Izmjene: NN 84/2021

Članak 50. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Monitoring

(1) Nadzor nad stanjem površinskih, uključujući i priobalnih voda te podzemnih voda provodi se i sustavnim praćenjem stanja voda (u daljnjem tekstu: monitoring).

(2) Ciljevi monitoringa su:

– utvrđivanje dugoročnih promjena (u daljnjem tekstu: nadzorni monitoring)

– utvrđivanje promjena zbog provođenja mjera na područjima za koja je utvrđeno da ne ispunjavaju uvjete za dobro stanje (u daljnjem tekstu: operativni monitoring) i

– utvrđivanje nepoznatih odnosa (u daljnjem tekstu: istraživački monitoring).

(3) Monitoring iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća pokazatelje potrebne da se utvrdi:

– zapremnina, razina, protok, brzina, hidromorfološke značajke, ekološko i kemijsko stanje i ekološki potencijal za površinske vode

– kemijsko stanje za vode teritorijalnoga mora i

– količinsko i kemijsko stanje za podzemne vode.

(4) Osim pokazatelja iz stavka 3. ovoga članka monitoring će obuhvatiti i druge pokazatelje sukladno odredbama posebnih propisa po kojima su zaštićena područja – područja posebne zaštite voda određena.

(5) Prikupljanje podataka u okviru biološkog monitoringa radi interkalibracije klasifikacijskog sustava ekološkoga stanja bioloških elemenata kakvoće površinskih voda obavlja se na lokacijama interkalibracijskih tipova površinskih voda.

(6) Monitoring provodi institut za vode iz članka 212. ovoga Zakona o čemu donosi plan monitoringa.

(7) Službeni laboratorij za uzimanje uzoraka i izradu analiza u okviru monitoringa i drugih službenih kontrola voda je Glavni laboratorij za vode u sastavu instituta za vode iz članka 212. ovoga Zakona.

(8) Plan monitoringa provodi se sukladno propisu iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona.

(9) Institut za vode iz članka 212. ovoga Zakona nadležan je za tumačenje rezultata monitoringa o čemu izrađuje godišnje izvješće do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(10) Izvješće iz stavka 9. ovoga članka dostavlja se Ministarstvu i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za okoliš i prirodu.

(11) Poslovi monitoringa iz ovoga članka obavljaju se kao javna služba.

Članak 83. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Iznenadno onečišćenje

(1) Ako je zbog iznenadnog slučaja nastala opasnost od onečišćenja odnosno onečišćenje voda, onečišćivač je dužan bez odgađanja o tome izvijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje.

(2) Središnje tijelo Tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje će o nastalom onečišćenju odnosno opasnosti od onečišćenja voda obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove u području vodnoga gospodarstva, voditelja Glavnog međunarodnog centra za uzbunjivanje u Republici Hrvatskoj i Hrvatske vode.

(3) Mjere iz članka 81. stavka 3. točaka 2. i 3. ovoga Zakona obvezni su primijeniti:

1. pravna ili fizička osoba koja po Državnom planu mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda ima obvezu donošenja nižeg plana mjera u odnosu na onečišćenje voda koje je poteklo iz njezinih prostora

2. isporučitelj vodnih usluga u odnosu na onečišćenje voda koje je poteklo iz komunalnih vodnih građevina ili je prvotno nastupilo u komunalnim vodnim građevinama i

3. Hrvatske vode, u svim drugim slučajevima onečišćenja voda, uključujući i mjere iz članka 81. stavka 3. točke 4. ovoga Zakona.

(4) Obveznik primjene mjera iz stavka 3. ovoga članka dužan je neposredno po saznanju o nastanku opasnosti od onečišćenja voda ili o onečišćenju voda poduzeti mjere za žurno sprječavanje odnosno otklanjanje.

Članak 94. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Vode pronađene tijekom iskopa

(1) Pravna ili fizička osoba koja prilikom rudarskih radova, iskopa tunela i drugih iskopa i bušenja tla naiđe na podzemne vode (izvorišta, tekuće i stajaće vode), obvezna je o tome odmah, a najkasnije u roku od 48 sati od pronalaženja vode, obavijestiti Hrvatske vode, a one središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove u području vodnoga gospodarstva.

(2) Pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je:

1. vodopravnom inspektoru i ovlaštenicima Hrvatskih voda dopustiti uzimanje podataka i obavljanje potrebnih ispitivanja radi utvrđivanja ležišta, količina i kakvoće voda i

2. poduzeti potrebne mjere po nalogu vodopravnog inspektora.

Članak 110. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Eksploatacija šljunka i pijeska

(1) Eksploatacija šljunka i pijeska vađenjem iz obnovljivih ležišta u vodotocima i drugim tijelima površinskih voda može se dopustiti putem ugovora o koncesiji iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona ako pridonosi održavanju voda ili vodnih putova na unutarnjim vodama.

(2) Za provedbu zahvata u prostoru iz stavka 1. ovoga članka provodi se odgovarajuća procjena utjecaja na okoliš odnosno ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu prema posebnim propisima, osim čišćenja korita rijeka radi povećanja kapaciteta apsorpcije oborinskih voda u daljem slijedu sprečavanja poplava i održavanja njihova plovnog puta, te u slučajevima zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u poplavama te prilikom otklanjanja posljedica poplava, u slučajevima žurne i neodgodive provedbe mjera obrane od poplava prema posebnim propisima o zaštiti okoliša i prirode, osim u pojedinačnom slučaju kao odgovor na izvanredna stanja utvrđena tim posebnim propisima primjenjujući pravila postupanja iz tih posebnih propisa. U tom postupku u svojstvu stranke mogu nastupiti Hrvatske vode ili središnje tijelo državne uprave nadležno za plovidbu unutarnjim vodama, ovisno o nadležnosti s obzirom na područje zahvata.

(3) Zabranjena je eksploatacija šljunka i pijeska u uređenom inundacijskom području.

(4) Ako je propisima o rudarstvu dopuštena eksploatacija šljunka i pijeska u neuređenom inundacijskom području, za nju je potrebna prethodna suglasnost Ministarstva.

(5) Šljunak, pijesak, kamen i zemlja, uključujući glinu mogu se koristiti iz područja značajnih za vodni režim radi građenja građevina iz članka 30. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, bez ishođenja akata prema propisima o rudarstvu, sukladno vodopravnim uvjetima.

(6) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na šljunak i pijesak odnose se i na kamen te zemlju, uključujući glinu.

Članak 112. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Šljunak i pijesak izvađen tijekom građenja i održavanja na vodama i vodnom dobru

(1) Ako je tijekom izvođenja radova građenja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina osnovne melioracijske odvodnje ili usluga održavanja voda koje izvođači izvode na temelju ugovora s Hrvatskim vodama, kao naručiteljem, odnosno tijekom izvođenja radova građenja i održavanja vodnih putova na unutarnjim vodama, akvatorija luka i pristaništa unutarnje plovidbe i objekata sigurnosti unutarnje plovidbe, koji izvode izvođači na temelju ugovora sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za plovidbu unutarnjim vodama, kao naručiteljem, sukladno zakonu kojim se uređuju luke i plovidba unutarnjim vodama, nužno izvaditi šljunak i pijesak iz vodotoka ili kanala, on se može koristiti isključivo po odredbama ovoga Zakona.

(2) Za radove građenja i održavanja vodnih putova na unutarnjim vodama, akvatorija luka i pristaništa unutarnje plovidbe i objekata sigurnosti unutarnje plovidbe koji se izvode sukladno zakonu kojim se uređuju luke i plovidba unutarnjim vodama, središnje tijelo državne uprave nadležno za plovidbu unutarnjim vodama mora od Hrvatskih voda ishoditi vodopravne akte.

(3) Kada postoji potreba za šljunkom i pijeskom iz vodotoka radi građenja javnih građevina od interesa za Republiku Hrvatsku, oni se mogu izvaditi u okviru održavanja voda ili u okviru radova građenja i održavanja vodnih putova na unutarnjim vodama, akvatorija luka i pristaništa unutarnje plovidbe i objekata sigurnosti unutarnje plovidbe.

(4) Prije početka vađenja naručitelj radova iz stavka 1. ovoga članka dužan je:

– izraditi geodetsku snimku na mjestima vađenja i mjestima mogućeg razmještanja iz članka 115. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona i

– izraditi analizu granulometrijskog sastava nanosa šljunka i pijeska s mjesta vađenja, osim ako nanos nije predviđen samo za razmještanje iz članka 115. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.

(5) Nakon završetka vađenja naručitelj radova iz stavka 1. ovoga članka dužan je izraditi geodetsku snimku na mjestima vađenja i na mjestima razmještanja iz članka 115. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona, ako je bilo razmještanja.

(6) Izvođač radova iz stavka 1. ovoga članka dužan je, na temelju geodetske snimke i analize granulometrijskog sastava nanosa iz stavka 3. ovoga članka, izraditi elaborat s dokaznicom količina šljunka i pijeska.

(7) Geodetske snimke, analiza granulometrijskog sastava nanosa i elaborat iz stavaka 4., 5. i 6. ovoga članka dostavljaju se središnjem tijelu državne uprave nadležnom za inspekcijske poslove u području vodnoga gospodarstva i Hrvatskim vodama, za područje vodnog puta dostavljaju se i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za plovidbu unutarnjim vodama, a za neobnovljiva ležišta i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za inspekcijske poslove u području rudarstva.

(8) Na koncesionara koncesije iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona primjenjuju se, na odgovarajući način, odredbe stavaka 4., 5. i 6. ovoga članka.

Članak 113. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Očevidnik vađenja šljunka i pijeska

(1) Izvođač iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona dužan je dnevno voditi očevidnik vađenja šljunka i pijeska, na propisanom obrascu.

(2) Sastavni dio očevidnika su potvrđene geodetske snimke, analiza granulometrijskog sastava nanosa i elaborat iz članka 112. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona.

(3) Obveza vođenja očevidnika nastupa u trenutku kad se šljunak i pijesak izvade na plovilo, a prestaje primopredajom naručitelju iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona ili primopredajom na deponij iz članka 114. ovoga Zakona.

(4) Izvođač iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona dužan je jednom dnevno, na propisanom obrascu, prijaviti podatke iz stavka 1. ovoga članka Hrvatskim vodama, drugom naručitelju radova iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za inspekcijske poslove u području vodnoga gospodarstva.

(5) Prijava se podnosi elektroničkom poštom ili putem telefaksa.

(6) Hrvatske vode u elektroničkom obliku vode registar dostavljenih prijava iz stavka 4. ovoga Zakona.

(7) Na koncesionara koncesije iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona primjenjuju se, na odgovarajući način, odredbe stavaka 1. i 2. i stavaka 4., 5. i 7. ovoga članka. Obveza koncesionara na vođenje očevidnika nastupa u trenutku kad se šljunak i pijesak izvade na plovilo, a prestaje odlaganjem na deponij ili na drugo mjesto izvan vodotoka.

(8) Pravilnik o obliku i sadržaju očevidnika, načinu vođenja očevidnika, rokovima čuvanja očevidnika, obliku i sadržaju obrasca iz stavka 4. ovoga članka te metodologiji izrade geodetskih snimki, analize granulometrijskog sastava odnosno elaborata iz članka 112. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona donosi ministar. Sadržaj očevidnika obvezatno uključuje: datume vađenja, mjesta vađenja, izvađene količine, razmještene količine i mjesta razmještanja, deponirane količine i mjesta deponiranja. Ako se šljunak i pijesak koriste za namjene iz članka 115. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona, neposredno nakon njihova vađenja, sadržaj očevidnika obvezatno uključuje količine i namjene za koje je iskorišten.

Članak 114. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Obveza deponiranja na uređene deponije

(1) Izvođač iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona dužan je deponirati šljunak i pijesak na uređen deponij, osim šljunka i pijeska koji se razmješta u vodotoku ili se ugrađuje u regulacijske i zaštitne vodne građevine.

(2) Deponijem iz stavka 1. ovoga članka upravljaju Hrvatske vode odnosno središnje tijelo državne uprave nadležno za plovidbu unutarnjim vodama, ovisno o tome tko je bio naručitelj izvođenja radova iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Koncesionar koncesije iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona dužan je deponirati šljunak i pijesak na uređen deponij, kojim on upravlja.

Članak 117. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Povreda zabrane eksploatacije

(1) Pravna ili fizička osoba koja na području značajnom za vodni režim protupravno vadi ili kopa i vadi pijesak i šljunak dužna je naknaditi državi štetu i sanirati devastirani okoliš.

(2) Smatra se da protupravno eksploatira šljunak i pijesak izvođač radova iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona, koncesionar koncesije iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona ako podaci u očevidniku vađenja šljunka i pijeska odnosno očevidniku deponiranoga šljunka i pijeska nisu sukladni stvarnom stanju.

(3) Smatra se da protupravno eksploatira šljunak i pijesak koncesionar koncesije iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona koji u istom danu na istom plovilu posjeduje šljunak i pijesak izvađen u Republici Hrvatskoj i susjednim državama.

(4) Službena osoba koja prva uoči protupravnu eksploataciju iz obnovljivih ili neobnovljivih ležišta dužna je o tome obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove u područjima vodnoga gospodarstva i rudarstva, kao i naručitelja iz članka 112. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Središnje tijelo Tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove u područjima vodnoga gospodarstva i rudarstva dužno je utvrditi stvarne količine izvađenoga šljunka i pijeska, a Hrvatske vode, na traženje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove u područjima vodnoga gospodarstva i rudarstva, izrađuju kontrolne geodetske snimke mjesta vađenja i mjesta razmještanja iz članka 115. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona.

(6) Rješenje o naknadi štete iz stavka 1. ovoga članka donose Hrvatske vode u upravnom postupku sukladno propisu iz stavka 10. ovoga članka. Rješenje se dostavlja Ministarstvu i nadležnom državnom odvjetništvu.

(7) O žalbi protiv rješenja iz stavka 6. ovoga članka odlučuje Ministarstvo. Žalba protiv rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.

(8) Naplaćeni iznos naknade štete iz stavka 1. ovoga članka prihod je državnoga proračuna.

(9) Naknada za štetu koja nije obuhvaćena propisom iz stavka 10. ovoga članka (šteta na okolišu i materijalnim dobrima) potražuje se u kaznenom odnosno parničnom postupku.

(10) Ministar pravilnikom propisuje visinu naknade štete koja se sastoji u uvećanoj tržnoj vrijednosti protupravno izvađenoga šljunka i pijeska.

Članak 130. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Obrana od poplava

(1) Obrana od poplava može biti preventivna, redovita i izvanredna.

(2) Preventivnu obranu od poplava čine usluge održavanja voda iz članka 121. ovoga Zakona.

(3) Redovitu i izvanrednu obranu od poplava čine mjere koje se poduzimaju neposredno pred nastup opasnosti plavljenja, tijekom trajanja opasnosti i neposredno nakon prestanka te opasnosti u svrhu neškodljivog protoka voda.

(4) Poslovi obrane od poplava, obrane od leda i zaštita od erozija i bujica hitna su služba.

(5) Hrvatske vode upravljaju obranom od poplava.

(6) Nositelji obrane od poplava usklađuju svoje aktivnosti sa središnjem tijelom državne uprave nadležnim za unutarnje poslove, središnjim tijelom državne uprave nadležnim za poslove obrane, nadležnim medicinskim službama i drugim hitnim službama te pravnim osobama koje sukladno posebnim propisima upravljaju prometnicama.

Članak 141. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Zabrane i ograničenja

(1) Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprječavanja pogoršanja vodnog režima zabranjeno je:

1. na nasipima i drugim regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama:

1.1. kopati i odlagati zemlju, pijesak, šljunak, jalovinu i drugi materijal

1.2. prelaziti i voziti motornim vozilima, osim na mjestima na kojima je to izričito dopušteno

1.3. podizati nasade i

1.4. obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina

2. saditi drveće na udaljenosti manjoj od deset metara od ruba korita vodotoka ili kanala

3. podizati građevine na udaljenosti manjoj od deset metara od ruba vodotoka ili kanala

4. u uređenom inundacijskom području orati zemlju, saditi i sjeći drveće i grmlje

5. u uređenom inundacijskom području:

5.1. podizati zgrade, ograde i druge građevine, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina do šest metara od vanjske nožice nasipa odnosno od vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda)

5.2. vaditi pijesak, šljunak, kamen, glinu i ostale tvari do 20 metara od vanjske nožice nasipa odnosno od vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda)

5.3. kopati i bušiti zdence do 20 metara od vanjske nožice nasipa odnosno vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda) i

5.4. bušiti tlo do 20 metara od vanjske nožice nasipa odnosno od vanjskog ruba regulacijske i zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda)

6. u neuređenom inundacijskom području, protivno vodopravnim uvjetima:

6.1. podizati zgrade, ograde i druge građevine, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina

6.2. vaditi pijesak, šljunak, kamen, glinu i ostale tvari

6.3. kopati i bušiti zdence i

6.4. bušiti tlo

7. na građevinama za melioracijsku odvodnju:

7.1. obrađivati zemlju te obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje do udaljenosti od pet metara od ruba tih građevina

7.2. obrađivati zemlju te obavljati druge radnje kojima se mogu oštetiti građevine za detaljnu odvodnju ili poremetiti njihovo namjensko funkcioniranje do udaljenosti od tri metra od ruba tih građevina

8. u vodotoke i druge vode, akumulacije, retencije, melioracijske i druge kanale i u inundacijskom području odlagati zemlju, kamen, otpadne i druge tvari te obavljati druge radnje kojima se može utjecati na promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode ili otežati održavanje vodnog sustava i

9. graditi i/ili dopuštati gradnju na zemljištu iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, odstupanja su moguća uz suglasnost Hrvatskih voda:

1. pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina

2. pod uvjetom da ne dolazi do pogoršanja postojećeg vodnog režima i

3. ako to nije u bitnom protivno članku 9. stavku 1 10. točkama 1. do 4. ovoga Zakona.

(3) O žalbi protiv odluke o zahtjevu za izdavanje suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka odlučuje Ministarstvo.

(4) Uzgoj i sječa drveća u inundacijskom području može se obavljati isključivo na osnovi planskog dokumenta iz članka 16. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 153. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Javnost vodne dokumentacije

(1) Vodna dokumentacija se vodi i koristi prema načelu javnosti sukladno propisima o pravu na pristup informacijama.

(2) Pravne i fizičke osobe imaju pravo tražiti i dobiti izvatke iz vodne dokumentacije, uz naknadu troškova izrade tih izvadaka.

(3) Vodna dokumentacija se vodi i u digitalnom obliku u okviru Informacijskog sustava voda, kao i isprave ugovora sklopljenih na temelju planova upravljanja vodama.

(4) Informacijski sustav voda dio je informacijskog sustava zaštite okoliša koji vodi središnje tijelo državne uprave nadležno za okoliš i prirodu koji čini dio Europskog informacijskog sustava za vode i more (WISE).

(5) Informacijski sustav voda se usklađuje i povezuje s informacijskim sustavima koje vode druga tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima.

Članak 180. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Dodatni sadržaj dokumentacije za nadmetanje

(1) Dokumentacija za nadmetanje u postupku davanja koncesija iz članka 177. stavka 1. ovoga Zakona mora, osim sastavnica uređenih zakonom kojim se uređuju koncesije, sadržavati i:

1. posebne uvjete koje izdaju Hrvatske vode prema stavku 2. ovoga članka (u daljnjem tekstu: koncesijski uvjeti)

2. poziv ponuditeljima da dostave dokaz o dopuštenosti zahvata u prostoru prema stavku 3. ovoga članka i

3. mišljenja drugih tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima prema stavcima 4., 5. i 6. ovoga članka.

(2) Koncesijskim uvjetima određuju se uvjeti korištenja vode, količine vode, vodna snaga, uvjeti, način i količine vađenja šljunka i pijeska, radnje, rokovi, ograničenja i zabrane koje mora ispunjavati koncesionar.

(3) Ako ostvarenje koncesije iz članka 177. stavka 1. ovoga Zakona nije moguće bez poduzimanja određenoga zahvata u prostoru za koji se prema propisima o prostornom uređenju i gradnji mora ishoditi lokacijska dozvola ili drugi akt, kojim se dokazuje da je zahvat u prostoru sukladan dokumentima prostornog uređenja, ponuditelj će biti pozvan podnijeti i takav dokaz.

(4) O davanju koncesija na području zaštićenom na temelju posebnoga zakona mišljenje daje nadležno ministarstvo.

(5) O davanju koncesije iz članka 177. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona mišljenje daje središnje tijelo državne uprave nadležno za plovidbu unutarnjim vodama, ako je mjesto koncesije na unutarnjem vodnom putu.

(6) Mišljenje iz stavaka 4. i 5. ovoga članka pribavlja Ministarstvo.

(7) Ako se mišljenje iz stavaka 4. i 5. ovoga članka ne dostavi davatelju koncesije, u roku određenom propisom iz članka 185. ovoga Zakona, smatra se da je izdano bezuvjetno mišljenje u korist davanja koncesije. Davatelj koncesije je dužan, dopisom kojim traži izdavanje mišljenja, upozoriti davatelja mišljenja na posljedicu propusta pravodobnoga davanja mišljenja.

(8) Odredbe stavaka 1. do 5. ovoga članka primjenjuju se i na davanje koncesije na zahtjev, osim što:

– se ne izrađuje dokumentacija za nadmetanje i

– mišljenja tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima pribavlja Ministarstvo.

Članak 212. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Institut za vode

(1) Uredbom Vlade Republike Hrvatske osniva se institucija u području voda s pravnim statusom javne ustanove i pravnim položajem znanstvene organizacije (u daljnjem tekstu: institut za vode), radi pružanja znanstvene i stručne podrške upravljanju vodama sukladno strategiji upravljanja vodama, odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje financiranje vodnoga gospodarstva.

(2) Institut za vode:

– provodi monitoring iz članka 50. ovoga Zakona i laboratorijske poslove za potrebe monitoringa

– izrađuje stručne podloge za izradu strategije upravljanja vodama, plana upravljanja vodnim područjima, plana upravljanja rizicima od poplava i višegodišnjih programa gradnje vodnih građevina

– izrađuje znanstvene, studijske i analitičke podloge za potrebe upravljanja vodama

– provodi druga znanstvena istraživanja u području upravljanja vodama i

– obavlja i druge poslove u skladu s uredbom iz stavka 1. ovoga članka i svojim statutom.

(3) Sredstva za financiranje poslovanja instituta za vode osiguravaju se iz financijskog plana Hrvatskih voda, na teret prihoda iz vodnih naknada u skladu s uredbom iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Institut za vode može ostvarivati i druge prihode u skladu sa svojim statutom.

(5) Na institut za vode primjenjuju se propisi o znanstvenoj djelatnosti i propisi o ustanovama, osim gdje je ovim Zakonom drukčije određeno.

(6) Osnivačka prava, u ime Republike Hrvatske, u institutu za vode ostvaruje Ministarstvo.

(7) Proračun instituta za vode predlaže ravnatelj temeljem rasprave znanstvenog vijeća. Odluku o proračunu donosi upravno vijeće na temelju prethodne suglasnosti ministra.

(7) Statut, financijski plan te pravilnik o radu u skladu s općim propisima o radu donosi upravno vijeće instituta za vode, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Članak 214. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Inspekcijski nadzor

(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za inspekcijske poslove u području vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: vodopravna inspekcija), osim kada je ovim Zakonom drukčije uređeno.

(2) Inspekcijski nadzor ne provodi se nad javnim ovlastima Hrvatskih voda iz članka 199. stavka 4. ovoga Zakona, nad aktima iz članaka 204. i 205. ovoga Zakona niti nad jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u provedbi javnih ovlasti donošenja općih akata na temelju ovoga Zakona i rješavanja u upravnim stvarima na temelju ovoga Zakona.

Članak 225. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Prekršaji srednje težine

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba ako:

1. koristi javno vodno dobro za odmor i rekreaciju protivno članku 20. ovoga Zakona

2. u svojstvu upravitelja višenamjenskom akumulacijom ne ispunjava obvezu trpljenja korištenja višenamjenske akumulacije od strane drugih nositelja prava korištenja za druge namjene iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona

3. u slučaju izvanrednih okolnosti koje mogu imati štetan utjecaj na kakvoću površinskih voda za kupanje i zdravlje kupača ne poduzme pravodobne i primjerene mjere sukladno članku 58. stavka 3. ovoga Zakona

4. ne obavlja uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda prema članku 75. stavku 1. ovoga Zakona

5. nema, ne koristi ili ne održava uređaj za mjerenje protoka vode ili uređaj za automatsko uzimanje uzoraka ili ga ne učini dostupnim vodnom nadzoru prema članku 75. stavku 4. ovoga Zakona

6. ne vodi očevidnik ispuštanja opasnih tvari sukladno članku 76. stavku 3. ovoga Zakona

7. se ne pridržava tehničkih zahtjeva za projektiranje, građenje, održavanje ili kontrolu tehničke ispravnosti građevina za odvodnju otpadnih voda sukladno članku 78. stavku 1. ovoga Zakona

8. ne podvrgne kontroli ispravnosti sukladno članku 78. stavku 2. ovoga Zakona

9. ne uskladi stanje već izgrađene građevine za odvodnju otpadnih voda s tehničkim zahtjevima u propisanim rokovima sukladno članku 78. stavku 3. ovoga Zakona

10. ne provede stručni nadzor nad održavanjem individualnih sustava odvodnje sukladno članku 79. stavku 1. ovoga Zakona

11. ne prazni individualni sustav odvodnje sukladno članku 79. stavku 2. ovoga Zakona

12. bez odgađanja ne obavijesti središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje u slučaju iz članka 83. stavka 1. ovoga Zakona

13. ne vodi očevidnik o količinama zahvaćene vode sukladno propisu iz članka 92. stavka 2. ovoga Zakona

14. koristi vodu iz tijela podzemnih voda, osim za opće korištenje voda i slobodno korištenje voda, bez odobrenja iz članka 95. stavka 1. ovoga Zakona

15. ne postupa po odluci o redu prvenstva korištenja voda iz članka 96. stavka 3. ovoga Zakona

16. ne podvrgne kontroli ispravnosti građevine za vodoopskrbu sukladno članku 101. stavku 2. ovoga Zakona

17. ne izradi ili ne dostavi nadležnim tijelima ili osobama geodetsku snimku, analizu granulometrijskog sastava odnosno elaborat sukladno članku 112. stavcima 4. do 7. ovoga Zakona

18. ne vodi očevidnik vađenja šljunka i pijeska sukladno članku 113. stavku 1. ovoga Zakona

19. ne sudjeluje u obrani od poplava sukladno uvjetima iz članka 133. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

20. ne provodi mjere obrane od leda iz članka 136. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

21. obavlja radnje koje su zabranjene člankom 141. stavkom 1. ovoga Zakona

22. pruža javne usluge i/ili izvodi javne radove iz članka 186. stavka 3. ovoga Zakona bez akta iz članka 190. stavka 2. ovoga Zakona

23. pruža javne usluge i/ili izvodi javne radove iz članka 186. stavka 4. ovoga Zakona bez akta iz članka 190. stavka 3. ovoga Zakona

24. ne omogući provedbu upravnog nadzora iz članka 213. ovoga Zakona

25. ne omogući neposredni nadzor vodočuvara sukladno članku 223. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 10.000,00 kuna.

Članak 236. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Pravo na naknadu tržišne vrijednosti

(1) Odredbe članka 11. stavka 6., članka 12. stavka 2., članka 230. stavka 1., članka 231. stavka 1. i članka 231 232. stavka 4. ovoga Zakona ne utječu na pravo prethodnog zemljišnoknjižnog vlasnika na naknadu tržišne vrijednosti u skladu s općim pravilima imovinskog prava, pod uvjetom da se ne radi o pogrešnoj uknjižbi prava vlasništva.

(2) Odredbe članka 235. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ne utječu na pravo prethodnog zemljišnoknjižnog vlasnika na naknadu tržišne vrijednosti u skladu s općim pravilima imovinskog prava.

(3) Pravo na naknadu tržišne vrijednosti ne ostvaruje prethodni zemljišnoknjižni vlasnik nekretnina iz članka 235. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona kojem je Republika Hrvatska jedini udjeličar, dioničar ili osnivač s isključivim pravom odlučivanja.

Članak 252. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Prijelazna odredba o institutu za vode

(1) Do isteka roka od tri mjeseca od upisa instituta za vode u sudski registar ustanova Hrvatske vode:

– provode monitoring iz članka 50. ovoga Zakona te obavljaju laboratorijske poslove u provedbi monitoringa

– nadležne su za tumačenje rezultata monitoringa o čemu izrađuje godišnje izvješće do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu i

– dostavljaju izvješće iz podstavka 2. ovoga stavka Ministarstvu i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za okoliš i prirodu.

(2) Do isteka roka od tri mjeseca od upisa instituta za vode u sudski registar ustanova službeni laboratorij za uzimanje uzoraka i izradu analiza u okviru monitoringa i drugih službenih kontrola voda je Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda.

(3) Do isteka roka od tri mjeseca od upisa instituta za vode u sudski registar ustanova izvršit će se prijenos imovine Hrvatskih voda kojom se koristi Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda, obveza te ugovora o radu zaposlenika Hrvatskih voda raspoređenih na rad u Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda na institut za vode.

(4) Do sklapanja novih ugovora o radu zaposlenici Hrvatskih voda raspoređeni na rad u Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda ostvaruju prava i izvršavaju obveze u skladu s dotada sklopljenim ugovorima o radu.