izvorište ili drugo ležište vode koje se koristi ili je rezervirano za javnu vodoopskrbu, kao i područje na kojem se za iste potrebe zahvaća voda iz rijeka, jezera, akumulacija i sl. (u daljnjem tekstu: izvorišta i površinski vodozahvati), mora biti zaštićeno od namjernog ili slučajnog onečišćenja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili na njezinu izdašnost (zone sanitarne zaštite).

(2) Ministar pravilnikom uređuje detaljnije uvjete za utvrđivanje zona sanitarne zaštite, mjere i ograničenja koja se u njima provode, rokove donošenja odluka o zaštiti izvorišta i postupak donošenja tih odluka o zaštiti izvorišta.

NN 47/2023 izmijenjen člankom 12. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Zone sanitarne zaštite

(1) Područje na kojem se nalazi izvorište ili drugo ležište vode koje se koristi ili je rezervirano za javnu vodoopskrbu, kao i područje na kojem se za iste potrebe zahvaća voda iz rijeka, jezera, akumulacija i sl. tijela površinske vode (u daljnjem tekstu: izvorišta i površinski vodozahvati), mora biti zaštićeno od namjernog ili slučajnog onečišćenja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili na njezinu izdašnost (zone sanitarne zaštite).

(2) Ministar pravilnikom uređuje detaljnije uvjete za utvrđivanje zona sanitarne zaštite, mjere i ograničenja koja se u njima provode, rokove donošenja odluka o zaštiti izvorišta i postupak donošenja tih odluka o zaštiti izvorišta.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 3. svibnja 2023.

Povećana ulaganja u zonama sanitarne zaštite

(1) Kada su, radi zaštite izvorišta i površinskih vodozahvata u zonama sanitarne zaštite, potrebna posebna povećana ulaganja u komunalne vodne građevine, potrebna sredstva za takva ulaganja osiguravaju se sukladno zakonu kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva.

(2) Jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi izvorište ili površinski vodozahvat može predložiti jedinici područne (regionalne) samouprave da sukladno zakonu kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva uvede naknadu za razvoj, radi financiranja potreba iz stavka 1. ovoga članka.

NN 47/2023 izmijenjen člankom 13. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Povećana ulaganja u zonama sanitarne zaštite

(1) Kada su, radi zaštite izvorišta i površinskih vodozahvata u zonama sanitarne zaštite, potrebna posebna povećana ulaganja u komunalne vodne građevine, potrebna sredstva za takva ulaganja osiguravaju se sukladno zakonu kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva.

(2) Jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi izvorište ili površinski vodozahvat može predložiti jedinici područne (regionalne) samouprave javnom isporučitelju vodnih usluga da sukladno zakonu kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva uvede naknadu za razvoj, radi financiranja potreba iz stavka 1. ovoga članka.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 30. srpnja 2021.

Eksploatacija šljunka i pijeska

(1) Eksploatacija šljunka i pijeska vađenjem iz obnovljivih ležišta u vodotocima i drugim tijelima površinskih voda može se dopustiti putem ugovora o koncesiji iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona ako pridonosi održavanju voda ili vodnih putova na unutarnjim vodama.

(2) Za provedbu zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka provodi se odgovarajuća procjena utjecaja na okoliš odnosno ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu prema posebnim propisima, osim čišćenja korita rijeka radi povećanja kapaciteta apsorpcije oborinskih voda u daljem slijedu sprečavanja poplava i održavanja njihova plovnog puta, te u slučajevima zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u poplavama te prilikom otklanjanja posljedica poplava, u slučajevima žurne i neodgodive provedbe mjera obrane od poplava prema posebnim propisima. U tom postupku u svojstvu stranke mogu nastupiti Hrvatske vode ili središnje tijelo državne uprave nadležno za plovidbu unutarnjim vodama ovisno o nadležnosti s obzirom na područje zahvata.

(3) Zabranjena je eksploatacija šljunka i pijeska u uređenom inundacijskom području.

(4) Ako je propisima o rudarstvu dopuštena eksploatacija šljunka i pijeska u neuređenom inundacijskom području, za nju je potrebna prethodna suglasnost Ministarstva.

(5) Šljunak, pijesak, kamen i zemlja, uključujući glinu mogu se koristiti iz područja značajnih za vodni režim radi građenja građevina iz članka 30. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, bez ishođenja akata prema propisima o rudarstvu, sukladno vodopravnim uvjetima.

(6) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na šljunak i pijesak odnose se i na kamen te zemlju, uključujući glinu.

NN 84/2021 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 31. srpnja 2021.

Eksploatacija šljunka i pijeska

(1) Eksploatacija šljunka i pijeska vađenjem iz obnovljivih ležišta u vodotocima i drugim tijelima površinskih voda može se dopustiti putem ugovora o koncesiji iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona ako pridonosi održavanju voda ili vodnih putova na unutarnjim vodama.

(2) Za provedbu zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka provodi se odgovarajuća procjena utjecaja na okoliš odnosno ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu prema posebnim propisima, osim čišćenja korita rijeka radi povećanja kapaciteta apsorpcije oborinskih voda u daljem slijedu sprečavanja poplava i održavanja njihova plovnog puta, te u slučajevima zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u poplavama te prilikom otklanjanja posljedica poplava, u slučajevima žurne i neodgodive provedbe mjera obrane od poplava prema posebnim propisima o zaštiti okoliša i prirode, osim u pojedinačnom slučaju kao odgovor na izvanredna stanja utvrđena tim posebnim propisima primjenjujući pravila postupanja iz tih posebnih propisa. U tom postupku u svojstvu stranke mogu nastupiti Hrvatske vode ili središnje tijelo državne uprave nadležno za plovidbu unutarnjim vodama, ovisno o nadležnosti s obzirom na područje zahvata.

(3) Zabranjena je eksploatacija šljunka i pijeska u uređenom inundacijskom području.

(4) Ako je propisima o rudarstvu dopuštena eksploatacija šljunka i pijeska u neuređenom inundacijskom području, za nju je potrebna prethodna suglasnost Ministarstva.

(5) Šljunak, pijesak, kamen i zemlja, uključujući glinu mogu se koristiti iz područja značajnih za vodni režim radi građenja građevina iz članka 30. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, bez ishođenja akata prema propisima o rudarstvu, sukladno vodopravnim uvjetima.

(6) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na šljunak i pijesak odnose se i na kamen te zemlju, uključujući glinu.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 30. srpnja 2021.

Šljunak i pijesak izvađen tijekom građenja i održavanja na vodama i vodnom dobru

(1) Ako je tijekom izvođenja radova građenja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina osnovne melioracijske odvodnje ili usluga održavanja voda koje izvođači izvode na temelju ugovora s Hrvatskim vodama, kao naručiteljem, odnosno tijekom izvođenja radova građenja i održavanja vodnih putova na unutarnjim vodama, akvatorija luka i pristaništa unutarnje plovidbe i objekata sigurnosti unutarnje plovidbe, koji izvode izvođači na temelju ugovora sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za plovidbu unutarnjim vodama, kao naručiteljem, sukladno zakonu kojim se uređuju luke i plovidba unutarnjim vodama, nužno izvaditi šljunak i pijesak iz vodotoka ili kanala, on se može koristiti isključivo po odredbama ovoga Zakona.

(2) Za radove građenja i održavanja vodnih putova na unutarnjim vodama, akvatorija luka i pristaništa unutarnje plovidbe i objekata sigurnosti unutarnje plovidbe koji se izvode sukladno zakonu kojim se uređuju luke i plovidba unutarnjim vodama, središnje tijelo državne uprave nadležno za plovidbu unutarnjim vodama mora od Hrvatskih voda ishoditi vodopravne akte.

(3) Kada postoji potreba za šljunkom i pijeskom iz vodotoka radi građenja javnih građevina od interesa za Republiku Hrvatsku, oni se mogu izvaditi u okviru održavanja voda ili u okviru radova građenja i održavanja vodnih putova na unutarnjim vodama, akvatorija luka i pristaništa unutarnje plovidbe i objekata sigurnosti unutarnje plovidbe.

(4) Prije početka vađenja naručitelj radova iz stavka 1. ovoga članka dužan je:

– izraditi geodetsku snimku na mjestima vađenja i mjestima mogućeg razmještanja iz članka 115. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona i

– izraditi analizu granulometrijskog sastava nanosa šljunka i pijeska s mjesta vađenja, osim ako nanos nije predviđen samo za razmještanje iz članka 115. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.

(5) Nakon završetka vađenja naručitelj radova iz stavka 1. ovoga članka dužan je izraditi geodetsku snimku na mjestima vađenja i na mjestima razmještanja iz članka 115. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, ako je bilo razmještanja.

(6) Izvođač radova iz stavka 1. ovoga članka dužan je, na temelju geodetske snimke i analize granulometrijskog sastava nanosa iz stavka 3. ovoga članka, izraditi elaborat s dokaznicom količina šljunka i pijeska.

(7) Geodetske snimke, analiza granulometrijskog sastava nanosa i elaborat iz stavaka 4., 5. i 6. ovoga članka dostavljaju se središnjem tijelu državne uprave nadležnom za inspekcijske poslove u području vodnoga gospodarstva i Hrvatskim vodama, za područje vodnog puta dostavljaju se i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za plovidbu unutarnjim vodama, a za neobnovljiva ležišta i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za inspekcijske poslove u području rudarstva.

(8) Na koncesionara koncesije iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona primjenjuju se, na odgovarajući način, odredbe stavaka 4., 5. i 6. ovoga članka.

NN 84/2021 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 31. srpnja 2021.

Šljunak i pijesak izvađen tijekom građenja i održavanja na vodama i vodnom dobru

(1) Ako je tijekom izvođenja radova građenja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina osnovne melioracijske odvodnje ili usluga održavanja voda koje izvođači izvode na temelju ugovora s Hrvatskim vodama, kao naručiteljem, odnosno tijekom izvođenja radova građenja i održavanja vodnih putova na unutarnjim vodama, akvatorija luka i pristaništa unutarnje plovidbe i objekata sigurnosti unutarnje plovidbe, koji izvode izvođači na temelju ugovora sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za plovidbu unutarnjim vodama, kao naručiteljem, sukladno zakonu kojim se uređuju luke i plovidba unutarnjim vodama, nužno izvaditi šljunak i pijesak iz vodotoka ili kanala, on se može koristiti isključivo po odredbama ovoga Zakona.

(2) Za radove građenja i održavanja vodnih putova na unutarnjim vodama, akvatorija luka i pristaništa unutarnje plovidbe i objekata sigurnosti unutarnje plovidbe koji se izvode sukladno zakonu kojim se uređuju luke i plovidba unutarnjim vodama, središnje tijelo državne uprave nadležno za plovidbu unutarnjim vodama mora od Hrvatskih voda ishoditi vodopravne akte.

(3) Kada postoji potreba za šljunkom i pijeskom iz vodotoka radi građenja javnih građevina od interesa za Republiku Hrvatsku, oni se mogu izvaditi u okviru održavanja voda ili u okviru radova građenja i održavanja vodnih putova na unutarnjim vodama, akvatorija luka i pristaništa unutarnje plovidbe i objekata sigurnosti unutarnje plovidbe.

(4) Prije početka vađenja naručitelj radova iz stavka 1. ovoga članka dužan je:

– izraditi geodetsku snimku na mjestima vađenja i mjestima mogućeg razmještanja iz članka 115. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona i

– izraditi analizu granulometrijskog sastava nanosa šljunka i pijeska s mjesta vađenja, osim ako nanos nije predviđen samo za razmještanje iz članka 115. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.

(5) Nakon završetka vađenja naručitelj radova iz stavka 1. ovoga članka dužan je izraditi geodetsku snimku na mjestima vađenja i na mjestima razmještanja iz članka 115. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, ako je bilo razmještanja.

(6) Izvođač radova iz stavka 1. ovoga članka dužan je, na temelju geodetske snimke i analize granulometrijskog sastava nanosa iz stavka 3. ovoga članka, izraditi elaborat s dokaznicom količina šljunka i pijeska.

(7) Geodetske snimke, analiza granulometrijskog sastava nanosa i elaborat iz stavaka 4., 5. i 6. ovoga članka dostavljaju se središnjem tijelu državne uprave nadležnom za inspekcijske poslove u području vodnoga gospodarstva i Hrvatskim vodama, za područje vodnog puta dostavljaju se i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za plovidbu unutarnjim vodama, a za neobnovljiva ležišta i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za inspekcijske poslove u području rudarstva.

(8) Na koncesionara koncesije iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona primjenjuju se, na odgovarajući način, odredbe stavaka 4., 5. i 6. ovoga članka.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 30. srpnja 2021.

Očevidnik vađenja šljunka i pijeska

(1) Izvođač iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona dužan je dnevno voditi očevidnik vađenja šljunka i pijeska, na propisanom obrascu.

(2) Sastavni dio očevidnika su potvrđene geodetske snimke, analiza granulometrijskog sastava nanosa i elaborat iz članka 112. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona.

(3) Obveza vođenja očevidnika nastupa u trenutku kad se šljunak i pijesak izvade na plovilo, a prestaje primopredajom naručitelju iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona ili primopredajom na deponij iz članka 114. ovoga Zakona.

(4) Izvođač iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona dužan je jednom dnevno, na propisanom obrascu, prijaviti podatke iz stavka 1. ovoga članka Hrvatskim vodama, drugom naručitelju radova iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za inspekcijske poslove u području vodnoga gospodarstva.

(5) Prijava se podnosi elektroničkom poštom ili putem telefaksa.

(6) Hrvatske vode u elektroničkom obliku vode registar dostavljenih prijava iz stavka 4. ovoga Zakona.

(7) Na koncesionara koncesije iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona primjenjuju se, na odgovarajući način, odredbe stavaka 1. i 2. i stavaka 4., 5. i 7. ovoga članka. Obveza koncesionara na vođenje očevidnika nastupa u trenutku kad se šljunak i pijesak izvade na plovilo, a prestaje odlaganjem na deponij ili na drugo mjesto izvan vodotoka.

(8) Pravilnik o obliku i sadržaju očevidnika, načinu vođenja očevidnika, rokovima čuvanja očevidnika, obliku i sadržaju obrasca iz stavka 4. ovoga članka te metodologiji izrade geodetskih snimki, analize granulometrijskog sastava odnosno elaborata iz članka 112. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona donosi ministar. Sadržaj očevidnika obvezatno uključuje: datume vađenja, mjesta vađenja, izvađene količine, razmještene količine i mjesta razmještanja, deponirane količine i mjesta deponiranja. Ako se šljunak i pijesak koriste za namjene iz članka 115. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona, neposredno nakon njihova vađenja, sadržaj očevidnika obvezatno uključuje količine i namjene za koje je iskorišten.

NN 84/2021 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 31. srpnja 2021.

Očevidnik vađenja šljunka i pijeska

(1) Izvođač iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona dužan je dnevno voditi očevidnik vađenja šljunka i pijeska, na propisanom obrascu.

(2) Sastavni dio očevidnika su potvrđene geodetske snimke, analiza granulometrijskog sastava nanosa i elaborat iz članka 112. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona.

(3) Obveza vođenja očevidnika nastupa u trenutku kad se šljunak i pijesak izvade na plovilo, a prestaje primopredajom naručitelju iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona ili primopredajom na deponij iz članka 114. ovoga Zakona.

(4) Izvođač iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona dužan je jednom dnevno, na propisanom obrascu, prijaviti podatke iz stavka 1. ovoga članka Hrvatskim vodama, drugom naručitelju radova iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za inspekcijske poslove u području vodnoga gospodarstva.

(5) Prijava se podnosi elektroničkom poštom ili putem telefaksa.

(6) Hrvatske vode u elektroničkom obliku vode registar dostavljenih prijava iz stavka 4. ovoga Zakona.

(7) Na koncesionara koncesije iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona primjenjuju se, na odgovarajući način, odredbe stavaka 1. i 2. i stavaka 4., 5. i 7. ovoga članka. Obveza koncesionara na vođenje očevidnika nastupa u trenutku kad se šljunak i pijesak izvade na plovilo, a prestaje odlaganjem na deponij ili na drugo mjesto izvan vodotoka.

(8) Pravilnik o obliku i sadržaju očevidnika, načinu vođenja očevidnika, rokovima čuvanja očevidnika, obliku i sadržaju obrasca iz stavka 4. ovoga članka te metodologiji izrade geodetskih snimki, analize granulometrijskog sastava odnosno elaborata iz članka 112. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona donosi ministar. Sadržaj očevidnika obvezatno uključuje: datume vađenja, mjesta vađenja, izvađene količine, razmještene količine i mjesta razmještanja, deponirane količine i mjesta deponiranja. Ako se šljunak i pijesak koriste za namjene iz članka 115. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona, neposredno nakon njihova vađenja, sadržaj očevidnika obvezatno uključuje količine i namjene za koje je iskorišten.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 30. srpnja 2021.

Obveza deponiranja na uređene deponije

(1) Izvođač iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona dužan je deponirati šljunak i pijesak na uređen deponij, osim šljunka i pijeska koji se razmješta u vodotoku ili se ugrađuje u regulacijske i zaštitne vodne građevine.

(2) Deponijem iz stavka 1. ovoga članka upravljaju Hrvatske vode odnosno središnje tijelo državne uprave nadležno za plovidbu unutarnjim vodama, ovisno o tome tko je bio naručitelj izvođenja radova iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Koncesionar koncesije iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona dužan je deponirati šljunak i pijesak na uređen deponij, kojim on upravlja.

NN 84/2021 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 31. srpnja 2021.

Obveza deponiranja na uređene deponije

(1) Izvođač iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona dužan je deponirati šljunak i pijesak na uređen deponij, osim šljunka i pijeska koji se razmješta u vodotoku ili se ugrađuje u regulacijske i zaštitne vodne građevine.

(2) Deponijem iz stavka 1. ovoga članka upravljaju Hrvatske vode odnosno središnje tijelo državne uprave nadležno za plovidbu unutarnjim vodama, ovisno o tome tko je bio naručitelj izvođenja radova iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Koncesionar koncesije iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona dužan je deponirati šljunak i pijesak na uređen deponij, kojim on upravlja.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 30. srpnja 2021.

Povreda zabrane eksploatacije

(1) Pravna ili fizička osoba koja na području značajnom za vodni režim protupravno vadi ili kopa i vadi pijesak i šljunak dužna je naknaditi državi štetu i sanirati devastirani okoliš.

(2) Smatra se da protupravno eksploatira šljunak i pijesak izvođač radova iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona, koncesionar koncesije iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona ako podaci u očevidniku vađenja šljunka i pijeska odnosno očevidniku deponiranoga šljunka i pijeska nisu sukladni stvarnom stanju.

(3) Smatra se da protupravno eksploatira šljunak i pijesak koncesionar koncesije iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona koji u istom danu na istom plovilu posjeduje šljunak i pijesak izvađen u Republici Hrvatskoj i susjednim državama.

(4) Službena osoba koja prva uoči protupravnu eksploataciju iz obnovljivih ili neobnovljivih ležišta dužna je o tome obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove u područjima vodnoga gospodarstva i rudarstva, kao i naručitelja iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove u područjima vodnoga gospodarstva i rudarstva dužno je utvrditi stvarne količine izvađenoga šljunka i pijeska, a Hrvatske vode, na traženje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove u područjima vodnoga gospodarstva i rudarstva, izrađuju kontrolne geodetske snimke mjesta vađenja i mjesta razmještanja iz članka 115. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.

(6) Rješenje o naknadi štete iz stavka 1. ovoga članka donose Hrvatske vode u upravnom postupku sukladno propisu iz stavka 10. ovoga članka. Rješenje se dostavlja Ministarstvu i nadležnom državnom odvjetništvu.

(7) O žalbi protiv rješenja iz stavka 6. ovoga članka odlučuje Ministarstvo. Žalba protiv rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.

(8) Naplaćeni iznos naknade štete iz stavka 1. ovoga članka prihod je državnoga proračuna.

(9) Naknada za štetu koja nije obuhvaćena propisom iz stavka 10. ovoga članka (šteta na okolišu i materijalnim dobrima) potražuje se u kaznenom odnosno parničnom postupku.

(10) Ministar pravilnikom propisuje visinu naknade štete koja se sastoji u uvećanoj tržnoj vrijednosti protupravno izvađenoga šljunka i pijeska.

NN 84/2021 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 31. srpnja 2021.

Povreda zabrane eksploatacije

(1) Pravna ili fizička osoba koja na području značajnom za vodni režim protupravno vadi ili kopa i vadi pijesak i šljunak dužna je naknaditi državi štetu i sanirati devastirani okoliš.

(2) Smatra se da protupravno eksploatira šljunak i pijesak izvođač radova iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona, koncesionar koncesije iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona ako podaci u očevidniku vađenja šljunka i pijeska odnosno očevidniku deponiranoga šljunka i pijeska nisu sukladni stvarnom stanju.

(3) Smatra se da protupravno eksploatira šljunak i pijesak koncesionar koncesije iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona koji u istom danu na istom plovilu posjeduje šljunak i pijesak izvađen u Republici Hrvatskoj i susjednim državama.

(4) Službena osoba koja prva uoči protupravnu eksploataciju iz obnovljivih ili neobnovljivih ležišta dužna je o tome obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove u područjima vodnoga gospodarstva i rudarstva, kao i naručitelja iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Središnje tijelo Tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove u područjima vodnoga gospodarstva i rudarstva dužno je utvrditi stvarne količine izvađenoga šljunka i pijeska, a Hrvatske vode, na traženje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove u područjima vodnoga gospodarstva i rudarstva, izrađuju kontrolne geodetske snimke mjesta vađenja i mjesta razmještanja iz članka 115. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.

(6) Rješenje o naknadi štete iz stavka 1. ovoga članka donose Hrvatske vode u upravnom postupku sukladno propisu iz stavka 10. ovoga članka. Rješenje se dostavlja Ministarstvu i nadležnom državnom odvjetništvu.

(7) O žalbi protiv rješenja iz stavka 6. ovoga članka odlučuje Ministarstvo. Žalba protiv rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.

(8) Naplaćeni iznos naknade štete iz stavka 1. ovoga članka prihod je državnoga proračuna.

(9) Naknada za štetu koja nije obuhvaćena propisom iz stavka 10. ovoga članka (šteta na okolišu i materijalnim dobrima) potražuje se u kaznenom odnosno parničnom postupku.

(10) Ministar pravilnikom propisuje visinu naknade štete koja se sastoji u uvećanoj tržnoj vrijednosti protupravno izvađenoga šljunka i pijeska.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 30. srpnja 2021.

Obrana od poplava

(1) Obrana od poplava može biti preventivna, redovita i izvanredna.

(2) Preventivnu obranu od poplava čine usluge održavanja voda iz članka 121. ovoga Zakona.

(3) Redovitu i izvanrednu obranu od poplava čine mjere koje se poduzimaju neposredno pred nastup opasnosti plavljenja, tijekom trajanja opasnosti i neposredno nakon prestanka te opasnosti u svrhu neškodljivog protoka voda.

(4) Poslovi obrane od poplava, obrane od leda i zaštita od erozija i bujica hitna su služba.

(5) Hrvatske vode upravljaju obranom od poplava.

(6) Nositelji obrane od poplava usklađuju svoje aktivnosti sa središnjem tijelom državne uprave nadležnim za unutarnje poslove, središnjim tijelom državne uprave nadležnim za poslove obrane, nadležnim medicinskim službama i drugim hitnim službama te pravnim osobama koje sukladno posebnim propisima upravljaju prometnicama.

NN 84/2021 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 31. srpnja 2021.

Obrana od poplava

(1) Obrana od poplava može biti preventivna, redovita i izvanredna.

(2) Preventivnu obranu od poplava čine usluge održavanja voda iz članka 121. ovoga Zakona.

(3) Redovitu i izvanrednu obranu od poplava čine mjere koje se poduzimaju neposredno pred nastup opasnosti plavljenja, tijekom trajanja opasnosti i neposredno nakon prestanka te opasnosti u svrhu neškodljivog protoka voda.

(4) Poslovi obrane od poplava, obrane od leda i zaštita od erozija i bujica hitna su služba.

(5) Hrvatske vode upravljaju obranom od poplava.

(6) Nositelji obrane od poplava usklađuju svoje aktivnosti sa središnjem tijelom državne uprave nadležnim za unutarnje poslove, središnjim tijelom državne uprave nadležnim za poslove obrane, nadležnim medicinskim službama i drugim hitnim službama te pravnim osobama koje sukladno posebnim propisima upravljaju prometnicama.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 30. srpnja 2021.

Zabrane i ograničenja

(1) Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprječavanja pogoršanja vodnog režima zabranjeno je:

1. na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama:

1.1. kopati i odlagati zemlju, pijesak, šljunak, jalovinu i drugi materijal

1.2. prelaziti i voziti motornim vozilima, osim na mjestima na kojima je to izričito dopušteno

1.3. podizati nasade i

1.4. obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina

2. saditi drveće na udaljenosti manjoj od deset metara od ruba korita vodotoka ili kanala

3. podizati građevine na udaljenosti manjoj od deset metara od ruba vodotoka ili kanala

4. u uređenom inundacijskom području orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje

5. u uređenom inundacijskom području:

5.1. podizati zgrade, ograde i druge građevine, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina do šest metara od vanjske nožice nasipa odnosno od vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda)

5.2. vaditi pijesak, šljunak, kamen, glinu i ostale tvari do 20 metara od vanjske nožice nasipa odnosno od vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda)

5.3. kopati i bušiti zdence do 20 metara od vanjske nožice nasipa odnosno vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda) i

5.4. bušiti tlo do 20 metara od vanjske nožice nasipa odnosno od vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda)

6. u neuređenom inundacijskom području, protivno vodopravnim uvjetima:

6.1. podizati zgrade, ograde i druge građevine, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina

6.2. vaditi pijesak, šljunak, kamen, glinu i ostale tvari

6.3. kopati i bušiti zdence i

6.4. bušiti tlo

7. na građevinama za melioracijsku odvodnju:

7.1. obrađivati zemlju te obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje do udaljenosti od pet metara od ruba tih građevina

7.2. obrađivati zemlju te obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti građevine za detaljnu odvodnju ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje do udaljenosti od tri metra od ruba tih građevina

8. u vodotoke i druge vode, akumulacije, retencije, melioracijske i druge kanale i u inundacijskom području odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava i

9. graditi i/ili dopuštati gradnju na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, odstupanja su moguća uz suglasnost Hrvatskih voda:

1. pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina

2. pod uvjetom da ne dolazi do pogoršanja postojećeg vodnog režima i

3. ako to nije u bitnom protivno članku 9. stavku 1. točkama 1. do 4. ovoga Zakona.

(3) O žalbi protiv odluke o zahtjevu za izdavanje suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka odlučuje Ministarstvo.

(4) Uzgoj i sječa drveća u inundacijskom području može se obavljati isključivo na osnovi planskog dokumenta iz članka 16. stavka 3. ovoga Zakona.

NN 84/2021 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 31. srpnja 2021.

Zabrane i ograničenja

(1) Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprječavanja pogoršanja vodnog režima zabranjeno je:

1. na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama:

1.1. kopati i odlagati zemlju, pijesak, šljunak, jalovinu i drugi materijal

1.2. prelaziti i voziti motornim vozilima, osim na mjestima na kojima je to izričito dopušteno

1.3. podizati nasade i

1.4. obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina

2. saditi drveće na udaljenosti manjoj od deset metara od ruba korita vodotoka ili kanala

3. podizati građevine na udaljenosti manjoj od deset metara od ruba vodotoka ili kanala

4. u uređenom inundacijskom području orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje

5. u uređenom inundacijskom području:

5.1. podizati zgrade, ograde i druge građevine, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina do šest metara od vanjske nožice nasipa odnosno od vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda)

5.2. vaditi pijesak, šljunak, kamen, glinu i ostale tvari do 20 metara od vanjske nožice nasipa odnosno od vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda)

5.3. kopati i bušiti zdence do 20 metara od vanjske nožice nasipa odnosno vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda) i

5.4. bušiti tlo do 20 metara od vanjske nožice nasipa odnosno od vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda)

6. u neuređenom inundacijskom području, protivno vodopravnim uvjetima:

6.1. podizati zgrade, ograde i druge građevine, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina

6.2. vaditi pijesak, šljunak, kamen, glinu i ostale tvari

6.3. kopati i bušiti zdence i

6.4. bušiti tlo

7. na građevinama za melioracijsku odvodnju:

7.1. obrađivati zemlju te obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje do udaljenosti od pet metara od ruba tih građevina

7.2. obrađivati zemlju te obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti građevine za detaljnu odvodnju ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje do udaljenosti od tri metra od ruba tih građevina

8. u vodotoke i druge vode, akumulacije, retencije, melioracijske i druge kanale i u inundacijskom području odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava i

9. graditi i/ili dopuštati gradnju na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, odstupanja su moguća uz suglasnost Hrvatskih voda:

1. pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina

2. pod uvjetom da ne dolazi do pogoršanja postojećeg vodnog režima i

3. ako to nije u bitnom protivno članku 9. stavku 1 10. točkama 1. do 4. ovoga Zakona.

(3) O žalbi protiv odluke o zahtjevu za izdavanje suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka odlučuje Ministarstvo.

(4) Uzgoj i sječa drveća u inundacijskom području može se obavljati isključivo na osnovi planskog dokumenta iz članka 16. stavka 3. ovoga Zakona.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 30. srpnja 2021.

Javnost vodne dokumentacije

(1) Vodna dokumentacija se vodi i koristi prema načelu javnosti sukladno propisima o pravu na pristup informacijama.

(2) Pravne i fizičke osobe imaju pravo tražiti i dobiti izvatke iz vodne dokumentacije, uz naknadu troškova izrade tih izvadaka.

(3) Vodna dokumentacija se vodi i u digitalnom obliku u okviru Informacijskog sustava voda, kao i isprave ugovora sklopljenih na temelju planova upravljanja vodama.

(4) Informacijski sustav voda dio je informacijskog sustava zaštite okoliša koji vodi središnje tijelo državne uprave nadležno za okoliš i prirodu koji čini dio Europskog informacijskog sustava za vode i more (WISE).

(5) Informacijski sustav voda se usklađuje i povezuje s informacijskim sustavima koje vode druga tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima.

NN 84/2021 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 31. srpnja 2021.

Javnost vodne dokumentacije

(1) Vodna dokumentacija se vodi i koristi prema načelu javnosti sukladno propisima o pravu na pristup informacijama.

(2) Pravne i fizičke osobe imaju pravo tražiti i dobiti izvatke iz vodne dokumentacije, uz naknadu troškova izrade tih izvadaka.

(3) Vodna dokumentacija se vodi i u digitalnom obliku u okviru Informacijskog sustava voda, kao i isprave ugovora sklopljenih na temelju planova upravljanja vodama.

(4) Informacijski sustav voda dio je informacijskog sustava zaštite okoliša koji vodi središnje tijelo državne uprave nadležno za okoliš i prirodu koji čini dio Europskog informacijskog sustava za vode i more (WISE).

(5) Informacijski sustav voda se usklađuje i povezuje s informacijskim sustavima koje vode druga tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 30. srpnja 2021.

Dodatni sadržaj dokumentacije za nadmetanje

(1) Dokumentacija za nadmetanje u postupku davanja koncesija iz članka 177. stavka 1. ovoga Zakona mora, osim sastavnica uređenih zakonom kojim se uređuju koncesije, sadržavati i:

1. posebne uvjete koje izdaju Hrvatske vode prema stavku 2. ovoga članka (u daljnjem tekstu: koncesijski uvjeti)

2. poziv ponuditeljima da dostave dokaz o dopuštenosti zahvata u prostoru prema stavku 3. ovoga članka i

3. mišljenja drugih tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima prema stavcima 4., 5. i 6. ovoga članka.

(2) Koncesijskim uvjetima određuju se uvjeti korištenja vode, količine vode, vodna snaga, uvjeti, način i količine vađenja šljunka i pijeska, radnje, rokovi, ograničenja i zabrane koje mora ispunjavati koncesionar.

(3) Ako ostvarenje koncesije iz članka 177. stavka 1. ovoga Zakona nije moguće bez poduzimanja određenoga zahvata u prostoru za koji se prema propisima o prostornom uređenju i gradnji mora ishoditi lokacijska dozvola ili drugi akt, kojim se dokazuje da je zahvat u prostoru sukladan dokumentima prostornog uređenja, ponuditelj će biti pozvan podnijeti i takav dokaz.

(4) O davanju koncesija na području zaštićenom na temelju posebnoga zakona mišljenje daje nadležno ministarstvo.

(5) O davanju koncesije iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona mišljenje daje središnje tijelo državne uprave nadležno za plovidbu unutarnjim vodama, ako je mjesto koncesije na unutarnjem vodnom putu.

(6) Mišljenje iz stavaka 4. i 5. ovoga članka pribavlja Ministarstvo.

(7) Ako se mišljenje iz stavaka 4. i 5. ovoga članka ne dostavi davatelju koncesije, u roku određenom propisom iz članka 185. ovoga Zakona, smatra se da je izdano bezuvjetno mišljenje u korist davanja koncesije. Davatelj koncesije je dužan, dopisom kojim traži izdavanje mišljenja, upozoriti davatelja mišljenja na posljedicu propusta pravodobnoga davanja mišljenja.

(8) Odredbe stavaka 1. do 5. ovoga članka primjenjuju se i na davanje koncesije na zahtjev, osim što:

– se ne izrađuje dokumentacija za nadmetanje i

– mišljenja tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima pribavlja Ministarstvo.

NN 84/2021 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 31. srpnja 2021.

Dodatni sadržaj dokumentacije za nadmetanje

(1) Dokumentacija za nadmetanje u postupku davanja koncesija iz članka 177. stavka 1. ovoga Zakona mora, osim sastavnica uređenih zakonom kojim se uređuju koncesije, sadržavati i:

1. posebne uvjete koje izdaju Hrvatske vode prema stavku 2. ovoga članka (u daljnjem tekstu: koncesijski uvjeti)

2. poziv ponuditeljima da dostave dokaz o dopuštenosti zahvata u prostoru prema stavku 3. ovoga članka i

3. mišljenja drugih tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima prema stavcima 4., 5. i 6. ovoga članka.

(2) Koncesijskim uvjetima određuju se uvjeti korištenja vode, količine vode, vodna snaga, uvjeti, način i količine vađenja šljunka i pijeska, radnje, rokovi, ograničenja i zabrane koje mora ispunjavati koncesionar.

(3) Ako ostvarenje koncesije iz članka 177. stavka 1. ovoga Zakona nije moguće bez poduzimanja određenoga zahvata u prostoru za koji se prema propisima o prostornom uređenju i gradnji mora ishoditi lokacijska dozvola ili drugi akt, kojim se dokazuje da je zahvat u prostoru sukladan dokumentima prostornog uređenja, ponuditelj će biti pozvan podnijeti i takav dokaz.

(4) O davanju koncesija na području zaštićenom na temelju posebnoga zakona mišljenje daje nadležno ministarstvo.

(5) O davanju koncesije iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona mišljenje daje središnje tijelo državne uprave nadležno za plovidbu unutarnjim vodama, ako je mjesto koncesije na unutarnjem vodnom putu.

(6) Mišljenje iz stavaka 4. i 5. ovoga članka pribavlja Ministarstvo.

(7) Ako se mišljenje iz stavaka 4. i 5. ovoga članka ne dostavi davatelju koncesije, u roku određenom propisom iz članka 185. ovoga Zakona, smatra se da je izdano bezuvjetno mišljenje u korist davanja koncesije. Davatelj koncesije je dužan, dopisom kojim traži izdavanje mišljenja, upozoriti davatelja mišljenja na posljedicu propusta pravodobnoga davanja mišljenja.

(8) Odredbe stavaka 1. do 5. ovoga članka primjenjuju se i na davanje koncesije na zahtjev, osim što:

– se ne izrađuje dokumentacija za nadmetanje i

– mišljenja tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima pribavlja Ministarstvo.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 3. svibnja 2023.

Uvjeti za obavljanje posebnih djelatnosti za potrebe upravljanja vodama

(1) Za obavljanje posebnih djelatnosti za potrebe upravljanja vodama moraju biti ispunjeni i posebni uvjeti, a osobito tehnička opremljenost, brojnost i stručnost zaposlenika.

(2) Posebne uvjete iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom, u kojem propisuje i branjena područja iz članka 128. stavka 2. ovoga Zakona. Posebni uvjeti za obavljanje djelatnosti iz članka 209. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona propisuju se uz prethodno mišljenje Hrvatske akreditacijske agencije.

(3) Ispunjenje posebnih uvjeta iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se rješenjem Ministarstva u upravnom postupku (rješenje o ispunjenju posebnih uvjeta) na zahtjev stranke. Rješenja o ispunjenju posebnih uvjeta izdaju se na razdoblje od deset godina.

(4) Za djelatnost iz članka 209. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona rješenje o ispunjenju posebnih uvjeta se izdaje po branjenim područjima.

(5) Vodopravni inspektor je ovlašten usmenim rješenjem dopustiti obavljanje djelatnosti iz članka 209. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona i na susjednom branjenom području / branjenim područjima:

– kada se zbog izvanrednih okolnosti u stadijima redovite i izvanredne obrane od poplava ne može očekivati da će imatelj rješenja o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz članka 209. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona na odnosnom branjenom području uspješno provesti obranu od poplava vlastitim ljudstvom i opremom odnosno

– kada za odnosno branjeno područje ne postoji važeće rješenje o ispunjenju posebnih uvjeta.

(6) Imatelj Rješenja o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz članka 209. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona može obavljati i djelatnost iz članka 209. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.

(7) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

NN 47/2023 izmijenjen člankom 14. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Uvjeti za obavljanje posebnih djelatnosti za potrebe upravljanja vodama

(1) Za obavljanje posebnih djelatnosti za potrebe upravljanja vodama moraju biti ispunjeni i posebni uvjeti, a osobito tehnička opremljenost, brojnost i stručnost zaposlenika.

(2) Posebne uvjete iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom, u kojem propisuje i branjena područja iz članka 128. stavka 2. ovoga Zakona. Posebni uvjeti za obavljanje djelatnosti iz članka 209. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona propisuju se uz prethodno mišljenje Hrvatske akreditacijske agencije.

(3) Ispunjenje posebnih uvjeta iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se rješenjem Ministarstva u upravnom postupku (rješenje o ispunjenju posebnih uvjeta) na zahtjev stranke. Rješenja o ispunjenju posebnih uvjeta izdaju se na razdoblje od najviše deset godina.

(4) Za djelatnost iz članka 209. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona rješenje o ispunjenju posebnih uvjeta se izdaje po branjenim područjima.

(5) Vodopravni inspektor je ovlašten usmenim rješenjem dopustiti obavljanje djelatnosti iz članka 209. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona i na susjednom branjenom području / branjenim područjima:

– kada se zbog izvanrednih okolnosti u stadijima redovite i izvanredne obrane od poplava ne može očekivati da će imatelj rješenja o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz članka 209. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona na odnosnom branjenom području uspješno provesti obranu od poplava vlastitim ljudstvom i opremom odnosno

– kada za odnosno branjeno područje ne postoji važeće rješenje o ispunjenju posebnih uvjeta.

(6) Imatelj Rješenja o ispunjenju posebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz članka 209. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona može obavljati i djelatnost iz članka 209. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.

(7) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 30. srpnja 2021.

Institut za vode

(1) Uredbom Vlade Republike Hrvatske osniva se institucija u području voda s pravnim statusom javne ustanove i pravnim položajem znanstvene organizacije (u daljnjem tekstu: institut za vode), radi pružanja znanstvene i stručne podrške upravljanju vodama sukladno strategiji upravljanja vodama, odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva.

(2) Institut za vode:

– provodi monitoring iz članka 50. ovoga Zakona i laboratorijske poslove za potrebe monitoringa

– izrađuje stručne podloge za izradu strategije upravljanja vodama, plana upravljanja vodnim područjima, plana upravljanja rizicima od poplava i višegodišnjih programa gradnje vodnih građevina

– izrađuje znanstvene, studijske i analitičke podloge za potrebe upravljanja vodama

– provodi druga znanstvena istraživanja u području upravljanja vodama i

– obavlja i druge poslove u skladu s uredbom iz stavka 1. ovoga članka i svojim statutom.

(3) Sredstva za financiranje poslovanja instituta za vode osiguravaju se iz financijskog plana Hrvatskih voda, na teret prihoda iz vodnih naknada u skladu s uredbom iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Institut za vode može ostvarivati i druge prihode u skladu sa svojim statutom.

(5) Na institut za vode primjenjuju se propisi o znanstvenoj djelatnosti i propisi o ustanovama, osim gdje je ovim Zakonom drukčije određeno.

(6) Osnivačka prava, u ime Republike Hrvatske, u institutu za vode ostvaruje Ministarstvo.

(7) Proračun instituta za vode predlaže ravnatelj temeljem rasprave znanstvenog vijeća. Odluku o proračunu donosi upravno vijeće na temelju prethodne suglasnosti ministra.

NN 84/2021 izmijenjen člankom 3. vrijedi od 31. srpnja 2021.

Institut za vode

(1) Uredbom Vlade Republike Hrvatske osniva se institucija u području voda s pravnim statusom javne ustanove i pravnim položajem znanstvene organizacije (u daljnjem tekstu: institut za vode), radi pružanja znanstvene i stručne podrške upravljanju vodama sukladno strategiji upravljanja vodama, odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva.

(2) Institut za vode:

– provodi monitoring iz članka 50. ovoga Zakona i laboratorijske poslove za potrebe monitoringa

– izrađuje stručne podloge za izradu strategije upravljanja vodama, plana upravljanja vodnim područjima, plana upravljanja rizicima od poplava i višegodišnjih programa gradnje vodnih građevina

– izrađuje znanstvene, studijske i analitičke podloge za potrebe upravljanja vodama

– provodi druga znanstvena istraživanja u području upravljanja vodama i

– obavlja i druge poslove u skladu s uredbom iz stavka 1. ovoga članka i svojim statutom.

(3) Sredstva za financiranje poslovanja instituta za vode osiguravaju se iz financijskog plana Hrvatskih voda, na teret prihoda iz vodnih naknada u skladu s uredbom iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Institut za vode može ostvarivati i druge prihode u skladu sa svojim statutom.

(5) Na institut za vode primjenjuju se propisi o znanstvenoj djelatnosti i propisi o ustanovama, osim gdje je ovim Zakonom drukčije određeno.

(6) Osnivačka prava, u ime Republike Hrvatske, u institutu za vode ostvaruje Ministarstvo.

(7) Proračun instituta za vode predlaže ravnatelj temeljem rasprave znanstvenog vijeća. Odluku o proračunu donosi upravno vijeće na temelju prethodne suglasnosti ministra.

(7) Statut, financijski plan te pravilnik o radu u skladu s općim propisima o radu donosi upravno vijeće instituta za vode, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 30. srpnja 2021.

Inspekcijski nadzor

(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove u području vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: vodopravna inspekcija), osim kada je ovim Zakonom drukčije uređeno.

(2) Inspekcijski nadzor ne provodi se nad javnim ovlastima Hrvatskih voda iz članka 199. stavka 4. ovoga Zakona, nad aktima iz članaka 204. i 205. ovoga Zakona niti nad jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u provedbi javnih ovlasti donošenja općih akata na temelju ovoga Zakona i rješavanja u upravnim stvarima na temelju ovoga Zakona.

NN 84/2021 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 31. srpnja 2021.

Inspekcijski nadzor

(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove u području vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: vodopravna inspekcija), osim kada je ovim Zakonom drukčije uređeno.

(2) Inspekcijski nadzor ne provodi se nad javnim ovlastima Hrvatskih voda iz članka 199. stavka 4. ovoga Zakona, nad aktima iz članaka 204. i 205. ovoga Zakona niti nad jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u provedbi javnih ovlasti donošenja općih akata na temelju ovoga Zakona i rješavanja u upravnim stvarima na temelju ovoga Zakona.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 3. svibnja 2023.

Teži prekršaji

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba ako:

1. koristi vodno dobro protivno namjeni iz članka 10. ovoga Zakona

2. koristi javno vodno dobro bez propisanih akata iz članka 18. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona

3. izvodi zahvat u prostoru iz članka 19. stavaka 1. ovoga Zakona na javnom vodnom dobru bez prethodne suglasnosti Hrvatskih voda

4. ne dopusti privremeno korištenje katastarskih čestica izvan sustava javnog vodnog dobra za namjene iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona

5. ispušta ili unosi u vode opasne tvari i druge onečišćujuće tvari te ih odlaže na mjestima s kojih postoji mogućnost onečišćenja voda i vodnoga okoliša protivno članku 49. ovoga Zakona

6. kao obveznik primjene mjera iz članka 53. stavka 8. ovoga Zakona ne primjeni osnovne mjere iz programa mjera zaštite voda u skladu s člankom 54. stavkom 2. ovoga Zakona

7. ispušta otpadne vode protivno članku 70. stavku 1. ovoga Zakona

8. pri obavljanju gospodarske ili druge poslovne djelatnosti unosi, ispušta ili odlaže opasne ili druge onečišćujuće tvari u vode, bez djelomičnog ili potpunog odstranjivanja tih tvari prije ispuštanja u građevine za javnu odvodnju ili drugi prijamnik protivno odredbi članka 71. ovoga Zakona

9. ispušta otpadne vode protivno odluci o odvodnji otpadnih voda iz članka 77. stavka 1. ovoga Zakona

10. ne donese plan mjera iz članka 81. stavka 3. točke 5. ovoga Zakona

11. ne postupa po odluci iz članka 82. ovoga Zakona

12. ne poduzme mjere za žurno sprječavanje odnosno otklanjanje onečišćenja voda neposredno po saznanju o nastanku opasnosti od onečišćenja voda ili o onečišćenju voda sukladno članku 83. stavku 4. ovoga Zakona

13. koristi vode protivno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz članka 90. ovoga Zakona

14. ne provodi odluku o ograničenju korištenja voda iz članka 93. stavka 2. ovoga Zakona

15. vadi pijesak i šljunak u području značajnom za vodni režim protivno članku 110. stavku 1. ovoga Zakona

16. vadi pijesak i šljunak u zonama sanitarne zaštite izvorišta, a izvan područja značajnog za vodni režim protivno članku 111. ovoga Zakona

17. prije početka vađenja šljunka i pijeska ne poduzme sve radnje sukladno članku 112. stavku 4. ovoga Zakona

18. koristi šljunak i pijesak protivno namjenama iz članka 115. stavka 1. ovoga Zakona

19. nije nazočna na branjenom području ljudstvom i materijalnim sredstvima i ne održava vlastito ustrojstvo, stanje osposobljenosti i pokretljivosti ljudstva, kao i stanje materijalnih sredstava, sukladno članku 132. stavku 1. ovoga Zakona

20. se ne odazove u pripremno stanje i ne sudjeluje u redovitoj i izvanrednoj obrani od poplava sukladno članku 132. stavku 2. ovoga Zakona

21. ne koristi akumulacije i retencije na način kojim se osigurava prihvaćanje poplavnog vala iz članka 134. stavka 1. ovoga Zakona

22. ne obavlja stalno promatranje sigurnosti brana prema članku 134. stavku 3. ovoga Zakona

23. ne dopusti odlaganje pijeska, šljunka, gline ili kamena za korištenje u obrani od poplava, na zahtjev Hrvatskih voda, sukladno članku 144. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona

24. ne dopusti prijelaz osoba, prijevoznih sredstava i mehanizacije potrebne u obrani od poplava, na zahtjev Hrvatskih voda, sukladno članku 144. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona

25. ne dopusti ovlaštenicima Hrvatskih voda prijelaz preko zemljišta čiji je vlasnik i/ili korisnik, radi premjeravanja snimanja i obilježavanja u vezi s građenjem vodnih građevina i održavanjem vodotoka i vodnih građevina sukladno članku 145. stavku 1. ovoga Zakona

26. obavlja radnje koje su zabranjene člankom 146. stavkom 1. ovoga Zakona

27. bez vodopravnih akata iz članka 158. stavka 1., članka 162. stavka 1. odnosno članka 163. stavka 1. ovoga Zakona izvodi zahvate u prostoru za koje su ti akti propisani

28. ispušta otpadne vode i koristi vode protivno članku 164. ovoga Zakona

29. ispušta otpadne vode bez akta iz članka 165. ovoga Zakona

30. koristi vode bez akta iz članka 169. stavka 1. ovoga Zakona

31. koristi vode za namjene iz članka 177. stavka 1. ovoga Zakona bez akta iz članka 190. stavka 1. ovoga Zakona

32. obavlja djelatnosti iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona bez važećeg rješenja, propisanog člankom 210. stavkom 3. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 do 10.000,00 kuna.

NN 47/2023 izmijenjen člankom 15. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Teži prekršaji

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 3980,00 do 300.000,00 kuna 39.810,00 eura kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba ako:

1. koristi vodno dobro protivno namjeni iz članka 10. ovoga Zakona

2. koristi javno vodno dobro bez propisanih akata iz članka 18. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona

3. izvodi zahvat u prostoru iz članka 19. stavaka 1. ovoga Zakona na javnom vodnom dobru bez prethodne suglasnosti Hrvatskih voda

4. ne dopusti privremeno korištenje katastarskih čestica izvan sustava javnog vodnog dobra za namjene iz članka 21. stavka 1. ovoga Zakona

5. ispušta ili unosi u vode opasne tvari i druge onečišćujuće tvari te ih odlaže na mjestima s kojih postoji mogućnost onečišćenja voda i vodnoga okoliša protivno članku 49. ovoga Zakona

6. kao obveznik primjene mjera iz članka 53. stavka 8. ovoga Zakona ne primjeni osnovne mjere iz programa mjera zaštite voda u skladu s člankom 54. stavkom 2. ovoga Zakona

7. ispušta otpadne vode protivno članku 70. stavku 1. ovoga Zakona

8. pri obavljanju gospodarske ili druge poslovne djelatnosti unosi, ispušta ili odlaže opasne ili druge onečišćujuće tvari u vode, bez djelomičnog ili potpunog odstranjivanja tih tvari prije ispuštanja u građevine za javnu odvodnju ili drugi prijamnik protivno odredbi članka 71. ovoga Zakona

9. ispušta otpadne vode protivno odluci o odvodnji otpadnih voda iz članka 77. stavka 1. ovoga Zakona

10. ne donese plan mjera iz članka 81. stavka 3. točke 5. ovoga Zakona

11. ne postupa po odluci iz članka 82. ovoga Zakona

12. ne poduzme mjere za žurno sprječavanje odnosno otklanjanje onečišćenja voda neposredno po saznanju o nastanku opasnosti od onečišćenja voda ili o onečišćenju voda sukladno članku 83. stavku 4. ovoga Zakona

13. koristi vode protivno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave iz članka 90. ovoga Zakona

14. ne provodi odluku o ograničenju korištenja voda iz članka 93. stavka 2. ovoga Zakona

15. vadi pijesak i šljunak u području značajnom za vodni režim protivno članku 110. stavku 1. ovoga Zakona

16. vadi pijesak i šljunak u zonama sanitarne zaštite izvorišta, a izvan područja značajnog za vodni režim protivno članku 111. ovoga Zakona

17. prije početka vađenja šljunka i pijeska ne poduzme sve radnje sukladno članku 112. stavku 4. ovoga Zakona

18. koristi šljunak i pijesak protivno namjenama iz članka 115. stavka 1. ovoga Zakona

19. nije nazočna na branjenom području ljudstvom i materijalnim sredstvima i ne održava vlastito ustrojstvo, stanje osposobljenosti i pokretljivosti ljudstva, kao i stanje materijalnih sredstava, sukladno članku 132. stavku 1. ovoga Zakona

20. se ne odazove u pripremno stanje i ne sudjeluje u redovitoj i izvanrednoj obrani od poplava sukladno članku 132. stavku 2. ovoga Zakona

21. ne koristi akumulacije i retencije na način kojim se osigurava prihvaćanje poplavnog vala iz članka 134. stavka 1. ovoga Zakona

22. ne obavlja stalno promatranje sigurnosti brana prema članku 134. stavku 3. ovoga Zakona

23. ne dopusti odlaganje pijeska, šljunka, gline ili kamena za korištenje u obrani od poplava, na zahtjev Hrvatskih voda, sukladno članku 144. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona

24. ne dopusti prijelaz osoba, prijevoznih sredstava i mehanizacije potrebne u obrani od poplava, na zahtjev Hrvatskih voda, sukladno članku 144. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona

25. ne dopusti ovlaštenicima Hrvatskih voda prijelaz preko zemljišta čiji je vlasnik i/ili korisnik, radi premjeravanja snimanja i obilježavanja u vezi s građenjem vodnih građevina i održavanjem vodotoka i vodnih građevina sukladno članku 145. stavku 1. ovoga Zakona

26. obavlja radnje koje su zabranjene člankom 146. stavkom 1. ovoga Zakona

27. bez vodopravnih akata iz članka 158. stavka 1., članka 162. stavka 1. odnosno članka 163. stavka 1. ovoga Zakona izvodi zahvate u prostoru za koje su ti akti propisani

28. ispušta otpadne vode i koristi vode protivno članku 164. ovoga Zakona

29. ispušta otpadne vode bez akta iz članka 165. ovoga Zakona

30. koristi vode bez akta iz članka 169. stavka 1. ovoga Zakona

31. koristi vode za namjene iz članka 177. stavka 1. ovoga Zakona bez akta iz članka 190. stavka 1. ovoga Zakona

32. obavlja djelatnosti iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona bez važećeg rješenja, propisanog člankom 210. stavkom 3. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 530,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 4000,00 530,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 30. srpnja 2021.

Prekršaji srednje težine

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba ako:

1. koristi javno vodno dobro za odmor i rekreaciju protivno članku 20. ovoga Zakona

2. u svojstvu upravitelja višenamjenskom akumulacijom ne ispunjava obvezu trpljenja korištenja višenamjenske akumulacije od strane drugih nositelja prava korištenja za druge namjene iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona

3. u slučaju izvanrednih okolnosti koje mogu imati štetan utjecaj na kakvoću površinskih voda za kupanje i zdravlje kupača ne poduzme pravodobne i primjerene mjere sukladno članku 58. stavka 3. ovoga Zakona

4. ne obavlja uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda prema članku 75. stavku 1. ovoga Zakona

5. nema, ne koristi ili ne održava uređaj za mjerenje protoka vode ili uređaj za automatsko uzimanje uzoraka ili ga ne učini dostupnim vodnom nadzoru prema članku 75. stavku 4. ovoga Zakona

6. ne vodi očevidnik ispuštanja opasnih tvari sukladno članku 76. stavku 3. ovoga Zakona

7. se ne pridržava tehničkih zahtjeva za projektiranje, građenje, održavanje ili kontrolu tehničke ispravnosti građevina za odvodnju otpadnih voda sukladno članku 78. stavku 1. ovoga Zakona

8. ne podvrgne kontroli ispravnosti sukladno članku 78. stavku 2. ovoga Zakona

9. ne uskladi stanje već izgrađene građevine za odvodnju otpadnih voda s tehničkim zahtjevima u propisanim rokovima sukladno članku 78. stavku 3. ovoga Zakona

10. ne provede stručni nadzor nad održavanjem individualnih sustava odvodnje sukladno članku 79. stavku 1. ovoga Zakona

11. ne prazni individualni sustav odvodnje sukladno članku 79. stavku 2. ovoga Zakona

12. bez odgađanja ne obavijesti središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje u slučaju iz članka 83. stavka 1. ovoga Zakona

13. ne vodi očevidnik o količinama zahvaćene vode sukladno propisu iz članka 92. stavka 2. ovoga Zakona

14. koristi vodu iz tijela podzemnih voda, osim za opće korištenje voda i slobodno korištenje voda, bez odobrenja iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona

15. ne postupa po odluci o redu prvenstva korištenja voda iz članka 96. stavka 3. ovoga Zakona

16. ne podvrgne kontroli ispravnosti građevine za vodoopskrbu sukladno članku 101. stavku 2. ovoga Zakona

17. ne izradi ili ne dostavi nadležnim tijelima ili osobama geodetsku snimku, analizu granulometrijskog sastava odnosno elaborat sukladno članku 112. stavcima 4. do 7. ovoga Zakona

18. ne vodi očevidnik vađenja šljunka i pijeska sukladno članku 113. stavku 1. ovoga Zakona

19. ne sudjeluje u obrani od poplava sukladno uvjetima iz članka 133. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

20. ne provodi mjere obrane od leda iz članka 136. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

21. obavlja radnje koje su zabranjene člankom 141. stavkom 1. ovoga Zakona

22. pruža javne usluge i/ili izvodi javne radove iz članka 186. stavka 3. ovoga Zakona bez akta iz članka 190. stavka 2. ovoga Zakona

23. pruža javne usluge i/ili izvodi javne radove iz članka 186. stavka 4. ovoga Zakona bez akta iz članka 190. stavka 3. ovoga Zakona

24. ne omogući provedbu upravnog nadzora iz članka 213. ovoga Zakona

25. ne omogući neposredni nadzor vodočuvara sukladno članku 223. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 10.000,00 kuna.

NN 84/2021 izmijenjen člankom 5. vrijedio od 31. srpnja 2021. do 3. svibnja 2023.

Prekršaji srednje težine

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba ako:

1. koristi javno vodno dobro za odmor i rekreaciju protivno članku 20. ovoga Zakona

2. u svojstvu upravitelja višenamjenskom akumulacijom ne ispunjava obvezu trpljenja korištenja višenamjenske akumulacije od strane drugih nositelja prava korištenja za druge namjene iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona

3. u slučaju izvanrednih okolnosti koje mogu imati štetan utjecaj na kakvoću površinskih voda za kupanje i zdravlje kupača ne poduzme pravodobne i primjerene mjere sukladno članku 58. stavka 3. ovoga Zakona

4. ne obavlja uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda prema članku 75. stavku 1. ovoga Zakona

5. nema, ne koristi ili ne održava uređaj za mjerenje protoka vode ili uređaj za automatsko uzimanje uzoraka ili ga ne učini dostupnim vodnom nadzoru prema članku 75. stavku 4. ovoga Zakona

6. ne vodi očevidnik ispuštanja opasnih tvari sukladno članku 76. stavku 3. ovoga Zakona

7. se ne pridržava tehničkih zahtjeva za projektiranje, građenje, održavanje ili kontrolu tehničke ispravnosti građevina za odvodnju otpadnih voda sukladno članku 78. stavku 1. ovoga Zakona

8. ne podvrgne kontroli ispravnosti sukladno članku 78. stavku 2. ovoga Zakona

9. ne uskladi stanje već izgrađene građevine za odvodnju otpadnih voda s tehničkim zahtjevima u propisanim rokovima sukladno članku 78. stavku 3. ovoga Zakona

10. ne provede stručni nadzor nad održavanjem individualnih sustava odvodnje sukladno članku 79. stavku 1. ovoga Zakona

11. ne prazni individualni sustav odvodnje sukladno članku 79. stavku 2. ovoga Zakona

12. bez odgađanja ne obavijesti središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje u slučaju iz članka 83. stavka 1. ovoga Zakona

13. ne vodi očevidnik o količinama zahvaćene vode sukladno propisu iz članka 92. stavka 2. ovoga Zakona

14. koristi vodu iz tijela podzemnih voda, osim za opće korištenje voda i slobodno korištenje voda, bez odobrenja iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona

15. ne postupa po odluci o redu prvenstva korištenja voda iz članka 96. stavka 3. ovoga Zakona

16. ne podvrgne kontroli ispravnosti građevine za vodoopskrbu sukladno članku 101. stavku 2. ovoga Zakona

17. ne izradi ili ne dostavi nadležnim tijelima ili osobama geodetsku snimku, analizu granulometrijskog sastava odnosno elaborat sukladno članku 112. stavcima 4. do 7. ovoga Zakona

18. ne vodi očevidnik vađenja šljunka i pijeska sukladno članku 113. stavku 1. ovoga Zakona

19. ne sudjeluje u obrani od poplava sukladno uvjetima iz članka 133. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

20. ne provodi mjere obrane od leda iz članka 136. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

21. obavlja radnje koje su zabranjene člankom 141. stavkom 1. ovoga Zakona

22. pruža javne usluge i/ili izvodi javne radove iz članka 186. stavka 3. ovoga Zakona bez akta iz članka 190. stavka 2. ovoga Zakona

23. pruža javne usluge i/ili izvodi javne radove iz članka 186. stavka 4. ovoga Zakona bez akta iz članka 190. stavka 3. ovoga Zakona

24. ne omogući provedbu upravnog nadzora iz članka 213. ovoga Zakona

25. ne omogući neposredni nadzor vodočuvara sukladno članku 223. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 10.000,00 kuna.

NN 47/2023 izmijenjen člankom 16. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Prekršaji srednje težine

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 2650,00 do 100.000,00 kuna 13.270,00 eura kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba ako:

1. koristi javno vodno dobro za odmor i rekreaciju protivno članku 20. ovoga Zakona

2. u svojstvu upravitelja višenamjenskom akumulacijom ne ispunjava obvezu trpljenja korištenja višenamjenske akumulacije od strane drugih nositelja prava korištenja za druge namjene iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona

3. u slučaju izvanrednih okolnosti koje mogu imati štetan utjecaj na kakvoću površinskih voda za kupanje i zdravlje kupača ne poduzme pravodobne i primjerene mjere sukladno članku 58. stavka 3. ovoga Zakona

4. ne obavlja uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda prema članku 75. stavku 1. ovoga Zakona

5. nema, ne koristi ili ne održava uređaj za mjerenje protoka vode ili uređaj za automatsko uzimanje uzoraka ili ga ne učini dostupnim vodnom nadzoru prema članku 75. stavku 4. ovoga Zakona

6. ne vodi očevidnik ispuštanja opasnih tvari sukladno članku 76. stavku 3. ovoga Zakona

7. se ne pridržava tehničkih zahtjeva za projektiranje, građenje, održavanje ili kontrolu tehničke ispravnosti građevina za odvodnju otpadnih voda sukladno članku 78. stavku 1. ovoga Zakona

8. ne podvrgne kontroli ispravnosti sukladno članku 78. stavku 2. ovoga Zakona

9. ne uskladi stanje već izgrađene građevine za odvodnju otpadnih voda s tehničkim zahtjevima u propisanim rokovima sukladno članku 78. stavku 3. ovoga Zakona

10. ne provede stručni nadzor nad održavanjem individualnih sustava odvodnje sukladno članku 79. stavku 1. ovoga Zakona

11. ne prazni individualni sustav odvodnje sukladno članku 79. stavku 2. ovoga Zakona

12. bez odgađanja ne obavijesti tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje u slučaju iz članka 83. stavka 1. ovoga Zakona

13. ne vodi očevidnik o količinama zahvaćene vode sukladno propisu iz članka 92. stavka 2. ovoga Zakona

14. koristi vodu iz tijela podzemnih voda, osim za opće korištenje voda i slobodno korištenje voda, bez odobrenja iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona

15. ne postupa po odluci o redu prvenstva korištenja voda iz članka 96. stavka 3. ovoga Zakona

15.a ne obavješćuje o mogućnostima priključenja na sustav javne vodoopskrbe ili o alternativnim načinima pristupa vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju na svojoj mrežnoj stranici ili na drugi najprikladniji i lako dostupan način sukladno članku 97.a stavku 4. podstavku 2. ovoga Zakona

15.b ne dostavlja informacije Hrvatskim vodama sukladno članku 100.d stavku 4. ovoga Zakona

15.c ne izradi i ne dostavi Hrvatskim vodama procjenu razina gubitaka vode sukladno članku 101.a stavku 2. ovoga Zakona

16. ne podvrgne kontroli ispravnosti građevine za vodoopskrbu sukladno članku 101. stavku 2. ovoga Zakona

17. ne izradi ili ne dostavi nadležnim tijelima ili osobama geodetsku snimku, analizu granulometrijskog sastava odnosno elaborat sukladno članku 112. stavcima 4. do 7. ovoga Zakona

18. ne vodi očevidnik vađenja šljunka i pijeska sukladno članku 113. stavku 1. ovoga Zakona

19. ne sudjeluje u obrani od poplava sukladno uvjetima iz članka 133. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

20. ne provodi mjere obrane od leda iz članka 136. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

21. obavlja radnje koje su zabranjene člankom 141. stavkom 1. ovoga Zakona

22. pruža javne usluge i/ili izvodi javne radove iz članka 186. stavka 3. ovoga Zakona bez akta iz članka 190. stavka 2. ovoga Zakona

23. pruža javne usluge i/ili izvodi javne radove iz članka 186. stavka 4. ovoga Zakona bez akta iz članka 190. stavka 3. ovoga Zakona

24. ne omogući provedbu upravnog nadzora iz članka 213. ovoga Zakona

25. ne omogući neposredni nadzor vodočuvara sukladno članku 223. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 10.000,00 kuna. (3) 260,00 do 1320,00 eura.

(3) Novčanom kaznom iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u jedinici lokalne samouprave ako ne utvrđuje, ne sastavlja i/ili ne dostavlja popis osoba bez pristupa ili s ograničenim pristupom vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, uključujući ranjive i marginalizirane skupine, nadležnom javnom isporučitelju vodnih usluga sukladno članku 97.a stavku 4. podstavku 1. ovoga Zakona.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 260,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 3. svibnja 2023.

Lakši prekršaji

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba ako:

1. kao obveznik primjene mjera ne primjenjuje obvezne mjere propisane akcijskim programom donesenim na temelju članka 57. stavka 4. ovoga Zakona

2. ne omogući Hrvatskim vodama mjerenje protoka vode ili uzorkovanje i ispitivanje sastava ispuštenih otpadnih voda prema članku 75. stavku 5. ovoga Zakona

3. ne dostavi podatke o uzorkovanju i ispitivanju sastava ispuštenih otpadnih voda Hrvatskim vodama sukladno članku 76. stavku 1. ovoga Zakona

4. ne dostavi podatke o proizvodnji odnosno uvozu i stavljanju na tržište kemikalija koje nakon uporabe dospijevaju u vode Hrvatskim vodama sukladno članku 76. stavku 2. ovoga Zakona

5. ne koristi vode za osobne potrebe na način i u količinama sukladno članku 88. ovoga Zakona

6. ne koristi vode sukladno članku 89. ovoga Zakona

7. koristi vode na način koji prelazi opseg općeg korištenja voda odnosno slobodnog korištenja voda protivno članku 91. ovoga Zakona

8. ne dostavi podatke o količinama zahvaćene vode Hrvatskim vodama sukladno članku 92. stavku 1. ovoga Zakona

9. u roku od 48 sati ne prijavi pronalaženje podzemne vode tijekom izvođenja radova sukladno članku 94. stavku 1. ovoga Zakona

10. ne omogući uzimanje podataka i obavljanje potrebnih ispitivanja radi utvrđivanja ležišta, količina i kakvoće voda sukladno članku 94. stavku 2. točki 1. ovoga Zakona

11. ne poduzme potrebne mjere po nalogu vodopravnog inspektora, sukladno članku 94. stavku 2. točki 2. ovoga Zakona

12. ne prijavi podatke o količini izvađenog šljunka i pijeska sukladno članku 113. stavku 4. ovoga Zakona

13. deponira šljunak i pijesak protivno članku 114. stavku 1. ovoga Zakona i/ili

14. ne dostavlja podatke o vodama i vodnom okolišu za potrebe provedbe vodne politike iz članka 154. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 5000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 5000,00 kuna.

NN 47/2023 izmijenjen člankom 17. vrijedi od 4. svibnja 2023.

Lakši prekršaji

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 1320,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba ako:

1. kao obveznik primjene mjera ne primjenjuje obvezne mjere propisane akcijskim programom donesenim na temelju članka 57. stavka 4. ovoga Zakona

2. ne omogući Hrvatskim vodama mjerenje protoka vode ili uzorkovanje i ispitivanje sastava ispuštenih otpadnih voda prema članku 75. stavku 5. ovoga Zakona

3. ne dostavi podatke o uzorkovanju i ispitivanju sastava ispuštenih otpadnih voda Hrvatskim vodama sukladno članku 76. stavku 1. ovoga Zakona

4. ne dostavi podatke o proizvodnji odnosno uvozu i stavljanju na tržište kemikalija koje nakon uporabe dospijevaju u vode Hrvatskim vodama sukladno članku 76. stavku 2. ovoga Zakona

5. ne koristi vode za osobne potrebe na način i u količinama sukladno članku 88. ovoga Zakona

6. ne koristi vode sukladno članku 89. ovoga Zakona

7. koristi vode na način koji prelazi opseg općeg korištenja voda odnosno slobodnog korištenja voda protivno članku 91. ovoga Zakona

8. ne dostavi podatke o količinama zahvaćene vode Hrvatskim vodama sukladno članku 92. stavku 1. ovoga Zakona

9. u roku od 48 sati ne prijavi pronalaženje podzemne vode tijekom izvođenja radova sukladno članku 94. stavku 1. ovoga Zakona

10. ne omogući uzimanje podataka i obavljanje potrebnih ispitivanja radi utvrđivanja ležišta, količina i kakvoće voda sukladno članku 94. stavku 2. točki 1. ovoga Zakona

11. ne poduzme potrebne mjere po nalogu vodopravnog inspektora, sukladno članku 94. stavku 2. točki 2. ovoga Zakona

12. ne prijavi podatke o količini izvađenog šljunka i pijeska sukladno članku 113. stavku 4. ovoga Zakona

13. deponira šljunak i pijesak protivno članku 114. stavku 1. ovoga Zakona i/ili

14. ne dostavlja podatke o vodama i vodnom okolišu za potrebe provedbe vodne politike iz članka 154. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 130,00 do 5000,00 kuna 660,00 eura.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 130,00 do 5000,00 kuna 660,00 eura.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 30. srpnja 2021.

Pravo na naknadu tržišne vrijednosti

(1) Odredbe članka 11. stavka 6., članka 12. stavka 2., članka 230. stavka 1. i članka 231. stavka 4. ovoga Zakona ne utječu na pravo prethodnog zemljišnoknjižnog vlasnika na naknadu tržišne vrijednosti u skladu s općim pravilima imovinskog prava.

(2) Odredbe članka 235. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ne utječu na pravo prethodnog zemljišnoknjižnog vlasnika na naknadu tržišne vrijednosti u skladu s općim pravilima imovinskog prava.

(3) Pravo na naknadu tržišne vrijednosti ne ostvaruje prethodni zemljišnoknjižni vlasnik nekretnina iz članka 235. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona kojem je Republika Hrvatska jedini udjeličar, dioničar ili osnivač s isključivim pravom odlučivanja.

NN 84/2021 izmijenjen člankom 4. vrijedi od 31. srpnja 2021.

Pravo na naknadu tržišne vrijednosti

(1) Odredbe članka 11. stavka 6., članka 12. stavka 2., članka 230. stavka 1., članka 231. stavka 1. i članka 231 232. stavka 4. ovoga Zakona ne utječu na pravo prethodnog zemljišnoknjižnog vlasnika na naknadu tržišne vrijednosti u skladu s općim pravilima imovinskog prava, pod uvjetom da se ne radi o pogrešnoj uknjižbi prava vlasništva.

(2) Odredbe članka 235. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ne utječu na pravo prethodnog zemljišnoknjižnog vlasnika na naknadu tržišne vrijednosti u skladu s općim pravilima imovinskog prava.

(3) Pravo na naknadu tržišne vrijednosti ne ostvaruje prethodni zemljišnoknjižni vlasnik nekretnina iz članka 235. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona kojem je Republika Hrvatska jedini udjeličar, dioničar ili osnivač s isključivim pravom odlučivanja.

NN 66/2019 temeljni tekst vrijedio od 18. srpnja 2019. do 30. srpnja 2021.

Prijelazna odredba o institutu za vode

(1) Do isteka roka od tri mjeseca od upisa instituta za vode u sudski registar ustanova Hrvatske vode:

– provode monitoring iz članka 50. ovoga Zakona te obavljaju laboratorijske poslove u provedbi monitoringa

– nadležne su za tumačenje rezultata monitoringa o čemu izrađuje godišnje izvješće do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu i

– dostavljaju izvješće iz podstavka 2. ovoga stavka Ministarstvu i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za okoliš i prirodu.

(2) Do isteka roka od tri mjeseca od upisa instituta za vode u sudski registar ustanova službeni laboratorij za uzimanje uzoraka i izradu analiza u okviru monitoringa i drugih službenih kontrola voda je Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda.

(3) Do isteka roka od tri mjeseca od upisa instituta za vode u sudski registar ustanova izvršit će se prijenos imovine Hrvatskih voda kojom se koristi Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda, obveza te ugovora o radu zaposlenika Hrvatskih voda raspoređenih na rad u Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda na institut za vode.

(4) Do sklapanja novih ugovora o radu zaposlenici Hrvatskih voda raspoređeni na rad u Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda ostvaruju prava i izvršavaju obveze u skladu s dotada sklopljenim ugovorima o radu.

NN 84/2021 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 31. srpnja 2021.

Prijelazna odredba o institutu za vode

(1) Do isteka roka od tri mjeseca od upisa instituta za vode u sudski registar ustanova Hrvatske vode:

– provode monitoring iz članka 50. ovoga Zakona te obavljaju laboratorijske poslove u provedbi monitoringa

– nadležne su za tumačenje rezultata monitoringa o čemu izrađuje godišnje izvješće do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu i

– dostavljaju izvješće iz podstavka 2. ovoga stavka Ministarstvu i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za okoliš i prirodu.

(2) Do isteka roka od tri mjeseca od upisa instituta za vode u sudski registar ustanova službeni laboratorij za uzimanje uzoraka i izradu analiza u okviru monitoringa i drugih službenih kontrola voda je Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda.

(3) Do isteka roka od tri mjeseca od upisa instituta za vode u sudski registar ustanova izvršit će se prijenos imovine Hrvatskih voda kojom se koristi Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda, obveza te ugovora o radu zaposlenika Hrvatskih voda raspoređenih na rad u Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda na institut za vode.

(4) Do sklapanja novih ugovora o radu zaposlenici Hrvatskih voda raspoređeni na rad u Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda ostvaruju prava i izvršavaju obveze u skladu s dotada sklopljenim ugovorima o radu.