Izmjene: NN 115/2018

Članak 8. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Značenje pojedinih temeljnih pojmova

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. bespravna sječa je svaka sječa stabala koja nije propisana šumskogospodarskim planovima ili dopuštena sukladno odredbama ovoga Zakona

2. bioraznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekosustava, a uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica te raznolikost ekosustava

3. divljač su posebnim zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja

4. doznaka stabala je odabiranje, obilježavanje, mjerenje stabala za sječu te obračun drvnog sječivog obujma

5. Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije (u daljnjem tekstu: Komora) je samostalna i neovisna strukovna organizacija koja obavlja povjerene joj javne ovlasti, čuva ugled, čast i prava svojih članova (ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije), skrbi da ovlašteni inženjeri obavljaju svoje poslove savjesno i u skladu sa zakonom te promiče, zastupa i usklađuje njihove interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu

6. Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba (u daljnjem tekstu: Služba) je specijalizirana javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavnih usluga u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu 7. izvoditelj šumarskih radova je fizička ili pravna osoba koja je registrirana za izvođenje šumarskih radova te joj je u postupku licenciranja izvoditelja šumarskih radova izdana licencija Komore

8 7. konverzija šuma obuhvaća šumskouzgojne postupke koji se provode u sastojini radi promjene i poboljšanja njezine strukture, a razlikujemo promjene sastojinskog oblika, uzgojnog oblika, degradacijskih oblika šume u uzgojne oblike šuma te promjenu načina gospodarenja šumama

9 8. krčenje šuma je sječa svih ili gotovo svih stabala i/ili njegovih grmolikih oblika u šumi radi provedbe prostornih planova ili izgradnje šumske infrastrukture

10 9. licenciranje izvoditelja šumarskih radova je postupak u kojem pravna osoba s povjerenim javnim ovlastima potvrđuje da osoba koja je podnijela zahtjev za licenciranje (pristupnik) ispunjava propisane strukovne kriterije koji je čine stručno kvalificiranom i poslovno sposobnom za izvođenje radova u šumarstvu, a za što joj se izdaje licencija Komore

11 10. lovnogospodarski objekti su objekti koji su namijenjeni uzgoju i zaštiti divljači na temelju propisa o lovstvu

12 11. lovnotehnički objekti su objekti koji su namijenjeni lovu i korištenju divljači na temelju propisa o lovstvu

13 12. lugar je fizička osoba ovlaštena za čuvanje šuma

14 13. nacionalna inventura šumskih resursa je višenamjensko i cjelovito prikupljanje podataka o šumama i šumskim zemljištima

15 14. neovlašteno zauzimanje šuma i šumskih zemljišta je svako samovoljno zaposjedanje i korištenje šuma i šumskih zemljišta

16 15. ovlašteni inženjer je osoba upisana u Imenik ovlaštenih inženjera Komore

17 16. procjena troškova privođenja poljoprivrednoj proizvodnji obuhvaća troškove nastale prilikom uklanjanja nadzemnih i podzemnih dijelova višegodišnjeg raslinja te poravnanja zemljišta nakon provedenih radova čija je svrha vraćanje površini prvotnu uporabnu namjenu odnosno način uporabe evidentiran u posjedovnom listu

18 17. pustošenje šuma je svaki nezakonit zahvat u šumama i na šumskim zemljištima kojim se remeti gospodarenje šumama i smanjuje buduća vrijednost šuma

19 18. Registar je registar šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske koji se vodi u elektroničkom obliku, kao elektronička evidencija koja predstavlja objedinjeni sustav upisnika i registara podataka te računalnih programa za šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske, a čija je svrha osigurati učinkovit pristup informacijama i biti potpora pravodobnom donošenju odluka te učinkovitom upravljanju radi ostvarivanja cilja iz članka 1. ovoga Zakona.

20 19. šumska sastojina je dio šume koji se od ostalih dijelova šume razlikuje po vrsti drveća, načinu gospodarenja, načinu postanka, starosti i stadiju razvoja

21 20. šumski ekosustav je dinamična zajednica biljaka, gljiva, životinja, algi i mikroorganizama i njihovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica u kojem drveće i druga drvenasta vegetacija određuju strukturne i funkcionalne odnose na određenom staništu i pri određenim ekološkim uvjetima

22 21. šumski kompleks je prostorna cjelina koja se sastoji od šume i šumskog zemljišta koji čine šumski ekosustav, a graniči sa zemljištem drugog načina uporabe

23 22. šumski požar je požar u šumi i/ili na šumskom zemljištu

24 23. šumski proizvodi su svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, uključujući:

a) drvni šumski proizvodi su svi drvni dijelovi šumskog drveća i grmlja (oblovina, prostorno drvo, kora, granjevina, korijenje i slično)

b) nedrvni šumski proizvodi su svi nedrvni dijelovi šumskog drveća, grmlja i ostalih sastavnica šumskog ekosustava i usluge koje oni pružaju (listovi, cvjetovi, sjeme, plodovi, pupovi, podzemni dijelovi, gljive, divljač, i slično)

c) šumski reprodukcijski materijal je sjemenski materijal, biljni dijelovi i sadni materijal šumskih svojti i križanaca koji prvenstveno služi za podizanje i obnovu šuma

25 24. Tijelo je središnje tijelo državne uprave za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom i koordinaciju upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske

26 25. urbano šumarstvo je specijalizirana grana šumarstva koja prilikom provođenja radova gospodarenja šumama i šumskim zemljištima posvećuje posebnu pažnju uzgoju i održavanju ekosustava u urbanim područjima, a obuhvaća i radove čiji je cilj stvaranje što povoljnijih uvjeta za boravak posjetitelja, podizanje estetske i rekreativne vrijednosti prvenstveno urbanih i park šuma te ostalih šuma i šumskih zemljišta koji su izloženi većem broju posjetitelja

27 26. zaštićeno područje je područje zaštićeno na temelju propisa o zaštiti prirode

28 27. zaštita šuma je skup mjera koje su dužne poduzimati osobe koje gospodare šumama radi zaštite šuma od požara, drugih elementarnih nepogoda, štetnih organizama i štetnih antropogenih utjecaja

29 28. zavičajna vrsta (autohtona vrsta) je vrsta koja prirodno obitava u određenom ekološkom sustavu nekog područja.

(2) Ostali pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno posebnim zakonima kojima se uređuje područje poljoprivrede i poljoprivrednog zemljišta, područje prostornog uređenja, područje gradnje, područje zaštite prirode, područje vlasništva i drugih stvarnih prava i drugim posebnim zakonima.

(3) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 15. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Upis u upisnik privatnih šumoposjednika

(1) Privatni šumoposjednik može se upisati ili brisati iz upisnika privatnih šumoposjednika na temelju zahtjeva.

(2) Privatni šumoposjednici se upisuju u upisnik privatnih šumoposjednika ili zahtijevaju izmjenu i dopunu postojećeg upisa pri nadležnim uredima Službe Ministarstvu.

(3) Uz zahtjev za upis u upisnik privatnih šumoposjednika prilažu se dokazi, vlasnički list ili pravno ovlaštenje vlasnika, kojima se potvrđuju uvjeti za privatnog šumoposjednika iz odredbi ovoga Zakona, a o zahtjevu Služba Ministarstvo odlučuje rješenjem.

(4) Uvjet upisa u upisnik privatnih šumoposjednika je posjedovanje šume i šumskog zemljišta na području Republike Hrvatske, a pravo na upis ima fizička ili pravna osoba s prebivalištem odnosno sjedištem na području Europske unije.

(5) Brisanje iz upisnika privatnih šumoposjednika provodi se na zahtjev šumoposjednika ili po službenoj dužnosti nakon prestanka postojanja uvjeta za upis iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Protiv rješenja Službe iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može se izjaviti žalba Ministarstvu pokrenuti upravni spor.

(7) Upis u upisnik privatnih šumoposjednika, brisanje iz upisnika privatnih šumoposjednika, kao i uvjete korištenja podataka iz upisnika te način vođenja ministar propisuje pravilnikom.

Članak 25. izmijenjenčlankom 3. ovoga akta

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba

(1) Služba kao specijalizirana javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavnih usluga u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu nadležna je za obavljanje poslova dijela javnih ovlasti te unapređenja gospodarenja Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima privatnih šumoposjednika u Republici Hrvatskoj. 7. provođenje postupaka javne nabave za obavljanje radova gospodarenja šumama putem licenciranih izvođača, osim onih radova koje korisnik (šumoposjednik) može sam izvoditi ili onih na koje ga ovaj Zakon i podzakonski propisi obvezuju te objavljivanje i provođenje javnih poziva za radove u vlasništvu privatnih šumoposjednika

(2) Djelatnosti Službe u području šumarstva za privatne šumoposjednike su:

1. davanje stručnih savjeta, instrukcija te promicanje znanja iz područja šumarstva

2. organiziranje i izvođenje formalnog i neformalnog obrazovanja odraslih koje se odnosi na osposobljavanje i usavršavanje iz područja šumarstva

3. sudjelovanje u izradi propisa o zaštiti od požara šuma i šumskog zemljišta malih i srednjih šumoposjednika, prikupljanje podataka o šumskim požarima u šumama malih i srednjih šumoposjednika i dostavljanje Ministarstvu

4. uspostavljanje sustava motrenja te organiziranje, praćenje, prikupljanje podataka i izvješćivanje mjerodavnih institucija o pojavi štetnih organizama u šumama malih i srednjih šumoposjednika

5. davanje preporuka u vezi s reprodukcijskim materijalom za obnovu šuma i pošumljavanje

6. pripremanje stručnih podloga za održavanje, izgradnju i rekonstrukciju šumske infrastrukture i protupožarnih prosjeka te planiranje, provođenje i praćenje održavanja šumskih prometnica u šumama privatnih šumoposjednika

Za unapređenje gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u šumama privatnih šumoposjednika vlasništvu privatnih šumoposjednika nadležno je Ministarstvo.

8. predlaganje programa gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika Ministarstvu na odobrenje, provođenje kolaudacija radova koji se obavljaju u šumama privatnih šumoposjednika, izrada i predlaganje na odobrenje operativnog godišnjeg plana za šume privatnih šumoposjednika te donošenje rješenja za doznaku stabala kada za predmetnu šumu nije izrađen program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika

9. planiranje korištenja i vođenje postupka ostvarivanja prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za izvršene radove u šumama privatnih šumoposjednika

10. utvrđivanje posebnih uvjeta za izgradnju šumske infrastrukture i/ili građevina planiranih prostornim planovima u svrhu izdavanja lokacijske i/ili građevinske dozvole

11. izvođenje doznake i nužne doznake stabala u šumama privatnih šumoposjednika putem licenciranih osoba (izvođača)

12. vođenje evidencije o šumama privatnih šumoposjednika, praćenje provedbe programa privatnih šumoposjednika, razduživanje (upisivanje izvršenih radova) programa gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika za male i srednje šumoposjednike

13. izdavanja rješenja o upisu u upisnik privatnih šumoposjednika

14. izdavanje popratnica za božićna drvca, obračun naknade šumske štete u šumama i šumskim zemljištima privatnih šumoposjednika

15. obavljanje i drugih poslova u okviru savjetodavne djelatnosti u skladu sa Statutom Službe i posebnim propisima.

(3) Poslove iz stavka 2. točaka 7. do 13. ovoga članka Služba obavlja kao javnu ovlast.

Članak 29. izmijenjenčlankom 4. ovoga akta

Postupak odobravanja, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova

(1) Šumskogospodarski plan, njegovu obnovu ili reviziju Ministarstvo odobrava rješenjem, i to za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na prijedlog javnog šumoposjednika, Ustanove ili Pravne osobe, a za šume privatnih šumoposjednika na prijedlog Službe licenciranih izvođača.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, Program zaštite njege i obnove šuma za zaštićeno područje u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost Ministarstvo odobrava na prijedlog Javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem.

(3) Osnova područja odobrava se na temelju mišljenja povjerenstva o njezinoj usklađenosti sa strateškim dokumentima šumarstva i prostornog uređenja, a Povjerenstvo osniva ministar.

(4) Osnovu područja izrađuje javni šumoposjednik, a izrada se financira iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma razmjerno udjelima zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i zemljišta privatnih šumoposjednika u ukupnoj površini šuma i šumskih zemljišta Republike Hrvatske.

(5) Za točnost stručnih podataka (površina, drvna zaliha, prirast, etat, propis šumskouzgojnih radova) navedenih u šumskogospodarskom planu odgovoran je izrađivač.

(6) Šumskogospodarski planovi te njihova obnova ili revizija odobrava se na temelju mišljenja povjerenstva o njihovoj usklađenosti s Osnovom područja i odredbama ovoga Zakona, a Povjerenstvo iz reda šumarskih stručnjaka osniva ministar.

(7) Prije ishođenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka za Programe gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže potrebno je ishoditi suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove zaštite prirode.

(8) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova, srednji i veliki šumoposjednik te Služba za male šumoposjednike dužni su izrađivati šumskogospodarske planove te ih redovito obnavljati ili revidirati.

(9) Troškovi izrade, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova i troškovi rada povjerenstva iz stavka 6. ovoga članka:

– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari javni šumoposjednik terete javnog šumoposjednika

– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari Ustanova terete Ustanovu

– za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske kojima gospodari Pravna osoba terete Pravnu osobu

– za šume i šumska zemljišta kojima gospodare mali ili srednji šumoposjednik terete Službu Ministarstvo

– za šume i šumska zemljišta kojima gospodari srednji šumoposjednik, a kada se postupak odobravanja, obnove ili revizije šumskogospodarskih planova provodi po zahtjevu srednjeg šumoposjednika radi osnivanja posebne gospodarske jedinice, terete srednjeg šumoposjednika

– za šume i šumska zemljišta kojima gospodari veliki šumoposjednik terete velikog šumoposjednika.

(10) Troškovi prve izrade programa gospodarenja privatnih šumoposjednika i troškovi rada povjerenstva za njihovo odobrenje terete Službu Ministarstvo, osim kada se osniva posebna gospodarska jedinica po zahtjevu privatnih šumoposjednika.

(11) Iznimno od odredbe stavaka 9. i 10. ovoga članka, Javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem, u kojem je zabranjena gospodarska djelatnost sukladno posebnom propisu, snosi troškove izrade i odobrenja programa, zaštite, njege i obnove šuma.

(12) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 30. izmijenjenčlankom 5. ovoga akta

Evidencije o izvršenim radovima

(1) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova i Služba Ministarstvo dužni su u šumskogospodarskim planovima voditi propisane evidencije o izvršenim radovima.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, javni šumoposjednik dužan je u Osnovi područja voditi propisane evidencije o izvršenim radovima.

(3) Za potrebe vođenja evidencija iz stavka 2. ovoga članka potrebne podatke javnom šumoposjedniku dužni su dostaviti Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova i Služba Ministarstvo.

Članak 31. izmijenjenčlankom 6. ovoga akta

Operativni planovi

(1) Operativni godišnji planovi izrađuju se na temelju šumskogospodarskih planova i mogu biti:

– operativni godišnji plan za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma

– operativni godišnji plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištima.

(2) Operativnim godišnjim planom za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma planira se utrošak sredstava općekorisnih funkcija šuma za radove propisane ovim Zakonom.

(3) Operativnim godišnjim planom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima planira se godišnji opseg radova gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u potrebnoj količini i vrsti, a na temelju propisa šumskogospodarskih planova.

(4) Operativni godišnji plan za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma Ministarstvo odobrava rješenjem, i to za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na zahtjev javnog šumoposjednika, Ustanove i Pravne osobe, a.

(5) Operativni godišnji plan za ostvarivanje prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma za šume privatnih šumoposjednika na zahtjev Službe izrađuje Ministarstvo.

(6) Operativni godišnji plan gospodarenja šumama i šumskim zemljištima donose javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba i veliki privatni šumoposjednik do 31. prosinca tekuće godine za iduću godinu.

(7) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 33. izmijenjenčlankom 7. ovoga akta

Proglašavanje zaštitne šume i šume posebne namjene

(1) Ministarstvo rješenjem o proglašenju pojedinu šumu i šumsko zemljište proglašava zaštitnom šumom ili šumom posebne namjene.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, šume posebne namjene iz članka 22. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona proglašavaju se sukladno posebnom propisu o zaštiti prirode.

(3) Šume posebne namjene za potrebe obrane proglašava Ministarstvo na zahtjev središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove obrane.

(4) Urbane šume kao šumu posebne namjene proglašava Ministarstvo na zahtjev zainteresiranih tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska.

(5) Šumske sjemenske objekte kao šumu posebne namjene proglašava Ministarstvo sukladno posebnom propisu na zahtjev Javnog šumoposjednika, Ustanove ili Službe privatnog šumoposjednika.

(6) Šumu posebne namjene za potrebe utvrđene posebnim propisima proglašava Ministarstvo na temelju potreba utvrđenih posebnim propisima.

(7) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka o proglašenju šume privatnih šumoposjednika šumom posebne namjene podnositelj zahtjeva za proglašenje dužan je osigurati sredstva koja nadoknađuju ograničenje prava gospodarenja koje se privatnom šumoposjedniku ograničava.

(8) Troškovi provedbe aktivnosti propisanih šumskogospodarskim planom u šumama posebne namjene, koji se ne smatraju redovitim gospodarenjem šumama, terete podnositelja zahtjeva za proglašenjem pojedine šume šumom posebne namjene odnosno nositelja prava građenja, osim za šume iz članka 22. stavka 5. točke 1. ovoga Zakona.

(9) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 36. izmijenjenčlankom 8. ovoga akta

Doznaka stabala

(1) U šumi i na šumskom zemljištu dopušteno je sjeći samo doznačena stabla.

(2) Doznaku stabala u šumama i na šumskom zemljištu obavlja izvoditelj šumarskih radova koji posjeduje odgovarajuću licenciju Komore.

(3) Zahtjev za doznaku stabala mali i srednji šumoposjednik podnosi Službi Ministarstvu.

(4) O zahtjevu za doznaku kada nije izrađen program gospodarenja za šume privatnih šumoposjednika, Služba Ministarstvo odlučuje rješenjem koje je upravni akt.

(5) Radi intenzivnog i trajnog nadzora nad doznakom stabala javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova i veliki šumoposjednici podatke o doznaci stabala dužni su upisivati u upisnik doznake pri Registru, a za male i srednje šumoposjednike upis podataka obavlja Služba Ministarstvo.

(6) Upisivanje podataka o doznaci stabala u upisnik, sadržaj i vođenje upisnika doznake stabala pri Registru te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom.

(7) Protiv rješenja Službe iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može se izjaviti žalba Ministarstvu pokrenuti upravni spor.

Članak 39. izmijenjenčlankom 9. ovoga akta

Krčenje šuma

(1) Krčenje se može dozvoliti:

– u svrhu izgradnje šumske infrastrukture

– ako se šuma ili šumsko zemljište radi interesa Republike Hrvatske trebaju privesti drugoj namjeni

– ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje

– u svrhu provede zahvata u prostoru sukladno aktima za provedbu prostornih planova

– ako je to potrebno radi građenja građevina koje se prema prostornom planu odnosno posebnom propisu mogu graditi izvan građevinskoga područja bez akta iz podstavka 4. ovoga stavka.

(2) Dozvolu iz stavka 1. podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka izdaje Ministarstvo.

(3) Dozvolu iz stavka 1. podstavaka 4. i 5. ovoga članka izdaje ured državne uprave u županiji odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove šumarstva, a koja se može izdati u skladu s općim ili pojedinačnim aktom.

(4) Ako je šuma i šumsko zemljište privatnih šumoposjednika obuhvatom prostornog plana u građevinskom području, dozvola za krčenje šuma ne izdaje se, već se Službi Ministarstvu podnosi zahtjev za izdavanje teretnog lista za drvo.

(5) Zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume mora se u roku od dvije godine privesti namjeni radi koje je obavljeno krčenje. U protivnome, zemljište se mora pošumiti u tijeku iduće godine na trošak podnositelja zahtjeva.

(6) Stručne poslove iz stavka 3. ovoga članka obavljaju osobe sa završenim preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem šumarstva.

(7) Ministarstvo i uredi državne uprave u županiji odnosno upravo tijelo Grada Zagreba nadležno za poslove šumarstva podatke o zaprimljenom zahtjevu za izdavanje dozvole za krčenje šuma te izdanoj dozvoli za krčenje upisuju u Registar radi obveznog informiranja javnosti.

(8) Protiv odluke o zahtjevu za izdavanjem dozvole iz stavaka 2. i 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 40. izmijenjenčlankom 10. ovoga akta

Izrada i donošenje prostornih planova

(1) U šumi i na šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura, lovnogospodarski i lovnotehnički objekti, građevine za potrebe obrane i nadzora državne granice, spomenici kojima se obilježavaju mjesta masovnih grobnica žrtava rata i mjesta stradavanja te građevine koje su planirane prostornim planovima.

(2) Prostornim planovima može se u šumi i na šumskom zemljištu planirati izgradnja građevina samo ako to iz tehničkih i ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume i šumskog zemljišta.

(3) U sastojinama I. i II. dobnog razreda, sastojinama koje su u fazi oplodnih sječa, šumskim sjemenskim objektima i šumama namijenjenim za znanstvena istraživanja i nastavu ne može se prostornim planovima planirati izgradnja kampova, igrališta za golf i drugih sportsko-rekreacijskih područja.

(4) Na poziv nositelja izrade javni šumoposjednik daje zahtjeve u postupku izrade prostornih planova.

(5) U postupku donošenja Državnog plana prostornog razvoja, prostornog plana županije odnosno prostornog plana Grada Zagreba, prostornih planova posebnih obilježja, prostornog plana uređenja grada odnosno općine, koji se odnose na šume i šumska zemljišta, Ministarstvo daje mišljenje.

(6) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba i Javna ustanova, u okviru svoje nadležnosti, dostavljaju očitovanje Ministarstvu na prostorne planove za potrebe davanja mišljenja iz stavka 5. ovoga članka.

(7) U svrhu izdavanja lokacijske dozvole i izrade glavnog projekta kada se ne izdaje lokacijska dozvola sukladno posebnom propisu, posebne uvjete za izgradnju građevina iz stavka 1. ovoga članka i izgradnju objekata u pojasu do 50 m od ruba šume za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske utvrđuje javni šumoposjednik, Ustanova odnosno Pravna osoba, a za šume privatnih šumoposjednika Služba Ministarstvo.

(8) Šumoposjednici nisu dužni poduzimati posebne mjere zaštite niti se mogu smatrati odgovornima za bilo kakve štete za građevine izgrađene u pojasu do 50 m od ruba šume.

Članak 41. izmijenjenčlankom 11. ovoga akta

Praćenje zdravstvenog stanja šuma i mjere zaštite

(1) Šumoposjednici su dužni pratiti zdravstveno stanje šuma i poduzimati mjere radi zaštite šuma i šumskih zemljišta od biotskih i abiotskih čimbenika sukladno ovom Zakonu i propisima iz područja biljnog zdravstva.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u šumama kojima gospodare mali i srednji šumoposjednici praćenje zdravstvenoga stanja obavlja Služba Ministarstvo.

(3) Radi očuvanja zdravstvenoga stanja šuma Hrvatski šumarski institut (u daljnjem tekstu: Institut) provodi izvještajno-prognozne poslove u šumarstvu te u okviru tih poslova propisuje i mjere za suzbijanje štetnih organizama.

(4) Kada zdravstveno stanje šuma zahtjeva poduzimanje intenzivnih mjera praćenja i suzbijanja štetnih organizama, ministar može naredbom propisati njihovo provođenje.

Članak 43. izmijenjenčlankom 12. ovoga akta

Upisnik šumskih požara

(1) Radi poboljšanja nadzora nad šumskim požarima i njihovim uzrocima, učincima i prevenciji podaci se upisuju u Registar u dijelu upisnika o šumskim požarima.

(2) Javni šumoposjednik, Ustanova, Pravna osoba, Javna ustanova, Služba Ministarstvo i veliki šumoposjednici dužni su prikupljati podatke o šumskim požarima i u roku od osam dana od dana nastanka požara u Registar prijaviti njegov nastanak.

(3) Ministarstvo će prikupljene podatke iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev dostavljati domaćim i međunarodnim tijelima i institucijama.

(4) Način prikupljanja podataka, sadržaj i vođenje Registra u dijelu upisnika o šumskim požarima te uvjete korištenja podataka ministar propisuje pravilnikom.

Članak 44. izmijenjenčlankom 13. ovoga akta

Čuvanje šuma i šumski red

(1) Javni šumoposjednik, Ustanova i Pravna osoba dužni su osigurati zaštitu šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske od protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji te provoditi šumski red.

(2) Šumski red u šumama privatnih šumoposjednika provode privatni šumoposjednici.

(3) Radi ostvarivanja zaštite iz stavka 1. ovoga članka, javni šumoposjednik, Ustanova i Pravna osoba dužni su osigurati izravno čuvanje šuma, osim na površinama šuma posebne namjene gdje je pristup ograničen ili zabranjen, u kojima u vrijeme ograničenja i zabrane pristupa čuvanje šuma osigurava osoba u čiju korist je proglašena šuma posebne namjene.

(4) Srednji i veliki šumoposjednici dužni su sami čuvati svoju šumu, a mali šumoposjednici sami ili u organizaciji udruženja šumoposjednika.

(5) Ako mali šumoposjednici čuvanje šuma obavljaju u organizaciji udruženja šumoposjednika, takvo čuvanje šuma će sufinancirati Služba Ministarstvo.

(6) Čuvanje šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske obavlja osoba – lugar, koja ima najmanje srednju stručnu spremu šumarskoga smjera te ispunjava i druge uvjete određene posebnim propisima.

(7) Ako lugar zatekne u šumi ili šumskome zemljištu osobu koja protupravno prisvaja drvo ili druge šumske proizvode ili obavlja druge radnje protivne ovomu Zakonu i propisima donesenim na temelju njega, dužan je:

1. zatražiti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu na osnovi koje može utvrditi identitet osobe

2. privremeno oduzeti nezakonito prisvojene šumske proizvode i sredstva kojima je izvršeno protupravno prisvajanje.

(8) Način čuvanja šuma i šumskih zemljišta i obavljanja poslova lugara, službenu odjeću i oznake te oblik, način izdavanja i sadržaj iskaznice lugara ministar propisuje pravilnikom.

Članak 72. izmijenjenčlankom 14. ovoga akta

Upravni, inspekcijski i stručni nadzor

(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, u dijelu povjerenih javnih ovlasti, obavlja Ministarstvo.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavljaju državni šumarski inspektori i šumarski inspektori u područnoj jedinici Ministarstva Državog inspektorata (u daljnjem tekstu: šumarski inspektori).

(3) Stručni nadzor kvalitete obavljenih radova ovlaštenih inženjera na gospodarenju šumama i šumskim zemljištima obavljat će Komora kao javnu ovlast na zahtjev Ministarstva ili drugih osoba koje imaju pravni interes.

(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega u području trgovine obavlja se prema posebnim propisima.

(5) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega u području obrane obavljaju državni šumarski inspektori i inspektori Inspektorata obrane u skladu sa sporazumom koji sklapaju nadležni ministri čelnici nadležnih tijela.

(6) Nadzor nad provedbom mjera zaštite od požara u šumama i na šumskom zemljištu obavljaju i inspektori zaštite od požara ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

(7) Nadzor nad provedbom mjera iz programa gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže i Programa zaštite, njege i obnove šuma koordinirano obavljaju šumarski inspektori i inspektori zaštite prirode.

(8) Nadzor nad provedbom mjera iz članka 52. stavka 6. ovoga Zakona obavljaju poljoprivredni inspektori.

Članak 73. izmijenjenčlankom 15. ovoga akta

Poslovi šumarske inspekcije

Poslove šumarske inspekcije obavljaju: državni viši šumarski inspektor – specijalist, viši šumarski inspektor i šumarski inspektor u područnoj jedinici Ministarstva.

Članak 74. brisančlankom 16. ovoga akta

Uvjeti za obavljanje poslova inspektora

(1) Poslove državnog šumarskog inspektora (višeg državnog šumarskog inspektora) može obavljati državni službenik koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij šumarske struke i pet godina radnog staža u struci.

(2) Poslove šumarskog inspektora u područnoj jedinici (višeg šumarskog inspektora) može obavljati državni službenik koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij šumarske struke i četiri godine radnog iskustva.

(3) Poslove šumarskog inspektora u područnoj jedinici (šumarskog inspektora) može obavljati državni službenik koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij šumarske struke i tri godine radnog iskustva.

(4) Program posebnog dijela državnog stručnog ispita iz ovoga članka ministar propisuje pravilnikom.

Članak 75. brisančlankom 16. ovoga akta

Službena iskaznica i značka inspektora

(1) Šumarski inspektor i državni šumarski inspektor imaju službenu iskaznicu i značku kojom dokazuju svoje službeno svojstvo, identitet i ovlasti.

(2) Obrazac iskaznica i izgled znački iz stavka 1. ovoga članka te način njihova izdavanja ministar propisuje pravilnikom.

Članak 76. izmijenjenčlankom 17. ovoga akta

Provođenje inspekcijskog nadzora

Pravne i fizičke osobe čiji rad podliježe inspekcijskom nadzoru državnih šumarskih inspektora ili šumarskih inspektora dužni su im omogućiti provođenje tog nadzora te im pri tome pružiti potrebne podatke i obavijesti.

Članak 77. izmijenjenčlankom 18. ovoga akta

Šumarski inspektor

Šumarski inspektor u područnoj jedinici Ministarstva Područnom uredu Državnog inspektorata

Šumarski inspektor u Područnom uredu Državnog inspektorata u provedbi inspekcijskoga nadzora ovlašten je:

1. provoditi uvid u šumskogospodarske planove i nadzirati njihovu provedbu

2. nadzirati sve radove gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, šumsku infrastrukturu, uređaje i naprave, kao i sva mjesta gdje se drvo siječe, uskladištava ili izvozi iz šume do mjesta prerade te drvo i sredstva s kojima se drvo prevozi do kupca, odnosno mjesta prerade

3. prikupljati podatke i obavijesti o izvršenim radovima gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, o sredstvima i postupcima koji se primjenjuju na uređivanju šuma, o stručnim službama, kao i druge podatke – radi utvrđivanja je li gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovi njega

4. nadzirati kako se utvrđuje zdravstveno stanje šuma i provode mjere za suzbijanje štetnih organizama te narediti provođenje određenih mjera, ako utvrdi da se javni šumoposjednik, Ustanova ili privatni šumoposjednik ne pridržavaju propisa i naređenih mjera sukladno propisima o biljnom zdravstvu

5. nadzirati kako se provode mjere osiguranja zaštite od požara i narediti provođenje određenih mjera, ako utvrdi da se javni šumoposjednik, Ustanova ili privatni šumoposjednik ne pridržava propisa, odnosno naređenih mjera za zaštitu šuma od požara

6. nadzirati provedbu i drugih mjera za zaštitu šuma određenih ovim Zakonom (šumski red, neposredno čuvanje šuma i dr.) ili propisom donesenim na temelju njega te propisati rok izvršenja

7. narediti obustavu sječe stabala, njihovih dijelova, odsijecanja grana, kresanja lisnika, pustošenja šume, krčenja šume, doznake stabala, prometa vozilima izvan šumskih prometnica i sakupljanja šumskih proizvoda ako se ove radnje obavljaju protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega

8. zabraniti izvršenje sječe stabala, poništiti doznaku stabala koja je protivna šumskogospodarskim planovima i šumarskoj struci za područja gdje nisu izrađeni šumskogospodarski planovi, narediti sanaciju sastojine nakon sječe bez doznake, pustošenja i krčenja šuma s rokom izvršenja od jednog vegetacijskog razdoblja

9. zabraniti izvođenje šumarskih radova ako ih obavlja osoba bez licencije za obavljanje šumarskih radova i/ili ako se uporabljuju tehnička sredstva i provode postupci koji ne udovoljavaju tehnološkim zahtjevima, zahtjevima zaštite sigurnosti i zdravlja ljudi

10. narediti privremeno oduzimanje bespravno posječenog drva i ostalih dijelova stabla, kao i drugih bespravno prisvojenih ili proizvedenih šumskih proizvoda sukladno posebnom propisu

11. narediti privremeno oduzimanje šumskih proizvoda četinjača koje nisu okorane ili prskane, a za koje je koranje ili prskanje propisano sukladno posebnom propisu

12. narediti provedbu radova određenih šumskogospodarskim planovima čije neizvršenje bi prouzročilo štetne posljedice

13. narediti usmenim rješenjem obustavu poslovanja ili druge privremene mjere za sprečavanje štetnih posljedica radi zaštite interesa Republike Hrvatske

14. obavještavati nadležna tijela o zapaženim nepravilnostima i traži njihovo postupanje, ako nije ovlašten neposredno postupiti

15. prikupljati potrebne podatke i obavještenja od nadziranih osoba, svjedoka, vještaka i drugih osoba

16. podnositi optužne prijedloge za pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega

17. poduzimati i druge mjere i radnje za koje je ovlašten drugim propisima.

Članak 78. izmijenjenčlankom 19. ovoga akta

Državni šumarski Šumarski inspektor Državni šumarski u središnjem uredu Državnog inspektorata

Šumarski inspektor u središnjem uredu Državnog inspektorata u provedbi inspekcijskog nadzora ovlašten je:

1. nadzirati provedbu šumskogospodarske osnove područja

2. nadzirati gospodarenje šumama i šumskim zemljištem unutar šumskogospodarskog područja

3. nadzirati gospodarenje zaštićenim šumama u kojima je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara, šumama za znanstvena istraživanja i šumama za potrebe obrane

4. provoditi kontrolno-instruktivni nadzor

5. po potrebi provoditi nadzor po službenoj dužnosti s ovlastima šumarskog inspektora iz članka 77. ovoga Zakona.

Članak 79. izmijenjenčlankom 20. ovoga akta

Nepravilnosti utvrđene inspekcijskim nadzorom

(1) Nakon provedenoga inspekcijskog nadzora inspektor sastavlja zapisnik o utvrđenim činjenicama.

(2) Ako inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi povrede ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju njega, naredit će rješenjem otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka u određenom roku.

(3) Rješenje iz stavka 2. ovoga članka inspektor donosi bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam 15 dana od dana završetka nadzora.

(4) Inspektor će donijeti rješenje i odmah usmeno narediti njegovo izvršenje u slučajevima kad utvrdi kako pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost suprotno izvršnoj zaštitnoj mjeri zabrane obavljanja djelatnosti, donesenoj u upravnom ili prekršajnom postupku, kad je potrebno poduzeti hitne mjere radi osiguranja javnog reda i sigurnosti, radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovinu veće vrijednosti.

(5) Protiv rješenja inspektora iz ovoga Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor šumarskih inspektora može se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba Državnom inspektoratu.

(6) Ako inspektor utvrdi kako je povredom propisa počinjen prekršaj ili kazneno djelo, dužan je bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora podnijeti optužni prijedlog ili kaznenu prijavu zbog počinjenja kaznenog djela.