Na tekst
slovozakona

Zakon o sustavu civilne zaštite

Izmjene: NN 20/2021

Izmjene i dopune, NN 20/2021. Nastali tekst vrijedio od 6. ožujka 2021. do 31. prosinca 2022.

Ovim je aktom izmijenjeno 10 članaka i dodan 1 članak.

Članci su navedeni pod svojim brojevima u zakonu, a uz svaki stoji odredba ovoga akta koja ga je promijenila.

Ovako se prikazuje izbrisani tekst, ovako dodani, a okomita crta uz odredbu znači da je u cijelosti dodana ili izbrisana.

Tekst prije ovoga akta · Tekst nakon njega · Važeći tekst

Članak 3. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1) Aktivnost je poduzimanje istovrsnih djelovanja koja su usmjerena ostvarenju određenog cilja primjenom mjera civilne zaštite.

2) Aktiviranje znači postupke pokretanja žurnih službi, operativnih snaga sustava civilne zaštite i građana.

3) Asanacija animalna je postupak prikupljanja, zbrinjavanja, uklanjanja i ukopa životinjskih leševa i namirnica životinjskog porijekla.

4) Asanacija humana je postupak uklanjanja, identifikacije i ukopa posmrtnih ostataka žrtava.

5) Asanacija terena je skup organiziranih i koordiniranih tehničkih, zdravstvenih i poljoprivrednih mjera i postupaka radi uklanjanja izvora širenja društveno opasnih bolesti.

5a) Domino-efekt je niz povezanih učinaka koji zbog međusobnog razmještaja i blizine područja postrojenja, postrojenja, odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i količina opasnih tvari prisutnih u tim područjima postrojenja povećavaju mogućnost izbijanja velike nesreće ili pogoršavaju posljedice nastale nesreće.

6) Evakuacija znači premještanje ugroženih osoba, životinja i pokretne imovine iz ugroženih objekata ili područja.

7) Izvanredni događaj znači događaj za čije saniranje je potrebno djelovanje žurnih službi te potencijalno uključivanje operativnih snaga sustava civilne zaštite.

8) Katastrofa je stanje izazvano prirodnim i/ili tehničko-tehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti djelovanjem svih operativnih snaga sustava civilne zaštite područne (regionalne) samouprave na čijem je području događaj nastao te posljedice nastale terorizmom i ratnim djelovanjem.

9) Kemijsko-biološko-radiološko-nuklearna zaštita (u daljnjem tekstu: KBRN zaštita) je skup organiziranih postupaka koji obuhvaćaju detekciju, uzimanje uzoraka i identifikaciju kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih sredstava i/ili tvari te obilježavanje i dekontaminaciju opasnih područja.

10) Koordinacija je usklađivanje djelovanja sudionika sustava civilne zaštite kako bi se ostvarili ciljevi sustava civilne zaštite.

11) Koordinator na lokaciji u slučaju velike nesreće i katastrofe je osoba koja koordinira aktivnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite na mjestu intervencije.

12) Međunarodne aktivnosti pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite znače pružanje žurne međunarodne pomoći, sudjelovanje u međunarodnim programima osposobljavanja i vježbama.

13) Mobilizacija je postupak kojim se po nalogu nadležnog tijela obavlja pozivanje, prihvat i opremanje sudionika sustava civilne zaštite i dovodi ih u spremnost za provođenje zadaća civilne zaštite.

14) Obrazovanje u sustavu civilne zaštite je organizirano stjecanje stručnih znanja, vještina i sposobnosti i provodi se, sukladno posebnim propisima, kao formalno obrazovanje (putem osposobljavanja i usavršavanja, a polaznicima se izdaje javna isprava) i neformalno obrazovanje.

14a) Opasna tvar je tvar, smjesa ili pripravak definirana propisima o zaštiti okoliša i o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari.

14b) Operater je pravna ili fizička osoba koja upravlja ili posjeduje neko područje postrojenja ili postrojenje ili ima odlučujuću ekonomsku ulogu u tehničkom upravljanju područjem postrojenja.

15) Osposobljavanje u sustavu civilne zaštite je organizirano stjecanje stručnih znanja i vještina sa svrhom podizanja spremnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite i građana za djelovanje u velikoj nesreći i katastrofi.

16) Operativne snage sustava civilne zaštite su sve prikladne i raspoložive sposobnosti i resursi operativnih snaga namijenjeni provođenju mjera civilne zaštite.

17) Osobna i uzajamna zaštita je temeljni oblik organiziranja građana za vlastitu zaštitu te pružanje pomoći drugim osobama kojima je zaštita potrebna.

17a) Područje postrojenja je cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja, uključujući zajedničku ili s njima povezanu infrastrukturu ili djelatnosti.

18) Prevencijа izrаžаvа koncept i nаmjeru potpunog izbjegаvаnjа potencijаlnih negаtivnih utjecаjа аkcijom kojа se unаprijed poduzimа.

19) Pripravnost je stanje spremnosti operativnih snaga i sudionika sustava civilne zaštite za operativno djelovanje.

20) Procjena rizika je određivanje kvantitativne i/ili kvalitativne vrijednosti rizika.

21) Pružanje međunarodne žurne pomoći u civilnoj zaštiti je upućivanje operativnih snaga sustava civilne zaštite i materijalne pomoći u državu pogođenu velikom nesrećom ili katastrofom koja je zatražila međunarodnu pomoć.

22) Prva pomoć je skup postupaka kojima se pomaže ozlijeđenoj ili oboljeloj osobi na mjestu događaja, prije dolaska hitne medicinske službe ili drugih kvalificiranih zdravstvenih djelatnika.

23) Reаgiranje znači pružаnje uslugа u izvаnrednim situаcijаmа i pomoć zа vrijeme velike nesreće i kаtаstrofe ili odmаh po njezinom zаvršetku radi spаšаvаnjа životа, smаnjenjа utjecаjа nа zdrаvlje, jаvne sigurnosti i zаdovoljenjа osnovnih dnevnih potrebа ugroženih građana.

24) Rizik je odnos posljedice nekog događaja i vjerojatnosti njegovog izbijanja.

25) Rukovođenje znači aktivnosti planiranja, organiziranja i vođenja operativnih snaga sustava civilne zaštite prema ostvarivanju postavljenih ciljeva (izvršna funkcija upravljanja).

26) Sklanjanje je organizirano upućivanje građana u najbližu namjensku građevinu za sklanjanje ili u drugi pogodan prostor koji omogućava optimalnu zaštitu sa ili bez prilagodbe (podrumske i druge prostorije u građevinama koje su prilagođene za sklanjanje te komunalne i druge građevine ispod površine tla namijenjene javnoj uporabi kao što su garaže, trgovine i drugi pogodni prostori).

27) Spašavanje materijalnih i kulturnih dobara je skup organiziranih i koordiniranih aktivnosti koje se provode radi sprječavanja oštećivanja i/ili uništavanja materijalnih i kulturnih dobara.

28) Spašavanje stanovništva je skup organiziranih i koordiniranih aktivnosti koje se provode radi očuvanja života i zdravlja ljudi.

29) Temeljne operativne snage u sustavu civilne zaštite su snage koje posjeduju spremnost za žurno i kvalitetno operativno djelovanje u provođenju mjera i aktivnosti sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama: operativne snage vatrogastva, Hrvatske gorske službe spašavanja i Hrvatskog Crvenog križa.

30) Uzbunjivanje i obavješćivanje je skretanje pozornosti na opasnost korištenjem propisanih znakova za uzbunjivanje te pružanje pravodobnih i nužnih informacija radi poduzimanja aktivnosti za učinkovitu zaštitu.

31) Upravljanje je određivanje temeljnog cilja sustava civilne zaštite, plansko povezivanje dijelova sustava civilne zaštite i njihovih zadaća, mjera i aktivnosti u jedinstvenu cjelinu radi postizanja ciljeva sustava civilne zaštite.

32) Upravljanje rizicima znači preventivne i planske aktivnosti usmjerene na umanjivanje ranjivosti i ublažavanje negativnih učinaka rizika.

32a) Vanjski plan civilne zaštite u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari (u daljnjem tekstu: Vanjski plan) je plan mjera i aktivnosti koje će se poduzeti izvan područja postrojenja, a donosi ga izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave kako bi upravljalo rizicima i vanjskim posljedicama scenarija koji uključuju opasne tvari.

33) Velika nesreća je događaj koji je prouzročen iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehničko-tehnoloških ili drugih čimbenika s posljedicom ugrožavanja zdravlja i života građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na mjestu nastanka događaja ili širem području, čije se posljedice ne mogu sanirati samo djelovanjem žurnih službi na području njezina nastanka.

34) Zahtjevi sustava civilne zaštite u području prostornog uređenja znače preventivne aktivnosti i mjere koje moraju sadržavati dokumenti prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

35) Zaštita i spašavanje znači organizirano provođenje mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.

36) Zaštita od požara je sustav mjera i radnji utvrđenih posebnim propisima.

37) Zbrinjavanje je osiguravanje hitnog, privremenog smještaja i opskrbe osnovnim životnim namirnicama i predmetima za osobnu higijenu za ugrožene građane koji se evakuiraju, odnosno premještaju s ugroženog područja.

Članak 12. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite

Ministarstvo je nadležno za sljedeće poslove:

– koordinira djelovanje sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj

– obavlja poslove analize, obrade i dostave informacija i podataka o svim vrstama opasnosti i mogućim posljedicama velikih nesreća i katastrofa

– uspostavlja i upravlja jedinstvenim sustavom uzbunjivanja u Republici Hrvatskoj i provodi uzbunjivanje i obavješćivanje stanovništva

– daje suglasnost pravnim osobama na projekte sustava za uzbunjivanje

– putem jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 (u daljnjem tekstu: broj 112) prima sve vrste žurnih poziva, prosljeđuje informacije nadležnim službama, komunikacijski koordinira njihovo međusobno djelovanje i objedinjuje povratne informacije o provedenim aktivnostima

– izrađuje i dostavlja Vladi Republike Hrvatske na donošenje propise i planske dokumente za provedbu ovog Zakona

– aktivira operativne snage sustava civilne zaštite i koordinira njihovo djelovanje

– predlaže i provodi međunarodne ugovore iz područja civilne zaštite

– razmjenjuje informacije i podatke s drugim državama, međunarodnim organizacijama i regionalnim inicijativama

– u suradnji s nadležnim tijelima Republike Hrvatske i drugih država te međunarodnih organizacija provodi primanje, pružanje ili tranzit žurne humanitarne pomoći

– priprema i provodi međunarodne konferencije, seminare, tečajeve, radionice, vježbe i projekte iz područja civilne zaštite

– provodi osposobljavanje pripadnika operativnih snaga sustava civilne zaštite i drugih sudionika u sustavu civilne zaštite

– utvrđuje stručne, materijalno-tehničke i druge uvjete koje moraju ispunjavati javne ustanove i druge pravne osobe za izvođenje programa formalnog i neformalnog obrazovanja u sustavu civilne zaštite

– daje i oduzima suglasnost javnim ustanovama i pravnim osobama za provođenje osposobljavanja u sustavu civilne zaštite

– provodi osposobljavanje instruktora/vježbatelja koji mogu sudjelovati u provođenju obrazovanja u sustavu civilne zaštite

– ispituje opremu i sredstva za civilnu zaštitu i podnosi prijedlog za donošenje hrvatskih normi u tom području

– daje i oduzima suglasnost pravnim osobama za obavljanje djelatnosti u području ispitivanja tehničke ispravnosti opreme i sredstava za civilnu zaštitu

– objedinjava i vodi jedinstvenu informacijsku bazu podataka o operativnim snagama sustava civilne zaštite, materijalnim sredstvima i opremi te spremnosti za operativno djelovanje

– donosi odluku o izradi vanjskog plana zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari koji donosi jedinica područne (regionalne) samouprave Vanjskog plana ili izradi izmjena i dopuna Vanjskog plana, u roku od mjesec dana od primitka potrebne dokumentacije od operatera za njegovo područje postrojenja

– daje suglasnost jedinicama područne (regionalne) samouprave na Vanjske planove i na njihove izmjene i dopune te na metodologiju izrade procjene rizika i vanjske planove zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari

– nadzire pravodobnost izrade i donošenja Vanjskog plana ili njegovih izmjena i dopuna, koji se moraju donijeti u roku od dvije godine od dana izdavanja suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša na dokumente operatera, odnosno njegova područja postrojenja, koji je dužan izraditi izvješće o sigurnosti na temelju propisa iz područja zaštite okoliša

– daje suglasnost jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na planirane mjere zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja i usklađenost s procjenama rizika

– daje suglasnost pravnim osobama (ovlaštenicima) za obavljanje stručnih poslova za izradu planskih dokumenata u području civilne zaštite i vodi očevidnik o izdanim suglasnostima

– daje suglasnost na odluke izvršnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite

– sudjeluje u predlaganju bilance državnih robnih zaliha

– nositelj je izrade Strategije smanjenja rizika od katastrofa

– dostavlja Vladi Republike Hrvatske objedinjeni prijedlog središnjih tijela državne uprave, znanstvenih institucija, ustanova i javnih poduzeća te udruga za imenovanje zamjenika načelnika i članova Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske

– koordinira rad središnjih i drugih tijela državne uprave pri izradi Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku

– provodi upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i drugih posebnih propisa

– obavlja i druge poslove utvrđene posebnim zakonom.

Članak 17. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

(1) Predstavničko tijelo, na prijedlog izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, izvršava sljedeće zadaće:

– u postupku donošenja proračuna razmatra i usvaja godišnju analizu stanja i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje te smjernice za organizaciju i razvoj sustava koje se razmatraju i usvajaju svake četiri godine

– donosi procjenu rizika od velikih nesreća

– donosi odluku o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite

– donosi odluku o osnivanju postrojbi civilne zaštite

– osigurava financijska sredstva za izvršavanje odluka o financiranju aktivnosti civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi prema načelu solidarnosti.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, jedinice lokalne samouprave u kojima nema izraženih rizika te temeljem njihove veličine i drugih kriterija uređenih odredbama pravilnika iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona, nisu u obvezi izraditi i donijeti procjenu rizika od velikih nesreća.

(3) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave izvršava sljedeće zadaće:

– donosi plan djelovanja civilne zaštite

– donosi plan vježbi civilne zaštite

– priprema i dostavlja predstavničkom tijelu prijedlog odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite i prijedlog odluke o osnivanju postrojbi civilne zaštite

– kod donošenja godišnjeg plana nabave u plan uključuje materijalna sredstva i opremu snaga civilne zaštite

– donosi odluke iz svog samoupravnog djelokruga radi osiguravanja materijalnih, financijskih i drugih uvjeta za financiranje i opremanje operativnih snaga sustava civilne zaštite

– odgovorno je za osnivanje, razvoj i financiranje, opremanje, osposobljavanje i uvježbavanje operativnih snaga sukladno usvojenim smjernicama i planu razvoja sustava civilne zaštite

– izrađuje i dostavlja predstavničkom tijelu prijedlog procjene rizika od velikih nesreća i redovito ažurira procjenu rizika i plan djelovanja civilne zaštite

– osigurava uvjete za premještanje, sklanjanje, evakuaciju i zbrinjavanje te izvršavanje zadaća u provedbi drugih mjera civilne zaštite u zaštiti i spašavanju građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša

– osigurava uvjete za raspoređivanje pripadnika u postrojbe i na dužnost povjerenika civilne zaštite te vođenje evidencije raspoređenih pripadnika

– osigurava uvjete za vođenje i ažuriranje baze podataka o pripadnicima, sposobnostima i resursima operativnih snaga sustava civilne zaštite

– uspostavlja vođenje evidencije stradalih osoba u velikim nesrećama i katastrofama.

(4) Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koordinira djelovanje operativnih snaga sustava civilne zaštite osnovanih za područje te jedinice u velikim nesrećama i katastrofama uz stručnu potporu nadležnog stožera civilne zaštite.

(5) Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, pored osim poslova navedenih u stavku 3. ovog članka, donosi vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari ovoga članka, donosi Vanjski plan ili njegove izmjene i dopune za područje postrojenja ili grupu područja postrojenja koju određuje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša zbog mogućeg domino-efekta, u roku od godine dana od dana primitka odluke Ministarstva o obvezi izrade vanjskog plana za postrojenje ili industrijsku zonu godinu dana od donošenja odluke Ministarstva o izradi Vanjskog plana ili njegovih izmjena i dopuna te svim osobama koje bi mogle imati značajne materijalne i zdravstvene posljedice zbog nastanka velike nesreće u području postrojenja ili grupi područja postrojenja, a da za to ne trebaju podnositi posebne zahtjeve, pruža redovito i u najprimjerenijem obliku jasne i lako razumljive, preispitane i usklađene informacije o sigurnosnim mjerama i nužnom ponašanju u slučaju velike nesreće na području svoje nadležnosti.

(6) Općinski načelnik, gradonačelnik i župan dužni su se osposobiti za obavljanje poslova civilne zaštite u roku od šest mjeseci od stupanja na dužnost, prema programu osposobljavanja koji provodi Ministarstvo.

Članak 36. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

(1) U slučaju prijetnje, nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa pravne osobe, osobito pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i pravne osobe koje su odlukom nadležnog središnjeg tijela državne uprave određene kao operativne snage sustava civilne zaštite od posebnog interesa na državnoj razini te pravne osobe koje su odlukama izvršnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određene od interesa za sustav civilne zaštite, dužne su u operativnim planovima izraditi plan o načinu organiziranja provedbe mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite sukladno odredbama ovog Zakona, posebnih propisa i njihovih općih akata.

(2) Pravne osobe posebno važne za obranu mogu biti određene za pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite i koristiti se u provođenju mjera civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama na temelju odluke nadležnog središnjeg tijela državne uprave.

(3) Pravne osobe koje obavljaju djelatnost korištenjem opasnih tvari, a nisu obveznici izrade izvješća o sigurnosti sukladno propisima iz područja zaštite okoliša, dužne su izraditi procjene rizika i operativne planove sukladno propisanoj metodologiji koju donosi ministar.

(4) Pravna osoba dužna je Ministarstvu i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave bez naknade dostavljati podatke potrebne za izradu procjene rizika, i plana djelovanja civilne zaštite i vanjskog plana zaštite i spašavanja u slučaju nesreće koja uključuje opasne tvari. (5).

(5) Operater je dužan za svoje područje postrojenja Ministarstvu i jedinicama područne (regionalne) samouprave bez naknade dostaviti podatke potrebne za izradu Vanjskog plana u roku od najviše dva mjeseca od primitka suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša na izvješće o sigurnosti.

(6) Operater je dužan za svoje područje postrojenja u slučaju izmjene u području postrojenja, postrojenju, skladištu ili procesu ili vrsti ili fizičkom obliku ili količini opasne tvari koja bi mogla imati značajne posljedice za opasnosti od velikih nesreća obavijestiti Ministarstvo o pojedinostima tih ažuriranja prije te izmjene.

(7) Pravna osoba koja u području svoje nadležnosti utvrdi prijetnju za nastanak izvanrednog događaja, velike nesreće i/ili katastrofe dužna je o tome bez odgode obavijestiti nadležni centar 112.

(8) Pravna osoba dužna je odazvati se zahtjevu načelnika stožera civilne zaštite jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i načelnika Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske te sudjelovati s ljudskim snagama i materijalnim resursima u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.

(9) Stvarno nastali troškovi djelovanja pravnih osoba u situacijama iz stavka 6. ovog članka podmiruju se iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i državnog proračuna Republike Hrvatske.

Članak 38. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

(1) Pravne osobe – operateri za svoje područje postrojenja dužni su uspostaviti i održavati sustav uzbunjivanja u perimetru stvarnih rizika za građane, i to:

– pravne osobe koje se bave djelatnošću koja svojom naravi može ugroziti život i zdravlje građana, materijalna i kulturna dobra i okoliš, a koje koriste velike količine opasnih tvari propisane posebnim propisima na području zaštite okoliša te su dužne izrađivati izvješća o sigurnosti

– pravne osobe koje su vlasnici ili upravljaju akumulacijama vode i vodnim kanalima za proizvodnju električne energije i opskrbu vodom

– pravne osobe koje se bave djelatnošću koja svojom naravi može ugroziti život i zdravlje građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša, a posluju unutar industrijske zone koja je prema aktima središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša ugrožena domino-efektom.

(2) Više pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka koje obavljaju djelatnost na istom području mogu sporazumno uspostaviti i održavati zajednički sustav za uzbunjivanje i obavješćivanje građana u svojoj okolini.

(3) Pravne osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su uspostaviti upravljanje i nadzor nad sirenama svog sustava za uzbunjivanje iz operativnog središta pravne osobe i iz nadležnog centra 112 te snositi troškove uspostavljanja i korištenja komunikacijske veze za potrebe upravljanja i nadzora sirenama iz nadležnog centra 112.

(4) Pravne osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužne su na idejni projekt sustava za uzbunjivanje prije instaliranja vlastitog sustava za uzbunjivanje ishoditi suglasnost Ministarstva.

Članak 68.a dodančlankom 6. ovoga akta

(1) Ministarstvo će, na temelju analize procjene rizika, donijeti odluku o nepostojanju prekogranične opasnosti od velike nesreće u području postrojenja u blizini državnog područja druge države članice.

(2) Ministarstvo će o odluci iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti drugu državu članicu.

Članak 80. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

(1) Ako je ovim ili drugim zakonom predviđeno da se u slučaju utvrđene nezakonitosti donosi određena mjera, inspektor je dužan donijeti rješenje kojim će izreći takvu mjeru.

(2) Ako inspektor tijekom obavljanja inspekcijskoga nadzora uoči i u zapisniku konstatira nezakonitosti ili nepravilnosti u provedbi ovog Zakona, donijet će rješenje kojim će fizičkim i pravnim osobama, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim nadziranim osobama naložiti sljedeće mjere:

– izradu, donošenje, dopunu i ažuriranje procjena rizika, planova djelovanja civilne zaštite, operativnih planova i vanjskih Vanjskih planova zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari sukladno ovom Zakonu i propisanoj metodologiji

− razmatranje stanja i analize sustava civilne zaštite u cjelini za prethodno razdoblje, donošenje smjernica za organizaciju i plan razvoj sustava civilne zaštite za svoje područje za tekuću godinu

− osnivanje, popunu, razvoj i financiranje opremanja, osposobljavanja i uvježbavanja operativnih snaga civilne zaštite sukladno usvojenim planskim dokumentima, smjernicama i planu razvoja sustava civilne zaštite

− osiguravanje financijskih sredstava za razvoj i opremanje snaga civilne zaštite, kao i za financiranje aktivnosti operativnih snaga sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama

− izvršenje propisa o ustrojavanju stožera civilne zaštite, imenovanju tijela i povjerenika civilne zaštite te provedbe njihova osposobljavanja

− donošenje odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite

− izradu i donošenje plana vježbi operativnih snaga sustava civilne zaštite

− osiguravanje uvjeta za premještanje, zbrinjavanje, sklanjanje, evakuaciju i druge mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite radi zaštite i spašavanja ljudi i imovine

– dostavljanje podataka potrebnih za izradu procjene rizika, planova djelovanja civilne zaštite i vanjskih Vanjskih planova zaštite i spašavanje u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari

− izradu, donošenje i ažuriranje operativnog plana te organiziranje i provedbu mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite određenih planom djelovanja civilne zaštite

− uspostavu i održavanje odgovarajućeg internog sustava obavješćivanja građana

− izradu projekta te uspostavu, održavanje i uvezivanje sustava uzbunjivanja građana u perimetru stvarnih rizika za građane u svojoj okolini

− nabavu i postavljanje jedinstvenog plakata s prikazom grafičkih znakova za uzbunjivanje u objektima te obavijesti o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112

− otklanjanje nepravilnosti radi ispunjavanja stručnih, materijalno-tehničkih i drugih posebnih uvjeta za izvođenje programa formalnog i neformalnog obrazovanja u sustavu civilne zaštite

− otklanjanje drugih uočenih nepravilnosti i nedostataka u provedbi ovog Zakona utvrđenih inspekcijskim nadzorom.

Članak 86. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako:

– ne donese plan djelovanja civilne zaštite (članak 17. stavak 3.) 3. podstavak 1.)

– ne donese plan vježbi civilne zaštite (članak 17. stavak 3.) 3. podstavak 2.)

– ne dostavi predstavničkom tijelu prijedlog odluke o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite i prijedlog odluke o osnivanju postrojbi civilne zaštite (članak 17. stavak 3. podstavak 3.)

– kod prilikom donošenja godišnjeg plana nabave sredstava civilne zaštite ne uključi materijalna sredstva i opremu snaga civilne zaštite (članak 17. stavak 3.) 3. podstavak 4.)

– ne osigura uvjete za vođenje i ažuriranje baze podataka o pripadnicima, sposobnostima i resursima operativnih snaga sustava civilne zaštite (članak 17. stavak 3.)

– ne osigura uvjete za raspoređivanje pripadnika u postrojbe i na dužnosti povjerenika civilne zaštite te vođenje evidencije raspoređenih pripadnika (članak 17. stavak 3.) 3. podstavak 9.)

– ne osigura uvjete za vođenje i ažuriranje baze podataka o pripadnicima, sposobnostima i resursima operativnih snaga sustava civilne zašite (članak 17. stavak 3. podstavak 10.)

– ne završi program osposobljavanja za obavljanje poslova civilne zaštite prema programu koji provodi tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite (članak 17. stavak 6.)

– ne donese odluku o osnivanju stožera civilne zaštite i ne imenuje načelnika, zamjenika i članove stožera (članak 23. stavak 1. i članak 24. stavak 1.)

– ne završi program osposobljavanja za obavljanje poslova civilne zaštite prema programu koji provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite (članak 17. stavak 5.)

– ne imenuje povjerenika i zamjenika civilne zaštite (članak 34. stavak 1.) 1.).

– ne omogući provedbu inspekcijskog nadzora, ne predoči sve dokumente i ne osigura uvjete za neometan rad inspektora (članak 78. stavak 5.).

Članak 87. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Novčanom kaznom od 20.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ako:

– ne osnuje, ne financira, ne oprema, ne osposobljava te ne uvježbava operativne snage sukladno usvojenim smjernicama i planu razvoja sustava civilne zaštite (članak 17. stavak 3. podstavak 6.)

– ne izradi i ne predloži predstavničkom tijelu procjenu rizika od velikih nesreća i redovito ne ažurira procjene rizika i plan djelovanja civilne zaštite (članak 17. stavak 3.) 3. podstavak 7.)

– ne osigura uvjete za premještanje, sklanjanje, evakuaciju i zbrinjavanje te izvršavanje zadaća u provedbi drugih mjera civilne zaštite u zaštiti i spašavanju građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša (članak 17. stavak 3.) – ne donese vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju nesreća koje uključuju opasne tvari 3. podstavak 8.)

– ako ne osnuje, ne financira, ne oprema, ne osposobljava te ne uvježbava operativne snage sukladno usvojenim smjernicama i planu razvoja sustava civilne zaštite (članak 17. stavak 3.)

– ne donese Vanjski plan ili njegove izmjene i dopune za područje postrojenja, odnosno grupu područja postrojenja koju određuje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša zbog mogućeg domino-efekta, u roku od godinu dana od donošenja odluke Ministarstva o izradi Vanjskog plana ili njegovih izmjena i dopuna te svim osobama koje bi mogle imati značajne materijalne i zdravstvene posljedice zbog nastanka velike nesreće u području postrojenja ili grupi područja postrojenja, ne pruži redovito i u najprimjerenijem obliku jasne i lako razumljive, preispitane i usklađene informacije o sigurnosnim mjerama i nužnom ponašanju u slučaju velike nesreće na području svoje nadležnosti (članak 17. stavak 5.).

Članak 88. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

− ne planira način organiziranja provedbe mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite (članak 36. stavak 1.)

− ne dostavi centru 112 podatke o prijetnji za nastanak izvanrednog događaja, velike nesreće i katastrofe (članak 36. stavak 5.) 7.)

− bez opravdanog razloga ne omogući sudjelovanje u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite zaposlenicima koji su raspoređeni u operativne snage civilne zaštite (članak 37.)

− ne uspostavi i ne održava sustav uzbunjivanja (članak 38. stavak 1.)

− ne ishodi suglasnost Ministarstva na idejni projekt vlastitog sustava za uzbunjivanje prije instaliranja (članak 38. stavak 4.)

− na vidljivom mjestu u javnim telefonskim govornicama ne istakne obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 (članak 41. stavak 1.)

− ne istakne obavijest o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 i znakovima za uzbunjivanje (članak 41. stavak 3.)

− ne omogući provedbu inspekcijskog nadzora, ne predoči sve dokumente i akte koje inspektor zatraži i ne osigura prostorne i druge uvjete za neometan rad inspektora (članak 78. stavak 5.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 89. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 70.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

– ne dostavi podatke Ministarstvu i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave bez naknade ne dostavi podatke potrebne za izradu procjene rizika, planova i plana djelovanja civilne zaštite i vanjskog plana civilne zaštite u slučaju nesreće koje uključuju opasne tvari (članak 36. stavak 4.)

– Ministarstvu i jedinicama područne (regionalne) samouprave u roku do najviše dva mjeseca od primitka suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša na izvješće o sigurnosti ne dostavi bez naknade podatke potrebne za izradu Vanjskog plana (članak 36. stavak 5.)

– u slučaju izmjene u području postrojenja, postrojenju, skladištu ili procesu ili vrsti ili fizičkom obliku ili količini opasne tvari koja bi mogla imati značajne posljedice za opasnosti od velikih nesreća ne obavijesti Ministarstvo o pojedinostima tih ažuriranja prije te izmjene (članak 36. stavak 6.)

– ne postupi po zahtjevu načelnika stožera civilne zaštite jedinice lokalne, i područne (regionalne) samouprave i načelnika Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i ne sudjeluje s ljudskim snagama i materijalnim resursima u provedbi mjera i aktivnosti sustava u sustavu civilne zaštite (članak 36. stavak 6.) – ne uspostavi ili ne podmiri 8.)

– ne uspostavi upravljanje i nadzor nad sirenama svog sustava za uzbunjivanje iz operativnog središta pravne osobe i iz nadležnog centra 112 te ako ne snosi troškove uspostavljanja i korištenja komunikacijske veze za potrebe upravljanja i nadzora sirenama iz nadležnog centra 112 (članak 38. stavak 3.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.