Zakon o sustavu civilne zaštite
Povijest članaka
Svaki članak koji je neki akt izmijenio, dodao, brisao ili ukinuo, u svakoj verziji u kojoj je stajao: 60 članaka.
Prva je verzija članka prikazana u cijelosti, a svaka sljedeća s označenim razlikama prema prethodnoj; uz svaku stoji akt koji ju je donio i razdoblje u kojem je vrijedila.
Tekstovi su neslužbeni i izrađeni strojno. Mjerodavne su objave u Narodnim novinama.
Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.
Članak 3. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 5. ožujka 2021.
Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1) Aktivnost je poduzimanje istovrsnih djelovanja koja su usmjerena ostvarenju određenog cilja primjenom mjera civilne zaštite.
2) Aktiviranje znači postupke pokretanja žurnih službi, operativnih snaga sustava civilne zaštite i građana.
3) Asanacija animalna je postupak prikupljanja, zbrinjavanja, uklanjanja i ukopa životinjskih leševa i namirnica životinjskog porijekla.
4) Asanacija humana je postupak uklanjanja, identifikacije i ukopa posmrtnih ostataka žrtava.
5) Asanacija terena je skup organiziranih i koordiniranih tehničkih, zdravstvenih i poljoprivrednih mjera i postupaka radi uklanjanja izvora širenja društveno opasnih bolesti.
6) Evakuacija znači premještanje ugroženih osoba, životinja i pokretne imovine iz ugroženih objekata ili područja.
7) Izvanredni događaj znači događaj za čije saniranje je potrebno djelovanje žurnih službi te potencijalno uključivanje operativnih snaga sustava civilne zaštite.
8) Katastrofa je stanje izazvano prirodnim i/ili tehničko-tehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na čijem je području događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem.
9) Kemijsko-biološko-radiološko-nuklearna zaštita (u daljnjem tekstu: KBRN zaštita) je skup organiziranih postupaka koji obuhvaćaju detekciju, uzimanje uzoraka i identifikaciju kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih sredstava i/ili tvari te obilježavanje i dekontaminaciju opasnih područja.
10) Koordinacija je usklađivanje djelovanja sudionika sustava civilne zaštite kako bi se ostvarili ciljevi sustava civilne zaštite.
11) Koordinator na lokaciji u slučaju velike nesreće i katastrofe je osoba koja koordinira aktivnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite na mjestu intervencije.
12) Međunarodne aktivnosti pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite znače pružanje žurne međunarodne pomoći, sudjelovanje u međunarodnim programima osposobljavanja i vježbama.
13) Mobilizacija je postupak kojim se po nalogu nadležnog tijela obavlja pozivanje, prihvat i opremanje sudionika sustava civilne zaštite i dovodi ih u spremnost za provođenje zadaća civilne zaštite.
14) Obrazovanje u sustavu civilne zaštite je organizirano stjecanje stručnih znanja, vještina i sposobnosti i provodi se, sukladno posebnim propisima, kao formalno obrazovanje (putem osposobljavanja i usavršavanja, a polaznicima se izdaje javna isprava) i neformalno obrazovanje.
15) Osposobljavanje u sustavu civilne zaštite je organizirano stjecanje stručnih znanja i vještina sa svrhom podizanja spremnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite i građana za djelovanje u velikoj nesreći i katastrofi.
16) Operativne snage sustava civilne zaštite su sve prikladne i raspoložive sposobnosti i resursi operativnih snaga namijenjeni provođenju mjera civilne zaštite.
17) Osobna i uzajamna zaštita je temeljni oblik organiziranja građana za vlastitu zaštitu te pružanje pomoći drugim osobama kojima je zaštita potrebna.
18) Prevencijа izrаžаvа koncept i nаmjeru potpunog izbjegаvаnjа potencijаlnih negаtivnih utjecаjа аkcijom kojа se unаprijed poduzimа.
19) Pripravnost je stanje spremnosti operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite za operativno djelovanje.
20) Procjena rizika je određivanje kvantitativne i/ili kvalitativne vrijednosti rizika.
21) Pružanje međunarodne žurne pomoći u civilnoj zaštiti je upućivanje operativnih snaga sustava civilne zaštite i materijalne pomoći u državu pogođenu velikom nesrećom ili katastrofom koja je zatražila međunarodnu pomoć.
22) Prva pomoć je skup postupaka kojima se pomaže ozlijeđenoj ili oboljeloj osobi na mjestu događaja, prije dolaska hitne medicinske službe ili drugih kvalificiranih zdravstvenih djelatnika.
23) Reаgiranje znači pružаnje uslugа u izvаnrednim situаcijаmа i pomoć zа vrijeme velike nesreće i kаtаstrofe ili odmаh po njezinom zаvršetku radi spаšаvаnjа životа, smаnjenjа utjecаjа nа zdrаvlje, jаvne sigurnosti i zаdovoljenjа osnovnih dnevnih potrebа ugroženih građana.
24) Rizik je odnos posljedice nekog događaja i vjerojatnosti njegovog izbijanja.
25) Rukovođenje znači aktivnosti planiranja, organiziranja i vođenja operativnih snaga sustava civilne zaštite prema ostvarivanju postavljenih ciljeva (izvršna funkcija upravljanja).
26) Sklanjanje je organizirano upućivanje građana u najbližu namjensku građevinu za sklanjanje ili u drugi pogodan prostor koji omogućava optimalnu zaštitu sa ili bez prilagodbe (podrumske i druge prostorije u građevinama koje su prilagođene za sklanjanje te komunalne i druge građevine ispod površine tla namijenjene javnoj uporabi kao što su garaže, trgovine i drugi pogodni prostori).
27) Spašavanje materijalnih i kulturnih dobara je skup organiziranih i koordiniranih aktivnosti koje se provode radi sprječavanja oštećivanja i/ili uništavanja materijalnih i kulturnih dobara.
28) Spašavanje stanovništva je skup organiziranih i koordiniranih aktivnosti koje se provode radi očuvanja života i zdravlja ljudi.
29) Temeljne operativne snage u sustavu civilne zaštite su snage koje posjeduju spremnost za žurno i kvalitetno operativno djelovanje u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama: operativne snage vatrogastva, Hrvatske gorske službe spašavanja i Hrvatskog Crvenog križa.
30) Uzbunjivanje i obavješćivanje je skretanje pozornosti na opasnost korištenjem propisanih znakova za uzbunjivanje te pružanje pravodobnih i nužnih informacija radi poduzimanja aktivnosti za učinkovitu zaštitu.
31) Upravljanje je određivanje temeljnog cilja sustava civilne zaštite, plansko povezivanje dijelova sustava civilne zaštite i njihovih zadaća, mjera i aktivnosti u jedinstvenu cjelinu radi postizanja ciljeva sustava civilne zaštite.
32) Upravljanje rizicima znači preventivne i planske aktivnosti usmjerene na umanjivanje ranjivosti i ublažavanje negativnih učinaka rizika.
33) Velika nesreća je događaj koji je prouzročen iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehničko-tehnoloških ili drugih čimbenika s posljedicom ugrožavanja zdravlja i života građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na mjestu nastanka događaja ili širem području, čije se posljedice ne mogu sanirati samo djelovanjem žurnih službi na području njezina nastanka.
34) Zahtjevi sustava civilne zaštite u području prostornog uređenja znače preventivne aktivnosti i mjere koje moraju sadržavati dokumenti prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
35) Zaštita i spašavanje znači organizirano provođenje mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.
36) Zaštita od požara je sustav mjera i radnji utvrđenih posebnim propisima.
37) Zbrinjavanje je osiguravanje hitnog, privremenog smještaja i opskrbe osnovnim životnim namirnicama i predmetima za osobnu higijenu za ugrožene građane koji se evakuiraju, odnosno premještaju s ugroženog područja.
NN 20/2021 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 6. ožujka 2021.
Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1) Aktivnost je poduzimanje istovrsnih djelovanja koja su usmjerena ostvarenju određenog cilja primjenom mjera civilne zaštite.
2) Aktiviranje znači postupke pokretanja žurnih službi, operativnih snaga sustava civilne zaštite i građana.
3) Asanacija animalna je postupak prikupljanja, zbrinjavanja, uklanjanja i ukopa životinjskih leševa i namirnica životinjskog porijekla.
4) Asanacija humana je postupak uklanjanja, identifikacije i ukopa posmrtnih ostataka žrtava.
5) Asanacija terena je skup organiziranih i koordiniranih tehničkih, zdravstvenih i poljoprivrednih mjera i postupaka radi uklanjanja izvora širenja društveno opasnih bolesti.
5a) Domino-efekt je niz povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine područja postrojenja, postrojenja, odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim područjima postrojenja povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastale nesreće.
6) Evakuacija znači premještanje ugroženih osoba, životinja i pokretne imovine iz ugroženih objekata ili područja.
7) Izvanredni događaj znači događaj za čije saniranje je potrebno djelovanje žurnih službi te potencijalno uključivanje operativnih snaga sustava civilne zaštite.
8) Katastrofa je stanje izazvano prirodnim i/ili tehničko-tehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na čijem je području događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem.
9) Kemijsko-biološko-radiološko-nuklearna zaštita (u daljnjem tekstu: KBRN zaštita) je skup organiziranih postupaka koji obuhvaćaju detekciju, uzimanje uzoraka i identifikaciju kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih sredstava i/ili tvari te obilježavanje i dekontaminaciju opasnih područja.
10) Koordinacija je usklađivanje djelovanja sudionika sustava civilne zaštite kako bi se ostvarili ciljevi sustava civilne zaštite.
11) Koordinator na lokaciji u slučaju velike nesreće i katastrofe je osoba koja koordinira aktivnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite na mjestu intervencije.
12) Međunarodne aktivnosti pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite znače pružanje žurne međunarodne pomoći, sudjelovanje u međunarodnim programima osposobljavanja i vježbama.
13) Mobilizacija je postupak kojim se po nalogu nadležnog tijela obavlja pozivanje, prihvat i opremanje sudionika sustava civilne zaštite i dovodi ih u spremnost za provođenje zadaća civilne zaštite.
14) Obrazovanje u sustavu civilne zaštite je organizirano stjecanje stručnih znanja, vještina i sposobnosti i provodi se, sukladno posebnim propisima, kao formalno obrazovanje (putem osposobljavanja i usavršavanja, a polaznicima se izdaje javna isprava) i neformalno obrazovanje.
14a) Opasna tvar je tvar, smjesa ili pripravak definirana propisima o zaštiti okoliša i o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari.
14b) Operater je pravna ili fizička osoba koja upravlja ili posjeduje neko područje postrojenja ili postrojenje ili ima odlučujuću ekonomsku ulogu u tehničkom upravljanju područjem postrojenja.
15) Osposobljavanje u sustavu civilne zaštite je organizirano stjecanje stručnih znanja i vještina sa svrhom podizanja spremnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite i građana za djelovanje u velikoj nesreći i katastrofi.
16) Operativne snage sustava civilne zaštite su sve prikladne i raspoložive sposobnosti i resursi operativnih snaga namijenjeni provođenju mjera civilne zaštite.
17) Osobna i uzajamna zaštita je temeljni oblik organiziranja građana za vlastitu zaštitu te pružanje pomoći drugim osobama kojima je zaštita potrebna.
17a) Područje postrojenja je cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja, uključujući zajedničku ili s njima povezanu infrastrukturu ili djelatnosti.
18) Prevencijа izrаžаvа koncept i nаmjeru potpunog izbjegаvаnjа potencijаlnih negаtivnih utjecаjа аkcijom kojа se unаprijed poduzimа.
19) Pripravnost je stanje spremnosti operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite za operativno djelovanje.
20) Procjena rizika je određivanje kvantitativne i/ili kvalitativne vrijednosti rizika.
21) Pružanje međunarodne žurne pomoći u civilnoj zaštiti je upućivanje operativnih snaga sustava civilne zaštite i materijalne pomoći u državu pogođenu velikom nesrećom ili katastrofom koja je zatražila međunarodnu pomoć.
22) Prva pomoć je skup postupaka kojima se pomaže ozlijeđenoj ili oboljeloj osobi na mjestu događaja, prije dolaska hitne medicinske službe ili drugih kvalificiranih zdravstvenih djelatnika.
23) Reаgiranje znači pružаnje uslugа u izvаnrednim situаcijаmа i pomoć zа vrijeme velike nesreće i kаtаstrofe ili odmаh po njezinom zаvršetku radi spаšаvаnjа životа, smаnjenjа utjecаjа nа zdrаvlje, jаvne sigurnosti i zаdovoljenjа osnovnih dnevnih potrebа ugroženih građana.
24) Rizik je odnos posljedice nekog događaja i vjerojatnosti njegovog izbijanja.
25) Rukovođenje znači aktivnosti planiranja, organiziranja i vođenja operativnih snaga sustava civilne zaštite prema ostvarivanju postavljenih ciljeva (izvršna funkcija upravljanja).
26) Sklanjanje je organizirano upućivanje građana u najbližu namjensku građevinu za sklanjanje ili u drugi pogodan prostor koji omogućava optimalnu zaštitu sa ili bez prilagodbe (podrumske i druge prostorije u građevinama koje su prilagođene za sklanjanje te komunalne i druge građevine ispod površine tla namijenjene javnoj uporabi kao što su garaže, trgovine i drugi pogodni prostori).
27) Spašavanje materijalnih i kulturnih dobara je skup organiziranih i koordiniranih aktivnosti koje se provode radi sprječavanja oštećivanja i/ili uništavanja materijalnih i kulturnih dobara.
28) Spašavanje stanovništva je skup organiziranih i koordiniranih aktivnosti koje se provode radi očuvanja života i zdravlja ljudi.
29) Temeljne operativne snage u sustavu civilne zaštite su snage koje posjeduju spremnost za žurno i kvalitetno operativno djelovanje u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama: operativne snage vatrogastva, Hrvatske gorske službe spašavanja i Hrvatskog Crvenog križa.
30) Uzbunjivanje i obavješćivanje je skretanje pozornosti na opasnost korištenjem propisanih znakova za uzbunjivanje te pružanje pravodobnih i nužnih informacija radi poduzimanja aktivnosti za učinkovitu zaštitu.
31) Upravljanje je određivanje temeljnog cilja sustava civilne zaštite, plansko povezivanje dijelova sustava civilne zaštite i njihovih zadaća, mjera i aktivnosti u jedinstvenu cjelinu radi postizanja ciljeva sustava civilne zaštite.
32) Upravljanje rizicima znači preventivne i planske aktivnosti usmjerene na umanjivanje ranjivosti i ublažavanje negativnih učinaka rizika.
32a) Vanjski plan civilne zaštite u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari (u daljnjem tekstu: Vanjski plan) je plan mjera i aktivnosti koje će se poduzeti izvan područja postrojenja, a donosi ga izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave kako bi upravljalo rizicima i vanjskim posljedicama scenarija koji uključuju opasne tvari.
33) Velika nesreća je događaj koji je prouzročen iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehničko-tehnoloških ili drugih čimbenika s posljedicom ugrožavanja zdravlja i života građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na mjestu nastanka događaja ili širem području, čije se posljedice ne mogu sanirati samo djelovanjem žurnih službi na području njezina nastanka.
34) Zahtjevi sustava civilne zaštite u području prostornog uređenja znače preventivne aktivnosti i mjere koje moraju sadržavati dokumenti prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
35) Zaštita i spašavanje znači organizirano provođenje mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.
36) Zaštita od požara je sustav mjera i radnji utvrđenih posebnim propisima.
37) Zbrinjavanje je osiguravanje hitnog, privremenog smještaja i opskrbe osnovnim životnim namirnicama i predmetima za osobnu higijenu za ugrožene građane koji se evakuiraju, odnosno premještaju s ugroženog područja.
Članak 8. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode sljedeći sudionici:
– Vlada Republike Hrvatske
– središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite (u daljnjem tekstu: Državna uprava)
– tijela državne uprave i druga državna tijela
– Oružane snage Republike Hrvatske i policija
– jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 1. siječnja 2019.
Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode sljedeći sudionici:
– Vlada Republike Hrvatske
– Ministarstvo unutarnjih poslova, kao središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite (u daljnjem tekstu: Državna uprava Ministarstvo)
– tijela državne uprave i druga državna tijela
– Oružane snage Republike Hrvatske i policija
– jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak 10. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog čelnika Državne uprave, donosi:
– Procjenu rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku
– Strategiju smanjenja rizika od katastrofa
– Strategiju razvoja sustava civilne zaštite
– Državni plan djelovanja civilne zaštite.
(2) Državni plan djelovanja civilne zaštite usklađuje se s Planom obrane Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica ratnog razaranja.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog čelnika Državne uprave, ministra unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: ministar), donosi:
– Procjenu rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku
– Strategiju smanjenja rizika od katastrofa
– Strategiju razvoja sustava civilne zaštite
– Državni plan djelovanja civilne zaštite.
(2) Državni plan djelovanja civilne zaštite usklađuje se s Planom obrane Republike Hrvatske u dijelu koji se odnosi na otklanjanje posljedica ratnog razaranja.
Članak 11. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog čelnika Državne uprave, kada je Republika Hrvatska pogođena katastrofom, donosi odluku o traženju i primanju međunarodne pomoći te odluku o pružanju pomoći drugim državama kada su one pogođene katastrofom.
(2) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog čelnika Državne uprave, donosi odluku o visini međunarodne pomoći Republike Hrvatske drugim državama pogođenima katastrofom.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako stanje u drugoj državi ne trpi odgodu pružanja žurne pomoći, odluku o pružanju međunarodne pomoći drugoj državi koja je pogođena katastrofom može donijeti čelnik Državne uprave sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske o visini međunarodne pomoći Republike Hrvatske drugim državama pogođenima katastrofom.
(4) Čelnik Državne uprave dužan je Vladi Republike Hrvatske podnijeti izvješće o pruženoj međunarodnoj pomoći iz stavka 3. ovoga članka u roku od osam dana od dana upućivanja međunarodne pomoći.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 3. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog čelnika Državne uprave ministra, kada je Republika Hrvatska pogođena katastrofom, donosi odluku o traženju i primanju međunarodne pomoći te odluku o pružanju pomoći drugim državama kada su one pogođene katastrofom.
(2) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog čelnika Državne uprave ministra, donosi odluku o visini međunarodne pomoći Republike Hrvatske drugim državama pogođenima katastrofom.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako stanje u drugoj državi ne trpi odgodu pružanja žurne pomoći, odluku o pružanju međunarodne pomoći drugoj državi koja je pogođena katastrofom može donijeti čelnik Državne uprave ministar sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske o visini međunarodne pomoći Republike Hrvatske drugim državama pogođenima katastrofom.
(4) Čelnik Državne uprave Ministar dužan je Vladi Republike Hrvatske podnijeti izvješće o pruženoj međunarodnoj pomoći iz stavka 3. ovoga članka u roku od osam dana od dana upućivanja međunarodne pomoći.
Članak 12. 3 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite
Državna uprava nadležna je za sljedeće poslove:
– koordinira djelovanje sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj
– obavlja poslove analize, obrade i dostave informacija i podataka o svim vrstama opasnosti i mogućim posljedicama velikih nesreća i katastrofa
– uspostavlja i upravlja jedinstvenim sustavom uzbunjivanja u Republici Hrvatskoj i provodi uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva
– daje suglasnost pravnim osobama na projekte sustava za uzbunjivanje
– putem jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 (u daljnjem tekstu: broj 112) prima sve vrste žurnih poziva, prosljeđuje informacije nadležnim službama, komunikacijski koordinira njihovo međusobno djelovanje i objedinjuje povratne informacije o provedenim aktivnostima
– izrađuje i dostavlja Vladi Republike Hrvatske na donošenje propise i planske dokumente za provedbu ovog Zakona
– aktivira operativne snage sustava civilne zaštite i koordinira njihovo djelovanje
– predlaže i provodi međunarodne ugovore iz područja civilne zaštite
– razmjenjuje informacije i podatke s drugim državama, međunarodnim organizacijama i regionalnim inicijativama
– u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske i drugih država te međunarodnih organizacija provodi primanje, pružanje ili tranzit žurne humanitarne pomoći
– priprema i provodi međunarodne konferencije, seminare, tečajeve, radionice, vježbe i projekte iz područja civilne zaštite
– provodi osposobljavanje pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite i drugih sudionika u sustavu civilne zaštite
– utvrđuje stručne, materijalno-tehničke i druge uvjete koje moraju ispunjavati javne ustanove i druge pravne osobe za izvođenje programa formalnog i neformalnog obrazovanja u sustavu civilne zaštite
– daje i oduzima suglasnost javnim ustanovama i pravnim osobama za provođenje osposobljavanja u sustavu civilne zaštite
– provodi osposobljavanje instruktora/vježbatelja koji mogu sudjelovati u provođenju obrazovanja u sustavu civilne zaštite
– ispituje opremu i sredstva za civilnu zaštitu i podnosi prijedlog za donošenje hrvatskih normi u tom području
– daje i oduzima suglasnost pravnim osobama za obavljanje djelatnosti u području ispitivanja tehničke ispravnosti opreme i sredstava za civilnu zaštitu
– objedinjava i vodi jedinstvenu informacijsku bazu podataka o operativnim snagama sustava civilne zaštite, materijalnim sredstvima i opremi te spremnosti za operativno djelovanje
– donosi odluku o izradi vanjskog plana zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari koji donosi jedinica područne (regionalne) samouprave
– daje suglasnost jedinicama područne (regionalne) samouprave na metodologiju izrade procjene rizika i vanjske planove zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari
– daje suglasnost jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na planirane mjere zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja i usklađenost s procjenama rizika
– daje suglasnost pravnim osobama (ovlaštenicima) za obavljanje stručnih poslova za izradu planskih dokumenata u području civilne zaštite i vodi očevidnik o izdanim suglasnostima
– daje suglasnost na odluke izvršnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite
– sudjeluje u predlaganju bilance državnih robnih zaliha
– nositelj je izrade Strategije smanjenja rizika od katastrofa
– dostavlja Vladi Republike Hrvatske objedinjeni prijedlog središnjih tijela državne uprave, znanstvenih institucija, ustanova i javnih poduzeća te udruga za imenovanje zamjenika načelnika i članova Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
– koordinira rad središnjih i drugih tijela državne uprave pri izradi Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku
– provodi upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i drugih posebnih propisa
– obavlja i druge poslove utvrđene posebnim zakonom.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 4. vrijedio od 1. siječnja 2019. do 5. ožujka 2021.
Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite
Državna uprava nadležna Ministarstvo je nadležno za sljedeće poslove:
– koordinira djelovanje sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj
– obavlja poslove analize, obrade i dostave informacija i podataka o svim vrstama opasnosti i mogućim posljedicama velikih nesreća i katastrofa
– uspostavlja i upravlja jedinstvenim sustavom uzbunjivanja u Republici Hrvatskoj i provodi uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva
– daje suglasnost pravnim osobama na projekte sustava za uzbunjivanje
– putem jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 (u daljnjem tekstu: broj 112) prima sve vrste žurnih poziva, prosljeđuje informacije nadležnim službama, komunikacijski koordinira njihovo međusobno djelovanje i objedinjuje povratne informacije o provedenim aktivnostima
– izrađuje i dostavlja Vladi Republike Hrvatske na donošenje propise i planske dokumente za provedbu ovog Zakona
– aktivira operativne snage sustava civilne zaštite i koordinira njihovo djelovanje
– predlaže i provodi međunarodne ugovore iz područja civilne zaštite
– razmjenjuje informacije i podatke s drugim državama, međunarodnim organizacijama i regionalnim inicijativama
– u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske i drugih država te međunarodnih organizacija provodi primanje, pružanje ili tranzit žurne humanitarne pomoći
– priprema i provodi međunarodne konferencije, seminare, tečajeve, radionice, vježbe i projekte iz područja civilne zaštite
– provodi osposobljavanje pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite i drugih sudionika u sustavu civilne zaštite
– utvrđuje stručne, materijalno-tehničke i druge uvjete koje moraju ispunjavati javne ustanove i druge pravne osobe za izvođenje programa formalnog i neformalnog obrazovanja u sustavu civilne zaštite
– daje i oduzima suglasnost javnim ustanovama i pravnim osobama za provođenje osposobljavanja u sustavu civilne zaštite
– provodi osposobljavanje instruktora/vježbatelja koji mogu sudjelovati u provođenju obrazovanja u sustavu civilne zaštite
– ispituje opremu i sredstva za civilnu zaštitu i podnosi prijedlog za donošenje hrvatskih normi u tom području
– daje i oduzima suglasnost pravnim osobama za obavljanje djelatnosti u području ispitivanja tehničke ispravnosti opreme i sredstava za civilnu zaštitu
– objedinjava i vodi jedinstvenu informacijsku bazu podataka o operativnim snagama sustava civilne zaštite, materijalnim sredstvima i opremi te spremnosti za operativno djelovanje
– donosi odluku o izradi vanjskog plana zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari koji donosi jedinica područne (regionalne) samouprave
– daje suglasnost jedinicama područne (regionalne) samouprave na metodologiju izrade procjene rizika i vanjske planove zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari
– daje suglasnost jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na planirane mjere zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja i usklađenost s procjenama rizika
– daje suglasnost pravnim osobama (ovlaštenicima) za obavljanje stručnih poslova za izradu planskih dokumenata u području civilne zaštite i vodi očevidnik o izdanim suglasnostima
– daje suglasnost na odluke izvršnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite
– sudjeluje u predlaganju bilance državnih robnih zaliha
– nositelj je izrade Strategije smanjenja rizika od katastrofa
– dostavlja Vladi Republike Hrvatske objedinjeni prijedlog središnjih tijela državne uprave, znanstvenih institucija, ustanova i javnih poduzeća te udruga za imenovanje zamjenika načelnika i članova Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
– koordinira rad središnjih i drugih tijela državne uprave pri izradi Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku
– provodi upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i drugih posebnih propisa
– obavlja i druge poslove utvrđene posebnim zakonom.
NN 20/2021 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 6. ožujka 2021.
Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite
Ministarstvo je nadležno za sljedeće poslove:
– koordinira djelovanje sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj
– obavlja poslove analize, obrade i dostave informacija i podataka o svim vrstama opasnosti i mogućim posljedicama velikih nesreća i katastrofa
– uspostavlja i upravlja jedinstvenim sustavom uzbunjivanja u Republici Hrvatskoj i provodi uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva
– daje suglasnost pravnim osobama na projekte sustava za uzbunjivanje
– putem jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 (u daljnjem tekstu: broj 112) prima sve vrste žurnih poziva, prosljeđuje informacije nadležnim službama, komunikacijski koordinira njihovo međusobno djelovanje i objedinjuje povratne informacije o provedenim aktivnostima
– izrađuje i dostavlja Vladi Republike Hrvatske na donošenje propise i planske dokumente za provedbu ovog Zakona
– aktivira operativne snage sustava civilne zaštite i koordinira njihovo djelovanje
– predlaže i provodi međunarodne ugovore iz područja civilne zaštite
– razmjenjuje informacije i podatke s drugim državama, međunarodnim organizacijama i regionalnim inicijativama
– u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske i drugih država te međunarodnih organizacija provodi primanje, pružanje ili tranzit žurne humanitarne pomoći
– priprema i provodi međunarodne konferencije, seminare, tečajeve, radionice, vježbe i projekte iz područja civilne zaštite
– provodi osposobljavanje pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite i drugih sudionika u sustavu civilne zaštite
– utvrđuje stručne, materijalno-tehničke i druge uvjete koje moraju ispunjavati javne ustanove i druge pravne osobe za izvođenje programa formalnog i neformalnog obrazovanja u sustavu civilne zaštite
– daje i oduzima suglasnost javnim ustanovama i pravnim osobama za provođenje osposobljavanja u sustavu civilne zaštite
– provodi osposobljavanje instruktora/vježbatelja koji mogu sudjelovati u provođenju obrazovanja u sustavu civilne zaštite
– ispituje opremu i sredstva za civilnu zaštitu i podnosi prijedlog za donošenje hrvatskih normi u tom području
– daje i oduzima suglasnost pravnim osobama za obavljanje djelatnosti u području ispitivanja tehničke ispravnosti opreme i sredstava za civilnu zaštitu
– objedinjava i vodi jedinstvenu informacijsku bazu podataka o operativnim snagama sustava civilne zaštite, materijalnim sredstvima i opremi te spremnosti za operativno djelovanje
– donosi odluku o izradi vanjskog plana zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari koji donosi jedinica područne (regionalne) samouprave Vanjskog plana ili izradi izmjena i dopuna Vanjskog plana, u roku od mjesec dana od primitka potrebne dokumentacije od operatera za njegovo područje postrojenja
– daje suglasnost jedinicama područne (regionalne) samouprave na Vanjske planove i na njihove izmjene i dopune te na metodologiju izrade procjene rizika i vanjske planove zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari
– nadzire pravodobnost izrade i donošenja Vanjskog plana ili njegovih izmjena i dopuna, koji se moraju donijeti u roku od dvije godine od dana izdavanja suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša na dokumente operatera, odnosno njegova područja postrojenja, koji je dužan izraditi izvješće o sigurnosti na temelju propisa iz područja zaštite okoliša
– daje suglasnost jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na planirane mjere zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja i usklađenost s procjenama rizika
– daje suglasnost pravnim osobama (ovlaštenicima) za obavljanje stručnih poslova za izradu planskih dokumenata u području civilne zaštite i vodi očevidnik o izdanim suglasnostima
– daje suglasnost na odluke izvršnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite
– sudjeluje u predlaganju bilance državnih robnih zaliha
– nositelj je izrade Strategije smanjenja rizika od katastrofa
– dostavlja Vladi Republike Hrvatske objedinjeni prijedlog središnjih tijela državne uprave, znanstvenih institucija, ustanova i javnih poduzeća te udruga za imenovanje zamjenika načelnika i članova Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
– koordinira rad središnjih i drugih tijela državne uprave pri izradi Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku
– provodi upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i drugih posebnih propisa
– obavlja i druge poslove utvrđene posebnim zakonom.
Članak 13. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Za obavljanje poslova iz djelokruga Državne uprave čelnik Državne uprave donosi odluke, naredbe, smjernice, upute, komunikacijske standardne operativne postupke i protokole.
(2) Čelnik Državne uprave donosi pravilnik o popisu tehničkih sredstava i opreme civilne zaštite (vozila, uređaji, alati i sredstva) koji se moraju ispitivati, postupku ispitivanja, sadržaju, obliku i načinu izdavanja isprava o ispravnosti tehničkih sredstava i opreme civilne zaštite te uvjetima pod kojima ispitivanje može obavljati ovlaštena pravna osoba.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Za obavljanje poslova iz djelokruga Državne uprave čelnik Državne uprave Ministarstva ministar donosi odluke, naredbe, smjernice, upute, komunikacijske standardne operativne postupke i protokole.
(2) Čelnik Državne uprave Ministar donosi pravilnik o popisu tehničkih sredstava i opreme civilne zaštite (vozila, uređaji, alati i sredstva) koji se moraju ispitivati, postupku ispitivanja, sadržaju, obliku i načinu izdavanja isprava o ispravnosti tehničkih sredstava i opreme civilne zaštite te uvjetima pod kojima ispitivanje može obavljati ovlaštena pravna osoba.
Članak 14. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
Tijela državne uprave i druga državna tijela
(1) Tijela državne uprave i druga državna tijela dužna su u okviru svog djelokruga radi učinkovitog funkcioniranja sustava civilne zaštite izvršavati sljedeće zadaće:
– davati obavijesti ranog upozoravanja te neposredne opasnosti za nastanak izvanrednog događaja i upute stanovništvu o postupanju u velikim nesrećama i katastrofama
– izraditi dijelove planskih dokumenata civilne zaštite u području iz njihova djelokruga
– provoditi mjere pripravnosti iz njihova djelokruga radi učinkovitog reagiranja u katastrofama, sukladno specifičnostima izvanrednog događaja
– odrediti pravne osobe koje su od posebnog interesa za sustav civilne zaštite
– izraditi i dostaviti Državnoj upravi procjenu rizika iz svog djelokruga
– dostaviti Državnoj upravi, na njezin zahtjev, podatke bitne za zaštitu i spašavanje stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša
– u slučaju velike nesreće i katastrofe, na zahtjev Vlade Republike Hrvatske ili Državne uprave, vlastitim snagama provesti mjere i aktivnosti civilne zaštite iz svojeg djelokruga.
(2) Tijela državne uprave i druga državna tijela osnivaju krizni stožer za obavljanje poslova iz njihova djelokruga sukladno posebnim propisima, koji se može aktivirati za potrebe djelovanja sustava civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 6. vrijedi od 1. siječnja 2019.
Tijela državne uprave i druga državna tijela
(1) Tijela državne uprave i druga državna tijela dužna su u okviru svog djelokruga radi učinkovitog funkcioniranja sustava civilne zaštite izvršavati sljedeće zadaće:
– davati obavijesti ranog upozoravanja te neposredne opasnosti za nastanak izvanrednog događaja i upute stanovništvu o postupanju u velikim nesrećama i katastrofama
– izraditi dijelove planskih dokumenata civilne zaštite u području iz njihova djelokruga
– provoditi mjere pripravnosti iz njihova djelokruga radi učinkovitog reagiranja u katastrofama, sukladno specifičnostima izvanrednog događaja
– odrediti pravne osobe koje su od posebnog interesa za sustav civilne zaštite
– izraditi i dostaviti Državnoj upravi Ministarstvu procjenu rizika iz svog djelokruga
– dostaviti Državnoj upravi, na njezin zahtjev Ministarstva, podatke bitne za zaštitu i spašavanje stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša
– u slučaju velike nesreće i katastrofe, na zahtjev Vlade Republike Hrvatske ili Državne uprave Ministarstva, vlastitim snagama provesti mjere i aktivnosti civilne zaštite iz svojeg djelokruga.
(2) Tijela državne uprave i druga državna tijela osnivaju krizni stožer za obavljanje poslova iz njihova djelokruga sukladno posebnim propisima, koji se može aktivirati za potrebe djelovanja sustava civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi.
Članak 15. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
Oružane snage Republike Hrvatske i policija
(1) Kada se proglasi velika nesreća i/ili katastrofa, a sposobnosti i resursi operativnih snaga sustava civilne zaštite nisu dovoljni, na prijedlog Državne uprave, u skladu s posebnim propisima, aktiviraju se Oružane snage Republike Hrvatske i policija.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Oružane snage Republike Hrvatske i policija koordiniraju svoje djelovanje s Državnom upravom.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 7. vrijedi od 1. siječnja 2019.
Oružane snage Republike Hrvatske i policija
(1) Kada se proglasi velika nesreća i/ili katastrofa, a sposobnosti i resursi operativnih snaga sustava civilne zaštite nisu dovoljni, na prijedlog Državne uprave Ministarstva, u skladu s posebnim propisima, aktiviraju se Oružane snage Republike Hrvatske i policija.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Oružane snage Republike Hrvatske i policija koordiniraju svoje djelovanje s Državnom upravom Ministarstvom.
Članak 17. 3 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Predstavničko tijelo, na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, izvršava sljedeće zadaće:
– u postupku donošenja proračuna razmatra i usvaja godišnju analizu stanja i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje te smjernice za organizaciju i razvoj sustava koje se razmatraju i usvajaju svake četiri godine
– donosi procjenu rizika od velikih nesreća
– donosi odluku o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite
– donosi odluku o osnivanju postrojbi civilne zaštite
– osigurava financijska sredstva za izvršavanje odluka o financiranju aktivnosti civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi prema načelu solidarnosti.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, jedinice lokalne samouprave u kojima nema izraženih rizika te temeljem njihove veličine i drugih kriterija uređenih odredbama pravilnika iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, nisu u obvezi izraditi i donijeti procjenu rizika od velikih nesreća.
(3) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave izvršava sljedeće zadaće:
– donosi plan djelovanja civilne zaštite
– donosi plan vježbi civilne zaštite
– priprema i dostavlja predstavničkom tijelu prijedlog odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite i prijedlog odluke o osnivanju postrojbi civilne zaštite
– kod donošenja godišnjeg plana nabave u plan uključuje materijalna sredstva i opremu snaga civilne zaštite
– donosi odluke iz svog samoupravnog djelokruga radi osiguravanja materijalnih, financijskih i drugih uvjeta za financiranje i opremanje operativnih snaga sustava civilne zaštite
– odgovorno je za osnivanje, razvoj i financiranje, opremanje, osposobljavanje i uvježbavanje operativnih snaga sukladno usvojenim smjernicama i planu razvoja sustava civilne zaštite
– izrađuje i dostavlja predstavničkom tijelu prijedlog procjene rizika od velikih nesreća i redovito ažurira procjenu rizika i plan djelovanja civilne zaštite
– osigurava uvjete za premještanje, sklanjanje, evakuaciju i zbrinjavanje te izvršavanje zadaća u provedbi drugih mjera civilne zaštite u zaštiti i spašavanju građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša
– osigurava uvjete za raspoređivanje pripadnika u postrojbe i na dužnost povjerenika civilne zaštite te vođenje evidencije raspoređenih pripadnika
– osigurava uvjete za vođenje i ažuriranje baze podataka o pripadnicima, sposobnostima i resursima operativnih snaga sustava civilne zaštite
– uspostavlja vođenje evidencije stradalih osoba u velikim nesrećama i katastrofama.
(4) Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koordinira djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite osnovanih za područje te jedinice u velikim nesrećama i katastrofama uz stručnu potporu nadležnog stožera civilne zaštite.
(5) Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, pored poslova navedenih u stavku 3. ovog članka, donosi vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari, u roku od godine dana od dana primitka odluke Državne uprave o obvezi izrade vanjskog plana za postrojenje ili industrijsku zonu.
(6) Općinski načelnik, gradonačelnik i župan dužni su se osposobiti za obavljanje poslova civilne zaštite u roku od šest mjeseci od stupanja na dužnost, prema programu osposobljavanja koji provodi Državna uprava.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 8. vrijedio od 1. siječnja 2019. do 5. ožujka 2021.
(1) Predstavničko tijelo, na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, izvršava sljedeće zadaće:
– u postupku donošenja proračuna razmatra i usvaja godišnju analizu stanja i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje te smjernice za organizaciju i razvoj sustava koje se razmatraju i usvajaju svake četiri godine
– donosi procjenu rizika od velikih nesreća
– donosi odluku o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite
– donosi odluku o osnivanju postrojbi civilne zaštite
– osigurava financijska sredstva za izvršavanje odluka o financiranju aktivnosti civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi prema načelu solidarnosti.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, jedinice lokalne samouprave u kojima nema izraženih rizika te temeljem njihove veličine i drugih kriterija uređenih odredbama pravilnika iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, nisu u obvezi izraditi i donijeti procjenu rizika od velikih nesreća.
(3) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave izvršava sljedeće zadaće:
– donosi plan djelovanja civilne zaštite
– donosi plan vježbi civilne zaštite
– priprema i dostavlja predstavničkom tijelu prijedlog odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite i prijedlog odluke o osnivanju postrojbi civilne zaštite
– kod donošenja godišnjeg plana nabave u plan uključuje materijalna sredstva i opremu snaga civilne zaštite
– donosi odluke iz svog samoupravnog djelokruga radi osiguravanja materijalnih, financijskih i drugih uvjeta za financiranje i opremanje operativnih snaga sustava civilne zaštite
– odgovorno je za osnivanje, razvoj i financiranje, opremanje, osposobljavanje i uvježbavanje operativnih snaga sukladno usvojenim smjernicama i planu razvoja sustava civilne zaštite
– izrađuje i dostavlja predstavničkom tijelu prijedlog procjene rizika od velikih nesreća i redovito ažurira procjenu rizika i plan djelovanja civilne zaštite
– osigurava uvjete za premještanje, sklanjanje, evakuaciju i zbrinjavanje te izvršavanje zadaća u provedbi drugih mjera civilne zaštite u zaštiti i spašavanju građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša
– osigurava uvjete za raspoređivanje pripadnika u postrojbe i na dužnost povjerenika civilne zaštite te vođenje evidencije raspoređenih pripadnika
– osigurava uvjete za vođenje i ažuriranje baze podataka o pripadnicima, sposobnostima i resursima operativnih snaga sustava civilne zaštite
– uspostavlja vođenje evidencije stradalih osoba u velikim nesrećama i katastrofama.
(4) Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koordinira djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite osnovanih za područje te jedinice u velikim nesrećama i katastrofama uz stručnu potporu nadležnog stožera civilne zaštite.
(5) Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, pored poslova navedenih u stavku 3. ovog članka, donosi vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari, u roku od godine dana od dana primitka odluke Državne uprave Ministarstva o obvezi izrade vanjskog plana za postrojenje ili industrijsku zonu.
(6) Općinski načelnik, gradonačelnik i župan dužni su se osposobiti za obavljanje poslova civilne zaštite u roku od šest mjeseci od stupanja na dužnost, prema programu osposobljavanja koji provodi Državna uprava Ministarstvo.
NN 20/2021 izmijenjen člankom 3. vrijedi od 6. ožujka 2021.
(1) Predstavničko tijelo, na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, izvršava sljedeće zadaće:
– u postupku donošenja proračuna razmatra i usvaja godišnju analizu stanja i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje te smjernice za organizaciju i razvoj sustava koje se razmatraju i usvajaju svake četiri godine
– donosi procjenu rizika od velikih nesreća
– donosi odluku o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite
– donosi odluku o osnivanju postrojbi civilne zaštite
– osigurava financijska sredstva za izvršavanje odluka o financiranju aktivnosti civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi prema načelu solidarnosti.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, jedinice lokalne samouprave u kojima nema izraženih rizika te temeljem njihove veličine i drugih kriterija uređenih odredbama pravilnika iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, nisu u obvezi izraditi i donijeti procjenu rizika od velikih nesreća.
(3) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave izvršava sljedeće zadaće:
– donosi plan djelovanja civilne zaštite
– donosi plan vježbi civilne zaštite
– priprema i dostavlja predstavničkom tijelu prijedlog odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite i prijedlog odluke o osnivanju postrojbi civilne zaštite
– kod donošenja godišnjeg plana nabave u plan uključuje materijalna sredstva i opremu snaga civilne zaštite
– donosi odluke iz svog samoupravnog djelokruga radi osiguravanja materijalnih, financijskih i drugih uvjeta za financiranje i opremanje operativnih snaga sustava civilne zaštite
– odgovorno je za osnivanje, razvoj i financiranje, opremanje, osposobljavanje i uvježbavanje operativnih snaga sukladno usvojenim smjernicama i planu razvoja sustava civilne zaštite
– izrađuje i dostavlja predstavničkom tijelu prijedlog procjene rizika od velikih nesreća i redovito ažurira procjenu rizika i plan djelovanja civilne zaštite
– osigurava uvjete za premještanje, sklanjanje, evakuaciju i zbrinjavanje te izvršavanje zadaća u provedbi drugih mjera civilne zaštite u zaštiti i spašavanju građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša
– osigurava uvjete za raspoređivanje pripadnika u postrojbe i na dužnost povjerenika civilne zaštite te vođenje evidencije raspoređenih pripadnika
– osigurava uvjete za vođenje i ažuriranje baze podataka o pripadnicima, sposobnostima i resursima operativnih snaga sustava civilne zaštite
– uspostavlja vođenje evidencije stradalih osoba u velikim nesrećama i katastrofama.
(4) Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koordinira djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite osnovanih za područje te jedinice u velikim nesrećama i katastrofama uz stručnu potporu nadležnog stožera civilne zaštite.
(5) Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, pored osim poslova navedenih u stavku 3. ovog članka, donosi vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari ovoga članka, donosi Vanjski plan ili njegove izmjene i dopune za područje postrojenja ili grupu područja postrojenja koju određuje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša zbog mogućeg domino-efekta, u roku od godine dana od dana primitka odluke Ministarstva o obvezi izrade vanjskog plana za postrojenje ili industrijsku zonu godinu dana od donošenja odluke Ministarstva o izradi Vanjskog plana ili njegovih izmjena i dopuna te svim osobama koje bi mogle imati značajne materijalne i zdravstvene posljedice zbog nastanka velike nesreće u području postrojenja ili grupi područja postrojenja, a da za to ne trebaju podnositi posebne zahtjeve, pruža redovito i u najprimjerenijem obliku jasne i lako razumljive, preispitane i usklađene informacije o sigurnosnim mjerama i nužnom ponašanju u slučaju velike nesreće na području svoje nadležnosti.
(6) Općinski načelnik, gradonačelnik i župan dužni su se osposobiti za obavljanje poslova civilne zaštite u roku od šest mjeseci od stupanja na dužnost, prema programu osposobljavanja koji provodi Ministarstvo.
Članak 18. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Dvije ili više jedinica lokalne samouprave koje su prostorno povezane u jedinstvenu cjelinu i koje pripadaju istom geografskom području i dijele zajedničke rizike (na otoku i sl.) mogu zajednički organizirati obavljanje poslova civilne zaštite iz svoga samoupravnog djelokruga sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka jedinice lokalne samouprave mogu:
– osnovati zajedničko tijelo te upravni odjel, službu ili zajednički organizirati njihovo obavljanje u skladu s odredbama ovoga Zakona
– izraditi zajednički plan djelovanja civilne zaštite koji potvrđuju izvršna tijela jedinica lokalne samouprave koje zajednički obavljaju poslove civilne zaštite
– osnovati zajedničke postrojbe civilne zaštite.
(3) Jedinice lokalne samouprave međusobne odnose u zajedničkom organiziranju obavljanja poslova civilne zaštite iz svog samoupravnog djelokruga uređuju posebnim sporazumom u skladu sa zakonom, statutima i drugim općim aktima.
(4) Na temelju odluke predstavničkih tijela o osnivanju, ustrojstvu i djelokrugu zajedničkog upravnog tijela, odjela, službe ili drugog načina zajedničkog organiziranja poslova civilne zaštite izvršna tijela jedinica lokalne samouprave sklapaju sporazum.
(5) Sporazumom iz stavka 4. ovog članka uređuje se financiranje, način upravljanja, odgovornost, statusna pitanja službenika i namještenika i druga pitanja od važnosti za to tijelo.
(6) Izvršna tijela jedinica lokalne samouprave dužna su sporazum iz stavka 4. ovoga članka dostaviti Državnoj upravi.
(7) Jedinice lokalne samouprave koje osnivaju zajedničko tijelo, upravni odjel, službu ili na drugi način zajednički organiziraju obavljanje poslova civilne zaštite iz njihova samoupravnog djelokruga dužne su izraditi svoju procjenu rizika i osnovati svoj stožer civilne zašite.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 9. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Dvije ili više jedinica lokalne samouprave koje su prostorno povezane u jedinstvenu cjelinu i koje pripadaju istom geografskom području i dijele zajedničke rizike (na otoku i sl.) mogu zajednički organizirati obavljanje poslova civilne zaštite iz svoga samoupravnog djelokruga sukladno odredbama ovoga Zakona.
(2) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka jedinice lokalne samouprave mogu:
– osnovati zajedničko tijelo te upravni odjel, službu ili zajednički organizirati njihovo obavljanje u skladu s odredbama ovoga Zakona
– izraditi zajednički plan djelovanja civilne zaštite koji potvrđuju izvršna tijela jedinica lokalne samouprave koje zajednički obavljaju poslove civilne zaštite
– osnovati zajedničke postrojbe civilne zaštite.
(3) Jedinice lokalne samouprave međusobne odnose u zajedničkom organiziranju obavljanja poslova civilne zaštite iz svog samoupravnog djelokruga uređuju posebnim sporazumom u skladu sa zakonom, statutima i drugim općim aktima.
(4) Na temelju odluke predstavničkih tijela o osnivanju, ustrojstvu i djelokrugu zajedničkog upravnog tijela, odjela, službe ili drugog načina zajedničkog organiziranja poslova civilne zaštite izvršna tijela jedinica lokalne samouprave sklapaju sporazum.
(5) Sporazumom iz stavka 4. ovog članka uređuje se financiranje, način upravljanja, odgovornost, statusna pitanja službenika i namještenika i druga pitanja od važnosti za to tijelo.
(6) Izvršna tijela jedinica lokalne samouprave dužna su sporazum iz stavka 4. ovoga članka dostaviti Državnoj upravi Ministarstvu.
(7) Jedinice lokalne samouprave koje osnivaju zajedničko tijelo, upravni odjel, službu ili na drugi način zajednički organiziraju obavljanje poslova civilne zaštite iz njihova samoupravnog djelokruga dužne su izraditi svoju procjenu rizika i osnovati svoj stožer civilne zašite.
Članak 19. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Jedinice lokalne samouprave popunjavaju postrojbe i raspoređuju povjerenike i zamjenike povjerenika civilne zaštite, a jedinice područne (regionalne) samouprave popunjavaju postrojbe civilne zaštite, sukladno odredbama pravilnika koji donosi čelnik Državne uprave.
(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivač postrojbi civilne zaštite, obavlja pozivanje obveznika civilne zaštite radi mobilizacije, utvrđivanja dužnosti i usklađivanja podataka u sustavu civilne zaštite, zaduživanja osobne opreme, provedbe smotre te upućivanja na osposobljavanje i vježbe.
(3) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati uvjete za osposobljavanje raspoređenih obveznika snaga civilne zaštite (pripadnika postrojbi civilne zaštite, povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika) sukladno odredbama ovog Zakona.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 10. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Jedinice lokalne samouprave popunjavaju postrojbe i raspoređuju povjerenike i zamjenike povjerenika civilne zaštite, a jedinice područne (regionalne) samouprave popunjavaju postrojbe civilne zaštite, sukladno odredbama pravilnika koji donosi čelnik Državne uprave ministar.
(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osnivač postrojbi civilne zaštite, obavlja pozivanje obveznika civilne zaštite radi mobilizacije, utvrđivanja dužnosti i usklađivanja podataka u sustavu civilne zaštite, zaduživanja osobne opreme, provedbe smotre te upućivanja na osposobljavanje i vježbe.
(3) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati uvjete za osposobljavanje raspoređenih obveznika snaga civilne zaštite (pripadnika postrojbi civilne zaštite, povjerenika civilne zaštite i njihovih zamjenika) sukladno odredbama ovog Zakona.
Članak 20. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode sljedeće operativne snage sustava civilne zaštite:
a) stožeri civilne zaštite
b) operativne snage vatrogastva
c) operativne snage Hrvatskog Crvenog križa
d) operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja
e) udruge
f) postrojbe i povjerenici civilne zaštite
g) koordinatori na lokaciji
h) pravne osobe u sustavu civilne zaštite.
(2) Tijela državne uprave i druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i operativne snage sustava civilne zaštite dužna su voditi i ažurirati bazu podataka o pripadnicima, sposobnostima i resursima svojih operativnih snaga te navedene podatke jednom godišnje, najkasnije do ožujka sljedeće godine, dostaviti Državnoj upravi.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 11. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode sljedeće operativne snage sustava civilne zaštite:
a) stožeri civilne zaštite
b) operativne snage vatrogastva
c) operativne snage Hrvatskog Crvenog križa
d) operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja
e) udruge
f) postrojbe i povjerenici civilne zaštite
g) koordinatori na lokaciji
h) pravne osobe u sustavu civilne zaštite.
(2) Tijela državne uprave i druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i operativne snage sustava civilne zaštite dužna su voditi i ažurirati bazu podataka o pripadnicima, sposobnostima i resursima svojih operativnih snaga te navedene podatke jednom godišnje, najkasnije do ožujka sljedeće godine, dostaviti Državnoj upravi Ministarstvu.
Članak 21. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Stožer civilne zaštite osniva se na državnoj razini, razini područne (regionalne) i razini lokalne samouprave.
(2) Stožer civilne zaštite je stručno, operativno i koordinativno tijelo za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.
(3) Stožer civilne zaštite obavlja zadaće koje se odnose na prikupljanje i obradu informacija ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka velike nesreće i katastrofe, razvija plan djelovanja sustava civilne zaštite na svom području, upravlja reagiranjem sustava civilne zaštite, obavlja poslove informiranja javnosti i predlaže donošenje odluke o prestanku provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.
(4) Čelnik Državne uprave donosi pravilnik o sastavu stožera, načinu rada te uvjetima za imenovanje načelnika, zamjenika načelnika i članova stožera civilne zaštite.
(5) Način rada stožera civilne zaštite uređuje se poslovnikom koji donosi čelnik Državne uprave za Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske ili izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za stožer koji osniva.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 12. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Stožer civilne zaštite osniva se na državnoj razini, razini područne (regionalne) i razini lokalne samouprave.
(2) Stožer civilne zaštite je stručno, operativno i koordinativno tijelo za provođenje mjera i aktivnosti civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.
(3) Stožer civilne zaštite obavlja zadaće koje se odnose na prikupljanje i obradu informacija ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka velike nesreće i katastrofe, razvija plan djelovanja sustava civilne zaštite na svom području, upravlja reagiranjem sustava civilne zaštite, obavlja poslove informiranja javnosti i predlaže donošenje odluke o prestanku provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.
(4) Čelnik Državne uprave Ministar donosi pravilnik o sastavu stožera, načinu rada te uvjetima za imenovanje načelnika, zamjenika načelnika i članova stožera civilne zaštite.
(5) Način rada stožera civilne zaštite uređuje se poslovnikom koji donosi čelnik Državne uprave ministar za Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske ili izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za stožer koji osniva.
Članak 22. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog čelnika Državne uprave osniva i imenuje rješenjem Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske koji se sastoji od rukovodećih osoba iz središnjih tijela državne uprave, operativnih snaga sustava civilne zaštite i drugih pravnih osoba od osobite važnosti za sustav civilne zaštite Republike Hrvatske.
(2) Načelnik Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske je čelnik Državne uprave i rukovodi radom Stožera.
(3) Kada se proglasi katastrofa, rukovođenje radom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske preuzima predsjednik Vlade Republike Hrvatske ili, po ovlaštenju predsjednika Vlade Republike Hrvatske, član Vlade ili načelnik Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.
(4) Državna uprava obavlja administrativne i tehničke poslove te osigurava uvjete za rad Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 13. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog čelnika Državne uprave ministra osniva i imenuje rješenjem Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske koji se sastoji od rukovodećih osoba iz središnjih tijela državne uprave, operativnih snaga sustava civilne zaštite i drugih pravnih osoba od osobite važnosti za sustav civilne zaštite Republike Hrvatske.
(2) Načelnik Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske je čelnik Državne uprave ministar i rukovodi radom Stožera.
(3) Kada se proglasi katastrofa, rukovođenje radom Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske preuzima predsjednik Vlade Republike Hrvatske ili, po ovlaštenju predsjednika Vlade Republike Hrvatske, član Vlade ili načelnik Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.
(4) Državna uprava Ministarstvo obavlja administrativne i tehničke poslove te osigurava uvjete za rad Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.
Članak 22.a 1 verzija
NN 31/2020 dodan člankom 1. vrijedi od 19. ožujka 2020.
(1) U slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donosi odluke i upute koje provode stožeri civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Odluke i upute iz stavka 1. ovoga članka donose se radi zaštite života i zdravlja građana, očuvanja imovine, gospodarske aktivnosti i okoliša te ujednačavanja postupanja pravnih osoba i građana.
Članak 23. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Izvršno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave odlukom osniva stožer civilne zaštite i imenuje načelnika, zamjenika načelnika i članove stožera od predstavnika operativnih snaga sustava civilne zaštite, upravnih tijela jedinice i područne (regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba od osobite važnosti za sustav civilne zaštite jedinice područne (regionalne) samouprave.
(2) Radom stožera civilne zaštite jedinice područne (regionalne) samouprave rukovodi načelnik stožera, a kada se proglasi velika nesreća, rukovođenje preuzima izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave.
(3) Članovi stožera jedinice područne (regionalne) samouprave su imenovani članovi iz stavka 1. ovoga članka, po prijedlogu tih službi, od kojih se dio članova imenuje po dužnosti, i to: rukovodeći službenici službi koje se civilnom zaštitom bave kao redovitom djelatnošću, djelatnici temeljnih operativnih snaga sustava civilne zaštite, rukovodeći službenik područnog ureda Državne uprave, policijske uprave te zdravstvenih ustanova.
(4) Jedinica područne (regionalne) samouprave obavlja administrativne i tehničke poslove te osigurava uvjete za rad stožera civilne zaštite.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 14. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Izvršno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave odlukom osniva stožer civilne zaštite i imenuje načelnika, zamjenika načelnika i članove stožera od predstavnika operativnih snaga sustava civilne zaštite, upravnih tijela jedinice i područne (regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba od osobite važnosti za sustav civilne zaštite jedinice područne (regionalne) samouprave.
(2) Radom stožera civilne zaštite jedinice područne (regionalne) samouprave rukovodi načelnik stožera, a kada se proglasi velika nesreća, rukovođenje preuzima izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave.
(3) Članovi stožera jedinice područne (regionalne) samouprave su imenovani članovi iz stavka 1. ovoga članka, po prijedlogu tih službi, od kojih se dio članova imenuje po dužnosti, i to: rukovodeći službenici službi koje se civilnom zaštitom bave kao redovitom djelatnošću, djelatnici temeljnih operativnih snaga sustava civilne zaštite, rukovodeći službenik područnog ureda Državne uprave područne ustrojstvene jedinice Ministarstva, policijske uprave te zdravstvenih ustanova.
(4) Jedinica područne (regionalne) samouprave obavlja administrativne i tehničke poslove te osigurava uvjete za rad stožera civilne zaštite.
Članak 24. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Izvršno tijela jedinice lokalne samouprave odlukom osniva stožer civilne zaštite i imenuje načelnika, zamjenika načelnika i članove stožera od predstavnika operativnih snaga sustava civilne zaštite, upravnih tijela jedinice lokalne samouprave i drugih pravnih osoba od osobite važnosti za sustav civilne zaštite jedinice lokalne samouprave.
(2) Radom stožera civilne zaštite jedinice lokalne samouprave rukovodi načelnik stožera, a kada se proglasi velika nesreća rukovođenje preuzima izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave.
(3) Članovi stožera jedinice lokalne samouprave su imenovani članovi iz stavka 1. ovoga članka, po prijedlogu tih službi, od kojih se dio članova imenuje po dužnosti, i to: predstavnici službi koje se civilnom zaštitom bave kao redovitom djelatnošću, djelatnici temeljnih operativnih snaga civilne zaštite, predstavnik područnog ureda Državne uprave, policijske postaje te predstavnik zdravstvenih ustanova.
(4) Jedinica lokalne samouprave obavlja administrativne i tehničke poslove te osigurava uvjete za rad stožera civilne zaštite.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 15. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Izvršno tijela jedinice lokalne samouprave odlukom osniva stožer civilne zaštite i imenuje načelnika, zamjenika načelnika i članove stožera od predstavnika operativnih snaga sustava civilne zaštite, upravnih tijela jedinice lokalne samouprave i drugih pravnih osoba od osobite važnosti za sustav civilne zaštite jedinice lokalne samouprave.
(2) Radom stožera civilne zaštite jedinice lokalne samouprave rukovodi načelnik stožera, a kada se proglasi velika nesreća rukovođenje preuzima izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave.
(3) Članovi stožera jedinice lokalne samouprave su imenovani članovi iz stavka 1. ovoga članka, po prijedlogu tih službi, od kojih se dio članova imenuje po dužnosti, i to: predstavnici službi koje se civilnom zaštitom bave kao redovitom djelatnošću, djelatnici temeljnih operativnih snaga civilne zaštite, predstavnik područnog ureda Državne uprave područne ustrojstvene jedinice Ministarstva, policijske postaje te predstavnik zdravstvenih ustanova.
(4) Jedinica lokalne samouprave obavlja administrativne i tehničke poslove te osigurava uvjete za rad stožera civilne zaštite.
Članak 25. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
Članovi stožera civilne zaštite dužni su završiti osposobljavanje koje provodi Državna uprava prema Programu osposobljavanja članova stožera civilne zaštite koji donosi čelnik Državne uprave, u roku od godinu dana od imenovanja u stožer civilne zaštite.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 16. vrijedi od 1. siječnja 2019.
Članovi stožera civilne zaštite dužni su završiti osposobljavanje koje provodi Državna uprava Ministarstvo prema Programu osposobljavanja članova stožera civilne zaštite koji donosi čelnik Državne uprave ministar, u roku od godinu dana od imenovanja u stožer civilne zaštite.
Članak 32. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Udruge koje su nositelji pojedinih mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite određuju se i navode u planovima djelovanja civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja sustava.
(2) Operativni članovi udruga ne mogu se istodobno raspoređivati u više operativnih snaga sustava civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja sustava.
(3) Udruge imaju pravo na naknadu stvarnih troškova za sudjelovanje u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite na teret proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili državnog proračuna Republike Hrvatske, ovisno na čiji su zahtjev sudjelovali u aktivnostima civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.
(4) Državna uprava i izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave međusobne odnose s udrugama reguliraju sporazumima kojima se utvrđuju zadaće udruga u sustavu civilne zaštite, uvjeti pod kojim se udruge uključuju u aktivnosti sustava civilne zaštite te financijska sredstva (donacije) namijenjena jačanju sposobnosti udruga za provođenje mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.
(5) Radi osposobljavanja za sudjelovanje u sustavu civilne zaštite udruge samostalno provode osposobljavanje svojih članova i sudjeluju u osposobljavanju i vježbama s drugim operativnim snagama sustava civilne zaštite na svim razinama.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 17. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Udruge koje su nositelji pojedinih mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite određuju se i navode u planovima djelovanja civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja sustava.
(2) Operativni članovi udruga ne mogu se istodobno raspoređivati u više operativnih snaga sustava civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja sustava.
(3) Udruge imaju pravo na naknadu stvarnih troškova za sudjelovanje u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite na teret proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili državnog proračuna Republike Hrvatske, ovisno na čiji su zahtjev sudjelovali u aktivnostima civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.
(4) Državna uprava Ministarstvo i izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave međusobne odnose s udrugama reguliraju sporazumima kojima se utvrđuju zadaće udruga u sustavu civilne zaštite, uvjeti pod kojim se udruge uključuju u aktivnosti sustava civilne zaštite te financijska sredstva (donacije) namijenjena jačanju sposobnosti udruga za provođenje mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.
(5) Radi osposobljavanja za sudjelovanje u sustavu civilne zaštite udruge samostalno provode osposobljavanje svojih članova i sudjeluju u osposobljavanju i vježbama s drugim operativnim snagama sustava civilne zaštite na svim razinama.
Članak 33. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Za sudjelovanje u mjerama i aktivnostima u sustavu civilne zaštite, sukladno procjeni rizika, mogu se osnovati sljedeće postrojbe civilne zaštite:
– postrojbe civilne zaštite opće namjene osnivaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave najniže razine spremnosti namijenjene obavljanju jednostavnih zadaća u velikim nesrećama na području njihove nadležnosti
– specijalističke postrojbe civilne zaštite osnivaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za obavljanje specifičnih specijalističkih zadaća po svakoj pojedinoj mjeri civilne zaštite
– državna intervencijska postrojba civilne zaštite osniva se kao operativna snaga za djelovanje na području Republike Hrvatske i u međunarodnim aktivnostima, a sastoji se od profesionalnog i pričuvnog dijela.
(2) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu o sastavu i strukturi postrojbi civilne zaštite iz stavka 1. ovog članka, a materijalni i osobni ustroj postrojbi civilne zaštite propisat će pravilnikom koji donosi čelnik Državne uprave.
(3) Čelnik Državne uprave donosi:
– pravilnik o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite
– pravilnik o kriterijima zdravstvenih sposobnosti koje moraju ispunjavati pripadnici postrojbi civilne zaštite te kriterijima za raspoređivanje i uvjetima za imenovanje povjerenika civilne zaštite i njegovog zamjenika
– pravilnik o vrstama i načinu provođenja vježbi operativnih snaga sustava civilne zaštite.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 18. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Za sudjelovanje u mjerama i aktivnostima u sustavu civilne zaštite, sukladno procjeni rizika, mogu se osnovati sljedeće postrojbe civilne zaštite:
– postrojbe civilne zaštite opće namjene osnivaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave najniže razine spremnosti namijenjene obavljanju jednostavnih zadaća u velikim nesrećama na području njihove nadležnosti
– specijalističke postrojbe civilne zaštite osnivaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za obavljanje specifičnih specijalističkih zadaća po svakoj pojedinoj mjeri civilne zaštite
– državna intervencijska postrojba civilne zaštite osniva se kao operativna snaga za djelovanje na području Republike Hrvatske i u međunarodnim aktivnostima, a sastoji se od profesionalnog i pričuvnog dijela.
(2) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu o sastavu i strukturi postrojbi civilne zaštite iz stavka 1. ovog članka, a materijalni i osobni ustroj postrojbi civilne zaštite propisat će pravilnikom koji donosi čelnik Državne uprave ministar.
(3) Čelnik Državne uprave Ministar donosi:
– pravilnik o mobilizaciji, uvjetima i načinu rada operativnih snaga sustava civilne zaštite
– pravilnik o kriterijima zdravstvenih sposobnosti koje moraju ispunjavati pripadnici postrojbi civilne zaštite te kriterijima za raspoređivanje i uvjetima za imenovanje povjerenika civilne zaštite i njegovog zamjenika
– pravilnik o vrstama i načinu provođenja vježbi operativnih snaga sustava civilne zaštite.
Članak 36. 3 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) U slučaju prijetnje, nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa pravne osobe, osobito pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i pravne osobe koje su odlukom nadležnog središnjeg tijela državne uprave određene kao operativne snage sustava civilne zaštite od posebnog interesa na državnoj razini te pravne osobe koje su odlukama izvršnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određene od interesa za sustav civilne zaštite, dužne su u operativnim planovima izraditi plan o načinu organiziranja provedbe mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite sukladno odredbama ovog Zakona, posebnih propisa i njihovih općih akata.
(2) Pravne osobe posebno važne za obranu mogu biti određene za pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite i koristiti se u provođenju mjera civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama na temelju odluke nadležnog središnjeg tijela državne uprave.
(3) Pravne osobe koje obavljaju djelatnost korištenjem opasnih tvari dužne su izraditi procjene rizika i operativne planove sukladno metodologiji koju donosi čelnik Državne uprave.
(4) Pravna osoba dužna je Državnoj upravi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave bez naknade dostavljati podatke potrebne za izradu procjene rizika, plana djelovanja civilne zaštite i vanjskog plana zaštite i spašavanja u slučaju nesreće koja uključuje opasne tvari.
(5) Pravna osoba koja u području svoje nadležnosti utvrdi prijetnju za nastanak izvanrednog događaja, velike nesreće i/ili katastrofe dužna je o tome bez odgode obavijestiti nadležni centar 112.
(6) Pravna osoba dužna je odazvati se zahtjevu načelnika stožera civilne zaštite jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i načelnika Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske te sudjelovati s ljudskim snagama i materijalnim resursima u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.
(7) Stvarno nastali troškovi djelovanja pravnih osoba u situacijama iz stavka 6. ovog članka podmiruju se iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i državnog proračuna Republike Hrvatske.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 19. vrijedio od 1. siječnja 2019. do 5. ožujka 2021.
(1) U slučaju prijetnje, nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa pravne osobe, osobito pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i pravne osobe koje su odlukom nadležnog središnjeg tijela državne uprave određene kao operativne snage sustava civilne zaštite od posebnog interesa na državnoj razini te pravne osobe koje su odlukama izvršnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određene od interesa za sustav civilne zaštite, dužne su u operativnim planovima izraditi plan o načinu organiziranja provedbe mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite sukladno odredbama ovog Zakona, posebnih propisa i njihovih općih akata.
(2) Pravne osobe posebno važne za obranu mogu biti određene za pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite i koristiti se u provođenju mjera civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama na temelju odluke nadležnog središnjeg tijela državne uprave.
(3) Pravne osobe koje obavljaju djelatnost korištenjem opasnih tvari dužne su izraditi procjene rizika i operativne planove sukladno metodologiji koju donosi čelnik Državne uprave ministar.
(4) Pravna osoba dužna je Državnoj upravi Ministarstvu i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave bez naknade dostavljati podatke potrebne za izradu procjene rizika, plana djelovanja civilne zaštite i vanjskog plana zaštite i spašavanja u slučaju nesreće koja uključuje opasne tvari.
(5) Pravna osoba koja u području svoje nadležnosti utvrdi prijetnju za nastanak izvanrednog događaja, velike nesreće i/ili katastrofe dužna je o tome bez odgode obavijestiti nadležni centar 112.
(6) Pravna osoba dužna je odazvati se zahtjevu načelnika stožera civilne zaštite jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i načelnika Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske te sudjelovati s ljudskim snagama i materijalnim resursima u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.
(7) Stvarno nastali troškovi djelovanja pravnih osoba u situacijama iz stavka 6. ovog članka podmiruju se iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i državnog proračuna Republike Hrvatske.
NN 20/2021 izmijenjen člankom 4. vrijedi od 6. ožujka 2021.
(1) U slučaju prijetnje, nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa pravne osobe, osobito pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i pravne osobe koje su odlukom nadležnog središnjeg tijela državne uprave određene kao operativne snage sustava civilne zaštite od posebnog interesa na državnoj razini te pravne osobe koje su odlukama izvršnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određene od interesa za sustav civilne zaštite, dužne su u operativnim planovima izraditi plan o načinu organiziranja provedbe mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite sukladno odredbama ovog Zakona, posebnih propisa i njihovih općih akata.
(2) Pravne osobe posebno važne za obranu mogu biti određene za pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite i koristiti se u provođenju mjera civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama na temelju odluke nadležnog središnjeg tijela državne uprave.
(3) Pravne osobe koje obavljaju djelatnost korištenjem opasnih tvari, a nisu obveznici izrade izvješća o sigurnosti sukladno propisima iz područja zaštite okoliša, dužne su izraditi procjene rizika i operativne planove sukladno propisanoj metodologiji koju donosi ministar.
(4) Pravna osoba dužna je Ministarstvu i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave bez naknade dostavljati podatke potrebne za izradu procjene rizika, i plana djelovanja civilne zaštite i vanjskog plana zaštite i spašavanja u slučaju nesreće koja uključuje opasne tvari. (5).
(5) Operater je dužan za svoje područje postrojenja Ministarstvu i jedinicama područne (regionalne) samouprave bez naknade dostaviti podatke potrebne za izradu Vanjskog plana u roku od najviše dva mjeseca od primitka suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša na izvješće o sigurnosti.
(6) Operater je dužan za svoje područje postrojenja u slučaju izmjene u području postrojenja, postrojenju, skladištu ili procesu ili vrsti ili fizičkom obliku ili količini opasne tvari koja bi mogla imati značajne posljedice za opasnosti od velikih nesreća obavijestiti Ministarstvo o pojedinostima tih ažuriranja prije te izmjene.
(7) Pravna osoba koja u području svoje nadležnosti utvrdi prijetnju za nastanak izvanrednog događaja, velike nesreće i/ili katastrofe dužna je o tome bez odgode obavijestiti nadležni centar 112.
(8) Pravna osoba dužna je odazvati se zahtjevu načelnika stožera civilne zaštite jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i načelnika Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske te sudjelovati s ljudskim snagama i materijalnim resursima u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.
(9) Stvarno nastali troškovi djelovanja pravnih osoba u situacijama iz stavka 6. ovog članka podmiruju se iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i državnog proračuna Republike Hrvatske.
Članak 38. 3 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Pravne osobe – operateri dužni su uspostaviti i održavati sustav uzbunjivanja u perimetru stvarnih rizika za građane, i to:
– pravne osobe koje se bave djelatnošću koja svojom naravi može ugroziti život i zdravlje građana, materijalna i kulturna dobra i okoliš, a koje koriste velike količine opasnih tvari propisane posebnim propisima na području zaštite okoliša te su dužne izrađivati izvješća o sigurnosti
– pravne osobe koje su vlasnici ili upravljaju akumulacijama vode i vodnim kanalima za proizvodnju električne energije i opskrbu vodom
– pravne osobe koje se bave djelatnošću koja svojom naravi može ugroziti život i zdravlje građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, a posluju unutar industrijske zone koja je prema aktima središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša ugrožena domino-efektom.
(2) Više pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka koje obavljaju djelatnost na istom području mogu sporazumno uspostaviti i održavati zajednički sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje građana u svojoj okolini.
(3) Pravne osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su uspostaviti upravljanje i nadzor nad sirenama svog sustava za uzbunjivanje iz operativnog središta pravne osobe i iz nadležnog centra 112 te snositi troškove uspostavljanja i korištenja komunikacijske veze za potrebe upravljanja i nadzora sirenama iz nadležnog centra 112.
(4) Pravne osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su na idejni projekt sustava za uzbunjivanje prije instaliranja vlastitog sustava za uzbunjivanje ishoditi suglasnost Državne uprave.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 20. vrijedio od 1. siječnja 2019. do 5. ožujka 2021.
(1) Pravne osobe – operateri dužni su uspostaviti i održavati sustav uzbunjivanja u perimetru stvarnih rizika za građane, i to:
– pravne osobe koje se bave djelatnošću koja svojom naravi može ugroziti život i zdravlje građana, materijalna i kulturna dobra i okoliš, a koje koriste velike količine opasnih tvari propisane posebnim propisima na području zaštite okoliša te su dužne izrađivati izvješća o sigurnosti
– pravne osobe koje su vlasnici ili upravljaju akumulacijama vode i vodnim kanalima za proizvodnju električne energije i opskrbu vodom
– pravne osobe koje se bave djelatnošću koja svojom naravi može ugroziti život i zdravlje građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, a posluju unutar industrijske zone koja je prema aktima središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša ugrožena domino-efektom.
(2) Više pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka koje obavljaju djelatnost na istom području mogu sporazumno uspostaviti i održavati zajednički sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje građana u svojoj okolini.
(3) Pravne osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su uspostaviti upravljanje i nadzor nad sirenama svog sustava za uzbunjivanje iz operativnog središta pravne osobe i iz nadležnog centra 112 te snositi troškove uspostavljanja i korištenja komunikacijske veze za potrebe upravljanja i nadzora sirenama iz nadležnog centra 112.
(4) Pravne osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su na idejni projekt sustava za uzbunjivanje prije instaliranja vlastitog sustava za uzbunjivanje ishoditi suglasnost Državne uprave Ministarstva.
NN 20/2021 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 6. ožujka 2021.
(1) Pravne osobe – operateri za svoje područje postrojenja dužni su uspostaviti i održavati sustav uzbunjivanja u perimetru stvarnih rizika za građane, i to:
– pravne osobe koje se bave djelatnošću koja svojom naravi može ugroziti život i zdravlje građana, materijalna i kulturna dobra i okoliš, a koje koriste velike količine opasnih tvari propisane posebnim propisima na području zaštite okoliša te su dužne izrađivati izvješća o sigurnosti
– pravne osobe koje su vlasnici ili upravljaju akumulacijama vode i vodnim kanalima za proizvodnju električne energije i opskrbu vodom
– pravne osobe koje se bave djelatnošću koja svojom naravi može ugroziti život i zdravlje građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, a posluju unutar industrijske zone koja je prema aktima središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša ugrožena domino-efektom.
(2) Više pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka koje obavljaju djelatnost na istom području mogu sporazumno uspostaviti i održavati zajednički sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje građana u svojoj okolini.
(3) Pravne osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su uspostaviti upravljanje i nadzor nad sirenama svog sustava za uzbunjivanje iz operativnog središta pravne osobe i iz nadležnog centra 112 te snositi troškove uspostavljanja i korištenja komunikacijske veze za potrebe upravljanja i nadzora sirenama iz nadležnog centra 112.
(4) Pravne osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su na idejni projekt sustava za uzbunjivanje prije instaliranja vlastitog sustava za uzbunjivanje ishoditi suglasnost Ministarstva.
Članak 39. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja ili istodobno boravi više od 250 ljudi te odgojne, obrazovne, zdravstvene i druge ustanove, prometni terminali, sportske dvorane, stadioni, trgovački centri, hoteli, autokampovi, proizvodni prostori i slično, u kojima se zbog buke ili akustičke izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost sustava za javno uzbunjivanje, dužni su uspostaviti i održavati odgovarajući interni sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje te preko istog osigurati provedbu javnog uzbunjivanja i prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama za zaštitu koje je potrebno poduzeti.
(2) Vlasnici građevina dužni su, bez naknade, na zahtjev Državne uprave dopustiti postavljanje uređaja za uzbunjivanje građana i korištenje električne energije.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 21. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja ili istodobno boravi više od 250 ljudi te odgojne, obrazovne, zdravstvene i druge ustanove, prometni terminali, sportske dvorane, stadioni, trgovački centri, hoteli, autokampovi, proizvodni prostori i slično, u kojima se zbog buke ili akustičke izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost sustava za javno uzbunjivanje, dužni su uspostaviti i održavati odgovarajući interni sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje te preko istog osigurati provedbu javnog uzbunjivanja i prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama za zaštitu koje je potrebno poduzeti.
(2) Vlasnici građevina dužni su, bez naknade, na zahtjev Državne uprave Ministarstva dopustiti postavljanje uređaja za uzbunjivanje građana i korištenje električne energije.
Članak 40. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Obveze pravnih osoba – operatora javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih telefonskih usluga u vezi s omogućavanjem poziva na jedinstveni europski broj za hitne službe 112 te druge obveze operatora prema Državnoj upravi propisane su posebnim zakonom.
(2) Pravne osobe u vlasništvu ili većinskom vlasništvu Republike Hrvatske koje imaju uspostavljen vlastiti komunikacijski sustav dužne su u slučaju velikih nesreća i katastrofa bez naknade omogućiti njegovo korištenje Državnoj upravi.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 22. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Obveze pravnih osoba – operatora javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih telefonskih usluga u vezi s omogućavanjem poziva na jedinstveni europski broj za hitne službe 112 te druge obveze operatora prema Državnoj upravi Ministarstvu propisane su posebnim zakonom.
(2) Pravne osobe u vlasništvu ili većinskom vlasništvu Republike Hrvatske koje imaju uspostavljen vlastiti komunikacijski sustav dužne su u slučaju velikih nesreća i katastrofa bez naknade omogućiti njegovo korištenje Državnoj upravi Ministarstvu.
Članak 41. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Pravne osobe – operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih telefonskih usluga dužni su na vidljivom mjestu u javnim telefonskim govornicama istaknuti obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112.
(2) Obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 i znakovi za uzbunjivanje moraju biti istaknuti na vidljivom mjestu u svim javnim ustanovama i stambenim zgradama.
(3) Pravne osobe iz članka 38. stavka 1. ovog Zakona i pravne osobe nadležne za infrastrukturu i objekte na području povećanog rizika od nastanka izvanredne situacije (autoceste, parkovi prirode, nacionalni parkovi, dječja igrališta, marine i sl.) dužne su na vidljivom mjestu istaknuti obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112.
(4) Čelnik Državne uprave donosi pravilnik o izgledu, načinu i mjestu isticanja obavijesti o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 23. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Pravne osobe – operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih telefonskih usluga dužni su na vidljivom mjestu u javnim telefonskim govornicama istaknuti obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112.
(2) Obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 i znakovi za uzbunjivanje moraju biti istaknuti na vidljivom mjestu u svim javnim ustanovama i stambenim zgradama.
(3) Pravne osobe iz članka 38. stavka 1. ovog Zakona i pravne osobe nadležne za infrastrukturu i objekte na području povećanog rizika od nastanka izvanredne situacije (autoceste, parkovi prirode, nacionalni parkovi, dječja igrališta, marine i sl.) dužne su na vidljivom mjestu istaknuti obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112.
(4) Čelnik Državne uprave Ministar donosi pravilnik o izgledu, načinu i mjestu isticanja obavijesti o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112.
Članak 42. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
Čelnik Državne uprave donosi:
− pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva
− pravilnik o tehničkim zahtjevima sustava javnog uzbunjivanja stanovništva
− pravilnik o načinu rada u aktivnostima radijske komunikacije za potrebe djelovanja sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama, uz suglasnost nadležne regulatorne agencije.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 24. vrijedi od 1. siječnja 2019.
Čelnik Državne uprave Ministar donosi:
− pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva
− pravilnik o tehničkim zahtjevima sustava javnog uzbunjivanja stanovništva
− pravilnik o načinu rada u aktivnostima radijske komunikacije za potrebe djelovanja sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama, uz suglasnost nadležne regulatorne agencije.
Članak 45. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Građanin postaje obveznik civilne zaštite utvrđivanjem rasporeda na određenu dužnost u postrojbi civilne zaštite.
(2) Obveznik civilne zaštite ima obvezu odazvati se na poziv nadležnog tijela radi rješavanja statusa u sustavu civilne zaštite, sudjelovanja u programima osposobljavanja i vježbama te sudjelovanja u provođenju mjera civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama od dana mobilizacije do primitka zapovijedi o demobilizaciji.
(3) U slučaju spriječenosti, obveznik civilne zaštite iz stavka 2. ovoga članka dužan je opravdati svoj izostanak u roku od 24 sata od primitka poziva.
(4) Obveznik civilne zaštite iz stavka 2. ovoga članka ima pravo na naknadu plaće, putnih troškova, osiguranje, dnevnicu i druge naknade, sukladno odredbama ovog Zakona i propisa donesenih za njegovu provedbu.
(5) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog čelnika Državne uprave, donosi uredbu o načinu i uvjetima za ostvarivanje materijalnih prava mobiliziranih pripadnika postrojbi civilne zaštite za vrijeme sudjelovanja u aktivnostima u sustavu civilne zaštite.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 25. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Građanin postaje obveznik civilne zaštite utvrđivanjem rasporeda na određenu dužnost u postrojbi civilne zaštite.
(2) Obveznik civilne zaštite ima obvezu odazvati se na poziv nadležnog tijela radi rješavanja statusa u sustavu civilne zaštite, sudjelovanja u programima osposobljavanja i vježbama te sudjelovanja u provođenju mjera civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama od dana mobilizacije do primitka zapovijedi o demobilizaciji.
(3) U slučaju spriječenosti, obveznik civilne zaštite iz stavka 2. ovoga članka dužan je opravdati svoj izostanak u roku od 24 sata od primitka poziva.
(4) Obveznik civilne zaštite iz stavka 2. ovoga članka ima pravo na naknadu plaće, putnih troškova, osiguranje, dnevnicu i druge naknade, sukladno odredbama ovog Zakona i propisa donesenih za njegovu provedbu.
(5) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog čelnika Državne uprave ministra, donosi uredbu o načinu i uvjetima za ostvarivanje materijalnih prava mobiliziranih pripadnika postrojbi civilne zaštite za vrijeme sudjelovanja u aktivnostima u sustavu civilne zaštite.
Članak 46. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
Mjere civilne zaštite
(1) Mjere civilne zaštite su jednokratni postupci i zadaće koje provode svi sudionici u sustavu civilne zaštite na svim razinama radi spašavanja života i zdravlja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, i to: uzbunjivanje i obavješćivanje, evakuacija, zbrinjavanje, sklanjanje, spašavanje, prva pomoć, KBRN zaštita, asanacija (humana, animalna, asanacija terena), zaštita životinja i namirnica životinjskog porijekla te zaštita bilja i namirnica biljnog porijekla.
(2) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog čelnika Državne uprave, donosi uredbu o jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 26. vrijedi od 1. siječnja 2019.
Mjere civilne zaštite
(1) Mjere civilne zaštite su jednokratni postupci i zadaće koje provode svi sudionici u sustavu civilne zaštite na svim razinama radi spašavanja života i zdravlja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, i to: uzbunjivanje i obavješćivanje, evakuacija, zbrinjavanje, sklanjanje, spašavanje, prva pomoć, KBRN zaštita, asanacija (humana, animalna, asanacija terena), zaštita životinja i namirnica životinjskog porijekla te zaštita bilja i namirnica biljnog porijekla.
(2) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog čelnika Državne uprave ministra, donosi uredbu o jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje.
Članak 49. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
Planske aktivnosti u sustavu civilne zaštite
(1) Planske aktivnosti u sustavu civilne zaštite uređuju se dokumentima kojima se definiraju mjere smanjenja rizika od katastrofa, utvrđuje procjena rizika, planiranje, pripravnost za reagiranje i reagiranje sustava civilne zaštite te provedba mjera civilne zaštite.
(2) Čelnik Državne uprave, po prethodno pribavljenom mišljenju središnjih tijela državne uprave nadležnih za područje unutarnjih poslova, obrane, zaštite okoliša i prostornog uređenja i graditeljstva, pravilnikom propisuje nositelje, sadržaj i postupke izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te način informiranja javnosti u postupku njihova donošenja.
(3) Čelnik Državne uprave donosi:
– pravilnik o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
– pravilnik o mjerama civilne zaštite u prostornom planiranju
– pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene pravne osobe za obavljanje stručnih poslova u području planiranja civilne zaštite.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 27. vrijedi od 1. siječnja 2019.
Planske aktivnosti u sustavu civilne zaštite
(1) Planske aktivnosti u sustavu civilne zaštite uređuju se dokumentima kojima se definiraju mjere smanjenja rizika od katastrofa, utvrđuje procjena rizika, planiranje, pripravnost za reagiranje i reagiranje sustava civilne zaštite te provedba mjera civilne zaštite.
(2) Čelnik Državne uprave Ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju središnjih tijela državne uprave nadležnih za područje unutarnjih poslova, poslove obrane, zaštite okoliša i prostornog uređenja i graditeljstva, pravilnikom propisuje će propisati nositelje, sadržaj i postupke izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te način informiranja javnosti u o postupku njihova donošenja.
(3) Čelnik Državne uprave Ministar donosi:
– pravilnik o smjernicama za izradu procjena rizika od katastrofa za područje Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
– pravilnik o mjerama civilne zaštite u prostornom planiranju
– pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati ovlaštene pravne osobe za obavljanje stručnih poslova u području planiranja civilne zaštite.
Članak 50. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Na temelju informacija u sustavu ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka velike nesreće pripravnost u sustavu civilne zaštite proglašava izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Pripravnost u sustavu civilne zaštite proglašava čelnik Državne uprave na temelju informacija u sustavu ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka katastrofe.
(3) Čelnik Državne uprave donosi pravilnik o postupku primanja, prenošenja obavijesti ranog upozoravanja, neposredne opasnosti te davanju uputa stanovništvu.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 28. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Na temelju informacija u sustavu ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka velike nesreće pripravnost u sustavu civilne zaštite proglašava izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Pripravnost u sustavu civilne zaštite proglašava čelnik Državne uprave ministar na temelju informacija u sustavu ranog upozoravanja o mogućnosti nastanka katastrofe.
(3) Čelnik Državne uprave Ministar donosi pravilnik o postupku primanja, prenošenja obavijesti ranog upozoravanja, neposredne opasnosti te davanju uputa stanovništvu.
Članak 51. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
Aktiviranje sustava civilne zaštite
(1) Reagiranje započinje aktiviranjem sudionika u sustavu civilne zaštite iz civilnog sektora, nastavlja se proglašavanjem velike nesreće i katastrofe, provođenjem mjera civilne zaštite te sudjelovanjem Oružanih snaga Republike Hrvatske i policije u otklanjanju posljedica velikih nesreća i katastrofa, a završava normalizacijom i saniranjem stanja te stvaranjem uvjeta za provođenje mjera iz redovne nadležnosti tijela vlasti na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini.
(2) Aktiviranje operativnih snaga sustava civilne zaštite odlukom nalaže:
− izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalno ili na prijedlog odgovorne osobe žurnih službi, operativnih snaga sustava civilne zaštite ili Državne uprave kada utvrdi da izvanredni događaj ima tendenciju razvoja u veliku nesreću i kada je proglašena velika nesreća
− čelnik Državne uprave kada utvrdi da izvanredni događaj ima tendenciju razvoja u katastrofu te kada je proglašena katastrofa.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 29. vrijedi od 1. siječnja 2019.
Aktiviranje sustava civilne zaštite
(1) Reagiranje započinje aktiviranjem sudionika u sustavu civilne zaštite iz civilnog sektora, nastavlja se proglašavanjem velike nesreće i katastrofe, provođenjem mjera civilne zaštite te sudjelovanjem Oružanih snaga Republike Hrvatske i policije u otklanjanju posljedica velikih nesreća i katastrofa, a završava normalizacijom i saniranjem stanja te stvaranjem uvjeta za provođenje mjera iz redovne nadležnosti tijela vlasti na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini.
(2) Aktiviranje operativnih snaga sustava civilne zaštite odlukom nalaže:
− izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalno ili na prijedlog odgovorne osobe žurnih službi, operativnih snaga sustava civilne zaštite ili Državne uprave Ministarstva kada utvrdi da izvanredni događaj ima tendenciju razvoja u veliku nesreću i kada je proglašena velika nesreća
− čelnik Državne uprave ministar kada utvrdi da izvanredni događaj ima tendenciju razvoja u katastrofu te kada je proglašena katastrofa.
Članak 52. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Kada se sustav civilne zaštite aktivira na lokalnoj razini, sustav civilne zaštite na područnoj (regionalnoj) razini postupno se prema stvarnim potrebama stavlja u stanje pripravnosti.
(2) Temeljem zahtjeva lokalne razine, područna (regionalna) razina usklađuje pružanje materijalne i druge pomoći lokalnoj razini pogođenoj velikom nesrećom.
(3) Kada se sustav civilne zaštite aktivira na područnoj (regionalnoj) razini, sustav civilne zaštite na državnoj razini postupno se prema stvarnim potrebama stavlja u stanje pripravnosti.
(4) Temeljem zahtjeva područne (regionalne) razine, državna razina usklađuje pružanje materijalne i druge pomoći jedinici lokalne i područne (regionalne) razine pogođenoj velikom nesrećom.
(5) Zahtjev za pružanje pomoći višoj hijerarhijskoj razini upućuje se isključivo kada su sve sposobnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite na nižoj razini iskorištene ili nedostatne sukladno pravilniku o standardnim operativnim postupcima koji donosi čelnik Državne uprave.
(6) U okolnostima kada je u dvije ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave proglašena velika nesreća, viša razina preuzima koordinaciju u provođenju mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite na području tih jedinica.
(7) Viša razina sustava civilne zaštite procjenjuje opravdanost zahtjeva za pružanje pomoći zaprimljenog od strane niže razine te u slučaju njegove opravdanosti odobrava slanje pomoći.
(8) Zahtjeve iz ovog članka šalju, zaprimaju, razmatraju i odobravaju načelnici stožera civilne zaštite uz prethodnu suglasnost izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 30. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Kada se sustav civilne zaštite aktivira na lokalnoj razini, sustav civilne zaštite na područnoj (regionalnoj) razini postupno se prema stvarnim potrebama stavlja u stanje pripravnosti.
(2) Temeljem zahtjeva lokalne razine, područna (regionalna) razina usklađuje pružanje materijalne i druge pomoći lokalnoj razini pogođenoj velikom nesrećom.
(3) Kada se sustav civilne zaštite aktivira na područnoj (regionalnoj) razini, sustav civilne zaštite na državnoj razini postupno se prema stvarnim potrebama stavlja u stanje pripravnosti.
(4) Temeljem zahtjeva područne (regionalne) razine, državna razina usklađuje pružanje materijalne i druge pomoći jedinici lokalne i područne (regionalne) razine pogođenoj velikom nesrećom.
(5) Zahtjev za pružanje pomoći višoj hijerarhijskoj razini upućuje se isključivo kada su sve sposobnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite na nižoj razini iskorištene ili nedostatne sukladno pravilniku o standardnim operativnim postupcima koji donosi čelnik Državne uprave ministar.
(6) U okolnostima kada je u dvije ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave proglašena velika nesreća, viša razina preuzima koordinaciju u provođenju mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite na području tih jedinica.
(7) Viša razina sustava civilne zaštite procjenjuje opravdanost zahtjeva za pružanje pomoći zaprimljenog od strane niže razine te u slučaju njegove opravdanosti odobrava slanje pomoći.
(8) Zahtjeve iz ovog članka šalju, zaprimaju, razmatraju i odobravaju načelnici stožera civilne zaštite uz prethodnu suglasnost izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak 53. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
Proglašavanje velike nesreće i prestanak provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite
(1) Veliku nesreću na području svoje nadležnosti proglašava izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na prijedlog načelnika stožera civilne zaštite ili Državne uprave.
(2) Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi odluku o prestanku provođenja mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u otklanjanju posljedica velike nesreće.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 31. vrijedi od 1. siječnja 2019.
Proglašavanje velike nesreće i prestanak provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite
(1) Veliku nesreću na području svoje nadležnosti proglašava izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na prijedlog načelnika stožera civilne zaštite ili Državne uprave Ministarstva.
(2) Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi odluku o prestanku provođenja mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u otklanjanju posljedica velike nesreće.
Članak 54. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
Proglašavanje katastrofe i prestanak provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite
(1) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog čelnika Državne uprave odlukom proglašava katastrofu.
(2) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog čelnika Državne uprave donosi odluku o prestanku provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite u otklanjanju posljedica katastrofa.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 32. vrijedi od 1. siječnja 2019.
Proglašavanje katastrofe i prestanak provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite
(1) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog čelnika Državne uprave ministra odlukom proglašava katastrofu.
(2) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog čelnika Državne uprave ministra donosi odluku o prestanku provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite u otklanjanju posljedica katastrofa.
Članak 55. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) U slučajevima potrebe žurne i neodgodive provedbe mjera civilne zaštite kada nije moguće na drugi način zaštititi stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i okoliš, službenik Državne uprave s posebnim ovlastima i odgovornostima može usmeno naložiti:
− aktiviranje svakog punoljetnog građanina Republike Hrvatske radi izvršenja žurnih i neodgodivih mjera ili aktivnosti u sustavu civilne zaštite, osim osoba iz članka 44. stavka 2. ovoga Zakona
− privremeno oduzimanje osobnog vozila, teretnog vozila i radnog stroja, uz pisanu potvrdu i zapisnik o stanju pokretnine
− privremeno ograničavanje prava posjeda nekretnine ili njezinog dijela radi prolaza ili smještaja mehanizacije ili za potrebe provođenja nužnih radova radi sprječavanja ugrožavanja života i zdravlja ljudi i imovine, uz pisanu potvrdu i zapisnik o stanju nekretnine
− privremeno smještanje (najviše 30 dana) stradalih evakuiranih ili izbjeglih osoba u dijelu građevine koji vlasnik ne koristi za vlastite potrebe, uz pisanu potvrdu i zapisnik o stanju nekretnine
− privremeno smještanje evakuiranih kulturnih dobara, uz pisanu potvrdu i zapisnik o stanju nekretnine o čemu je dužan u najkraćem roku obavijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara i
− izdati nalog za gradnju građevine bez građevinske dozvole te kasnije njezino uklanjanje ili ishođenje građevinske dozvole za tu građevinu, sukladno posebnom propisu.
(2) Radna mjesta službenika Državne uprave s posebnim ovlastima i odgovornostima uređuju se pravilnikom o unutarnjem redu Državne uprave.
(3) Službenik Državne uprave s posebnim ovlastima i odgovornostima dužan je za usmene naloge iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka izdati poziv u pisanom obliku, najkasnije u roku od 24 sata od izdavanja usmenog naloga.
(4) Službenik Državne uprave s posebnim ovlastima i odgovornostima dužan je za usmene naloge iz stavka 1. podstavaka 2., 3. i 4. ovoga članka donijeti rješenje u pisanom obliku, najkasnije u roku od 24 sata od izdavanja usmenog naloga.
(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 33. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) U slučajevima potrebe žurne i neodgodive provedbe mjera civilne zaštite kada nije moguće na drugi način zaštititi stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i okoliš, službenik Državne uprave Ministarstva s posebnim ovlastima i odgovornostima može usmeno naložiti:
− aktiviranje svakog punoljetnog građanina Republike Hrvatske radi izvršenja žurnih i neodgodivih mjera ili aktivnosti u sustavu civilne zaštite, osim osoba iz članka 44. stavka 2. ovoga Zakona
− privremeno oduzimanje osobnog vozila, teretnog vozila i radnog stroja, uz pisanu potvrdu i zapisnik o stanju pokretnine
− privremeno ograničavanje prava posjeda nekretnine ili njezinog dijela radi prolaza ili smještaja mehanizacije ili za potrebe provođenja nužnih radova radi sprječavanja ugrožavanja života i zdravlja ljudi i imovine, uz pisanu potvrdu i zapisnik o stanju nekretnine
− privremeno smještanje (najviše 30 dana) stradalih evakuiranih ili izbjeglih osoba u dijelu građevine koji vlasnik ne koristi za vlastite potrebe, uz pisanu potvrdu i zapisnik o stanju nekretnine
− privremeno smještanje evakuiranih kulturnih dobara, uz pisanu potvrdu i zapisnik o stanju nekretnine o čemu je dužan u najkraćem roku obavijestiti tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara i
− izdati nalog za gradnju građevine bez građevinske dozvole te kasnije njezino uklanjanje ili ishođenje građevinske dozvole za tu građevinu, sukladno posebnom propisu.
(2) Radna mjesta službenika Državne uprave Ministarstva s posebnim ovlastima i odgovornostima uređuju se pravilnikom o unutarnjem redu Državne uprave Ministarstva.
(3) Službenik Državne uprave Ministarstva s posebnim ovlastima i odgovornostima dužan je za usmene naloge iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka izdati poziv u pisanom obliku, najkasnije u roku od 24 sata od izdavanja usmenog naloga.
(4) Službenik Državne uprave Ministarstva s posebnim ovlastima i odgovornostima dužan je za usmene naloge iz stavka 1. podstavaka 2., 3. i 4. ovoga članka donijeti rješenje u pisanom obliku, najkasnije u roku od 24 sata od izdavanja usmenog naloga.
(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 56. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
Službenik Državne uprave s posebnim ovlastima i odgovornostima u obavljanju poslova dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom i značkom.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 34. vrijedi od 1. siječnja 2019.
Službenik Državne uprave Ministarstva s posebnim ovlastima i odgovornostima u obavljanju poslova dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom i značkom.
Članak 57. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Osoba iz članka 55. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona dužna je sudjelovati u aktivnostima sustava civilne zaštite od trenutka kad joj je službenik Državne uprave s posebnim ovlastima i odgovornostima dao usmeni nalog do trenutka dobivanja zapovijedi o deaktiviranju, na način i pod uvjetima propisanih ovim Zakonom i propisima donesenih za provedbu ovog Zakona.
(2) Za vrijeme sudjelovanja u sustavu civilne zaštite na temelju odredbi ovog Zakona osoba iz stavka 1. ovog članka ostvaruje ista prava koja ostvaruje obveznik civilne zaštite.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 35. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Osoba iz članka 55. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona dužna je sudjelovati u aktivnostima sustava civilne zaštite od trenutka kad joj je službenik Državne uprave Ministarstva s posebnim ovlastima i odgovornostima dao usmeni nalog do trenutka dobivanja zapovijedi o deaktiviranju, na način i pod uvjetima propisanih ovim Zakonom i propisima donesenih za provedbu ovog Zakona.
(2) Za vrijeme sudjelovanja u sustavu civilne zaštite na temelju odredbi ovog Zakona osoba iz stavka 1. ovog članka ostvaruje ista prava koja ostvaruje obveznik civilne zaštite.
Članak 60. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
Odore pripadnika civilne zaštite
(1) Pripadnici operativnih snaga sustava civilne zaštite sudjeluju u aktivnostima civilne zaštite u odorama pripadnika snaga civilne zaštite i svojim službenim odorama, sukladno odredbama ovoga Zakona i drugih posebnih propisa.
(2) Pripadnici postrojbi civilne zaštite, povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici na odori i radnoj odjeći nose znak civilne zaštite, oznaku zastave Republike Hrvatske i oznake dužnosti i specijalnosti.
(3) Čelnik Državne uprave donosi pravilnik o odori pripadnika operativnih snaga civilne zaštite i državnih službenika i namještenika Državne uprave.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 36. vrijedi od 1. siječnja 2019.
Odore pripadnika civilne zaštite
(1) Pripadnici operativnih snaga sustava civilne zaštite sudjeluju u aktivnostima civilne zaštite u odorama pripadnika snaga civilne zaštite i svojim službenim odorama, sukladno odredbama ovoga Zakona i drugih posebnih propisa.
(2) Pripadnici postrojbi civilne zaštite, povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici na odori i radnoj odjeći nose znak civilne zaštite, oznaku zastave Republike Hrvatske i oznake dužnosti i specijalnosti.
(3) Čelnik Državne uprave Ministar donosi pravilnik o odori pripadnika operativnih snaga civilne zaštite i državnih službenika i namještenika Državne uprave.
Članak 61. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
Iskaznice civilne zaštite
(1) Obveznicima civilne zaštite raspoređenima u postrojbe i na dužnost povjerenika civilne zaštite Državna uprava i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju službenih evidencija izdaju iskaznicu civilne zaštite.
(2) Sadržaj, izgled i način korištenja iskaznice civilne zaštite pravilnikom propisuje čelnik Državne uprave.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 37. vrijedi od 1. siječnja 2019.
Iskaznice civilne zaštite
(1) Obveznicima civilne zaštite raspoređenima u postrojbe i na dužnost povjerenika civilne zaštite Državna uprava Ministarstvo i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju službenih evidencija izdaju iskaznicu civilne zaštite.
(2) Sadržaj, izgled i način korištenja iskaznice civilne zaštite pravilnikom propisuje čelnik Državne uprave ministar.
Članak 62. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
Evidencije pripadnika i operativnih snaga civilne zaštite
(1) Evidenciju pripadnika snaga civilne zaštite vode jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a jedinice lokalne samouprave vode popis hrvatskih državljana, državljana Europskoga gospodarskog prostora i državljana trećih zemalja koji imaju odobren status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj te osoba bez državljanstva s reguliranim statusom u Republici Hrvatskoj, starosne dobi od 18 do 65 godina života koji su uvedeni u evidenciju obveznika civilne zaštite.
(2) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su Državnoj upravi na zahtjev tog tijela, a najmanje jednom godišnje, dostaviti evidenciju pripadnika snaga civilne zaštite iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Državna uprava vodi:
− jedinstvenu evidenciju i informacijske baze podataka o operativnim snagama, materijalnim sredstvima i opremi operativnih snaga sustava civilne zaštite
− zemljopisno obavijesni sustav u svrhu prikupljanja, obrade i pohrane prostornih i alfanumeričkih podataka i dokumenata kako bi sudionicima sustava civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja bili dostupni podaci za planiranje preventivnih mjera civilne zaštite, izradu procjena rizika i planova civilne zaštite, vježbi civilne zaštite te za djelovanje stožera civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.
(4) Čelnik Državne uprave donosi:
− pravilnik o vođenju evidencija pripadnika snaga civilne zaštite
− pravilnik o vođenju jedinstvene evidencije i informacijskih baza podataka o operativnim snagama, materijalnim sredstvima i opremi operativnih snaga sustava civilne zaštite
− pravilnik o korištenju zemljopisno obavijesnog sustava iz djelokruga Državne uprave.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 38. vrijedi od 1. siječnja 2019.
Evidencije pripadnika i operativnih snaga civilne zaštite
(1) Evidenciju pripadnika snaga civilne zaštite vode jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a jedinice lokalne samouprave vode popis hrvatskih državljana, državljana Europskoga gospodarskog prostora i državljana trećih zemalja koji imaju odobren status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj te osoba bez državljanstva s reguliranim statusom u Republici Hrvatskoj, starosne dobi od 18 do 65 godina života koji su uvedeni u evidenciju obveznika civilne zaštite.
(2) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su Državnoj upravi Ministarstvu na zahtjev tog tijela, a najmanje jednom godišnje, dostaviti evidenciju pripadnika snaga civilne zaštite iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Državna uprava Ministarstvo vodi:
− jedinstvenu evidenciju i informacijske baze podataka o operativnim snagama, materijalnim sredstvima i opremi operativnih snaga sustava civilne zaštite
− zemljopisno obavijesni sustav u svrhu prikupljanja, obrade i pohrane prostornih i alfanumeričkih podataka i dokumenata kako bi sudionicima sustava civilne zaštite na svim razinama ustrojavanja bili dostupni podaci za planiranje preventivnih mjera civilne zaštite, izradu procjena rizika i planova civilne zaštite, vježbi civilne zaštite te za djelovanje stožera civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.
(4) Čelnik Državne uprave Ministar donosi:
− pravilnik o vođenju evidencija pripadnika snaga civilne zaštite
− pravilnik o vođenju jedinstvene evidencije i informacijskih baza podataka o operativnim snagama, materijalnim sredstvima i opremi operativnih snaga sustava civilne zaštite
− pravilnik o korištenju zemljopisno obavijesnog sustava iz djelokruga Državne uprave Ministarstva.
Članak 63. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Pripadnici operativnih snaga sustava civilne zaštite uz prethodnu osobnu suglasnost mogu sudjelovati u međunarodnim aktivnostima sukladno odredbama ovog Zakona i obvezama Republike Hrvatske preuzetim iz međunarodnih ugovora.
(2) Pripadnici operativnih snaga sustava civilne zaštite mogu sudjelovati u pružanju žurne međunarodne pomoći koja predstavlja aktivnosti spasilačkih ekipa, sredstava i stručnjaka te postrojbi opremljenih specijalnom opremom čija je svrha uklanjanje neposrednih i posrednih posljedica katastrofa u drugim državama.
(3) Odluku o sudjelovanju pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite u pružanju žurne međunarodne pomoći donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog čelnika Državne uprave.
(4) Odluku o sudjelovanju pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite u međunarodnim programima osposobljavanja i vježbama donosi čelnik Državne uprave, sukladno obvezama preuzetim iz međunarodnih ugovora i godišnjim programima rada Državne uprave.
(5) Pripadnik operativnih snaga sustava civilne zaštite iz stavka 2. ovoga članka ima pravo na naknadu plaće, putnih troškova, osiguranje, dnevnicu i druge naknade, sukladno odredbama ovog Zakona i propisa donesenih za njegovu provedbu.
(6) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog čelnika Državne uprave, donosi uredbu o pravima, obvezama, načinu i uvjetima za ostvarivanje materijalnih prava pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite kada sudjeluju u međunarodnim aktivnostima i pružanju međunarodne pomoći.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 39. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Pripadnici operativnih snaga sustava civilne zaštite uz prethodnu osobnu suglasnost mogu sudjelovati u međunarodnim aktivnostima sukladno odredbama ovog Zakona i obvezama Republike Hrvatske preuzetim iz međunarodnih ugovora.
(2) Pripadnici operativnih snaga sustava civilne zaštite mogu sudjelovati u pružanju žurne međunarodne pomoći koja predstavlja aktivnosti spasilačkih ekipa, sredstava i stručnjaka te postrojbi opremljenih specijalnom opremom čija je svrha uklanjanje neposrednih i posrednih posljedica katastrofa u drugim državama.
(3) Odluku o sudjelovanju pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite u pružanju žurne međunarodne pomoći donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog čelnika Državne uprave ministra.
(4) Odluku o sudjelovanju pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite u međunarodnim programima osposobljavanja i vježbama donosi čelnik Državne uprave ministar, sukladno obvezama preuzetim iz međunarodnih ugovora i godišnjim programima rada Državne uprave Ministarstva.
(5) Pripadnik operativnih snaga sustava civilne zaštite iz stavka 2. ovoga članka ima pravo na naknadu plaće, putnih troškova, osiguranje, dnevnicu i druge naknade, sukladno odredbama ovog Zakona i propisa donesenih za njegovu provedbu.
(6) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog čelnika Državne uprave ministra, donosi uredbu o pravima, obvezama, načinu i uvjetima za ostvarivanje materijalnih prava pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite kada sudjeluju u međunarodnim aktivnostima i pružanju međunarodne pomoći.
Članak 66. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Osposobljavanje sudionika i pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite iz članka 65. ovoga Zakona može obavljati Državna uprava, javna ustanova ili druga pravna osoba koja ispunjava uvjete propisane pojedinačnim programom i propisima u području obrazovanja.
(2) Ovlaštenje za osposobljavanje javnim ustanovama i drugim pravnim osobama iz stavka 1. ovog članka daje središnje tijelo državne uprave nadležno za obrazovanje, uz prethodnu suglasnost Državne uprave.
(3) Odluku o donošenju programa za formalno obrazovanje u sustavu civilne zaštite donosi čelnik Državne uprave.
(4) Odluku o donošenju programa za neformalno obrazovanje u sustavu civilne zaštite donosi čelnik Državne uprave, a čelnik javne ustanove i druge pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka uz prethodno pribavljenu suglasnost čelnika Državne uprave.
(5) Državna uprava obavlja inspekcijski nadzor nad javnim ustanovama i drugim pravnim osobama o ispunjavanju stručnih, materijalno-tehničkih i drugih posebnih uvjeta za izvođenje programa osposobljavanja u sustavu civilne zaštite.
(6) Stručni, materijalno tehnički i drugi posebni uvjeti koje moraju ispunjavati Državna uprava, javne ustanove i druge pravne osobe koje provode osposobljavanje u sustavu civilne zaštite uređuju se pojedinačnim programom.
(7) Popis ustanova i pravnih osoba koje provode osposobljavanje u sustavu civilne zaštite objavljuje se u »Narodnim novinama«.
(8) Republika Hrvatska može osnovati državnu javnu ustanovu za provedbu osposobljavanja u sustavu civilne zaštite, sukladno posebnim propisima o javnim ustanovama.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 40. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Osposobljavanje sudionika i pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite iz članka 65. ovoga Zakona može obavljati Državna uprava Ministarstvo, javna ustanova ili druga pravna osoba koja ispunjava uvjete propisane pojedinačnim programom i propisima u području obrazovanja.
(2) Ovlaštenje za osposobljavanje javnim ustanovama i drugim pravnim osobama iz stavka 1. ovog članka daje središnje tijelo državne uprave nadležno za obrazovanje, uz prethodnu suglasnost Državne uprave Ministarstva.
(3) Odluku o donošenju programa za formalno obrazovanje u sustavu civilne zaštite donosi čelnik Državne uprave ministar.
(4) Odluku o donošenju programa za neformalno obrazovanje u sustavu civilne zaštite donosi čelnik Državne uprave, a čelnik javne ustanove i druge pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka uz prethodno pribavljenu suglasnost čelnika Državne uprave ministra.
(5) Državna uprava Ministarstvo obavlja inspekcijski nadzor nad javnim ustanovama i drugim pravnim osobama o ispunjavanju stručnih, materijalno-tehničkih i drugih posebnih uvjeta za izvođenje programa osposobljavanja u sustavu civilne zaštite.
(6) Stručni, materijalno tehnički i drugi posebni uvjeti koje moraju ispunjavati Državna uprava Ministarstvo, javne ustanove i druge pravne osobe koje provode osposobljavanje u sustavu civilne zaštite uređuju se pojedinačnim programom.
(7) Popis ustanova i pravnih osoba koje provode osposobljavanje u sustavu civilne zaštite objavljuje se u »Narodnim novinama«.
(8) Republika Hrvatska može osnovati državnu javnu ustanovu za provedbu osposobljavanja u sustavu civilne zaštite, sukladno posebnim propisima o javnim ustanovama.
Članak 67. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Informiranje javnosti o mogućem nastanku i razvoju katastrofe provode Državna uprava, nadležne službe drugih tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge stručne službe u području svoje nadležnosti.
(2) Informiranje javnosti iz stavka 1. ovoga članka mora biti pravodobno i svima dostupno.
(3) U slučaju velike nesreće i katastrofe informiranje javnosti provode i stožeri civilne zaštite.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 41. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Informiranje javnosti o mogućem nastanku i razvoju katastrofe provode Državna uprava Ministarstvo, nadležne službe drugih tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge stručne službe u području svoje nadležnosti.
(2) Informiranje javnosti iz stavka 1. ovoga članka mora biti pravodobno i svima dostupno.
(3) U slučaju velike nesreće i katastrofe informiranje javnosti provode i stožeri civilne zaštite.
Članak 68.a 1 verzija
NN 20/2021 dodan člankom 6. vrijedi od 6. ožujka 2021.
(1) Ministarstvo će, na temelju analize procjene rizika, donijeti odluku o nepostojanju prekogranične opasnosti od velike nesreće u području postrojenja u blizini državnog područja druge države članice.
(2) Ministarstvo će o odluci iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti drugu državu članicu.
Članak 69. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Državna uprava dodjeljuje sudionicima u sustavu civilne zaštite priznanja i nagrade za iznimna postignuća i doprinos u razvoju i unapređenju sustava civilne zaštite te iskazanu osobnu požrtvovnost u akcijama spašavanja građana i materijalnih dobara.
(2) Čelnik Državne uprave pravilnikom propisuje vrstu nagrada i priznanja, mjerila i postupak dodjele nagrada i priznanja te izgled i sadržaj predložaka nagrada i priznanja iz stavka 1. ovoga članka.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 42. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Državna uprava Ministarstvo dodjeljuje sudionicima u sustavu civilne zaštite priznanja i nagrade za iznimna postignuća i doprinos u razvoju i unapređenju sustava civilne zaštite te iskazanu osobnu požrtvovnost u akcijama spašavanja građana i materijalnih dobara.
(2) Čelnik Državne uprave Ministar pravilnikom propisuje vrstu nagrada i priznanja, mjerila i postupak dodjele nagrada i priznanja te izgled i sadržaj predložaka nagrada i priznanja iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 74. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
Troškovi djelovanja operativnih snaga sustava civilne zaštite
(1) Sve aktivirane i mobilizirane operativne snage sustava civilne zaštite imaju pravo na naknadu stvarnih troškova za sudjelovanje u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama sukladno odredbama ovog Zakona.
(2) Svaka razina sustava civilne zaštite, na čiji su zahtjev njihove operativne snage aktivirane i mobilizirane, snosi troškove njihova djelovanja u velikim nesrećama i katastrofama.
(3) Ako izvršno tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije aktiviralo vlastite snage civilne zaštite, već ih aktivira načelnik Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave snosi troškove njihova aktiviranja i djelovanja.
(4) Kada niža razina sustava civilne zaštite zatraži pomoć više razine, unatoč tome što nije angažirala sve svoje sposobnosti, stvarne troškove angažiranja operativnih snaga više razine snosi podnositelj zahtjeva niže razine.
(5) Kada Državna uprava na temelju načela solidarnosti angažira operativne snage sustava civilne zaštite niže razine, troškovi njihova djelovanja podmiruju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 43. vrijedi od 1. siječnja 2019.
Troškovi djelovanja operativnih snaga sustava civilne zaštite
(1) Sve aktivirane i mobilizirane operativne snage sustava civilne zaštite imaju pravo na naknadu stvarnih troškova za sudjelovanje u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama sukladno odredbama ovog Zakona.
(2) Svaka razina sustava civilne zaštite, na čiji su zahtjev njihove operativne snage aktivirane i mobilizirane, snosi troškove njihova djelovanja u velikim nesrećama i katastrofama.
(3) Ako izvršno tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije aktiviralo vlastite snage civilne zaštite, već ih aktivira načelnik Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave snosi troškove njihova aktiviranja i djelovanja.
(4) Kada niža razina sustava civilne zaštite zatraži pomoć više razine, unatoč tome što nije angažirala sve svoje sposobnosti, stvarne troškove angažiranja operativnih snaga više razine snosi podnositelj zahtjeva niže razine.
(5) Kada Državna uprava Ministarstvo na temelju načela solidarnosti angažira operativne snage sustava civilne zaštite niže razine, troškovi njihova djelovanja podmiruju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
Članak 75. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
Upravni nadzor
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i drugih propisa u području civilne zaštite provodi se nad zakonitošću rada i postupanja tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti.
(2) Upravni nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi Državna uprava.
(3) U provođenju upravnog nadzora sastavlja se zapisnik kojim se utvrđuje koje su radnje provedene tijekom upravnog nadzora.
(4) O obavljenom upravnom nadzoru sastavlja se izvješće koje sadržava prikaz utvrđenog stanja i mjere koje u određenom roku nadzirano tijelo treba poduzeti radi otklanjanja utvrđenih nedostataka.
(5) Izvješće o obavljenom upravnom nadzoru Državna uprava dužna je dostaviti nadziranom tijelu najkasnije u roku od trideset dana od dana obavljenog nadzora.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 44. vrijedi od 1. siječnja 2019.
Upravni nadzor
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i drugih propisa u području civilne zaštite provodi se nad zakonitošću rada i postupanja tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti.
(2) Upravni nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi Državna uprava Ministarstvo.
(3) U provođenju upravnog nadzora sastavlja se zapisnik kojim se utvrđuje koje su radnje provedene tijekom upravnog nadzora.
(4) O obavljenom upravnom nadzoru sastavlja se izvješće koje sadržava prikaz utvrđenog stanja i mjere koje u određenom roku nadzirano tijelo treba poduzeti radi otklanjanja utvrđenih nedostataka.
(5) Izvješće o obavljenom upravnom nadzoru Državna uprava dužna Ministarstvo je dužno dostaviti nadziranom tijelu najkasnije u roku od trideset dana od dana obavljenog nadzora.
Članak 76. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
Inspekcijski nadzor
(1) Inspekcijski nadzor u sustavu civilne zaštite nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te drugih posebnih propisa iz djelokruga Državne uprave obavljaju inspektori Državne uprave.
(2) Inspekcijski nadzor u sustavu civilne zaštite obavljaju inspektori civilne zaštite i drugi inspektori Državne uprave (u daljnjem tekstu: inspektori) u sjedištu Državne uprave i izvan sjedišta u područnim jedinicama.
(3) Inspektoru u područnoj jedinici, zbog potrebe posla ili učinkovitijeg obavljanja poslova inspekcijskog nadzora, može se privremeno naložiti obavljanje tih poslova na području druge područne jedinice, neovisno o udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 45. vrijedi od 1. siječnja 2019.
Inspekcijski nadzor
(1) Inspekcijski nadzor u sustavu civilne zaštite nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te drugih posebnih propisa iz djelokruga Državne uprave Ministarstva obavljaju inspektori Državne uprave Ministarstva.
(2) Inspekcijski nadzor u sustavu civilne zaštite obavljaju inspektori civilne zaštite i drugi inspektori Državne uprave (u daljnjem tekstu: inspektori) Ministarstva u sjedištu Državne uprave Ministarstva i izvan sjedišta u područnim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva.
(3) Inspektoru u područnoj ustrojstvenoj jedinici Ministarstva, zbog potrebe posla ili učinkovitijeg obavljanja poslova inspekcijskog nadzora, može se privremeno naložiti obavljanje tih poslova na području druge područne ustrojstvene jedinice Ministarstva, neovisno o udaljenosti mjesta rada od mjesta stanovanja.
Članak 77. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Inspektor dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom i značkom.
(2) Čelnik Državne uprave donosi pravilnik o izgledu i sadržaju službene iskaznice i značke inspektora civilne zaštite i službenika Državne uprave s posebnim ovlastima i odgovornostima.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 46. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Inspektor dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti službenom iskaznicom i značkom.
(2) Čelnik Državne uprave Ministar donosi pravilnik o izgledu i sadržaju službene iskaznice i značke inspektora civilne zaštite i službenika Državne uprave Ministarstva s posebnim ovlastima i odgovornostima.
Članak 78. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Postupak inspekcijskog nadzora može biti redovni i izvanredni.
(2) Redovni inspekcijski nadzor vodi se po službenoj dužnosti sukladno godišnjem planu inspekcijskog nadzora Državne uprave.
(3) Izvanredni inspekcijski nadzor pokreće se na temelju posebnog naloga ovlaštene osobe Državne uprave uzimajući u obzir predstavke, odnosno druge obavijesti koje upućuju na potrebu zaštite javnog interesa.
(4) U inspekcijskom nadzoru inspektor nadzire fizičke i pravne osobe koje su obvezne provoditi mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite, ispunjavanje uvjeta i način rada objekata nadzora, obavlja izravan uvid u opće i pojedinačne akte te nadzire provođenje mjera određenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(5) Pravna ili fizička osoba koja podliježe inspekcijskom nadzoru dužna je inspektoru omogućiti obavljanje toga nadzora, predočiti mu sve dokumente i akte koje inspektor zatraži i osigurati mu prostorne i druge uvjete za neometan rad.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 47. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) Postupak inspekcijskog nadzora može biti redovni i izvanredni.
(2) Redovni inspekcijski nadzor vodi se po službenoj dužnosti sukladno godišnjem planu inspekcijskog nadzora Državne uprave Ministarstva.
(3) Izvanredni inspekcijski nadzor pokreće se na temelju posebnog naloga ovlaštene osobe Državne uprave Ministarstva uzimajući u obzir predstavke, odnosno druge obavijesti koje upućuju na potrebu zaštite javnog interesa.
(4) U inspekcijskom nadzoru inspektor nadzire fizičke i pravne osobe koje su obvezne provoditi mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite, ispunjavanje uvjeta i način rada objekata nadzora, obavlja izravan uvid u opće i pojedinačne akte te nadzire provođenje mjera određenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(5) Pravna ili fizička osoba koja podliježe inspekcijskom nadzoru dužna je inspektoru omogućiti obavljanje toga nadzora, predočiti mu sve dokumente i akte koje inspektor zatraži i osigurati mu prostorne i druge uvjete za neometan rad.
Članak 80. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 5. ožujka 2021.
(1) Ako je ovim ili drugim zakonom predviđeno da se u slučaju utvrđene nezakonitosti donosi određena mjera, inspektor je dužan donijeti rješenje kojim će izreći takvu mjeru.
(2) Ako inspektor tijekom obavljanja inspekcijskoga nadzora uoči i u zapisniku konstatira nezakonitosti ili nepravilnosti u provedbi ovog Zakona, donijet će rješenje kojim će fizičkim i pravnim osobama, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim nadziranim osobama naložiti sljedeće mjere:
− izradu, donošenje, dopunu i ažuriranje procjena rizika, planova djelovanja civilne zaštite, operativnih planova i vanjskih planova zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari sukladno ovom Zakonu i propisanoj metodologiji
− razmatranje stanja i analize sustava civilne zaštite u cjelini za prethodno razdoblje, donošenje smjernica za organizaciju i plan razvoj sustava civilne zaštite za svoje područje za tekuću godinu
− osnivanje, popunu, razvoj i financiranje opremanja, osposobljavanja i uvježbavanja operativnih snaga civilne zaštite sukladno usvojenim planskim dokumentima, smjernicama i planu razvoja sustava civilne zaštite
− osiguravanje financijskih sredstava za razvoj i opremanje snaga civilne zaštite, kao i za financiranje aktivnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama
− izvršenje propisa o ustrojavanju stožera civilne zaštite, imenovanju tijela i povjerenika civilne zaštite te provedbe njihova osposobljavanja
− donošenje odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite
− izradu i donošenje plana vježbi operativnih snaga sustava civilne zaštite
− osiguravanje uvjeta za premještanje, zbrinjavanje, sklanjanje, evakuaciju i druge mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite radi zaštite i spašavanja ljudi i imovine
− dostavljanje podataka potrebnih za izradu procjene rizika, planova djelovanja civilne zaštite i vanjskih planova zaštite i spašavanje u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari
− izradu, donošenje i ažuriranje operativnog plana te organiziranje i provedbu mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite određenih planom djelovanja civilne zaštite
− uspostavu i održavanje odgovarajućeg internog sustava obavješćivanja građana
− izradu projekta te uspostavu, održavanje i uvezivanje sustava uzbunjivanja građana u perimetru stvarnih rizika za građane u svojoj okolini
− nabavu i postavljanje jedinstvenog plakata s prikazom grafičkih znakova za uzbunjivanje u objektima te obavijesti o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112
− otklanjanje nepravilnosti radi ispunjavanja stručnih, materijalno-tehničkih i drugih posebnih uvjeta za izvođenje programa formalnog i neformalnog obrazovanja u sustavu civilne zaštite
− otklanjanje drugih uočenih nepravilnosti i nedostataka u provedbi ovog Zakona utvrđenih inspekcijskim nadzorom.
NN 20/2021 izmijenjen člankom 7. vrijedi od 6. ožujka 2021.
(1) Ako je ovim ili drugim zakonom predviđeno da se u slučaju utvrđene nezakonitosti donosi određena mjera, inspektor je dužan donijeti rješenje kojim će izreći takvu mjeru.
(2) Ako inspektor tijekom obavljanja inspekcijskoga nadzora uoči i u zapisniku konstatira nezakonitosti ili nepravilnosti u provedbi ovog Zakona, donijet će rješenje kojim će fizičkim i pravnim osobama, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim nadziranim osobama naložiti sljedeće mjere:
– izradu, donošenje, dopunu i ažuriranje procjena rizika, planova djelovanja civilne zaštite, operativnih planova i vanjskih Vanjskih planova zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari sukladno ovom Zakonu i propisanoj metodologiji
− razmatranje stanja i analize sustava civilne zaštite u cjelini za prethodno razdoblje, donošenje smjernica za organizaciju i plan razvoj sustava civilne zaštite za svoje područje za tekuću godinu
− osnivanje, popunu, razvoj i financiranje opremanja, osposobljavanja i uvježbavanja operativnih snaga civilne zaštite sukladno usvojenim planskim dokumentima, smjernicama i planu razvoja sustava civilne zaštite
− osiguravanje financijskih sredstava za razvoj i opremanje snaga civilne zaštite, kao i za financiranje aktivnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama
− izvršenje propisa o ustrojavanju stožera civilne zaštite, imenovanju tijela i povjerenika civilne zaštite te provedbe njihova osposobljavanja
− donošenje odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite
− izradu i donošenje plana vježbi operativnih snaga sustava civilne zaštite
− osiguravanje uvjeta za premještanje, zbrinjavanje, sklanjanje, evakuaciju i druge mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite radi zaštite i spašavanja ljudi i imovine
– dostavljanje podataka potrebnih za izradu procjene rizika, planova djelovanja civilne zaštite i vanjskih Vanjskih planova zaštite i spašavanje u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari
− izradu, donošenje i ažuriranje operativnog plana te organiziranje i provedbu mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite određenih planom djelovanja civilne zaštite
− uspostavu i održavanje odgovarajućeg internog sustava obavješćivanja građana
− izradu projekta te uspostavu, održavanje i uvezivanje sustava uzbunjivanja građana u perimetru stvarnih rizika za građane u svojoj okolini
− nabavu i postavljanje jedinstvenog plakata s prikazom grafičkih znakova za uzbunjivanje u objektima te obavijesti o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112
− otklanjanje nepravilnosti radi ispunjavanja stručnih, materijalno-tehničkih i drugih posebnih uvjeta za izvođenje programa formalnog i neformalnog obrazovanja u sustavu civilne zaštite
− otklanjanje drugih uočenih nepravilnosti i nedostataka u provedbi ovog Zakona utvrđenih inspekcijskim nadzorom.
Članak 84. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) O obavljenim inspekcijskim nadzorima i poduzetim mjerama vodi se očevidnik.
(2) Čelnik Državne uprave donosi pravilnik o sadržaju, obliku i načinu vođenja očevidnika inspekcijskog nadzora u sustavu civilne zaštite.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 48. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) O obavljenim inspekcijskim nadzorima i poduzetim mjerama vodi se očevidnik.
(2) Čelnik Državne uprave Ministar donosi pravilnik o sadržaju, obliku i načinu vođenja očevidnika inspekcijskog nadzora u sustavu civilne zaštite.
Članak 85. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
Radi ujednačenog i pravilnog postupanja u obavljaju inspekcijskih nadzora i učinkovitog djelovanja čelnik Državne uprave donosi upute i mišljenja o načinu obavljanja inspekcijskih nadzora.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 49. vrijedi od 1. siječnja 2019.
Radi ujednačenog i pravilnog postupanja u obavljaju inspekcijskih nadzora i učinkovitog djelovanja čelnik Državne uprave ministar donosi upute i mišljenja o načinu obavljanja inspekcijskih nadzora.
Članak 86. 3 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 5. ožujka 2021.
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako:
– ne donese plan djelovanja civilne zaštite (članak 17. stavak 3.)
– ne donese plan vježbi civilne zaštite (članak 17. stavak 3.)
– ne dostavi predstavničkom tijelu prijedlog odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite i prijedlog odluke o osnivanju postrojbi civilne zaštite (članak 17. stavak 3.)
– kod donošenja godišnjeg plana nabave sredstava civilne zaštite ne uključi materijalna sredstva i opremu snaga civilne zaštite (članak 17. stavak 3.)
– ne osigura uvjete za vođenje i ažuriranje baze podataka o pripadnicima, sposobnostima i resursima operativnih snaga sustava civilne zaštite (članak 17. stavak 3.)
– ne osigura uvjete za raspoređivanje pripadnika u postrojbe i na dužnosti povjerenika civilne zaštite te vođenje evidencije raspoređenih pripadnika (članak 17. stavak 3.)
– ne donese odluku o osnivanju stožera civilne zaštite i ne imenuje načelnika, zamjenika i članove stožera (članak 23. stavak 1. i članak 24. stavak 1.)
– ne završi program osposobljavanja za obavljanje poslova civilne zaštite prema programu koji provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite (članak 17. stavak 5.)
– ne imenuje povjerenika i zamjenika civilne zaštite (članak 34. stavak 1.)
– ne omogući provedbu inspekcijskog nadzora, ne predoči sve dokumente i ne osigura uvjete za neometan rad inspektora (članak 78. stavak 5.).
NN 20/2021 izmijenjen člankom 8. vrijedio od 6. ožujka 2021. do 31. prosinca 2022.
Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako:
– ne donese plan djelovanja civilne zaštite (članak 17. stavak 3.) 3. podstavak 1.)
– ne donese plan vježbi civilne zaštite (članak 17. stavak 3.) 3. podstavak 2.)
– ne dostavi predstavničkom tijelu prijedlog odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite i prijedlog odluke o osnivanju postrojbi civilne zaštite (članak 17. stavak 3. podstavak 3.)
– kod prilikom donošenja godišnjeg plana nabave sredstava civilne zaštite ne uključi materijalna sredstva i opremu snaga civilne zaštite (članak 17. stavak 3.) 3. podstavak 4.)
– ne osigura uvjete za vođenje i ažuriranje baze podataka o pripadnicima, sposobnostima i resursima operativnih snaga sustava civilne zaštite (članak 17. stavak 3.)
– ne osigura uvjete za raspoređivanje pripadnika u postrojbe i na dužnosti povjerenika civilne zaštite te vođenje evidencije raspoređenih pripadnika (članak 17. stavak 3.) 3. podstavak 9.)
– ne osigura uvjete za vođenje i ažuriranje baze podataka o pripadnicima, sposobnostima i resursima operativnih snaga sustava civilne zašite (članak 17. stavak 3. podstavak 10.)
– ne završi program osposobljavanja za obavljanje poslova civilne zaštite prema programu koji provodi tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite (članak 17. stavak 6.)
– ne donese odluku o osnivanju stožera civilne zaštite i ne imenuje načelnika, zamjenika i članove stožera (članak 23. stavak 1. i članak 24. stavak 1.)
– ne završi program osposobljavanja za obavljanje poslova civilne zaštite prema programu koji provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite (članak 17. stavak 5.)
– ne imenuje povjerenika i zamjenika civilne zaštite (članak 34. stavak 1.) 1.).
– ne omogući provedbu inspekcijskog nadzora, ne predoči sve dokumente i ne osigura uvjete za neometan rad inspektora (članak 78. stavak 5.).
NN 114/2022 izmijenjen člankom 1. vrijedi od 1. siječnja 2023.
Novčanom kaznom od 10.000,00 1320,00 do 30.000,00 kuna 3980,00 eura kaznit će se za prekršaj izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako:
– ne donese plan djelovanja civilne zaštite (članak 17. stavak 3. podstavak 1.)
– ne donese plan vježbi civilne zaštite (članak 17. stavak 3. podstavak 2.)
– ne dostavi predstavničkom tijelu prijedlog odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite i prijedlog odluke o osnivanju postrojbi civilne zaštite (članak 17. stavak 3. podstavak 3.)
– prilikom donošenja godišnjeg plana nabave sredstava civilne zaštite ne uključi materijalna sredstva i opremu snaga civilne zaštite (članak 17. stavak 3. podstavak 4.)
– ne osigura uvjete za raspoređivanje pripadnika u postrojbe i na dužnosti povjerenika civilne zaštite te vođenje evidencije raspoređenih pripadnika (članak 17. stavak 3. podstavak 9.)
– ne osigura uvjete za vođenje i ažuriranje baze podataka o pripadnicima, sposobnostima i resursima operativnih snaga sustava civilne zašite (članak 17. stavak 3. podstavak 10.)
– ne završi program osposobljavanja za obavljanje poslova civilne zaštite prema programu koji provodi tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite (članak 17. stavak 6.)
– ne donese odluku o osnivanju stožera civilne zaštite i ne imenuje načelnika, zamjenika i članove stožera (članak 23. stavak 1. i članak 24. stavak 1.)
– ne imenuje povjerenika i zamjenika civilne zaštite (članak 34. stavak 1.).
Članak 87. 3 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 5. ožujka 2021.
Novčanom kaznom od 20.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako:
– ne izradi i ne predloži predstavničkom tijelu procjenu rizika od velikih nesreća i redovito ne ažurira procjene rizika i plan djelovanja civilne zaštite (članak 17. stavak 3.)
– ne osigura uvjete za premještanje, sklanjanje, evakuaciju i zbrinjavanje te izvršavanje zadaća u provedbi drugih mjera civilne zaštite u zaštiti i spašavanju građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša (članak 17. stavak 3.)
– ako ne osnuje, ne financira, ne oprema, ne osposobljava te ne uvježbava operativne snage sukladno usvojenim smjernicama i planu razvoja sustava civilne zaštite (članak 17. stavak 3.)
– ne donese vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari (članak 17. stavak 5.).
NN 20/2021 izmijenjen člankom 9. vrijedio od 6. ožujka 2021. do 31. prosinca 2022.
Novčanom kaznom od 20.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako:
– ne osnuje, ne financira, ne oprema, ne osposobljava te ne uvježbava operativne snage sukladno usvojenim smjernicama i planu razvoja sustava civilne zaštite (članak 17. stavak 3. podstavak 6.)
– ne izradi i ne predloži predstavničkom tijelu procjenu rizika od velikih nesreća i redovito ne ažurira procjene rizika i plan djelovanja civilne zaštite (članak 17. stavak 3.) 3. podstavak 7.)
– ne osigura uvjete za premještanje, sklanjanje, evakuaciju i zbrinjavanje te izvršavanje zadaća u provedbi drugih mjera civilne zaštite u zaštiti i spašavanju građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša (članak 17. stavak 3.) – ne donese vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari 3. podstavak 8.)
– ako ne osnuje, ne financira, ne oprema, ne osposobljava te ne uvježbava operativne snage sukladno usvojenim smjernicama i planu razvoja sustava civilne zaštite (članak 17. stavak 3.)
– ne donese Vanjski plan ili njegove izmjene i dopune za područje postrojenja, odnosno grupu područja postrojenja koju određuje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša zbog mogućeg domino-efekta, u roku od godinu dana od donošenja odluke Ministarstva o izradi Vanjskog plana ili njegovih izmjena i dopuna te svim osobama koje bi mogle imati značajne materijalne i zdravstvene posljedice zbog nastanka velike nesreće u području postrojenja ili grupi područja postrojenja, ne pruži redovito i u najprimjerenijem obliku jasne i lako razumljive, preispitane i usklađene informacije o sigurnosnim mjerama i nužnom ponašanju u slučaju velike nesreće na području svoje nadležnosti (članak 17. stavak 5.).
NN 114/2022 izmijenjen člankom 2. vrijedi od 1. siječnja 2023.
Novčanom kaznom od 20.000,00 2650,00 do 70.000,00 kuna 9290,00 eura kaznit će se za prekršaj izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako:
– ne osnuje, ne financira, ne oprema, ne osposobljava te ne uvježbava operativne snage sukladno usvojenim smjernicama i planu razvoja sustava civilne zaštite (članak 17. stavak 3. podstavak 6.)
– ne izradi i ne predloži predstavničkom tijelu procjenu rizika od velikih nesreća i redovito ne ažurira procjene rizika i plan djelovanja civilne zaštite (članak 17. stavak 3. podstavak 7.)
– ne osigura uvjete za premještanje, sklanjanje, evakuaciju i zbrinjavanje te izvršavanje zadaća u provedbi drugih mjera civilne zaštite u zaštiti i spašavanju građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša (članak 17. stavak 3. podstavak 8.)
– ne donese Vanjski plan ili njegove izmjene i dopune za područje postrojenja, odnosno grupu područja postrojenja koju određuje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša zbog mogućeg domino-efekta, u roku od godinu dana od donošenja odluke Ministarstva o izradi Vanjskog plana ili njegovih izmjena i dopuna te svim osobama koje bi mogle imati značajne materijalne i zdravstvene posljedice zbog nastanka velike nesreće u području postrojenja ili grupi područja postrojenja, ne pruži redovito i u najprimjerenijem obliku jasne i lako razumljive, preispitane i usklađene informacije o sigurnosnim mjerama i nužnom ponašanju u slučaju velike nesreće na području svoje nadležnosti (članak 17. stavak 5.).
Članak 88. 4 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
− ne planira način organiziranja provedbe mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite (članak 36. stavak 1.)
− ne dostavi centru 112 podatke o prijetnji za nastanak izvanrednog događaja, velike nesreće i katastrofe (članak 36. stavak 5.)
− bez opravdanog razloga ne omogući sudjelovanje u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite zaposlenicima koji su raspoređeni u operativne snage civilne zaštite (članak 37.)
− ne uspostavi i ne održava sustav uzbunjivanja (članak 38. stavak 1.)
− ne ishodi suglasnost Državne uprave na idejni projekt vlastitog sustava za uzbunjivanje prije instaliranja (članak 38. stavak 4.)
− na vidljivom mjestu u javnim telefonskim govornicama ne istakne obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 (članak 41. stavak 1.)
− ne istakne obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 i znakovima za uzbunjivanje (članak 41. stavak 3.)
− ne omogući provedbu inspekcijskog nadzora, ne predoči sve dokumente i akte koje inspektor zatraži i ne osigura prostorne i druge uvjete za neometan rad inspektora (članak 78. stavak 5.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 50. vrijedio od 1. siječnja 2019. do 5. ožujka 2021.
(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
− ne planira način organiziranja provedbe mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite (članak 36. stavak 1.)
− ne dostavi centru 112 podatke o prijetnji za nastanak izvanrednog događaja, velike nesreće i katastrofe (članak 36. stavak 5.)
− bez opravdanog razloga ne omogući sudjelovanje u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite zaposlenicima koji su raspoređeni u operativne snage civilne zaštite (članak 37.)
− ne uspostavi i ne održava sustav uzbunjivanja (članak 38. stavak 1.)
− ne ishodi suglasnost Državne uprave Ministarstva na idejni projekt vlastitog sustava za uzbunjivanje prije instaliranja (članak 38. stavak 4.)
− na vidljivom mjestu u javnim telefonskim govornicama ne istakne obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 (članak 41. stavak 1.)
− ne istakne obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 i znakovima za uzbunjivanje (članak 41. stavak 3.)
− ne omogući provedbu inspekcijskog nadzora, ne predoči sve dokumente i akte koje inspektor zatraži i ne osigura prostorne i druge uvjete za neometan rad inspektora (članak 78. stavak 5.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
NN 20/2021 izmijenjen člankom 10. vrijedio od 6. ožujka 2021. do 31. prosinca 2022.
(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
− ne planira način organiziranja provedbe mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite (članak 36. stavak 1.)
− ne dostavi centru 112 podatke o prijetnji za nastanak izvanrednog događaja, velike nesreće i katastrofe (članak 36. stavak 5.) 7.)
− bez opravdanog razloga ne omogući sudjelovanje u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite zaposlenicima koji su raspoređeni u operativne snage civilne zaštite (članak 37.)
− ne uspostavi i ne održava sustav uzbunjivanja (članak 38. stavak 1.)
− ne ishodi suglasnost Ministarstva na idejni projekt vlastitog sustava za uzbunjivanje prije instaliranja (članak 38. stavak 4.)
− na vidljivom mjestu u javnim telefonskim govornicama ne istakne obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 (članak 41. stavak 1.)
− ne istakne obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 i znakovima za uzbunjivanje (članak 41. stavak 3.)
− ne omogući provedbu inspekcijskog nadzora, ne predoči sve dokumente i akte koje inspektor zatraži i ne osigura prostorne i druge uvjete za neometan rad inspektora (članak 78. stavak 5.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
NN 114/2022 izmijenjen člankom 3. vrijedi od 1. siječnja 2023.
(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 2650,00 do 50.000,00 kuna 6630,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
− ne planira način organiziranja provedbe mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite (članak 36. stavak 1.)
− ne dostavi centru 112 podatke o prijetnji za nastanak izvanrednog događaja, velike nesreće i katastrofe (članak 36. stavak 7.)
− bez opravdanog razloga ne omogući sudjelovanje u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite zaposlenicima koji su raspoređeni u operativne snage civilne zaštite (članak 37.)
− ne uspostavi i ne održava sustav uzbunjivanja (članak 38. stavak 1.)
− ne ishodi suglasnost Ministarstva na idejni projekt vlastitog sustava za uzbunjivanje prije instaliranja (članak 38. stavak 4.)
− na vidljivom mjestu u javnim telefonskim govornicama ne istakne obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 (članak 41. stavak 1.)
− ne istakne obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 i znakovima za uzbunjivanje (članak 41. stavak 3.)
− ne omogući provedbu inspekcijskog nadzora, ne predoči sve dokumente i akte koje inspektor zatraži i ne osigura prostorne i druge uvjete za neometan rad inspektora (članak 78. stavak 5.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 1320,00 do 20.000,00 kuna 2650,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 89. 4 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
– ne dostavi podatke Državnoj upravi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za izradu procjene rizika, planova djelovanja civilne zaštite i vanjskog plana civilne zaštite u slučaju nesreće koje uključuju opasne tvari (članak 36. stavak 4.)
– ne postupi po zahtjevu načelnika stožera civilne zaštite jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave i načelnika Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i ne sudjeluje u provedbi mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite (članak 36. stavak 6.)
– ne uspostavi ili ne podmiri troškove uspostavljanja i korištenja komunikacijske veze za potrebe upravljanja i nadzora sirenama iz nadležnog centra 112 (članak 38. stavak 3.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 51. vrijedio od 1. siječnja 2019. do 5. ožujka 2021.
(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
– ne dostavi podatke Državnoj upravi Ministarstvu i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za izradu procjene rizika, planova djelovanja civilne zaštite i vanjskog plana civilne zaštite u slučaju nesreće koje uključuju opasne tvari (članak 36. stavak 4.)
– ne postupi po zahtjevu načelnika stožera civilne zaštite jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave i načelnika Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i ne sudjeluje u provedbi mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite (članak 36. stavak 6.)
– ne uspostavi ili ne podmiri troškove uspostavljanja i korištenja komunikacijske veze za potrebe upravljanja i nadzora sirenama iz nadležnog centra 112 (članak 38. stavak 3.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
NN 20/2021 izmijenjen člankom 11. vrijedio od 6. ožujka 2021. do 31. prosinca 2022.
(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
– ne dostavi podatke Ministarstvu i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave bez naknade ne dostavi podatke potrebne za izradu procjene rizika, planova i plana djelovanja civilne zaštite i vanjskog plana civilne zaštite u slučaju nesreće koje uključuju opasne tvari (članak 36. stavak 4.)
– Ministarstvu i jedinicama područne (regionalne) samouprave u roku do najviše dva mjeseca od primitka suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša na izvješće o sigurnosti ne dostavi bez naknade podatke potrebne za izradu Vanjskog plana (članak 36. stavak 5.)
– u slučaju izmjene u području postrojenja, postrojenju, skladištu ili procesu ili vrsti ili fizičkom obliku ili količini opasne tvari koja bi mogla imati značajne posljedice za opasnosti od velikih nesreća ne obavijesti Ministarstvo o pojedinostima tih ažuriranja prije te izmjene (članak 36. stavak 6.)
– ne postupi po zahtjevu načelnika stožera civilne zaštite jedinice lokalne, i područne (regionalne) samouprave i načelnika Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i ne sudjeluje s ljudskim snagama i materijalnim resursima u provedbi mjera i aktivnosti sustava u sustavu civilne zaštite (članak 36. stavak 6.) – ne uspostavi ili ne podmiri 8.)
– ne uspostavi upravljanje i nadzor nad sirenama svog sustava za uzbunjivanje iz operativnog središta pravne osobe i iz nadležnog centra 112 te ako ne snosi troškove uspostavljanja i korištenja komunikacijske veze za potrebe upravljanja i nadzora sirenama iz nadležnog centra 112 (članak 38. stavak 3.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
NN 114/2022 izmijenjen člankom 4. vrijedi od 1. siječnja 2023.
(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 2650,00 do 70.000,00 kuna 9290,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
– Ministarstvu i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave bez naknade ne dostavi podatke potrebne za izradu procjene rizika i plana djelovanja civilne zaštite (članak 36. stavak 4.)
– Ministarstvu i jedinicama područne (regionalne) samouprave u roku do najviše dva mjeseca od primitka suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša na izvješće o sigurnosti ne dostavi bez naknade podatke potrebne za izradu Vanjskog plana (članak 36. stavak 5.)
– u slučaju izmjene u području postrojenja, postrojenju, skladištu ili procesu ili vrsti ili fizičkom obliku ili količini opasne tvari koja bi mogla imati značajne posljedice za opasnosti od velikih nesreća ne obavijesti Ministarstvo o pojedinostima tih ažuriranja prije te izmjene (članak 36. stavak 6.)
– ne postupi po zahtjevu načelnika stožera civilne zaštite jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i načelnika Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i ne sudjeluje s ljudskim snagama i materijalnim resursima u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite (članak 36. stavak 8.)
– ne uspostavi upravljanje i nadzor nad sirenama svog sustava za uzbunjivanje iz operativnog središta pravne osobe i iz nadležnog centra 112 te ako ne snosi troškove uspostavljanja i korištenja komunikacijske veze za potrebe upravljanja i nadzora sirenama iz nadležnog centra 112 (članak 38. stavak 3.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 1320,00 do 20.000,00 kuna 2650,00 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 90. 3 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
Novčanom kaznom od 1000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
– ako se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv nadležnog tijela radi rješavanja statusa obveznika civilne zaštite, osposobljavanja i mobilizacije ili odbije sudjelovati u provođenju mjera civilne zaštite od dana mobilizacije do primitka zapovijedi o demobilizaciji (članak 45. stavak 2.)
– ako ne izvršava mjere i aktivnosti civilne zaštite po usmenom nalogu službenika Državne uprave s posebnim ovlastima i odgovornostima (članak 55. stavak 1.).
NN 118/2018 izmijenjen člankom 52. vrijedio od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2022.
Novčanom kaznom od 1000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
– ako se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv nadležnog tijela radi rješavanja statusa obveznika civilne zaštite, osposobljavanja i mobilizacije ili odbije sudjelovati u provođenju mjera civilne zaštite od dana mobilizacije do primitka zapovijedi o demobilizaciji (članak 45. stavak 2.)
– ako ne izvršava mjere i aktivnosti civilne zaštite po usmenom nalogu službenika Državne uprave Ministarstva s posebnim ovlastima i odgovornostima (članak 55. stavak 1.).
NN 114/2022 izmijenjen člankom 5. vrijedi od 1. siječnja 2023.
Novčanom kaznom od 1000,00 130,00 do 10.000,00 kuna 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
– ako se bez opravdanog razloga ne odazove na poziv nadležnog tijela radi rješavanja statusa obveznika civilne zaštite, osposobljavanja i mobilizacije ili odbije sudjelovati u provođenju mjera civilne zaštite od dana mobilizacije do primitka zapovijedi o demobilizaciji (članak 45. stavak 2.)
– ako ne izvršava mjere i aktivnosti civilne zaštite po usmenom nalogu službenika Ministarstva s posebnim ovlastima i odgovornostima (članak 55. stavak 1.).
Članak 91. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2022.
Novčanom kaznom od 5000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
– ako ne postupi po odluci i po nalogu nositelja provedbe prisilne evakuacije (članak 26. stavak 4.)
– ako se kao povjerenik civilne zaštite ili njegov zamjenik bez opravdanog razloga ne odazove pozivu načelnika nadležnog stožera civilne zaštite (članak 34. stavak 2.).
NN 114/2022 izmijenjen člankom 6. vrijedi od 1. siječnja 2023.
Novčanom kaznom od 5000,00 660,00 do 15.000,00 kuna 1990,00 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
– ako ne postupi po odluci i po nalogu nositelja provedbe prisilne evakuacije (članak 26. stavak 4.)
– ako se kao povjerenik civilne zaštite ili njegov zamjenik bez opravdanog razloga ne odazove pozivu načelnika nadležnog stožera civilne zaštite (članak 34. stavak 2.).
Članak 94. 2 verzije
NN 82/2015 temeljni tekst objavljen 24. srpnja 2015.; vrijedio do 31. prosinca 2018.
(1) U slučaju pripravnosti zbog mogućeg nastupanja katastrofe ili u slučaju proglašenja katastrofe čelnik Državne uprave ovlašten je poduzimati mjere i aktivnosti i organizirati drugačiji raspored rada i radnog vremena i mjesto rada državnih službenika i namještenika Državne uprave.
(2) U slučaju velike nesreće i katastrofe na državne službenike i namještenike Državne uprave ne primjenjuju se odredbe općih propisa o radu o ograničenju prekovremenog rada.
NN 118/2018 izmijenjen člankom 53. vrijedi od 1. siječnja 2019.
(1) U slučaju pripravnosti zbog mogućeg nastupanja katastrofe katastrofa ili u slučaju proglašenja katastrofe čelnik Državne uprave ministar je ovlašten je poduzimati mjere i aktivnosti i organizirati drugačiji raspored rada i, radnog vremena i mjesto mjesta rada državnih službenika i namještenika Državne uprave u ustrojstvenoj jedinici Ministarstva nadležnoj za poslove civilne zaštite.
(2) U slučaju velike nesreće i katastrofe na državne službenike i namještenike Državne uprave ustrojstvene jedinice Ministarstva nadležne za poslove civilne zaštite ne primjenjuju se odredbe općih propisa o radu o ograničenju prekovremenog rada.