Izmjene: NN 98/2019

Članak 2. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Interes Republike Hrvatske

(1) Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu.

(2) Šume i šumska zemljišta zaštićuju se, upotrebljavaju, koriste i njima se gospodari na način određen ovim Zakonom i posebnim propisima.

(3) Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) upravlja šumama i šumskim zemljištima u interesu Republike Hrvatske, prema načelu javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti i odgovornosti te donošenjem dokumenata i akata u svrhu ostvarivanja interesa Republike Hrvatske, na način da središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove šumarstva povjerava svoja upravljačka prava, s tim da se:

– načelom javnosti upravljanja šumama i šumskim zemljištima osigurava sudjelovanje zainteresirane javnosti u određivanju smjernica i ciljeva upravljanja, gospodarenja, korištenja te raspolaganja šumama i šumskim zemljištima u okviru Nacionalne strategije za šume, Nacionalnog programa za šume i šumskogospodarskih planova, redovitim upoznavanjem javnosti s aktivnostima tijela koja upravljaju ili gospodare šumama i šumskim zemljištima i javnom objavom najvažnijih odluka o upravljanju ili gospodarenju šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, dostupnošću javnosti sadržaja šumskogospodarskih planova u postupku i nakon odobravanja te vođenjem Registra šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske u elektroničkom obliku, koji se sastoji od više upisnika podataka, uz osiguranje pristupa osnovnim informacijama te obavijestima iz Registra pod razmjernim, nediskriminirajućim i transparentnim uvjetima

– načelom predvidljivosti upravljanja šumama i šumskim zemljištima osigurava načelno jednako postupanje u istim ili sličnim slučajevima vezanim uz gospodarenje, korištenje te raspolaganje šumama i šumskim zemljištima, a postupanja su propisana i razrađena podzakonskim aktima

– načelom učinkovitosti upravljanja šumama i šumskim zemljištima osigurava ispunjavanje trenutne i buduće odgovarajuće ekološke, gospodarske i društvene funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini, kao javnog interesa, uvažavajući socioekonomsku važnost šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske

– načelom odgovornosti upravljanja šumama i šumskim zemljištima osigurava preuzimanje odgovornosti tijela koje upravlja, odnosno osobe koja gospodari, koristi te raspolaže šumom i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj, za učinak njihovih aktivnosti i poslovnih procesa na društvo i okoliš, pri čemu te aktivnosti moraju biti u skladu s javnim interesima i poslovni procesi ostvarivati pozitivan učinak na društvo, a sve zajedno temeljeno na načelu održivoga gospodarenja prirodnim resursom.

Članak 7. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Nadležno tijelo

Nadležno tijelo za provedbu ovoga Zakona je središnje tijelo državne uprave nadležno za obavljanje upravnih i drugih poslova u području šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Članak 8. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Značenje pojedinih temeljnih pojmova

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. bespravna sječa je svaka sječa stabala koja nije propisana šumskogospodarskim planovima ili dopuštena sukladno odredbama ovoga Zakona

2. bioraznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekosustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica te raznolikost ekosustava

3. divljač su posebnim zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja

4. doznaka stabala je odabiranje, obilježavanje, mjerenje stabala za sječu te obračun drvnog sječivog obujma

5. Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije (u daljnjem tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija koja obavlja povjerene joj javne ovlasti, čuva ugled, čast i prava svojih članova (ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije), skrbi da ovlašteni inženjeri obavljaju svoje poslove savjesno i u skladu sa zakonom te promiče, zastupa i usklađuje njihove interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu

6. izvoditelj šumarskih radova je fizička ili pravna osoba koja je registrirana za izvođenje šumarskih radova te joj je u postupku licenciranja izvoditelja šumarskih radova izdana licencija Komore

7. konverzija šuma obuhvaća šumskouzgojne postupke koji se provode u sastojini radi promjene i poboljšanja njezine strukture, a razlikujemo promjene sastojinskog oblika, uzgojnog oblika, degradacijskih oblika šume u uzgojne oblike šuma te promjenu načina gospodarenja šumama

8. krčenje šuma je sječa svih ili gotovo svih stabala i/ili njegovih grmolikih oblika u šumi radi provedbe prostornih planova ili izgradnje šumske infrastrukture

9. licenciranje izvoditelja šumarskih radova je postupak u kojem pravna osoba s povjerenim javnim ovlastima potvrđuje da osoba koja je podnijela zahtjev za licenciranje (pristupnik) ispunjava propisane strukovne kriterije koji je čine stručno kvalificiranom i poslovno sposobnom za izvođenje radova u šumarstvu, a za što joj se izdaje licencija Komore

10. lovnogospodarski objekti su objekti koji su namijenjeni uzgoju i zaštiti divljači na temelju propisa o lovstvu

11. lovnotehnički objekti su objekti koji su namijenjeni lovu i korištenju divljači na temelju propisa o lovstvu

12. lugar je fizička osoba ovlaštena za čuvanje šuma

13. nacionalna inventura šumskih resursa je višenamjensko i cjelovito prikupljanje podataka o šumama i šumskim zemljištima

14. neovlašteno zauzimanje šuma i šumskih zemljišta je svako samovoljno zaposjedanje i korištenje šuma i šumskih zemljišta

15. ovlašteni inženjer je osoba upisana u Imenik ovlaštenih inženjera Komore

16. procjena troškova privođenja poljoprivrednoj proizvodnji obuhvaća troškove nastale prilikom uklanjanja nadzemnih i podzemnih dijelova višegodišnjeg raslinja te poravnanja zemljišta nakon provedenih radova čija je svrha vraćanje površini prvotnu uporabnu namjenu odnosno način uporabe evidentiran u posjedovnom listu

17. pustošenje šuma je svaki nezakonit zahvat u šumama i na šumskim zemljištima kojim se remeti gospodarenje šumama i smanjuje buduća vrijednost šuma

18. Registar je registar šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske koji se vodi u elektroničkom obliku, kao elektronička evidencija koja predstavlja objedinjeni sustav upisnika i registara podataka te računalnih programa za šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske, a čija je svrha osigurati učinkovit pristup informacijama i biti potpora pravodobnom donošenju odluka te učinkovitom upravljanju radi ostvarivanja cilja iz članka 1. ovoga Zakona.

19. šumska sastojina je dio šume koji se od ostalih dijelova šume razlikuje po vrsti drveća, načinu gospodarenja, načinu postanka, starosti i stadiju razvoja

20. šumski ekosustav je dinamična zajednica biljaka, gljiva, životinja, algi i mikroorganizama i njihovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica u kojem drveće i druga drvenasta vegetacija određuju strukturne i funkcionalne odnose na određenom staništu i pri određenim ekološkim uvjetima

21. šumski kompleks je prostorna cjelina koja se sastoji od šume i šumskog zemljišta koji čine šumski ekosustav, a graniči sa zemljištem drugog načina uporabe

22. šumski požar je požar u šumi i/ili na šumskom zemljištu

23. šumski proizvodi su svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, uključujući:

a) drvni šumski proizvodi su svi drvni dijelovi šumskog drveća i grmlja (oblovina, prostorno drvo, kora, granjevina, korijenje i slično)

b) nedrvni šumski proizvodi su svi nedrvni dijelovi šumskog drveća, grmlja i ostalih sastavnica šumskog ekosustava i usluge koje oni pružaju (listovi, cvjetovi, sjeme, plodovi, pupovi, podzemni dijelovi, gljive, divljač, i slično)

c) šumski reprodukcijski materijal je sjemenski materijal, biljni dijelovi i sadni materijal šumskih svojti i križanaca koji prvenstveno služi za podizanje i obnovu šuma

24. Tijelo je središnje tijelo državne uprave za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom i koordinaciju upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske

25. urbano šumarstvo je specijalizirana grana šumarstva koja prilikom provođenja radova gospodarenja šumama i šumskim zemljištima posvećuje posebnu pažnju uzgoju i održavanju ekosustava u urbanim područjima, a obuhvaća i radove čiji je cilj stvaranje što povoljnijih uvjeta za boravak posjetitelja, podizanje estetske i rekreativne vrijednosti prvenstveno urbanih i park šuma te ostalih šuma i šumskih zemljišta koji su izloženi većem broju posjetitelja

26. zaštićeno područje je područje zaštićeno na temelju propisa o zaštiti prirode

27. zaštita šuma je skup mjera koje su dužne poduzimati osobe koje gospodare šumama radi zaštite šuma od požara, drugih elementarnih nepogoda, štetnih organizama i štetnih antropogenih utjecaja

28. zavičajna vrsta (autohtona vrsta) je vrsta koja prirodno obitava u određenom ekološkom sustavu nekog područja.

(2) Ostali pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonima kojima se uređuje područje poljoprivrede i poljoprivrednog zemljišta, područje prostornog uređenja, područje gradnje, područje zaštite prirode, područje vlasništva i drugih stvarnih prava i drugim posebnim zakonima.

(3) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 29. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Postupak odobravanja, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova

(1) Šumskogospodarski plan, njegovu obnovu ili reviziju Ministarstvo odobrava rješenjem, i to za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na prijedlog javnog šumoposjednika, Ustanove ili Pravne osobe, a za šume privatnih šumoposjednika na prijedlog licenciranih izvođača.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Program zaštite njege i obnove šuma za zaštićeno područje u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost Ministarstvo odobrava na prijedlog Javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem.

(3) Osnova područja odobrava se na temelju mišljenja povjerenstva o njezinoj usklađenosti sa strateškim dokumentima šumarstva i prostornog uređenja, a Povjerenstvo osniva ministar.

(4) Osnovu područja izrađuje javni šumoposjednik, a izrada se financira iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma razmjerno udjelima zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i zemljišta privatnih šumoposjednika u ukupnoj površini šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske.

(5) Za točnost stručnih podataka (površina, drvna zaliha, prirast, etat, propis šumskouzgojnih radova) navedenih u šumskogospodarskom planu odgovoran je izrađivač.

(6) Šumskogospodarski planovi te njihova obnova ili revizija odobrava se na temelju mišljenja povjerenstva o njihovoj usklađenosti s Osnovom područja i odredbama ovoga Zakona, a Povjerenstvo iz reda šumarskih stručnjaka osniva ministar.

(7) Prije ishođenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka za Programe gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže potrebno je ishoditi suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode.

(8) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova, srednji i veliki šumoposjednik te Služba za male šumoposjednike dužni su izrađivati šumskogospodarske planove te ih redovito obnavljati ili revidirati.

(9) Troškovi izrade, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova i troškovi rada povjerenstva iz stavka 6. ovoga članka:

– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari javni šumoposjednik terete javnog šumoposjednika

– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari Ustanova terete Ustanovu

– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari Pravna osoba terete Pravnu osobu

– za šume i šumska zemljišta kojima gospodare mali ili srednji šumoposjednik terete Ministarstvo

– za šume i šumska zemljišta kojima gospodari srednji šumoposjednik, a kada se postupak odobravanja, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova provodi po zahtjevu srednjeg šumoposjednika radi osnivanja posebne gospodarske jedinice, terete srednjeg šumoposjednika

– za šume i šumska zemljišta kojima gospodari veliki šumoposjednik terete velikog šumoposjednika.

(10) Troškovi prve izrade programa gospodarenja privatnih šumoposjednika i troškovi rada povjerenstva za njihovo odobrenje terete Ministarstvo, osim kada se osniva posebna gospodarska jedinica po zahtjevu privatnih šumoposjednika.

(11) Iznimno od odredbe stavaka 9. i 10. ovoga članka, Javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem, u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost sukladno posebnom propisu, snosi troškove izrade i odobrenja programa, zaštite, njege i obnove šuma.

(12) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 33. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Proglašavanje zaštitne šume i šume posebne namjene

(1) Ministarstvo rješenjem o proglašenju pojedinu šumu i šumsko zemljište proglašava zaštitnom šumom ili šumom posebne namjene.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, šume posebne namjene iz članka 22. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona proglašavaju se sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode.

(3) Šume posebne namjene za potrebe obrane proglašava Ministarstvo na zahtjev središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove obrane.

(4) Urbane šume kao šumu posebne namjene proglašava Ministarstvo na zahtjev zainteresiranih tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska.

(5) Šumske sjemenske objekte kao šumu posebne namjene proglašava Ministarstvo sukladno posebnom propisu na zahtjev Javnog šumoposjednika, Ustanove ili privatnog šumoposjednika.

(6) Šumu posebne namjene za potrebe utvrđene posebnim propisima proglašava Ministarstvo na temelju potreba utvrđenih posebnim propisima.

(7) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka o proglašenju šume privatnih šumoposjednika šumom posebne namjene podnositelj zahtjeva za proglašenje dužan je osigurati sredstva koja nadoknađuju ograničenje prava gospodarenja koje se privatnom šumoposjedniku ograničava.

(8) Troškovi provedbe aktivnosti propisanih šumskogospodarskim planom u šumama posebne namjene, koji se ne smatraju redovitim gospodarenjem šumama, terete podnositelja zahtjeva za proglašenjem pojedine šume šumom posebne namjene odnosno nositelja prava građenja, osim za šume iz članka 22. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona.

(9) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 39. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Krčenje šuma

(1) Krčenje se može dozvoliti:

– u svrhu izgradnje šumske infrastrukture

– ako se šuma ili šumsko zemljište radi interesa Republike Hrvatske trebaju privesti drugoj namjeni

– ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje

– u svrhu provede zahvata u prostoru sukladno aktima za provedbu prostornih planova

– ako je to potrebno radi građenja građevina koje se prema prostornom planu odnosno posebnom propisu mogu graditi izvan građevinskoga područja bez akta iz podstavka 4. ovoga stavka.

(2) Dozvolu iz stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka izdaje Ministarstvo.

(3) Dozvolu iz stavka 1. podstavaka 4. i 5. ovoga članka izdaje ured državne uprave u županiji odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove šumarstva, nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanja povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na šumarstvo (u daljnjem tekstu: nadležno upravno tijelo), a koja se može izdati u skladu s općim ili pojedinačnim aktom.

(4) Ako je šuma i šumsko zemljište privatnih šumoposjednika obuhvatom prostornog plana u građevinskom području, dozvola za krčenje šuma ne izdaje se, već se Ministarstvu podnosi zahtjev za izdavanje teretnog lista za drvo.

(5) Zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume mora se u roku od dvije godine privesti namjeni radi koje je obavljeno krčenje. U protivnome, zemljište se mora pošumiti u tijeku iduće godine na trošak podnositelja zahtjeva.

(6) Stručne poslove iz stavka 3. ovoga članka obavljaju osobe sa završenim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem šumarstva.

(7) Ministarstvo i uredi državne uprave u županiji odnosno upravo nadležno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove šumarstva podatke o zaprimljenom zahtjevu za izdavanje dozvole za krčenje šuma te izdanoj dozvoli za krčenje upisuju u Registar radi obveznog informiranja javnosti.

(8) Protiv odluke o zahtjevu za izdavanjem dozvole iz stavaka 2. i 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 47. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Šumska infrastruktura

(1) Šumska infrastruktura je sastavni dio šume i šumskog zemljišta, a obuhvaća šumsku prometnu infrastrukturu (šumske prometnice) i druge građevine u šumama i na šumskom zemljištu namijenjene njihovom gospodarenju, a mogu je koristiti i druge pravne i fizičke osobe pod uvjetima koje odredi šumoposjednik.

(2) Šumska prometna infrastruktura sastoji se od primarne (šumske ceste, protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste) i sekundarne (traktorski put, traktorska vlaka i žična linija) šumske prometne infrastrukture.

(3) Način i uvjete korištenja te plaćanje i visinu naknade za uporabu šumske infrastrukture, za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske utvrđuje općim aktom javni šumoposjednik uz prethodnu suglasnost Ministarstva, a Ustanova, Pravna osoba i privatni šumoposjednik utvrđuju za šume kojima gospodare.

(4) Način i uvjete korištenja za uporabu šumske infrastrukture za šume posebne namjene za potrebe obrane Republike Hrvatske uredit će se posebnim aktom između javnog šumoposjednika i središnjeg tijela državne uprave nadležnog za obranu uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(5) U šumi i na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske za potrebe obavljanja poslova nadzora državne granice, sukladno potrebama i zahtjevima središnjeg tijela nadležnog za unutarnje poslove, uz državnu granicu izgradit će se šumska prometna infrastruktura.

(6) Promet u šumama izvan šumskih prometnica dopušten je samo uz odobrenje šumoposjednika.

(7) Razdiobu šumske prometne infrastrukture ministar propisuje pravilnikom.

Članak 51. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Izdvajanje šume i šumskog zemljišta i osnivanje prava građenja

(1) Šumu i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske Ministarstvo rješenjem može izdvojiti iz šumskogospodarskoga područja:

a) ako je šuma i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske prostornim planom u obuhvatu građevinskog područja i/ili izdvojenog građevinskog područja

b) ako je šuma i šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske u obuhvatu građevne čestice nužne za redovitu uporabu građevine ozakonjene sukladno posebnom zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama

c) ako je na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske planirana izgradnja vojnih građevina za potrebe obrane Republike Hrvatske i potrebe nadzora državne granice odnosno osiguranja vidljivosti granične crte.

(2) Šuma i šumsko zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koji su prostornim planom u obuhvatu građevinskog područja i/ili izdvojenog građevinskog područja, a za koje nije pribavljeno mišljenje iz članka 40. stavka 5. ovoga Zakona, ne mogu se izdvojiti iz šumskogospodarskoga područja Republike Hrvatske.

(3) Postupak iz stavka 1. točaka a) i b) ovoga članka pokreće se na zahtjev Tijela.

(4) Postupak iz stavka 1. točke c) ovoga članka za potrebe interesa obrane Republike Hrvatske pokreće se na zahtjev središnjeg tijela državne uprave nadležnog za obranu, a za potrebe nadzora državne granice odnosno osiguranja vidljivosti granične crte pokreće se na zahtjev središnjeg tijela nadležnog za unutarnje poslove.

(5) Šumama i šumskim zemljištima koja su sukladno ovom članku izdvojena, od trenutka izdvajanja raspolaže Tijelo u skladu s posebnim propisom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.

(6) Kada se traži izdvajanje dijela katastarske čestice, uz zahtjev iz stavka 3. ovoga članka dostavlja se odgovarajući elaborat diobe katastarske čestice.

(7) Iznimno od odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka, šume i šumska zemljišta na kojima je Prostornim planom planirana gradnja kampa, igrališta za golf i drugih sportsko-rekreacijskih građevina ostaju u šumskogospodarskom području i na njima se osniva pravo građenja za planiranu svrhu, a postupak osnivanja provodi Tijelo.

(8) Pravo građenja iz stavka 7. ovoga članka osniva se sukladno posebnom propisu i na temelju odobrenog šumskogospodarskog plana, za šumu i šumsko zemljište u svrhu izgradnje kampa, igrališta za golf i drugih sportsko-rekreacijskih građevina.

(9) Vlada može pojedine šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske izdvojiti iz šumskogospodarskog područja za potrebe provedbe strateškog investicijskog projekta od interesa za Republiku Hrvatsku prema posebnom propisu.

(10) Iznimno od odredbe stavka 9. ovoga članka, kada Vlada proglasi kamp, igralište za golf i drugu sportsko-rekreacijsku građevinu strateškim investicijskim projektom od interesa za Republiku Hrvatsku, oni se ne izdvajaju iz šumskogospodarskog područja, već se u svrhu ostvarenja strateškog projekta osniva pravo građenja, a postupak osnivanja provodi Tijelo.

(11) Na zahtjev Tijela, šumsko zemljište na kojem je planirana izgrađenost zgradama (ugostiteljsko turističke smještajne građevine) u obuhvatu zahvata u prostoru igrališta za golf iz stavaka 7. i 10. ovoga članka, površine koja nije veća od 4% ukupnog obuhvata igrališta za golf, može se izdvojiti iz šumskogospodarskog područja za potrebe izgradnje igrališta za golf, a zemljištem nakon izdvajanja raspolaže Tijelo sukladno posebnom propisu o upravljanju državnom imovinom.

(12) Šume i šumska zemljišta iz stavaka 7. i 10. ovoga članka proglašavaju se šumom posebne namjene.

(13) Šume i/ili šumska zemljišta privatnih šumoposjednika izdvajaju se iz šumskogospodarskog područja u postupku izvlaštenja sukladno posebnom propisu koji uređuje sustav izvlaštenja.

(14) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 52. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Izdvajanje šumskog zemljišta u svrhu poljoprivredne uporabe i uključivanje zemljišta u šumskogospodarsko područje

(1) Pojedino šumsko zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao: oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, Ministarstvo može rješenjem izdvojiti iz šumskogospodarskog područja.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se na temelju mišljenja povjerenstva koje imenuje ministar, sastavljenog od stručnjaka šumarske i agronomske struke, nakon izvršenog očevida, procjene troškova privođenja poljoprivrednoj proizvodnji te propisa šumskogospodarskog plana, kao i ostale dokumentacije u vezi sa zemljištem o kojem se odlučuje.

(3) Pojedino zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao: oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, a koje neće biti privedeno poljoprivrednoj proizvodnji, te sada nije dio šumskogospodarskog područja, može se uključiti u šumskogospodarsko područje sukladno ovome Zakonu.

(4) Za zemljište iz stavka 3. ovoga članka koje se uključuje u šumskogospodarsko područje potrebno je pribaviti suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poljoprivredno zemljište.

(5) Pojedino zemljište u privatnom vlasništvu koje je uvršteno u šumskogospodarski plan, a koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao: oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, Ministarstvo može rješenjem izdvojiti iz šumskogospodarskog područja radi privođenja poljoprivrednoj vrsti uporabe.

(6) Osoba na čiji zahtjev se zemljište iz stavka 5. ovoga članka izdvoji iz šumskogospodarskog područja obvezna je zemljište privesti jednoj od poljoprivrednih vrsta uporabe u katastru u roku od dvije godine.

(7) Zemljište iz stavka 3. ovoga članka, za koje je pribavljena suglasnost iz stavka 4. ovoga članka, uključuje se u šumskogospodarsko područje u postupku odobravanja šumskogospodarskih planova sukladno članku 29. ovoga Zakona.

(8) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 5. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.