Što se promijenilo od NN 96/2008

Članak 1. izmijenjenNN 68/2013: izmijenjen člankom 1.

Predmet uređenja

(1) Ovim se Zakonom uređuju uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine na domaćem tržištu, uvjeti za obavljanje trgovine s inozemstvom, zaštitne mjere pri uvozu i izvozu, mjere ograničavanja obavljanja trgovine, radno vrijeme u djelatnosti trgovine, mjere zabrane nepoštenog trgovanja te nadzor i upravne mjere.

(2) Ovim se Zakonom utvrđuju nadležna tijela za izdavanje dozvola i provođenje nadzora te kaznene odredbe za provedbu Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 1236/2005 od 27. lipnja 2005. o trgovini određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje (SL L 200, 30. 7. 2005., str. 1.), s izmjenama (u daljnjem tekstu: Uredba 1236/2005/EZ).

(3) Ovim se Zakonom utvrđuju kaznene odredbe za provedbu Uredbe Vijeća (EZ-a) br. 2368/2002 od 20. prosinca 2002. kojom se provodi postupak certificiranja Procesa Kimberley za međunarodnu trgovinu neobrađenim dijamantima (SL L 358, 31. 12. 2002.), str. 28, s izmjenama (u daljnjem tekstu: Uredba 2368/2002/EZ).

Članak 2. izmijenjenNN 114/2011: izmijenjen člankom 1.; NN 68/2013: izmijenjen člankom 2.; NN 30/2014: izmijenjen člankom 1.; NN 32/2020: izmijenjen člankom 1.

Značenje izraza sadržanih u Zakonu

U smislu ovoga Zakona pojedini izrazi imaju sljedeća značenja:
1. »Prodajni objekt« je prodavaonica, skladište, tržnica na veliko, tržnica na malo ili drugi oblici prodaje robe izvan prodavaonice.
2. »Prodavaonica« je posebno uređen prodajni objekt u kojem se obavlja djelatnost trgovine, a sastoji se od prodajnog prostora i pomoćnih prostorija.
3. »Specijalizirana prodavaonica« je prodavaonica koja pretežito prodaje jednu vrstu robe.
4. »Skladište« je prodajni objekt (otvoren, natkriven ili zatvoren) namijenjen za smještaj i čuvanje robe te za obavljanje ostalih aktivnosti skladištenja, odnosno prodajni objekt u kojem se obavlja trgovina.
5. »Prodavač« je osoba koja neposredno prodaje ili slaže robu u trgovini te savjetuje kupca o svojstvima i namjeni robe.
6. »Trgovački poslovođa« je osoba koja rukovodi materijalno-
-financijskim poslovanjem trgovine.
7. »Radno vrijeme u djelatnosti trgovine« je dnevno i tjedno radno vrijeme u kojem su prodavaonice i drugi oblici trgovine otvoreni za kupce.
6
8. »Nabavna cijena« je jedinična cijena koštanja po kojoj se kupuju robe i usluge čiju strukturu čine fakturirana cijena dobavljača umanjena za eventualne popuste i zavisni troškovi nabave koji su vezani uz konkretnu nabavu materijala i sredstava za rad.
7. »Direktna prodaja« je prodaja proizvoda kupcima izravno od proizvođača ili registriranog trgovca, na mjestu proizvodnje ili putem zastupnika, najčešće u njihovim domovima ili domovima drugih osoba te na ostalim mjestima izvan stalnih maloprodajnih mjesta.
8
9. »Blagdani« su svi blagdani određeni Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima.
9. »Domaća proizvodnja« je proizvodnja iste ili izravno konkurentne robe na carinskom području Republike Hrvatske, koju čine svi proizvođači te robe ili proizvođači čija proizvodnja te robe čini pretežan dio njezine ukupne proizvodnje.
10. »Šteta« je značajno slabljenje položaja domaće proizvodnje, materijalna šteta domaćoj proizvodnji, prijetnja štete ili materijalno zaostajanje razvoja takve proizvodnje.
11
10. »Ista roba« je roba koja je po svojim svojstvima identična, ili ukoliko takve robe nema, druga roba koja nije identična po svojstvima, ali ima svojstva koja su većim dijelom slična.
12. »Ispitni postupak« je postupak kojim se utvrđuje postojanje, obujam i učinak uvoza koji se ispituje na domaću proizvodnju te uzročnu vezu između takvog uvoza i štete za domaću proizvodnju.
13. »Dampinški uvoz« je uvoz robe na carinsko područje Republike Hrvatske po cijeni nižoj od njezine stvarne vrijednosti.
14. »Subvencionirani uvoz« je uvoz na carinsko područje Republike Hrvatske robe koja je primila potporu u proizvodnji ili pri izvozu, posredno ili neposredno u zemlji podrijetla ili zemlji izvoza.
11. »Prigodna prodaja« je prodaja organizirana u sklopu održavanja sajmova, priredaba i izložbi. Prigodnom prodajom dopuštena je prodaja samo proizvoda i robe koji su predmet i svrha organiziranja spomenutih manifestacija i može trajati najduže do 60 dana u tijeku jedne kalendarske godine, neovisno o vremenu održavanja manifestacije.
12. »Posebne okolnosti« podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.

Članak 3. izmijenjenNN 68/2013: izmijenjen člankom 3.

(1) Trgovina je, u smislu ovoga Zakona, gospodarska djelatnost kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini u svrhu ostvarivanja dobiti ili drugog gospodarskog učinka, na domaćem ili inozemnom tržištu.

(2) Trgovina se obavlja kao trgovina na veliko i kao trgovina na malo.

(3) Ako ovim Zakonom nije drugačije određeno, na ugovorne odnose u posredovanju u trgovini primijenit će se odredbe Zakona o obveznim odnosima.

Članak 5. izmijenjenNN 114/2011: izmijenjen člankom 2.; NN 30/2014: izmijenjen člankom 2.

(1) Osim trgovca iz članka 4. ovoga Zakona, djelatnost trgovine mogu obavljati i:
– nositelj i/ili član seljačkog gospodarstva ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u skladu s posebnim propisima, kada svoje poljoprivredne proizvode prodaje na malo izvan prodavaonica na način iz članka 10. stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 4., 5., 6., 8., 9. i 10. ovoga Zakona, kao i na tržnicama na veliko iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona,.
– pravna ili fizička osoba koja nema obvezu upisa u Upisnik dobavljača sadnog materijala u skladu s posebnim propisima, kad poljoprivredni sadni materijal prodaje na malo izvan prodavaonica na način iz članka 10. stavka 1. podstavka 1., 2., 5., 9. i 12., kao i na tržnicama na veliko iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona,
– pravna ili fizička osoba koja posjeduje povlasticu za gospodarski ribolov na moru, povlasticu za gospodarski ribolov na slatkim vodama, povlasticu za uzgoj riba i drugih morskih organizama i povlasticu za akvakulturu, kada ribe i druge morske organizme prodaje na malo izvan prodavaonica na način iz članka 10. stavka 1. podstavka 1., 4., 5., 9. i 11. ovoga Zakona, kao i na tržnicama na veliko ribom iz članka 7. stavka 6. ovoga Zakona,
– pravna ili fizička osoba upisana u Upisnik šumoposjednika, kad šumske proizvode prodaje na malo izvan prodavaonica na način iz članka 10. stavka 1. podstavka podstavaka 1., 2., 5. i 9. ovoga Zakona, kao i na dražbama u skladu sa člankom 6. ovoga Zakona i, na tržnicama na veliko u skladu sa člankom 7. ovoga Zakona,
– zastupnik koji obavlja direktnu prodaju za registriranog trgovca ili proizvođača, drugim oblicima trgovine na veliko u organizaciji strukovnih institucija i/ili savjetodavnih službi ministarstva nadležnog za poslove šumarstva sukladno odredbama posebnih propisa te obavlja trgovinu na veliko sukladno odredbama ovoga Zakona.
– pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje proizvodne djelatnosti, kad svoje proizvode prodaje na malo.
– pravne osobe (udruge, zadruge, ustanove i sl.) koje prema posebnim propisima radi ostvarivanja svojih ciljeva, a sukladno odredbama statuta ili drugih općih akata, svoje proizvode prodaju na malo izvan prodavaonica na način iz članka 10. stavka 1. podstavka 2., 3., 4., 9. i 13. ovoga Zakona.

(2) Osobe iz stavka 1. podstavka podstavaka 1., 2., 3., 4 4., 5. i 6. ovoga članka mogu obavljati djelatnost trgovine ukoliko ako ispunjavaju uvjete iz članka 12. ovoga Zakona.

(3) Iznimno, odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na osobe iz stavka 1. podstavaka 1., 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka kada se prodaja robe i/ili usluga obavlja prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe i sl.).

Članak 7. izmijenjenNN 30/2014: izmijenjen člankom 3.

Trgovina na veliko

(1) Trgovina na veliko je kupnja robe radi daljnje prodaje profesionalnim korisnicima, odnosno drugim pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju neku registriranu ili zakonom određenu djelatnost.

(2) Trgovina na veliko obavlja se u prodajnim objektima, ako su za takav način prodaje ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom i drugim propisima.

(3) Trgovina na veliko može se obavljati i na tržnicama na veliko.

(4) Trgovina na veliko može se obavljati i kao trgovina na veliko u tranzitu kada se kupnja i prodaja robe obavlja bez zadržavanja u skladištu trgovca na veliko.

(5) Za obavljanje trgovine na veliko u tranzitu nije potreban prodajni objekt.

(4) Vlada će na prijedlog Ministarstva uredbom propisati uvjete za organiziranje, način poslovanja te postupak prodaje ribe na tržnicama na veliko ribom.

Članak 8. izmijenjenNN 30/2014: izmijenjen člankom 4.

(1) Iznimno od članka 7. ovoga Zakona, Vlada će na prijedlog Ministarstva, radi osiguravanja zaštite života i zdravlja ljudi i životinja te zaštite prirode i okoliša, za određenu robu uredbom propisati posebne uvjete za obavljanje djelatnosti trgovine na veliko i trgovine s trećim zemljama, samo u posebno uređenim i opremljenim skladištima. (2) Uredbom Ovom uredbom određuju se i posebni uvjeti za skladišta i skladištenje te robe i druga pitanja s tim u vezi.

(2) Odredbe uredbe iz stavka 1. ovoga članka određuju se posebni uvjeti za skladišta iz neće se primjenjivati na zemlje koje su članice Europske unije, odnosno članice Europskog gospodarskog prostora i Republiku Tursku. Za potrebe ovoga Zakona, s obzirom na primjenu važećih odnosnih propisa Europske unije, ove zemlje se ne smatraju »trećim zemljama« u smislu odredbe stavka 1. ovoga članka i uvjeti za skladištenje radi osiguravanja zaštite života i zdravlja ljudi i zaštite prirode i okoliša te postupak utvrđivanja propisanih uvjeta.

Članak 10. izmijenjenNN 114/2011: izmijenjen člankom 3.; NN 30/2014: izmijenjen člankom 5.

(1) Trgovina na malo izvan prodavaonica je oblik trgovine na malo kada se prodaja roba i/ili usluga obavlja na neki od sljedećih načina:
– na štandovima i klupama na tržnicama na malo,
– na štandovima i klupama izvan tržnica na malo,
– na štandovima i klupama unutar trgovačkih centara, ustanova i sl.,
– putem kioska,
– pokretnom prodajom,
– prodajom na daljinu (prodaja putem kataloga, TV prodaja, prodaja putem interneta, prodaja putem telefona),
– direktnom prodajom putem zastupnika,
– prodaja putem automata,
– prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe i sl.),
– u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,
– u proizvodnim objektima pravnih ili fizičkih osoba koje posjeduju povlasticu za akvakulturu ili povlasticu za uzgoj riba i drugih morskih organizama,
– u spremištima, trapilištima i sl. koja prodaju poljoprivredni sadni materijal.
– u prostorima kulturnih, sakralnih, obrazovno-pedagoških, sportskih, znanstvenih i drugih javnih ustanova te prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima.

(2) Na način iz stavka 1. ovoga članka ne može se prodavati roba ako je takav način prodaje zabranjen posebnim propisima.

(3) Prodaja robe na javno-prometnim površinama na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, prodaja putem kioska, prodaja putem automata i prigodna prodaja, može se obavljati samo na mjestima koja svojom odlukom odredi predstavničko tijelo mjesno nadležnog grada ili općine.

(4) Prodaja robe na način iz stavka 1. podstavka 5. ovoga članka (pokretna prodaja), može se obavljati samo uz uvjete propisane odlukom predstavničkog tijela grada ili općine na čijem području se pokretna prodaja obavlja.

(5) Prodaja robe na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, prodaja putem kioska, prodaja putem automata i prigodna prodaja na površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine može se obavljati samo na mjestima za koja je nadležno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave grada ili općine dalo odobrenje.

(5) Nadležno (6) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave grada ili općine propisat će vanjski izgled prodajnog objekta iz stavka stavaka 3. odnosno stavka 4 i 5. ovoga članka vodeći računa o lokalnim ambijentalnim značajkama. i ambijentalnim značajkama.

(7) Posjedovanje robe komercijalnog karaktera na mjestima koja su određena kao tržnice, mjestima na kojima se može prigodno trgovati (sajmovi, izložbe, priredbe i slično) i na drugim mjestima na kojima se stvarno odvija trgovina (javno-prometne površine) smatra se obavljanjem djelatnosti trgovine.

Članak 11. izmijenjenNN 114/2011: izmijenjen člankom 4.; NN 30/2014: izmijenjen člankom 6.; NN 59/2026: izmijenjen člancima 1. i 2.

(1) U trgovini na malo zabranjuje se prodaja alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol osobama mlađim od 18 godina.

(2) Na svim prodajnim mjestima na kojima se prodaju alkoholna pića i pića koja sadrže alkohol mora biti istaknuta oznaka o zabrani njihove prodaje osobama mlađim od 18 godina.

(3) Stavak 1. i 2. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i na duhan i duhanske proizvode U trgovini na malo zabranjuje se prodaja duhana i duhanskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina u skladu s posebnim propisima. (4) propisom.

(4) U trgovini na malo zabranjuje se oglašavanje, izlaganje i prodaja robe pornografskog sadržaja osobama mlađim od 18 godina.

(5) U trgovini na malo zabranjuje se prodaja energetskih pića osobama mlađim od 18 godina.

(6) Prodavač mora uskratiti prodaju robe iz stavka 1 1., 3., 4. i 3 5. ovoga članka kupcu ako procijeni da je mlađi od 18 godina, a kupac dobrovoljno ne dokaže da nije mlađi od 18 godina davanjem na uvid prodavaču neke od osobnih isprava.

(7) Na prodajnim mjestima na kojima se prodaje roba pornografskog sadržaja, mora biti istaknuta oznaka o zabrani njihove prodaje osobama mlađim od 18 godina.

(8) Obveza iz stavka 6. ovoga članka odnosi se i na prodaju alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol te energetskih pića putem automatiziranih blagajni.

Članak 11.a dodanNN 59/2026: dodan člankom 2.

(1) Prilikom prodaje alkoholnih pića i pića koja sadrže alkohol i energetskih pića putem interneta, trgovac, osobe iz članka 5. stavka 1. podstavaka 1. i 5. ovoga Zakona i internetske platforme dužni su putem vlastitog informacijskog sustava implementirati i osigurati korištenje tehničkog rješenja za vjerodostojnu provjeru punoljetnosti kupca.

(2) Provjera punoljetnosti iz stavka 1. ovoga članka provodi se posredstvom informacijskog sustava e-Građani, u skladu s propisima kojima se uređuje državna informacijska infrastruktura.

(3) Prilikom kupnje alkoholnih pića i pića koja sadrže alkohol putem interneta i energetskih pića kupac je dužan dokazati punoljetnost korištenjem informacijskog sustava iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Subjekti iz stavka 1. ovoga članka koji su registrirani za trgovinu na malo putem interneta i/ili usluge informacijskog društva, u skladu s propisima kojima se uređuje elektronička trgovina, i prodaju alkoholna pića i pića koja sadrže alkohol i energetska pića, dužni su upisati se u evidenciju pri ministarstvu nadležnom za gospodarstvo.

(5) Zahtjev za upis u evidenciju iz stavka 4. ovoga članka podnosi se elektroničkim putem ministarstvu nadležnom za gospodarstvo te mora sadržavati sljedeće podatke:

– naziv subjekta iz stavka 1. ovoga članka

– matični broj subjekta iz stavka 1. ovoga članka

– OIB subjekta iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Na temelju upisa u evidenciju iz stavka 4. ovoga članka ministarstvo nadležno za gospodarstvo najkasnije u roku od pet radnih dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za upis trgovcu dostavlja podatke potrebne za uspostavu tehničkog rješenja za vjerodostojnu provjeru punoljetnosti kupca putem sustava e-Građani.

(7) Podaci dobiveni provjerom dobi smiju se koristiti isključivo za trenutačnu verifikaciju i obrađivati sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka i uporabi informacijskog sustava e-Građani.

(8) Trgovac, osobe iz članka 5. stavka 1. podstavaka 1. i 5. ovoga Zakona i internetske platforme dužni su uskratiti prodaju alkoholnih pića i pića koja sadrže alkohol i energetskih pića ako kupac odbije provjeru punoljetnosti iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 12. izmijenjenNN 30/2014: izmijenjen člankom 7.

(1) Za obavljanje trgovine moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:
– minimalni tehnički uvjeti kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina te drugi uvjeti propisani posebnim propisom s obzirom na oblik i način obavljanja trgovine,
– opći sanitarni i zdravstveni uvjeti i uvjeti sukladni propisima o hrani kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema, sredstva i osobe koje neposredno posluju s robom, koja može utjecati na zdravlje ljudi, sukladno posebnim propisima.

(2) Ministar će u suglasnosti suradnji s ministrom nadležnim za zdravstvo, ministrom nadležnim za poljoprivredu i ministrom nadležnim za graditeljstvo pravilnikom propisati uvjete iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka.

(3) Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka određuju se minimalni uvjeti koje moraju ispunjavati prodajni objekti, oprema i sredstva u prodajnim objektima trgovine na veliko i trgovine na malo, uvjeti koji se odnose na vanjske površine prodajnog objekta, uvjeti za prodaju robe izvan prodavaonica, postupak utvrđivanja uvjeta, kao i vrsta robe koja se ne može prodavati izvan prodavaonica.

(4) Ministar će pravilnikom propisati posebne uvjete za obavljanje poslova direktne prodaje putem zastupnika.

Članak 13. izmijenjenNN 114/2011: izmijenjen člankom 5.; NN 30/2014: izmijenjen člancima 8. i 28.; NN 98/2019: izmijenjen člankom 1.; NN 33/2023: izmijenjen člankom 1.

(1) Zahtjev za izdavanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona podnosi se mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo prema mjestu gdje se nalazi prodajni objekt i mora sadržavati sljedeće podatke i dokaze:
– o pravu korištenja poslovnog prostora,
– da prodajni objekt ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te druge uvjete propisane posebnim propisima.

(2) Ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo.

(3) Ako mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka donijet će, u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva, rješenje da prodajni objekt, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina udovoljavaju minimalnim tehničkim, općim sanitarnim i zdravstvenim uvjetima i uvjetima sukladno propisima o hrani za obavljanje registrirane djelatnosti trgovine te drugim uvjetima propisanim posebnim propisima, a sukladno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(4) Mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured nadležan za gospodarstvo Grada Zagreba Nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo dostavit će rješenje iz stavka 3. ovoga članka nadležnoj ispostavi područnog ureda Porezne uprave, nadležnoj ispostavi područne jedinice Državnog inspektorata inspekcije, nadležnoj sanitarnoj inspekciji, Državnom zavodu za statistiku te Ministarstvu u pisanom i/ili elektroničkom obliku.

(5) Djelatnost trgovine ne može se započeti obavljati prije nego što mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo izda rješenje da prodajni objekt, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te druge uvjete propisane posebnim propisima.

(6) U prodajnom objektu se ne smije obavljati oblik trgovine za koji mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo nije izdao rješenje.

(7) Ako se utvrdi da je prodajni objekt prestao ispunjavati neki od uvjeta navedenih u stavku 1. ovoga članka, mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo donijet će rješenje o prestanku važenja rješenja iz stavka 3. ovoga članka.

(8) Iznimno od stavka 6. ovoga članka djelatnost trgovine izvan prodajnog objekta može se obavljati povremeno (za vrijeme trajanja manifestacija, sajmova, prigodnih priredbi i sl.) sukladno sanitarnim propisima.

(9) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, bez novog rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine, djelatnost trgovine može se obavljati u prodajnim objektima sukladno odredbama ovoga Zakona, ukoliko je za isti prodajni objekt već izdano rješenje nadležnog tijela o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine ako se radi o nastavku obavljanja djelatnosti trgovine, a u međuvremenu nije došlo do bitnih promjena vezanih uz prodajni objekt, opremu i sredstva kojima se obavlja djelatnost trgovine.

(10) Na nastavak obavljanja djelatnosti trgovine iz stavka 9. ovoga članka bez izdavanja novog rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine ne utječe vrijeme izdavanja prijašnjeg rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine ako su uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine usklađeni s odredbama pravilnika iz članka 12. ovoga Zakona, kao niti promjena vrste robe kojom se obavlja djelatnost trgovine ako se ne radi o robi opasnoj za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš.

Članak 14. brisanNN 114/2011: brisan člankom 6.

(1) Ministarstvo u postupku izdavanja lokacijske dozvole određuje posebne uvjete za obavljanje trgovine u određenim vrstama prodajnih objekata.

(2) Vrste prodajnih objekata i kriterije za određivanje posebnih uvjeta za obavljanje trgovine iz stavka 1. ovoga članka određuje Vlada uredbom na prijedlog Ministarstva i Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 15. izmijenjenNN 114/2011: izmijenjen člankom 7.

Osobe koje su na temelju ugovora o radu zaposlene u trgovačkom društvu ili obrtu registriranom za obavljanje djelatnosti trgovine na radnim mjestima radnom mjestu prodavača, blagajnika ili trgovačkog poslovođe, moraju ispunjavati poseban uvjet stručne spreme. imati najmanje završeno srednje obrazovanje u trogodišnjem trajanju.

(2) Posebne uvjete za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom uz prethodno mišljenje Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore.

Članak 16. izmijenjenNN 114/2011: izmijenjen člancima 8. i 9.; NN 30/2014: izmijenjen člankom 9.

(1) Trgovac mora nadležnom inspektoru i drugoj ovlaštenoj osobi osigurati podatke o stanju robe u prodajnom objektu na temelju pisanih isprava ili elektroničkog zapisa o nastalom poslovnom događaju iz kojih se može spoznati poslovni događaj. Isprave o robi u prodajnom objektu moraju imati osobito podatke o:

– imenu ili nazivu dobavljača,

– broju i nadnevku isprave o zaduženju ili razduženju robe,

– nazivu, mjernoj jedinici i količini robe,

– prodajnoj cijeni robe,

– promjeni prodajne cijene robe. (2) Ako se podaci o stanju robe iz,

– zaduženju za vlastitu robu.

(2) Stavak 1. ovoga članka odgovarajuće se odnosi i na osobe iz članka 5. stavka 1. ovoga članka ne vode u prodajnom objektu, trgovac je dužan dostaviti navedene podatke najkasnije 24 sata nakon zahtjeva nadležnog inspektora i druge ovlaštene osobe Zakona.

Članak 16.a dodanNN 114/2011: dodan člankom 9.

STAVLJANJE ROBE NA TRŽIŠTE

(1) Trgovac koji stavlja na tržište tehničke proizvode, motorna i druga vozila, njihove dijelove dužan je osigurati jamstveni list.

(2) Trgovac iz stavka 1. ovoga članka dužan je, tijekom jamstvenog roka, osigurati servis i rezervne dijelove za proizvode iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 17. izmijenjenNN 68/2013: izmijenjen člancima 4. i 5.

Trgovina s inozemstvom obavlja se na temelju ugovora između trgovca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i osoba sa sjedištem u inozemstvu sukladno propisima Republike Hrvatske te međunarodnim sporazumima i ugovorima trećim zemljama obavlja se sukladno Zajedničkoj trgovinskoj politici Europske unije.

Članak 18. brisanNN 68/2013: brisan člankom 6.

(1) Izvoz, odnosno uvoz robe i usluga obavljen je kada je roba ocarinjena i kada je roba prešla carinsku crtu, odnosno kada je usluga pružena. Danom izvoza, odnosno uvoza robe, smatra se dan kada je roba ocarinjena.

(2) Trgovina uslugama s inozemstvom, u smislu ovoga Zakona, je pružanje usluga:
– s područja Republike Hrvatske na područje druge države, odnosno s područja druge države na područje Republike Hrvatske,
– domaće pravne ili fizičke osobe stranoj osobi na području Republike Hrvatske,
– domaće pravne ili fizičke osobe putem komercijalne prisutnosti u drugoj državi, odnosno strane osobe putem komercijalne prisutnosti u Republici Hrvatskoj,
– domaće fizičke osobe na područje druge države, odnosno strane fizičke osobe na području Republike Hrvatske.

(3) Izvoznik je, u smislu ovoga Zakona, trgovac te druga pravna ili fizička osoba koja radi obavljanja registrirane djelatnosti izvozi robu i usluge iz zemlje.

(4) Uvoznik je, u smislu ovoga Zakona, trgovac te druga pravna ili fizička osoba koja radi obavljanja registrirane djelatnosti uvozi robu i usluge u zemlju.

Članak 19. izmijenjenNN 114/2011: izmijenjen člankom 10.

(1) Roba koja se uvozi ili privremeno uvozi mora glede zdravstvene, veterinarske ili fitosanitarne ispravnosti udovoljavati uvjetima koji su propisani u Republici Hrvatskoj.

(2) Roba koja se uvozi može biti stavljena na tržište ako je sukladna s propisanim zahtjevima, označena u skladu s odgovarajućim propisima te ako su za robu osigurane propisane isprave o sukladnosti.

(3) Motorna vozila koja se uvoze u Republiku Hrvatsku moraju biti tehnički ispravna u skladu s propisima o tehničkoj ispravnosti vozila na cestama, a prije njihovog stavljanja na tržište ili prve registracije u Republici Hrvatskoj moraju odgovarati propisanim zahtjevima o homologaciji.

(4) Trgovac koji uvozi motorna vozila i druga vozila, njihove dijelove i tehničke proizvode, dužan je osigurati jamstveni list, popis servisa, kao i rezervne dijelove pri stavljanju te robe na hrvatsko tržište.

Članak 23. brisanNN 68/2013: brisan člankom 7.

(1) Izvoznik može izvoziti robu i usluge bez naplate protuvrijednosti, a uvoznik uvoziti robu i usluge bez plaćanja protuvrijednosti:
– ako je to u svezi s obavljanjem njegove gospodarske djelatnosti i ako roba koja se izvozi, odnosno uvozi ne služi za daljnju prodaju ili
– ako je to predviđeno međunarodnim ugovorima i konvencijama.

(2) Bez naplate, odnosno plaćanja protuvrijednosti, mogu slati, odnosno primati robu te pružati i koristiti usluge u humanitarne, obrazovne, znanstvene, prosvjetne, kulturne, zdravstvene, socijalne, športske, vjerske i druge slične svrhe, udruge, zaklade odnosno ustanove registrirane za te djelatnosti.

(3) Izvoz i uvoz, odnosno slanje i primanje robe te pružanje i korištenje usluga iz stavka 1. podstavka 2. i stavka 2. ovoga članka obavlja se slobodno.

(4) Nadležnoj carinarnici, uz carinsku deklaraciju, podnosi se dokaz o izvozu bez naplate, odnosno uvozu bez plaćanja protuvrijednosti te izjava odgovorne osobe kod izvoznika, odnosno uvoznika, da se radi o izvozu i uvozu bez naplate, odnosno plaćanja protuvrijednosti, odnosno dokaz o pozivu na međunarodni ugovor.

Članak 26. brisanNN 68/2013: brisan člankom 8.

(1) Trgovac može slobodno kupovati robu u inozemstvu i tu robu uvoziti ili privremeno uvoziti radi ponovnog izvoza, odnosno robu kupljenu u inozemstvu neposredno prodavati u inozemstvu (poslovi posredovanja), sukladno ograničenjima propisanim posebnim propisima.

(2) Vlada na prijedlog Ministarstva, može ograničiti obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, odnosno propisati potanje uvjete za njihovo obavljanje, osobito ako država iz koje se roba kupuje ili država u koju se roba prodaje, to izričito zahtijeva ili ako ocijeni da su ti poslovi protivni sklopljenim međunarodnim ugovorima, ili da nanose ili prijete nanošenjem štete gospodarstvu Republike Hrvatske, odnosno predstavljaju opasnost po prirodu i okoliš ili onečišćuju prirodu i okoliš u Republici Hrvatskoj, ili ugrožavaju izvršavanje međunarodnih obveza Republike Hrvatske.

Članak 27. brisanNN 68/2013: brisan člankom 9.

(1) Malogranični izvoz i uvoz i susjedni prekomorski promet, izvoznik, odnosno uvoznik može obavljati sukladno ovom Zakonu, posebnim zakonima, sklopljenim međudržavnim ugovorima, carinskim propisima te propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Malogranično i susjedno prekomorsko područje u smislu ovoga Zakona je područje utvrđeno međudržavnim ugovorom.

(3) Poslove izvoza i uvoza robe i usluga u malograničnom i susjednom prekomorskom prometu može obavljati izvoznik, odnosno uvoznik sa sjedištem u području iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 49. izmijenjenNN 68/2013: izmijenjen člankom 10.

(1) Radi izvršavanja međunarodnih ugovora, osiguranja državne sigurnosti, zaštite života i zdravlja ljudi, životinja i biljaka te zaštite prirode, okoliša i neobnovljivih prirodnih bogatstva Republike Hrvatske, zaštite javnog morala, nadzora izvoza i uvoza kulturnih dobara i kulturnih predmeta sukladno posebnim propisima i pojedinih plemenitih kovina, određena se roba može izvoziti i uvoziti na temelju dozvola.

(1) (2) Robu koja se izvozi i uvozi na temelju dozvola te postupak izdavanja dozvola propisuje Vlada uredbom na prijedlog Ministarstva Državni ured za trgovinsku politiku (u daljnjem tekstu: Državni ured), kao nadležno tijelo za provođenje trgovinske politike, posebnim će aktom propisati način primjene neposredno primjenjivih uredbi Europske unije kojima se uređuje poseban režim uvoza, odnosno mjere nadzora uvoza proizvoda iz trećih zemlja u Europsku uniju.

(2) Dozvole za izvoz i uvoz robe koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje iz Uredbe 1236/2005/EZ, izdaje Državni ured.

(3) Oblik i sadržaj obrasca zahtjeva za izdavanje izvozne ili uvozne dozvole, postupak izdavanja, izmjena i dopuna ili oduzimanja izvozne ili uvozne dozvole te nadzor za robu koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje propisat će Vlada uredbom, na prijedlog Državnog ureda.

Članak 50. brisanNN 68/2013: brisan člankom 11.

Dozvole za izvoz i uvoz robe iz članka 49. ovoga Zakona izdaje Ministarstvo, odnosno drugo tijelo sukladno posebnim propisima.

Članak 51. brisanNN 68/2013: brisan člankom 12.

(1) Izvoz neobrađenih dijamanata iz Republike Hrvatske prati certifikat koji je izdalo Ministarstvo i ovjerila nadležna ispostava Carinske uprave Republike Hrvatske.

(2) Uvoz neobrađenih dijamanata na carinsko područje Republike Hrvatske prati certifikat izdan od strane nadležnih tijela zemlje izvoznice, a ovjerava ga nadležna ispostava Carinske uprave Republike Hrvatske.

(3) Vlada na prijedlog Ministarstva uredbom propisuje nadzor uvoza i izvoza neobrađenih dijamanata.

Članak 52. izmijenjenNN 30/2014: izmijenjen člankom 10.

(1) Strane osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost iz zemalja koje nisu članice Europske unije, odnosno članice Europskog gospodarskog prostora, mogu osnovati predstavništvo u Republici Hrvatskoj.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu otvoriti jedan ili više ogranaka predstavništva u Republici Hrvatskoj.

(3) Predstavništvo nije pravna osoba i poslove obavlja po nalogu strane osobe koja ga je osnovala.

(4) Predstavništvo ne može obavljati gospodarsku djelatnost nego samo poslove istraživanja tržišta i predstavljanja strane osobe koja ga je osnovala.

(5) Prije otvaranja predstavništva u Republici Hrvatskoj osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je predstavništvo upisati u Registar predstavništva stranih osoba koji se vodi u Ministarstvu.

(6) Vlada na prijedlog Ministarstva uredbom propisuje uvjete za osnivanje i rad predstavništva stranih osoba u Republici Hrvatskoj.

Članak 53. izmijenjenNN 114/2011: izmijenjen člankom 11.

(1) Domaće i strane fizičke osobe mogu slobodno unositi i primati iz inozemstva, odnosno iznositi i slati u inozemstvo predmete osobne prtljage, hranu i predmete za osobne potrebe i potrebe članova svoje obitelji, predmete za potrebe svog domaćinstva i životinje, u količinama koje nisu namijenjene preprodaji. Predmeti naslijeđeni u inozemstvu mogu se slobodno unositi, a iznositi – uz uvjet uzajamnosti. Predmeti predviđeni međudržavnim ugovorima mogu se slobodno unositi i iznositi u skladu s tim ugovorima.

(2) Uvjet uzajamnosti iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na naslijeđene predmete državljana zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

(3) Domaće i strane fizičke osobe mogu iznositi i slati u inozemstvo robu, odnosno kulturna dobra i kulturne predmete prema posebnim propisima samo na temelju suglasnosti ministarstva nadležnog za kulturu.

(4) Fizičke osobe koje radi preseljenja uvoze opremu namijenjenu za obavljanje djelatnosti, istu mogu uvoziti u skladu s carinskim propisima.

(5) Ukoliko se radi o zaštićenim divljim svojtama te njihovim dijelovima i derivatima radnje iz stavka 1. ovoga članka, mogu se obavljati samo uz prethodno dopuštenje tijela nadležnog za poslove zaštite prirode.

(6) Ukoliko se radi o robi za koju je potrebna dozvola sukladno propisima o nadzoru robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstva radnje iz stavka 1. ovoga članka, mogu se obavljati sukladno propisima o nadzoru robe vojne namjene i nevojnih ubojnih sredstava.

Članak 55. brisanNN 68/2013: brisan člankom 13.

(1) Vlada može posebnim propisom privremeno ograničiti obavljanje trgovine u slučaju:
– prirodnih i drugih nepogoda u Republici Hrvatskoj, kada nastane ili bi mogao nastati osjetni poremećaj u trgovini, poremećaj u opskrbi pučanstva ili poremećaj na drugim područjima koja ugrožavaju siguran i zdrav život građana,
– značajnijih poremećaja na domaćem tržištu radi pomanjkanja robe nužno potrebne za proizvodnju, preradu i za život građana,
– u slučaju ratnog stanja i neposredne ugroženosti, neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske,
– potrebe osiguranja proizvoda, sirovina i reprodukcijskog materijala od posebnoga strateškog značaja za obranu Republike Hrvatske,
– provedbe obveza utvrđenih rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

(2) Vlada će propisati ograničenja obavljanja trgovine u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, samo ako poremećaj nije moguće otkloniti drugim mjerama ili ako potrebe nije moguće podmiriti iz robnih zaliha, uvozom ili drugim mjerama gospodarske politike.

Članak 56. brisanNN 68/2013: brisan člankom 14.

U slučajevima iz članka 55. stavka 1. ovoga Zakona, Vlada može propisati:
– ograničenje trgovine pojedinom robom ili posebne uvjete za trgovinu pojedinom robom,
– ograničenje uvoza ili izvoza pojedine robe ili posebne uvjete za uvoz ili izvoz pojedine robe,
– zabranu trgovcu da obavlja trgovinu pojedinom robom,
– obvezu trgovcu pribavljanja i prodaje određene vrste i količine pojedine robe te prodaju robe određenim utvrđenim potrošačima po propisanom redoslijedu,
– obvezu pojedinim trgovcima čuvanja određene količine i vrste robe,
– zabranu obavljanja trgovine s određenim zemljama ili institucijama.

Članak 57. izmijenjenNN 33/2023: izmijenjen člankom 2.

(1) Trgovac određuje radno vrijeme prodavaonice i drugog oblika trgovine na malo (u daljnjem tekstu: prodavaonica) u skladu s ovim Zakonom pri čemu će uzeti u obzir potrebe kupaca, broj radnika zaposlenih u prodavaonici i poštivanje njihovih prava uređenih ovim Zakonom, Zakonom o radu, drugim radno pravnim propisima, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća i ugovorom o radu, posebno u pogledu plaće i naknade plaće, dodataka na plaću, rasporeda i preraspodijele radnog vremena, prekovremenog i noćnog rada, te stanke, dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora.

(1) (2) Nadzor nad primjenom radno-pravnih odnosa poslodavca i radnika Radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju do 90 sati tjedno, a koje trgovac samostalno raspoređuje.

(2) Prodajni objekti zatvoreni su nedjeljom.

(3) Prodajni objekti zatvoreni su u dane blagdana. Vlada Republike Hrvatske može odlukom odrediti prodajne objekte koji su dužni raditi u dane blagdana u Republici Hrvatskoj sukladno zakonu kojim se uređuju blagdani, spomendani i neradni dani u Republici Hrvatskoj.

(4) Trgovac može samostalno 16 nedjelja u godini odrediti kao radne, s time da se trajanju radnog vremena prodajnih objekata iz stavka 1. ovoga članka obavlja tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada. (6) Ako radnik u slučaju spora iznese činjenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupao protivno odredbama stavka 3. i dodaje 15 sati koje raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje.

(3) Podnošenje žalbe ili tužbe, odnosno sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraćanje radnika nadležnim tijelima državne vlasti, ne može biti razlog za otkaz ugovora o radu.

(4) Obraćanje radnika, zbog osnovane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne može biti razlog za otkaz.

(5) Radniku koji zbog osnovane sumnje na korupciju podnese prijavu o toj sumnji nadležnim tijelima jamči se anonimnost ako nadležno tijelo ocijeni da se radi o težem obliku korupcije, zaštita od uskraćivanja ili ograničavanja prava utvrđenih propisima o radu te zaštita od bilo kojeg oblika zlostavljanja.

(5) Odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka, na poslodavcu je teret dokazivanja o opravdanom razlogu otkaza ugovora o radu ne primjenjuju se na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline:

– željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih luka, luka otvorenih za javni promet, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila,

– benzinskih postaja,

– bolnica,

– hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,

– proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.

(6) Odredbe stavaka 1. do 4. ovoga članka ne primjenjuju se na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

(7) Distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica može biti otvorena nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7:00 sati do 13:00 sati.

(8) Trgovac mora voditi evidenciju radnog vremena za svaku radnu nedjelju tijekom tekuće godine u obliku pisane isprave ili elektroničkog zapisa.

(9) Trgovac mora nadležnom inspektoru tijekom nadzora omogućiti uvid u evidenciju iz stavka 8. ovoga članka.

(10) Radi provedbe inspekcijskog postupka Ministarstvo financija, Porezna uprava, dužna je nadležnom inspektoru, na njegov zahtjev, dostaviti podatke iz sustava fiskalizacije o radnoj nedjelji trgovca.

Članak 57.a dodanNN 32/2020: dodan člankom 2.

ODREĐIVANJE RADNOG VREMENA U DJELATNOSTI TRGOVINE U POSEBNIM OKOLNOSTIMA

Radno vrijeme u djelatnosti trgovine u posebnim okolnostima određuje Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske.

Članak 57.b dodanNN 59/2026: dodan člankom 3.

(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom propisati ograničenje prodaje alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol u prodajnim objektima na cijelom području jedinice lokalne samouprave unutar određenog vremena, ako je to u interesu zaštite javnog zdravlja, zaštite javnog reda i mira, zaštite kulturne baštine ili zaštite okoliša.

(2) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka može se odnositi na ograničenje prodaje alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol u vremenu od 21:00 sat do 6:00 sati sljedećeg dana.

(3) Trgovac iz članka 4. ovoga Zakona i pravne ili fizičke osobe iz članka 5. stavka 1. podstavaka 1., 5. i 6. ovoga Zakona dužni su pridržavati se ograničenja propisanog odlukom iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave dužno je odluku iz stavka 1. ovoga članka bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja, dostaviti Državnom inspektoratu.

Članak 58. brisanNN 76/2009: djelomično ukinut (Ustavni sud) točkom I. izreke; NN 114/2011: brisan člankom 12.

(1) Prodavaonice mogu od ponedjeljka do subote započeti s radom najranije u 6.00 sati, a završiti s radom najkasnije do 21.00 sat, osim ako općim aktom nadležnog tijela općine, grada i Grada Zagreba nije drugačije određeno.

(2) Prodavaonice nedjeljom i u dane blagdana ne rade, osim ako je Zakonom drugačije određeno.

(3) U razdoblju od 1. lipnja do 1. listopada te tijekom prosinca prodavaonice mogu raditi nedjeljom.

(4) Prodavaonice iz stavka 3. ovoga članka mogu započeti s radom najranije u 7.00 sati, a završiti s radom najkasnije do 14.00 sati.

(5) Na dan uoči Uskrsa (Velika subota), na dan 24. prosinca (Badnjak) i 31. prosinca (Stara godina), prodavaonice mogu završiti radom najkasnije do 15.00 sati ako taj dan pada u radni dan.

(6) Ako dani 24. prosinca (Badnjak) i 31. prosinca (Stara godina) padaju u nedjelju, prodavaonice mogu završiti radom najkasnije do 14.00 sati.

(7) Na dan prvog studenoga (Svi sveti) štandovi i klupe izvan tržnica na malo za prodaju cvijeća i svijeća i kiosci za prodaju cvijeća i svijeća mogu započeti s radom najranije u 6.00 sati, a završiti s radom najkasnije do 21.00 sat.

(8) Na dan Uskrsni ponedjeljak i 26. prosinca prodavaonice iz članka 60. stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona mogu započeti s radom najranije u 7.00 sati, a završiti s radom najkasnije do 14.00 sati.

Članak 58.a brisanNN 116/2008: izmijenjen člankom 2.; NN 114/2011: brisan člankom 12.

Općim aktima nadležnog tijela iz članka 58. stavka 1. ovog Zakona početak radnog vremena prodavaonica ne može biti određen ranije od 6.00 sati niti završetak kasnije od 24.00 sata.

Članak 59. ukinut (Ustavni sud)NN 76/2009: ukinut (Ustavni sud) točkom I. izreke

Iznimno od odredbi članka 58. stavka 1. i stavka 2. ovoga Zakona od 0 do 24 sata mogu raditi:
– benzinske postaje i prodavaonice na malo unutar zatvorenog dijela benzinskih postaja
– prodavaonice na graničnim prilazima, unutar zatvorenih područja autocesta na odmorištima, unutar zatvorenih područja kolodvora, zrakoplovnih luka, luka i pristaništa, te luka nautičkog turizma.

Članak 60. ukinut (Ustavni sud)NN 76/2009: ukinut (Ustavni sud) točkom I. izreke

(1) Iznimno od članka 58. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, nedjeljom tijekom cijele godine mogu raditi:
– štandovi i klupe izvan tržnica na malo za prodaju cvijeća i svijeća,
– kiosci za prodaju tiska, cvijeća i svijeća,
– specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proizvoda, tiska, cvijeća i svijeća,
– benzinske postaje i prodavaonice na malo unutar zatvorenog dijela benzinskih postaja,
– prodavaonice na graničnim prilazima, unutar zatvorenih područja autocesta na odmorištima, unutar zatvorenih područja kolodvora, zrakoplovnih luka, luka i pristaništa, te luka nautičkog turizma.
– specijalizirane prodavaonice za prodaju suvenira.

(2) Prodavaonice iz stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovoga članka mogu započeti s radom najranije u 7.00 sati, a završiti s radom najkasnije do 14.00 sati, a prodavaonice iz stavka 1. podstavka 6. ovoga članka mogu započeti s radom najranije u 6.00 sati, a završiti s radom najkasnije do 21.00 sat.

(3) Prodavaonice i benzinske postaje iz stavka 1. podstavka 4. i 5. ovoga članka mogu raditi od 0 do 24 sata.

(4) Nedjeljom tijekom cijele godine mogu raditi i:
– prodajni objekti u sklopu bolnica, lječilišta, toplica, hotela i hotelskih kompleksa, autokampova, muzejsko-galerijskih objekata te nacionalnih parkova i zooloških vrtova, a sukladno njihovom radnom vremenu,
– prodajni objekti u kojima se prodaju proizvodi namijenjeni promidžbi i zabavi za vrijeme održavanja događanja u koncertnim dvoranama i kinima, kongresnim dvoranama, sportskim objektima i igralištima,
– prodavaonice na brodovima – dva sata prije početka i za vrijeme trajanja plovidbe.

Članak 61. izmijenjenNN 30/2014: izmijenjen člankom 11.

(1) Radno vrijeme prodavaonice trgovac Trgovac je dužan istaknuti na prodajnom objektu jasno, vidljivo i čitljivo na ulazu u prodavaonicu za potrošače istaknuti radno vrijeme.

(2) Trgovac i kupci dužni su se pridržavati radnog vremena prodavaonice. Trgovac je dužan 15 minuta prije završetka radnog vremena prodavaonice jednom ili više puta upozoriti kupce koji se zateknu u prostoru prodavaonice na kraj dnevnog radnog vremena prodavaonice.

Članak 62. brisanNN 76/2009: djelomično ukinut (Ustavni sud) točkom I. izreke; NN 114/2011: brisan člankom 12.

(1) Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje radno vrijeme prodavaonica odnose se i na radno vrijeme skladišta i drugih oblika trgovine na veliko.

(2) Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje radno vrijeme prodavaonica, ne odnose se na radno vrijeme klupa na tržnicama na malo, prodavaonica unutar zatvorenog dijela tržnica na malo za prodaju prehrambenih proizvoda, tiska, cvijeća, svijeća i suvenira, kao i prigodnu prodaju (sajmovi, izložbe i sl.), koji mogu raditi sukladno radnom vremenu tržnica na malo i prigodne prodaje.

(3) Odredbe ovoga Zakona kojima se uređuje radno vrijeme prodavaonica, ne odnose se na radno vrijeme pokretne prodaje, prodaje na daljinu, direktnu prodaju putem zastupnika i prodaju u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Članak 64. izmijenjenNN 114/2011: izmijenjen člankom 13.

(1) Nepoštenim trgovanjem u smislu ovoga Zakona smatra se osobito:
– prodaja robe ispod njezine nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost,
– reklamiranje, oglašavanje ili ponuda robe ili usluga navođenjem podataka ili upotrebom izraza s kojima se iskorištava ugled drugog trgovca, njegovih proizvoda ili usluga, odnosno proizvoda drugog trgovca,
– davanje podataka o drugom trgovcu, ako ti podaci štete ili mogu nanijeti štetu ugledu i poslovanju drugog trgovca,
– prodaja robe s oznakama ili podacima ili izgledom koji stvaraju ili bi mogli stvoriti zabunu glede izvora, načina proizvodnje, količine, kakvoće ili drugih osobina robe,
– radnje trgovaca usmjerene na prekid poslovnih odnosa, između drugih trgovaca ili koje sprečavaju ili otežavaju poslovne odnose drugih trgovaca,
– neopravdano neispunjavanje ili raskidanje ugovora s pojedinim trgovcem kako bi se sklopio isti ili povoljniji ugovor s drugim trgovcima,
– ugovaranje izvoza robe i usluga po nižoj cijeni ako je drugi trgovac već ugovorio izvoz takve robe i usluge po višoj cijeni čime se nanosi šteta tom trgovcu,
– davanje ili obećanje darova, imovinske ili druge koristi drugom trgovcu, njegovom djelatniku ili osobi koja radi za drugog trgovca, kako bi se davatelju omogućila pogodnost na štetu drugog trgovca ili potrošača,
– neovlaštena uporaba usluga trgovačkog putnika, trgovačkog predstavnika ili zastupnika drugog trgovca,
– protupravno pribavljanje poslovne tajne drugog trgovca ili bespravno iskorištavanje povjerene poslovne tajne drugog trgovca.

(2) Nepoštenim trgovanjem ne podrazumijeva se prodaja robe ispod njezine nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost kada se radi o skorom isteku roka valjanosti, povlačenju robe iz asortimana, potpunoj rasprodaji zbog zatvaranja objekta te stečaja i likvidacije trgovačkog društva, odnosno zatvaranja obrta ili drugim razlozima kojima trgovac ne čini radnje kojima se sprječava, ograničava ili narušava tržišno natjecanje.

Članak 66. izmijenjenNN 68/2013: izmijenjen člankom 15.; NN 30/2014: izmijenjen člankom 12.; NN 32/2019: izmijenjen člankom 1.; NN 98/2019: izmijenjen člankom 2.

(1) Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavlja Ministarstvo.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona provodi Državni inspektorat i druge inspekcije i carinska tijela sukladno ovlaštenjima utvrđenim posebnim zakonima obavljaju tržišni inspektori tijela državne uprave nadležnog za inspekcijske poslove u skladu s ovlastima određenim posebnim zakonom.

(3) Nadzor nad provedbom Uredbe (EZ) br. 1236/2005 i Uredbe (EZ) br. 2368/2002 provodi Ministarstvo financija, Carinska uprava te o svojim nalazima polugodišnje pisano izvješćuje Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Članak 67. brisanNN 68/2013: brisan člankom 16.

Carinska tijela, prilikom carinjenja robe nadziru da li stvarno stanje robe koja se izvozi ili uvozi odgovara propisanom obliku izvoza i drugim propisanim uvjetima za izvoz, odnosno uvoz robe. U obavljanju tog nadzora primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje obavljanje nadzora pri carinjenju robe.

Članak 68. izmijenjenNN 114/2011: izmijenjen člankom 14.; NN 30/2014: izmijenjen člankom 13.; NN 98/2019: izmijenjen člankom 3.; NN 33/2023: izmijenjen člankom 3.; NN 59/2026: izmijenjen člankom 4.

(1) Nadležni inspektor će u provedbi inspekcijskog nadzora usmenim rješenjem u zapisniku, do otklanjanja utvrđenih nedostataka, a najkraće na rok od 30 dana od dana donošenja rješenja, zabraniti pravnoj ili fizičkoj osobi daljnje obavljanje djelatnosti trgovine ako:

– djelatnost trgovine obavlja bez registracije, odobrenja ili dozvole izdane od nadležnog tijela (članak 4., 7., 8. i 9.),

– trgovinu na veliko određene robe i trgovinu s trećim zemljama za određenu robu ne obavlja u posebno uređenim i opremljenim skladištima, a radi osiguravanja zaštite života i zdravlja ljudi i životinja te zaštite prirode i okoliša (članak 8.) 8.),

– prodaje proizvode čija je prodaja drugim propisima zabranjena (članak 10. stavak 2.),

– prodaje alkoholna pića i pića koja sadrže alkohol ili prodaje duhanske proizvode ili oglašava, izlaže i prodaje robu pornografskog sadržaja osobama mlađim od 18 godina (članak 11.), 11. stavci 1., 3. i 4.),

– prodaje energetska pića osobama mlađim od 18 godina (članak 11. stavak 5.),

– djelatnost trgovine obavlja bez rješenja nadležnog tijela državne uprave u prodajnom objektu za koji nadležno upravno tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo nije izdalo rješenje kojim se utvrđuje da prodajni objekt, oprema i sredstva udovoljavaju propisanim uvjetima za obavljanje djelatnosti (članak 13.), ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje djelatnosti trgovine (članak 13.),

– trgovac ne osigura nadležnom inspektoru isprave o stanju robe u prodajnom objektu iz kojih se može spoznati poslovni događaj (članak 16.),

– predstavništvo strane osobe obavlja gospodarsku djelatnost trgovine ili ako predstavništvo prije otvaranja nije upisano u Registar (članak 52.)
– se ne pridržava propisanog radnog vremena (članak 58. – 62.), 52. stavci 4. i 5.),

– trgovac učini neku radnju koja se smatra nepoštenim trgovanjem (članak 64.),

– se zbog utvrđene povrede propisa treba izreći posebnim propisom predviđena upravna mjera zabrane prometa određenih proizvoda, a postoji opasnost od njezine njihove prodaje, prikrivanja, zamjene ili uništenja.

(2) Rješenje Nadležni inspektor će u slučajevima iz stavka 1. podstavaka 1., 2., 4., 5. i 10. ovoga članka zabraniti pravnoj i fizičkoj osobi obavljanje djelatnosti trgovine usmenim rješenjem.

(3) U slučaju nepoštivanja odredbi iz stavka 1. podstavaka 4., 6. i 8. ovoga članka nadležni inspektor može izreći mjeru zabrane obavljanja djelatnosti trgovine onim proizvodima za koje je utvrđena povreda propisa.

(4) Mjera iz stavka 1. ovoga članka izvršit će se pečaćenjem prodajnog objekta, opreme i sredstava pomoću kojih se obavlja trgovina, ili na drugi pogodan način.

(5) Iznimno, mjera pečaćenja iz stavka 1. ovoga članka za radnje iz stavka 1. podstavka podstavaka 1., 2., 4., 5., 6 6., 7. i 7., 8. ovoga članka neće se provesti pečaćenjem ili na drugi pogodan način ako trgovac najkasnije u roku od pet radnih dana od dana donošenja usmenog rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti trgovine nadležnom inspektoru dostavi dokaze da su utvrđeni nedostaci iz podstavka stavka 1. podstavaka 1., 2., 4, 5 4., 5., 6., 7. i 6 8. ovoga članka otklonjeni, kao i o izvršenoj uplati novčanog iznosa od 30.000,00 kuna 3981,68 eura u državni proračun. U protivnom, rješenje će se provesti pečaćenjem ili na drugi pogodan način sljedeći radni dan nakon isteka roka za dostavu propisanih dokaza.

(4) Rješenje iz stavka 1 (6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, nadležni inspektor rješenjem će obustaviti upravni postupak kojim se utvrđuje prestanak izrečene mjere zabrane obavljanja djelatnosti trgovine.

(7) Navedena mjera iz stavka 5. ovoga članka, ako je izvršena, rješenjem će se obustaviti, a zapečaćeni prodajni objekt, oprema i sredstva će se otpečatiti i prije isteka roka od 30 dana, ako se nadležnom inspektoru dostavi dokaz o otklanjanju utvrđenih nedostataka i dokaz o izvršenoj uplati novčanog iznosa od 3981,68 eura u državni proračun.

(8) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka inspektor je dužan u pisanom obliku otpraviti stranci dostaviti stranki u roku od osam dana od dana izricanja zabrane usmenim rješenjem, osim ako u zapisniku o kontroli izvršenja rješenja utvrdi da su u tom roku nedostaci otklonjeni donošenja usmenog rješenja. Žalba se može izjaviti samo na pisani otpravak rješenja. Inspektor je dužan na zahtjev stranke izdati pisano rješenje, iako su nedostaci otklonjeni.

(9) Ako se u poslovnim prostorijama nalaze pokvarljivi proizvodi, trgovac može pisanim putem, u roku od 24 sata od dana pečaćenja prostorija, zatražiti da se one privremeno otpečate i da se u prisutnosti nazočnosti inspektora iz njih odmah iznesu pokvarljivi proizvodi te poduzmu sigurnosne i druge mjere u cilju radi sprječavanja nastanka štete, nakon čega će inspektor poslovne prostorije ponovno ponovo zapečatiti.

(10) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

(11) Nadležni inspektor će u provedbi inspekcijskog nadzora rješenjem narediti otklanjanje nadzorom utvrđenih nedostataka i odrediti primjereni rok u kojem nedostatke treba otkloniti ili zabraniti prodaju robe ako:
– ako:

– na prodajnom mjestu na kojem se prodaju alkoholna pića i pića koja sadrže alkohol nema istaknute oznake o zabrani njihove prodaje osobama mlađim od 18 godina i/ili nema istaknute oznake o zabrani prodaje alkoholnih robe pornografskog sadržaja osobama mlađim od 18 godina (članak 11. stavci 2. i 6.),

– prodaje alkoholna pića i pića koja sadrže alkohol ili duhanskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina (članak 11.), i energetska pića putem interneta bez da je osigurao korištenje tehničkog rješenja za vjerodostojnu provjeru punoljetnosti kupca putem informacijskog sustava iz članka 11.a stavka 2. ovoga Zakona (članak 11.a stavak 1.),

– prodajni objekt ne ispunjava propisane minimalne tehničke i druge uvjete ili ako nisu ispunjeni propisani uvjeti za prodaju izvan prodajnog objekta (članak 12.),

– trgovac nema podatke o stanju robe (članak 16.),
– proizvodi stavljeni u promet tijekom jamstvenog roka nemaju osiguran servis i rezervne dijelove (članak 19.),
– trgovac učini neku radnju koja se smatra nepoštenim trgovanjem (članak 64.). (8) 16.a).

(12) Ako nedostaci iz stavka 7 11. ovoga članka ne budu otklonjeni u određenom roku, nadležni inspektor će donijeti rješenje kojim će zabraniti obavljanje djelatnosti trgovine proizvodima za koje i/ili zbog kojih je utvrđena povreda propisa, dok se utvrđeni nedostaci ne otklone.

(13) Prestanak izrečene mjere iz stavka 11. ovoga članka inspektor će utvrditi u zapisniku o kontroli izvršenja rješenja.

Članak 70. izmijenjenNN 114/2011: izmijenjen člankom 15.; NN 68/2013: izmijenjen člankom 17.; NN 30/2014: izmijenjen člankom 14.; NN 98/2019: izmijenjen člankom 4.; NN 33/2023: izmijenjen člankom 4.; NN 59/2026: izmijenjen člancima 5. i 6.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 660,00 do 250.000,00 kuna 39.810,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 530,00 do 9290,00 eura odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba ako:

– obavlja djelatnost trgovine, a nije registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili obavljanje usluga u trgovini (članak 4.),

– obavlja djelatnost trgovine ili promijeni uvjete obavljanja djelatnosti trgovine bez rješenja nadležnog ureda državne uprave u županiji, odnosno nadležnog upravnog tijela Grada Zagreba o ispunjavanju uvjeta za obavljanje trgovine (članak 13.), prodaje određenu robu putem dražbe suprotno propisanim uvjetima (članak 6. stavci 1. i 3.),

– obavlja trgovinu na veliko suprotno propisanim uvjetima (članak 7.),

– obavlja trgovinu na malo u određenim vrstama prodajnih objekata suprotno posebnim propisanim uvjetima (članak 14.), suprotno propisanim uvjetima (članak 9.),

– ne uskrati prodaju robe iz članka 11. stavka 1., 4. i 5. ovoga Zakona kupcu ako procijeni da je mlađi od 18 godina, a kupac dobrovoljno ne dokaže da nije mlađi od 18 godina davanjem na uvid prodavaču neke od osobnih isprava (članak 11. stavak 6.),

– ne uskrati prodaju robe iz članka 11. stavka 5. ovoga Zakona kupcu ako procijeni da je mlađi od 18 godina, a kupac dobrovoljno ne dokaže da nije mlađi od 18 godina davanjem na uvid prodavaču neke od osobnih isprava (članak 11. stavak 6.),

– ne uskrati prodaju alkoholnih pića i pića koja sadrže alkohol i energetskih pića putem automatiziranih blagajni kupcu ako procijeni da je mlađi od 18 godina, a kupac dobrovoljno ne dokaže da nije mlađi od 18 godina davanjem na uvid prodavaču neke od osobnih isprava (članak 11. stavak 8.),

– djelatnost trgovine započne obavljati prije nego što nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba, u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na gospodarstvo, izda rješenje da prodajni objekt, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina ispunjava propisane uvjete za obavljanje djelatnosti trgovine (članak 13. stavak 5.),

– ne ispunjava uvjete za nastavak obavljanja djelatnosti trgovine bez izdavanja novog rješenja (članak 13. stavak 9.),

– osobe koje obavljaju određene poslove u trgovini ne ispunjavaju uvjete minimalne stručne spreme (članak 15.)
– obavlja trgovinu s inozemstvom suprotno propisanim uvjetima (članak 20.),
– kupuje robu u inozemstvu radi prodaje u inozemstvu ili robu kupljenu u inozemstvu uvozi ili privremeno uvozi suprotno propisu o ograničavanju tih poslova (članak 26.),
– se pri uvozu robe ne pridržava mjera zaštite domaće proizvodnje i zaštitnih pristojbi radi otklanjanja poremećaja (članak
29. – članak 34.), 15.),

– se ne pridržava mjera donesenih radi otklanjanja poremećaja na tržištu (članak 56.),
– se u svom poslovanju ne pridržava odredbi kojima je propisano radno vrijeme u djelatnosti trgovine (članak 58. – članak 62.),
– postupa suprotno odredbama članka 64. ovoga Zakona. (2) Za prekršaje propisanog radnog vremena prodajnih objekata u razdobljima od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju do 90 sati tjedno (članak 57. stavak 1.),

– se ne pridržava odredbe o neradnoj nedjelji (članak 57. stavak 2.),

– se ne pridržava odredbe o neradnim blagdanima (članak 57. stavak 3.),

– se ne pridržava propisanog broja dodanih 15 sati, a koje ukupno trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje u 16 tjedana za koje je trgovac odredio radnu nedjelju (članak 57. stavak 4.),

– se ne pridržava propisanog radnog vremena za distribuciju tiska putem kioska (članak 57. stavak 7.),

– ne vodi evidenciju radnog vremena za svaku radnu nedjelju tijekom tekuće godine u obliku pisane isprave ili elektroničkog zapisa (članak 57. stavak 8.),

– nadležnom inspektoru tijekom nadzora ne osigura evidenciju radnog vremena (članak 57. stavak 9.),

– obavlja djelatnost trgovine na nepošten način (članak 64.).

(2) Novčanom kaznom od 530,00 do 13.270,00 eura kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna. počinila u vezi s obavljanjem svojeg obrta ili druge samostalne djelatnosti.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba-obrtnik, a za prekršaj iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka i fizička osoba-građanin novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.

Članak 70.a dodanNN 59/2026: dodan člankom 6.

(1) Novčanom kaznom od 5000,00 do 39.810,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

– prodaje u trgovini na malo alkoholna pića i druga pića koja sadrže alkohol, robu pornografskog sadržaja i energetska pića osobama mlađim od 18 godina suprotno odredbama ovoga Zakona (članak 11. stavci 1., 4. i 5.)

– prodaje alkoholna pića i pića koja sadrže alkohol i energetska pića putem interneta bez da je osigurao korištenje tehničkog rješenja za vjerodostojnu provjeru punoljetnosti kupca putem informacijskog sustava iz članka 11.a stavka 2. ovoga Zakona (članak 11.a stavak 1.)

– prodaje alkoholna pića i pića koja sadrže alkohol i energetska pića bez da je upisan u evidenciju pri ministarstvu nadležnom za gospodarstvo (članak 11.a stavak 4.)

– ne uskrati prodaju alkoholnih pića i drugih pića koja sadrže alkohol i energetskih pića ako kupac odbije provjeru punoljetnosti iz članka 11.a stavka 3. ovoga Zakona (članak 11.a stavak 8.)

– se ne pridržava odluke iz članka 57.b stavka 1. ovoga Zakona (članak 57.b stavak 3.).

(2) Novčanom kaznom od 2000,00 do 6630,00 eura kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Novčanom kaznom od 5000,00 do 13.270,00 eura kaznit će se fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka koji je počinila u vezi s obavljanjem svojeg obrta ili druge samostalne djelatnosti.

(4) Novčanom kaznom od 2000,00 do 6630,00 eura kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 71. izmijenjenNN 114/2011: izmijenjen člankom 16.; NN 68/2013: izmijenjen člancima 18. i 19.; NN 30/2014: izmijenjen člankom 15.; NN 33/2023: izmijenjen člankom 5.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 530,00 do 150.000,00 kuna 33.180,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
– prodaje određenu robu putem dražbe suprotno propisanim uvjetima (članak 6.),, a novčanom kaznom od 390,00 do 6630,00 eura odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba ako:

– obavlja trgovinu na veliko suprotno propisanim uvjetima (članak 7.),
– obavlja i trgovinu na veliko određene robe s trećim zemljama za određenu robu u prodajnim objektima koji ne odgovaraju posebno propisanim uvjetima (članak 8.),
– obavlja trgovinu na malo suprotno propisanim uvjetima (članak 9.),

– obavlja trgovinu na malo izvan prodavaonice, ako taj oblik trgovine obavlja na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, putem kioska, putem automata i prigodnom prodajom izvan mjesta koje je svojom odlukom odredilo predstavničko tijelo mjesno nadležnog grada ili općine (članak 10. stavak 3.),

– prodaje robu putem pokretne prodaje protivno uvjetima propisanima odlukom predstavničkog tijela grada ili općine na čijem se području pokretna prodaja obavlja (članak 10. stavak 4.),

– obavlja trgovinu na malo izvan prodavaonica ako taj oblik trgovine obavlja na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, putem kioska, putem automata i prigodnom prodajom na površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine, za koje nadležno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave grada ili općine nije dalo odobrenje (članak 10. stavak 4.),
– prodaje u trgovini na malo alkoholna pića i druga pića koja sadržavaju alkohol te duhan i duhanske proizvode suprotno odredbama posebnog propisa 5.),

– na prodajnom mjestu na kojem se prodaju alkoholna pića i pića koja sadrže alkohol nema istaknutu oznaku o zabrani njihove prodaje osobama mlađim od 18 godina i/ili na prodajnim mjestima na kojima se prodaje roba pornografskog sadržaja nema istaknutu oznaku o zabrani prodaje takve robe osobama mlađim od 18 godina (članak 11.),
– obavlja poslove direktne prodaje suprotno posebnim propisanim uvjetima (članak 12. stavak 4.),
– ne vodi propisanu evidenciju u trgovini 11. stavci 2. i 6.),

– se isprave o stanju robe iz kojih se može spoznati poslovni događaj ne nalaze u prodajnom objektu ili ih trgovac ne osigura nadležnom inspektoru (članak 16.),

– ne osigura na propisani način za tehničke proizvode, motorna i druga vozila i njihove dijelove, jamstveni list te u jamstvenom roku servis i rezervne dijelove pri prodaju robe na hrvatskom tržištu (članak 19. stavak 4.),
– obavlja provoz suprotno propisanim uvjetima (članak 21.),
– suprotno ovom Zakonu ili propisu donesenom na temelju ovoga Zakona izvozi ili uvozi robu bez pribavljene određene potvrde ili ovjerene isprave (članak 22.),
– privremeno izvezenu ili uvezenu robu uporabi za druge namjene, a ne za namjene za koje je bila privremeno izvezena, odnosno uvezena (članak 24. stavak 1. i članak 26.),
– suprotno ovom Zakonu ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona uvozi i izvozi robu bez odobrenog kontingenta (članak 38.) ili bez dozvole (članak 49. i 50.),
– ne izveze ili uveze robu u roku predviđenom odobrenjem (članak 39.),
– suprotno ovom Zakonu ili propisu donesenom na temelju ovoga Zakona izvozi ili uvozi neobrađene dijamante (članak 51.),
– prije otvaranja predstavništva ili ogranka predstavništva u Republici Hrvatskoj ne upiše predstavništvo ili ogranak predstavništva u Registar predstavništva (članak 52.), (članak 16.a),

– u radu predstavništva postupa suprotno odredbama ovoga Zakona (članak 52.). (2) Za prekršaje 52.),

– ne istakne na jasan, vidljiv i čitljiv način za potrošače radno vrijeme (članak 61.).

(2) Novčanom kaznom od 390,00 do 13.270,00 eura kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna. počinila u vezi s obavljanjem svojeg obrta ili druge samostalne djelatnosti.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba-obrtnik novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.

Članak 71.a dodanNN 68/2013: dodan člankom 19.; NN 30/2014: izmijenjen člankom 16.; NN 33/2023: izmijenjen člankom 6.

(1) Novčanom kaznom od 390,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 130,00 do 6630,00 eura odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba ako:

– uvozi neobrađene dijamante za čiji uvoz nisu ispunjeni uvjeti iz članka 3. Uredbe 2368/2002/EZ,

– ne podnese koleta i odgovarajući certifikat za neobrađene dijamante zajedno na provjeru nadležnom tijelu Europske unije, u skladu s člankom 4. Uredbe 2368/2002/EZ,

– izvozi neobrađene dijamante za koje nisu ispunjeni uvjeti iz članka 11. Uredbe 2368/2002/EZ.

(2) Novčanom kaznom od 260,00 do 13.270,00 eura kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem svojeg obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Članak 71.b dodanNN 68/2013: dodan člankom 19.; NN 30/2014: izmijenjen člankom 17.; NN 33/2023: izmijenjen člankom 7.

(1) Novčanom kaznom od 260,00 do 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 130,00 do 6630,00 eura odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba ako:

– ne čuva ovjerenu kopiju certifikata u skladu s člankom 12. stavkom 4. Uredbe 2368/2002/EZ,

– ne vrati certifikat nadležnom tijelu Europske unije, u skladu s člankom 12. stavkom 5. Uredbe 2368/2002/EZ.

(2) Novčanom kaznom od 130,00 do 13.270,00 eura kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem svojeg obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Članak 71.c dodanNN 68/2013: dodan člankom 19.; NN 30/2014: brisan člankom 18.

Članak 71.d dodanNN 68/2013: dodan člankom 19.; NN 30/2014: brisan člankom 19.

Članak 72. izmijenjenNN 30/2014: izmijenjen člankom 20.; NN 33/2023: izmijenjen člankom 8.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 260,00 do 15.000,00 kuna 26.540,00 eura kaznit će se za prekršaj domaća ili strana pravna osoba, a novčanom kaznom od 130,00 do 6630,00 eura odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba ako:

– unese ili uveze robu suprotno odredbama ovoga Zakona (članak 53.),

– s predmetima privremeno izvezenim, iznesenim ili poslanim u inozemstvo, odnosno privremeno uvezenim, unesenim ili primljenim u Republiku Hrvatsku postupa suprotno odredbama ovoga Zakona (članak 54.).

(2) Novčanom kaznom od 130,00 do 13.270,00 eura kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počinila u vezi s obavljanjem svojeg obrta ili druge samostalne djelatnosti.

Članak 73. brisanNN 114/2011: izmijenjen člankom 17.; NN 30/2014: brisan člankom 21.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja nije obrtnik ili trgovac pojedinac ako prodaje robu izvan prodavaonica (tržnice na malo, tržnice na veliko, štandovi, klupe izvan tržnica na malo, prigodne prodaje, putem pokretne prodaje i sl.) te ako prodaje proizvode koji se prema posebnim propisima ne mogu prodavati na otvorenim prostorima, te ako neposredno prodaje robu sa uzgajališta i farmi, a nema otkupne stanice (članak 10.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 25.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja upravlja prostorom izvan prodavaonica iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. i 2. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka uz novčanu kaznu izvršit će se i oduzimanje imovinske koristi ostvarene prekršajem.

Članak 75. izmijenjenNN 114/2011: izmijenjen člankom 18.; NN 68/2013: izmijenjen člankom 20.; NN 30/2014: izmijenjen člankom 22.; NN 33/2023: izmijenjen člankom 9.

(1) Za prekršaje Predmeti, sredstva i/ili imovinska korist koji su namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali počinjenjem prekršaja iz članka 70. stavka 1. podstavka 1., 2., 5., 6., podstavaka 1. do 7., 8 podstavaka 9. do 13. i 10 podstavka 16. i. te članka 71. stavka 1. podstavka 2., 6., 7. i 13., članka 71. stavka 3. koji se odnosi na prekršaje iz članka 71. stavka 1. podstavka 1., 2., 5., 6., 7., 8. i 10. i članka 71. stavka 3. koji se odnosi na prekršaje iz članka 71. stavka 1. podstavka 2., 6., 7. i 13. ovoga Zakona, osim novčane kazne, izvršit će se i oduzimanje imovinske koristi ostvarene izvršenjem prekršaja i oduzimanje predmeta koji su uporabljeni ili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili su nastali izvršenjem prekršaja. (3) Predmeti podstavaka 2. do 4. ovoga Zakona oduzimaju se.

(2) Za prekršaj iz članka 71. stavka 1. podstavka 14. i članka 71. stavka 3. koji se odnosi na prekršaj iz članka 71. stavka 1. podstavka 14. ovoga Zakona osim novčane kazne može se izvršiti i oduzimanje predmeta koji su uporabljeni ili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili su nastali izvršenjem prekršaja.

(2) Predmeti i sredstva iz stavka 1. ovoga članka koji se izvoze ili uvoze, mogu se staviti pod carinski nadzor, do okončanja prekršajnog postupka oduzet će se i u slučaju ako nisu u vlasništvu počinitelja prekršaja.

(3) Primjena odredaba ovoga članka ne utječe na prava trećih osoba za naknadu štete od počinitelja prekršaja.

(4) Osim oduzimanja predmeta i sredstava iz stavka 1. ovoga članka, počinitelju prekršaja oduzet će se imovinska korist ostvarena počinjenjem prekršaja.

Članak 76. izmijenjenNN 114/2011: izmijenjen člankom 19.; NN 68/2013: izmijenjen člankom 21.; NN 30/2014: izmijenjen člankom 23.; NN 32/2019: izmijenjen člankom 2.

Prekršajni postupak za prekršaje iz članka 70. stavka 1. podstavka 6. i članka 71. stavka 1. podstavka 14. ovoga Zakona, vodi Devizni inspektorat Republike Hrvatske. (2) Prekršajni postupak za prekršaje iz članka 71. stavka 1. podstavka 12. i članka 72. ovog Zakona vodi Carinska uprava propisane člancima 71.a i 71.b ovoga Zakona u prvom stupnju vodi Ministarstvo financija, Carinska uprava, ako se postupak vodi na temelju prijave ili optužnog prijedloga Ministarstva financija, Carinske uprave.