Što se promijenilo od NN 151/2003

Članak 1. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 25.

(1) Ovim se Zakonom uređuju uzgoj i proizvodnja uzgojno valjanih životinja, oplođivanje domaćih životinja, trgovina uzgojno valjanim životinjama, zoohigijenski uvjeti držanja domaćih životinja, zaštita okoliša u uzgoju i iskorištavanju domaćih životinja, kakvoća stočne hrane za životinje i proizvoda životinjskog podrijetla, ustroj i provedba uzgoja uzgojno valjanih životinja i druga pitanja važna za učinkovitost i promicanje stočarstva.

(2) Odredbe ovoga Zakona odnose se na uzgoj goveda, svinja, koza, ovaca, konja, magaraca, kunića, peradi, pčela i drugih vrsta životinja koje imaju gospodarsku namjenu (u daljnjem tekstu: domaće životinje).

(3) Uzgojem iz stavka 1. ovoga članka potiče se:

1. povećanje učinkovitosti proizvodnje domaćih životinja uz očuvanje ili poboljšanje njihove vitalnosti,

2. povećanje ekonomičnosti stočarske proizvodnje,

3. poboljšanje kakvoće stočarskih proizvoda,

4. očuvanje genetske raznolikosti domaćih životinja.

Članak 2. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 1.

U ovom Zakonu u uporabi su nazivi s ovim značenjima:

1. Stočarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem i držanjem domaćih životinja za gospodarsko iskorištavanje.

2. Uzgojno valjana životinja matična je ili upisana domaća životinja te matično jato peradi i to:

– matična životinja čiste pasmine upisana u matičnu knjigu, čiji su roditelji, djedovi i bake upisani u matičnu knjigu iste pasmine,

– upisana životinja čiste pasmine ili križana poznatih roditelja odnosno kod izvornih i zaštićenih pasmina životinje koje zadovoljavaju kriterije za tu pasminu, upisana u uzgojni upisnik,

– matično jato čiste pasmine ili hibrid upisan u središnji popis matičnih jata.

3. Matica pčela rasplodna je ženka u pčelinjoj zajednici.

4. Pčelinja zajednica je roj pčela u košnici s pripadajućim saćem, koji se sastoji od jedne matice, radilica i trutova tijekom proizvodne sezone.

5. Soj je uža skupina životinja unutar pasmine sličnih nasljednih osobina.

6. Natprosječna životinja jest umatičena uzgojno valjana životinja koja je prema nasljednim osobinama iznad prosjeka uzgoja kojem pripada.

7. Uzgoj stoke sustav je genetskih i zootehničkih postupaka u izgradnji proizvodnih kapaciteta životinje.

8. Stvaranje uzgojno valjanih životinja skup je uzgojno-selekcijskih postupaka i mjera kojima se izgrađuje genetski vrijedna i u populaciji natprosječna životinja.

9. Uzgojni program skup je selekcijskih postupaka kojima se ostvaruje genetsko unapređivanje pojedinih vrsta i pasmina životinja.

10. Ispitivanje proizvodnosti postupak je utvrđivanja proizvodnosti životinja, uključujući kakvoću proizvoda, a cilj je procjena uzgojnih vrijednosti u usmjeravanje tehnologije njihova iskorištavanja.

11. Uzgojna vrijednost nasljedni je utjecaj životinje na genetsku vrijednost njezinih potomaka.

12. Testiranje je postupak procjene uzgojnih vrijednosti primjerenim metodama i tehnološko-tehničkim postupcima.

13. Test na vlastiti rast i razvoj (performance test) postupak je procjene uzgojne vrijednosti za osobine rasta i razvoja testirane jedinke.

14. Test po potomstvu (progeni test) postupak je procjene uzgojnih vrijednosti životinje na temelju podataka o proizvodnim osobinama potomaka.

15. Kontrolni test postupak je utvrđivanja učinkovitosti križanog uzgoja.

16. Križanje je sparivanje životinja različitih pasmina, sojeva i linija da bi se dobile proizvodno vrijednije životinje.

17. Licenciranje je uzgojna mjera odabira i ocjene rasplodnjaka Putovnica jest identifikacijski dokument koji se izdaje za prirodni pripust kopitare.

18. Genetska manipulacija plansko je mijenjanje genoma pojedinih životinja.

19. Genetski materijal biološki je reprodukcijski materijal (sjeme, jajne stanice i zameci).

20. Genetska raznolikost stupanj je učestalosti gena unutar vrste.

21. Hibrid je životinja dobivena sustavnim i smislenim postupcima križanja.

22. Proizvodna osobina gospodarski je važno i mjerljivo svojstvo životinje.

23. Rodovnik je potvrda o podrijetlu i proizvodnim svojstvima (predigree) matičnih životinja.

24. Potvrda o podrijetlu je isprava o podrijetlu upisane životinje.

25. Matična knjiga jest knjiga koju vodi ovlaštena ustanova, središnji savez uzgajivača, savez uzgajivača, udruga uzgajivača (knjiga, popis, kartoteka, datoteka, ili neki drugi oblik bilježenja podataka), o matičnim životinjama iz programa uzgoja čiste pasmine, da bi se te životinje mogle identificirati te da bi se moglo dokazivati podrijetlo i proizvodnost tih životinja.

26. Uzgojni upisnik jest upisnik koji vodi ovlaštena ustanova, središnji savez uzgajivača, savez uzgajivača, udruga uzgajivača i uzgojna društva (knjiga, popis, kartoteka, datoteka ili neki drugi oblik bilježenja podataka) o životinjama iz programa križanja i odabranih životinja iz populacije, a da bi se one mogle identificirati te da bi se moglo dokazivati podrijetlo.

27. Središnji popis matičnih grla jest središnji skup svih podataka o uzgojno valjanim životinjama u Republici Hrvatskoj.

28. Središnji popis matičnih jata jest središnji skup svih podataka o matičnim jatima u Republici Hrvatskoj.

29. Zootehnika je sustav tehnološko-tehničkih postupaka u uzgoju i iskorištavanju životinja.

30. Izvorne pasmine jesu pasmine domaćih životinja stvorene na području Republike Hrvatske.

31. Uzgajivač je pravna ili fizička osoba koja je vlasnik uzgojno valjane životinje.

32. Uzgojno društvo jest pravna osoba koja predstavlja farmu ili više farmi koje u uzgoju koriste kombinacijske sposobnosti pasmina ili linija.

33. Udruga uzgajivača interesna je skupina uzgajivača, čiji je osnovni cilj genetsko unapređivanje domaćih životinja provođenjem uzgojnog programa.

34. Ovlaštena ustanova pravna je osoba s ovlaštenjem za obavljanje određenih poslova iz ovoga Zakona.

35. Oplodna postaja izolirano je mjesto koje odgovara biološkim zahtjevima za oplodnju matica.

36. Savez uzgajivača interesna je skupina više udruga uzgajivača, a cilj mu je genetsko unapređivanje domaćih životinja provođenjem uzgojnog programa.

37. Središnji savez uzgajivača interesna je skupina više saveza uzgajivača i/ili udruga uzgajivača, a cilj mu je genetsko unapređivanje pojedine vrste ili pasmine domaćih životinja provođenjem uzgojnog programa u Republici Hrvatskoj.

Članak 4. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 2.

(1) Uzgojno valjane životinje moraju biti trajno obilježene i uvedene u središnji popis matičnih grla.

(2) Matično jato peradi vodi se u središnjem popisu matičnih jata.

(3) Način obilježivanja i upisa uzgojno valjanih životinja te oblik i sadržaj putovnice za kopitare propisuje ministar.

Članak 9.a dodanNN 132/2006: dodan člankom 3.

(1) Zbog postizanja više genetske vrijednosti kopitara koriste se i podaci dobiveni na natjecanjima koja se organiziraju prema propisanim pravilima.

(2) Pravila natjecanja koja se odnose na uvjete, suđenje i visinu osvojene nagrade na natjecanju donosi ovlaštena organizacija. Pravila ne smiju diskriminirati kopitare prijavljene za natjecanje po osnovi zemlje podrijetla ili uzgoja, osim u slučajevima kad se natjecanje organizira kao:
– natjecanje kopitara registriranih u posebnim matičnim knjigama kojima se pridonosi unapređivanju pasmine,
– regionalno natjecanje odabranih kopitara,
– način obilježavanja povijesnih i tradicionalnih događaja.

(3) Zbog doprinosa razvoju i unapređivanju uzgoja kopitara organizatori natjecanja su dužni za ove namjene izdvajati novčana sredstva iz ukupnog iznosa nagrada.

(4) Ovlaštena organizacija prati rezultate natjecanja te podatke dostavlja ovlaštenoj ustanovi.

(5) Udio izdvajanja sredstava iz stavka 3. ovoga članka i kriterije za njihovu raspodjelu te uvjete koje mora ispuniti ovlaštena organizacija propisuje ministar.

Članak 11. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 4.

(1) Zbog očuvanja izgrađenih genetskih i zdravstvenih osobina sive pčele, u Republici Hrvatskoj ne smiju se uzgajati i stavljati u prodaju druge pasmine pčela.

(2) Matice pčela koje se stavljaju u prodaju moraju biti proizvedene na oplodnim postajama stanicama registriranih uzgajivača.

(2) U prodaju se smiju stavljati samo matice sivih pčela.

Članak 15. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 5.

(1) Za umjetno osjemenjivanje smije se koristiti samo sjeme natprosječno valjanih rasplodnjaka potvrđenih testom na vlastiti rast i razvitak ili testovima na potomstvu, ovisno o dobi rasplodnjaka i stadiju testiranja, koji potječu od natprosječnih roditelja.

(2) U prirodnom pripustu smiju se koristiti uzgojno valjani rasplodnjaci koji potječu od natprosječno valjanih roditelja te zadovoljavaju uvjetima za ocjenu vanjštine grla i reprodukcijskog stanja.

(3) Provjeru podrijetla i ocjenu vanjštine rasplodnjaka obavlja ovlaštena ustanova i/ili uzgojna organizacija, a reprodukcijsko stanje područna veterinarska služba.

(4) Ako u Republici Hrvatskoj nema dovoljno uzgojno valjanih rasplodnjaka neke pasmine određenih stavkom 2. ovoga članka, za prirodni se pripust mogu koristiti i odabrana (licencirana) grla u tipu te pasmine.

(5) Licenciranje rasplodnjaka obavlja Povjerenstvo sastavljeno od predstavnika ovlaštene ustanove i/ili uzgojne organizacije i veterinarske službe te predstavnika ureda državne uprave u Županiji, odnosno upravnog tijela Grada Zagreba nadležnog za poslove stočarstva (u daljnjem tekstu: županijski ured) i uzgajivača.

(6) Povjerenstvo iz stavka 5. ovoga članka imenuje županijski ured.

(7) Način rada Povjerenstva te postupak odabiranja grla iz stavka 5. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 19. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 6.

(1) Rasplodnjaci koji se koriste putem umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta moraju biti pod stalnom zdravstvenom kontrolom nadležne veterinarske službe.

(2) Najmanje jednom godišnje ocjenjuje se svako rasplodno grlo od kojeg se uzima sjeme namijenjeno umjetnom osjemenjivanju i prirodnom pripustu da bi se utvrdilo novo stanje uzgojne i uporabne vrijednosti rasplodnjaka.

(3) Povjerenstvo za ocjenu muških rasplodnih grla kojih je sjeme namijenjeno umjetnom osjemenjivanju osniva rješenjem ministar.

(4) Na temelju izvješća Povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka Državni inspektorat u Ministarstvu donosi rješenje o mjerama za otklanjanje utvrđenih nedostataka, o izlučenju iz proizvodnje određenih rasplodnjaka, odnosno o zabrani proizvodnje sjemena ako nisu ispunjeni propisani uvjeti.

(5) Vlasnik izlučenog rasplodnjaka iz stavka 4. ovoga članka nema pravo na naknadu štete.

(6) Rasplodnjake namijenjene prirodnom pripustu ocjenjuje Povjerenstvo za licenciranje koje se imenuje svake godine na način propisan člankom 15. stavkom 5. ovoga Zakona.

(5) (7) Ako rasplodnjak ne ispunjuje Praćenje uzgojne i uporabne vrijednosti rasplodnjaka namijenjenih prirodnom pripustu obavlja ovlaštena ustanova.

(6) Kada rasplodnjak ne ispunjava postavljene uzgojne i reprodukcijske uvjete određene od ovlaštene ustanove ili središnjeg saveza uzgajivača, Povjerenstvo predlaže izlučenje grla iz korištenja ovlaštena ustanova predlaže izlučenje iz daljnjeg uzgojnog korištenja te o tome obavještava držatelja rasplodnjaka, uzgojnu organizaciju te stočarsku inspekciju.

(7) Postupak izlučenja provodi stočarska inspekcija.

(8) Izlučeni rasplodnjaci ne smiju se više koristiti u uzgoju, a vlasnik izlučenog rasplodnjaka nema pravo na naknadu štete.

Članak 21. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 7.

(1) Pravne i fizičke osobe koje obavljaju umjetno osjemenjivanje dužne su pravnoj osobi voditi evidenciju o izvršenim osjemenjivanjima koju dostavljaju ovlaštenoj ustanovi, a pravnim osobama od koje kojih su preuzele sjeme dostavljati dostavljaju izvješća o osjemenjenim životinjama.

(2) Držatelji rasplodnjaka u prirodnom pripustu dužni su ovlaštenoj ustanovi ili središnjem savezu uzgajivača dostavljati izvješća o obavljenim pripustima.

(3) Oblik Način vođenja evidencije te oblik i sadržaj izvješća iz stavka 1. i 2. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 22. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 8.

(1) U prodaju se smije staviti uzgojno valjana životinja, propisno obilježena, odnosno pouzdano opisana (konji), (kopitari), koja posjeduje rodovnik ili potvrdu o podrijetlu.

(2) Ovlaštena ustanova ili središnji savez uzgajivača izdaje rodovnik i potvrdu o podrijetlu. Potvrdu o podrijetlu izdaje i uzgojno društvo.

(3) Oblik i sadržaj rodovnika i potvrde o podrijetlu propisuje ministar.

Članak 24. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 9.

(1) Sjeme rasplodnjaka smije se stavljati u prodaju ako je propisno obilježeno i ako je za rasplodnjaka izdano dopuštenje za korištenje.

(2) Zahtjev za izdavanje dopuštenja traži vlasnik rasplodnjaka.

(3) Dopuštenje za korištenje izdaje Ministarstvo ako su ispunjeni uvjeti glede uzgojne vrijednosti te ako je sjeme zdravstveno ispitano.

(4) Zdravstveno ispitivanje sjemena iz stavka 3. ovoga članka obavljaju i potvrđuju ovlaštene veterinarske pravne osobe o čemu izdaju potvrdu a uvjete glede uzgojne vrijednosti potvrđuje ovlaštena ustanova ili središnji savez uzgajivača.

(5) Prodaja sjemena pod stalnim je kontrolnim nadzorom veterinarsko-zdravstvene i Državnog inspektorata.

(6) Propise o obilježavanju sjemena iz stavka 1. ovoga članka te uvjete glede uzgojne vrijednosti i ispitivanja sjemena iz stavka 3. ovoga članka donosi ministar.

Članak 26. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 10.

(1) Uzgojno valjane životinje smiju uvoziti fizičke i pravne osobe, a genetski materijal pravne osobe, ako je uvoz u skladu s programom uzgoja pojedine vrste ili pasmine stoke.

(2) Uvoz uzgojno valjanih životinja i genetskog materijala ne smije se zbog uzgojnih razloga zabranjivati, sprječavati ili ometati ako su pri uvozu ispunjeni uvjeti:

1. za uzgojno valjane životinje:

– da su upisane u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik za hibridne životinje kojeg vodi ovlaštena uzgojna organizacija ili uzgojno društvo zemlje podrijetla,

– da su označene na propisani način,

– da posjeduje propisanu uzgojnu dokumentaciju.

2. za sjeme:

– da potječe od rasplodnjaka koji je upisan u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik za hibridne životinje kojeg vodi ovlaštena uzgojna organizacija ili uzgojno društvo zemlje podrijetla,

– da potječe od rasplodnjaka koji ima pozitivan test na proizvodne osobine i pozitivnu uzgojnu vrijednost, osim u slučajevima ako se sjeme uvozi u ograničenim količinama bez rezultata testa zbog obavljanja test osjemenjivanja ili drugog opravdanog uzgojnog razloga što je u suglasju sa uzgojnim programom a potvrđeno je od strane ovlaštene ustanove ili središnjeg saveza uzgajivača,

– da je dobiveno u centru za umjetno osjemenjivanje ovlaštenom od službenog tijela zemlje izvoznice,

– da je označeno na propisan način,

– da posjeduje propisanu uzgojnu dokumentaciju.

3. za zametke i jajne stanice:

– da potječu od uzgojno valjanih životinja koje su upisane u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik za hibridne životinje koje vodi ovlaštena uzgojna organizacija ili uzgojno društvo zemlje podrijetla,

– da su dobiveni u centru za umjetno osjemenjivanje ili stanici za prijenos zametaka i jajnih stanica ovlaštenih od službenog tijela zemlje izvoznice,

– da su označeni na propisan način,

– da posjeduju propisanu uzgojnu dokumentaciju.

(3) Dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 2. ovoga članka uvoznik mora posjedovati pri uvozu uzgojno valjanih životinja ili genetskog materijala.

(4) Uvoziti se mogu uzgojno valjane životinje i genetski materijal čistih pasmina, sojeva i hibrida ako su te pasmine, sojevi i hibridi upisani u upisnik propisan člankom 13. ovoga Zakona te ako je uvoznik koji uvozi uzgojno valjana grla za tržište registriran za uvoz sukladno posebnim propisima.

(5) Rješenje o uvozu iz stavka 1. ovoga članka izdaje Ministarstvo.

Članak 30. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 11.

(1) Kod izgradnje novog i obnove staroga smještajnog prostora za domaće životinje vlasnik je dužan imati mišljenje o minimalnim tehničko-tehnološkim uvjetima proizvodnje i etološki prihvatljivim postupcima sa životinjama, pribavljeno od ovlaštene ustanove ili poljoprivredne savjetodavne službe. (2) Tehnološko-tehničke uvjete donošenja prostornih planova moraju se osigurati odgovarajući prostorni uvjeti za stočarsku proizvodnju, uvažavajući specifičnosti područja na kojem će se odvijati ta proizvodnja.

(2) U postupku donošenja prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar. (3) Uvjeta iz stavka 3. ovoga članka dužno se pridržavati nadležno upravno tijelo županije pri izdavanju lokacijske dozvole za izgradnju objekta Ministarstvo daje mišljenje u roku od 30 dana. U slučaju da se ne dostavi mišljenje u propisanom roku smatrat će se da je mišljenje dano.

(3) Uvjete koje treba ispuniti pri donošenju prostornih planova iz stavka 1. ovoga članka glede stočarske proizvodnje propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 30.a izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 12.

(1) Uzgajivač mora biti osposobljen i imati osnovna znanja o uzgoju i postupanju s domaćim životinjama, njihovoj zdravstvenoj zaštiti, hranidbi kao i o osobinama proizvoda životinjskog podrijetla.

(1) (2) Vrstu i razinu znanja te način osposobljavanja uzgajivača propisuje ministar Sa stajskim gnojem treba postupati tako da se ne ugrožava zdravlje ljudi i domaćih životinja, okoliš, te kakvoća hrane za životinje i životinjskih proizvoda.

(2) Objekti za sakupljanje stajskog gnoja (gnojišta, gnojne jame, jame za gnojovku, lagune) i uređaji za preradu i obradu stajskog gnoja moraju ispunjavati propisane tehničko-tehnološke uvjete.

(3) Tehničko-tehnološke uvjete iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 32. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 13.

Domaćim životinjama koje se koriste u gospodarske svrhe nije dopušteno davanje hormonalnih preparata da bi se poticao rast, proizvodnja mlijeka, mesa, jaja ili zbog drugih proizvodnih razloga.

(1) Radi podizanja više razine znanja uzgajivača domaćih životinja provode se programi izobrazbe.

(2) Programi iz stavka 1. ovoga članka izvode se u obrazovnim ustanovama u kojima se provode programi stočarskog usmjerenja.

(3) Stupanj i vrsta programa ovise o zahtjevnosti poslova u uzgoju, odnosno iskorištavanju domaćih životinja.

(4) Izbor obrazovnih ustanova iz stavka 2. ovoga članka obavlja se na temelju javnog poziva Ministarstva. Suglasnost na izbor obrazovnih ustanova daje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

(5) Izobrazba uzgajivača financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske i vlastitih prihoda uzgajivača.

(6) Način osposobljavanja, stupanj i vrstu programa iz stavka 3. ovoga članka te uvjete i način izbora obrazovnih ustanova iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 34.a dodanNN 132/2006: dodan člankom 14.

(1) Gospodarenje pčelinjim pašama te način iskorištavanja pčelinjih paša provodi se sukladno katastru pčelinjih paša.

(2) Katastar pčelinjih paša jest baza podataka o prostornom rasporedu i načinu gospodarenja pčelinjim pašama na području Republike Hrvatske.

(3) Način određivanja i vođenja katastra te njegov sadržaj propisuje ministar.

Članak 35. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člancima 15. i 25.; NN 30/2015: izmijenjen člankom 189.

(1) Domaće životinje smiju se hraniti samo zdravom stočnom hranom, a njezina kakvoća mora odgovarati propisu o kakvoći stočne hrane i drugim propisanim normama.

(2) Stočna hrana ne smije sadržavati štetne tvari u koncentraciji većoj od propisanih.

(3) U prodaju se može staviti stočna hrana i pojedini sastojci za stočnu hranu ako kakvoća odgovara propisu o kakvoći stočne hrane.

(4) Propise iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar.

Članak 36. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 25.; NN 30/2015: izmijenjen člankom 189.

(1) Kakvoću stočne hrane utvrđuju za to ovlaštene pravne osobe kojima Ministarstvo, na temelju propisanih uvjeta, izda odobrenje.

(2) Uvjete iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 37. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 25.; NN 30/2015: izmijenjen člankom 189.

(1) Stočna hrana smije se staviti u prodaju pakirana i u rasutom stanju. Pakirana stočna hrana mora imati deklaraciju na ambalaži, a u rasutom stanju mora imati deklaraciju uz svaku pošiljku. Stočna hrana u prometu treba odgovarati kakvoći navedenoj u deklaraciji.

(2) Zrnata i voluminozna stočna hrana u rasutom stanju mora odgovarati normi koja je utvrđena propisom o kakvoći stočne hrane.

(3) Stočna hrana u trgovini na malo mora biti u originalnom pakiranju.

(4) Stočna hrana iz uvoza mora biti proizvedena u skladu s propisima o kakvoći stočne hrane te za stavljanja u promet mora biti deklarirana na hrvatskom jeziku.

(5) Stočna hrana smije se izvoziti samo ako je proizvedena i deklarirana u skladu s propisima o kakvoći stočne hrane u Republici Hrvatskoj, ako s inozemnim kupcem nije drukčije dogovoreno.

Članak 38. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 16.

(1) Proizvodi životinjskog podrijetla, u smislu ovog Zakona, jesu: žive životinje, meso u obliku trupova i polovica, svježe mlijeko, vuna, jaja, med i stajski gnoj.

(2) Proizvodi životinjskog podrijetla moraju odgovarati propisanim uvjetima o kakvoći stočnih proizvoda.

(3) Ispravnost proizvoda životinjskog podrijetla glede kakvoće utvrđuje pravna osoba kojoj Ministarstvo izda rješenje.

(4) Propise o kakvoći proizvoda životinjskog podrijetla i o nadzoru nad proizvodnjom proizvoda životinjskog podrijetla te uvjete koje mora ispunjavati pravna osoba iz prethodnog stavka donosi ministar.

(5) Visinu troškova za utvrđivanje kakvoće pojedinih proizvoda životinjskog podrijetla propisuje ministar.

Članak 40. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 17.

(1) Provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja obavljaju uzgajivači, uzgojne organizacije, uzgojna društva i ovlaštena ustanova.

(2) Uzgajivači se mogu u cilju provedbe uzgoja uzgojno valjanih životinja udruživati u udruge, sukladno odredbama Zakona o udrugama i ovoga Zakona.

(3) Udruge iz stavka 2. ovoga članka mogu se udruživati u saveze sukladno odredbama Zakona o udrugama i uvjetima koje propisuje ministar.

(4) Udruge i savezi iz stavka 2. i 3. ovoga članka mogu se udružiti u jedan središnji savez uzgajivača za pojedinu pasminu ili vrstu domaćih životinja.

(5) Uzgajivači mogu samostalno provoditi uzgoj uzgojno valjanih životinja ako ispunjavaju uvjete iz članka 41. stavka 1. točke 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona.

Članak 41. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 18.

(1) Ministarstvo će izdati suglasnost uzgojnoj organizaciji za bavljenje uzgojem uzgojno valjanih životinja ako se može utvrditi da:

1. postoji uzgojni program za onu pasminu ili vrstu uzgojno valjanih životinja čijim će se uzgojem uzgojna organizacija baviti,

2. postoji dovoljno velika populacija uzgojno valjanih životinja za provedbu uzgojnog programa,

3. postoje odgovarajući djelatnici za obavljanje poslova za provedbu uzgojnog programa,

4. su osigurani tehnički i organizacijski uvjeti da:

– se životinje mogu trajno označiti, a kod konja točno opisati, tako da im se uvijek može utvrditi identitet,

– će se uredno voditi matične knjige,

– se može imati uvid u sve dokumente od važnosti za uzgoj,

5. postoji jasno određeno teritorijalno područje djelovanja uzgojne organizacije,

6. će svaka životinja iz domaćeg uzgoja ili uvoza koja udovoljava uvjetima podrijetla, ispravno je označena te vanjštinom odgovara standardima pasmine biti na zahtjev člana uzgojne organizacije upisana u matičnu knjigu ili uzgojni upisnik, te da se za životinje iz drugih uzgoja neće postavljati viši uvjeti,

7. je članstvo u uzgojnoj organizaciji dostupno svakom uzgajivaču koji se nalazi na području djelovanja uzgojne organizacije, odnosno udruzi koja se bavi uzgojem uzgojno valjanih životinja iste pasmine ili vrste i osigurava uvjete za učinkovitu provedbu uzgojnog programa.

(2) Zadovoljavanje uvjeta iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka, koji se odnose na provođenje pojedinih stručnih poslova uzgojna organizacija može dokazati na način da ih ispunjava sama ili na temelju ugovora s drugim stručnim ili znanstvenim ustanovama. stručnih poslova, uzgojna organizacija dokazuje ugovorom s ovlaštenom ustanovom.

(3) Uvjete koje moraju ispunjavati uzgojne organizacije za osnivanje i bavljenje uzgojem uzgojno valjanih životinja propisuje ministar.

Članak 41.a izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 19.

(1) Zahtjev za dobivanje suglasnosti uzgojne organizacije mora sadržavati:

1. naziv, adresu i dokaz o pravnom obliku,

2. ime, prezime i adresu osoba koje imaju pravo potpisa,

3. ime, prezime i adresu osobe odgovorne za provedbu uzgojnog programa,

4. podatke o predviđenom broju uzgojno valjanih životinja koje će biti uključene u provedbu uzgojnog programa te popis uzgajivača, odnosno udruga pri osnivanju,

5. uzgojni program iz kojeg je vidljiv uzgojni cilj, uzgojne metode, veličina populacije na kojoj se on provodi te način ispitivanja svojstava uzgojno valjanih životinja,

6. dokaz o prostornom djelovanju uzgojne organizacije, te suglasnost postojeće uzgojne organizacije iz kojeg je razvidno da ne postoji isto teritorijalno područje djelovanja te da uspostava nove uzgojne organizacije neće ometati provedbu uzgojnog programa postojeće uzgojne organizacije.

(2) U slučaju da na nekom području postoji uzgojna organizacija koja provodi uzgojni program iste pasmine i vrste uzgojno valjanih životinja može se pri davanju suglasnosti podnositelju zahtjeva suziti teritorijalno područje djelovanja ili se zahtjev može odbiti.

(3) Podatke iz stavka 1. točke 4. ovoga članka ovjerava ovlaštena ustanova.

(4) Zahtjev na temelju kojeg će ovlašteni uzgajivač dobiti suglasnost za samostalnu provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja mora sadržavati podatke iz stavka 1. točke 1., 3., 4. i 5. ovoga članka.

Članak 46. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 20.

(1) Udruga u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja obavlja:

1. provedbu uzgojnog programa,

2. vodi matične knjige i uzgojni upisnik za uzgojno valjana grla, upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja, članova udruge te podatke o tome dostavlja središnjem savezu uzgajivača ili ovlaštenoj ustanovi,

3. organizira samostalno ili zajedno sa savezom, središnjim savezom uzgajivača odnosno ovlaštenom ustanovom prodaju uzgojno valjanih životinja za članove udruge,

4. vodi i druge poslove od interesa za članove udruge.

(2) Savez u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja obavlja:

1. provedbu uzgojnog programa,

2. koordinaciju prodaje uzgojno valjanih životinja za članove udruga,

3. zastupa interese udruga u provedbi uzgoja uzgojno valjanih životinja kao i druge poslove od zajedničkog interesa.

(3) Središnji savez uzgajivača u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja:

1. izrađuje i provodi uzgojne programe za pojedine vrste i pasmine uzgojno valjanih životinja,

2. vodi središnji popis uzgojno valjanih životinja za one vrste i pasmine za koje provodi uzgojni program,

3. vodi upisnik uzgajivača onih vrsta i pasmina za koje se vodi uzgojni program,

4. vodi ili organizira prodaju uzgojno valjanih životinja,

5. izdaje isprave rodovnik i potvrde o podrijetlu i proizvodnim svojstvima za one vrste i pasmine uzgojno valjanih životinja za koje provodi uzgojni program,

6. dostavlja ovlaštenoj ustanovi podatke o uzgojno valjanim grlima,

7. obavlja i druge poslove od interesa za uzgajivače, udruge i saveze koje se bave uzgojem istih pasmina ili vrsta domaćih životinja.

Članak 47. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 21.

Ovlaštena ustanova u provođenju uzgoja uzgojno valjanih životinja:

1. obavlja poslove provedbe onih uzgojnih programa za koje je ovlaštena,

2. obavlja nadzor nad radom uzgojnih organizacija i ovlaštenih uzgajivača,

3. provodi i organizira ispitivanje proizvodnosti uzgojno valjanih životinja, pri čemu provedbu može povjeriti uzgojnim organizacijama i središnjem savezu uzgajivača,

4. obrađuje rezultate ispitivanja proizvodnosti uzgojno valjanih životinja, izračune njihovih uzgojnih vrijednosti te ih javno objavljuje,

5. vodi središnji popis za one pasmine ili vrste uzgojno valjanih životinja koje se ne vode pri središnjem savezu uzgajivača,

6. vodi upisnik uzgajivača onih pasmina ili vrsta uzgojno valjanih životinja koje se ne vode pri središnjem savezu uzgajivača,

7. zajedno sa uzgojnim organizacijama uspostavlja informacijski sustav za praćenje uzgoja uzgojno valjanih životinja te učinkovito korištenje uzgojnih i proizvodnih podataka,

8. izdaje isprave rodovnik i potvrde o podrijetlu i proizvodnim svojstvima za one pasmine i vrste uzgojno valjanih životinja za koje provodi dodjeljene joj uzgojne programe,

9. sudjeluje u izradi i provedbi uzgojnih programa,

9. 10 izrađuje i provodi uzgojne programe za pojedine vrste i pasmine uzgojno valjanih životinja.

10. vodi središnji popis svih uzgojno valjanih grla u Republici Hrvatskoj.

11. obavlja za uzgojne organizacije putem svojih djelatnika stručne poslove iz njihove djelatnosti.

12. obavlja i druge dodijeljene joj poslove iz područja stočarstva.

Članak 48. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 22.

Provedba poslova uzgoja uzgojno valjanih životinja financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske i prihodima koje sudionici ostvaruju obavljanjem svoje djelatnosti.

(2) Način raspodjele sredstava državnog proračuna iz stavka 1. ovoga članka, pojedinim sudionicima za provedbu poslova uzgoja uzgojno valjanih životinja propisuje ministar.

Članak 49. izmijenjenNN 14/2014: izmijenjen člankom 1.

(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega obavlja Ministarstvo.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega obavlja Ministarstvo (u daljnjem tekstu: stočarska inspekcija).

(3) Nadzor nad kakvoćom proizvoda životinjskog podrijetla u prometu obavljaju gospodarski inspektori Državnog inspektorata.

Članak 49.c izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 25.; NN 30/2015: izmijenjen člankom 189.

Stočarska inspekcija:

1. nadzire provedbu uzgojnih programa,

2. nadzire proizvodnju, odabiranje i trgovinu uzgojno valjanim životinjama,

3. pregledava matične knjige i uzgojne upisnike te drugu dokumentaciju koja se odnosi na proizvodnju i trgovinu uzgojno valjanih životinja,

4. nadzire ispitivanje proizvodnih svojstava uzgojno valjanih životinja, testiranje na potomstvo te ispravnost popisa matičnih grla svih vrsta uzgojno valjanih životinja i izdavanje rodovnika i potvrda o podrijetlu,

5. nadzire provedbu zaštite izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva te vođenje njihova popisa,

6. nadzire uvođenje u proizvodnju novih pasmina, sojeva i hibrida,

7. nadzire proizvodnju i trgovinu sjemena, jajnih stanica i zametaka,

8. kontrolira obavljanje umjetnog osjemenjivanja i prirodnog pripusta te vođenje popisa o osjemenjivanju i prirodnom pripustu,

9. nadzire obilježavanje uzgojno valjanih životinja,

10. nadzire držanje i iskorištavanje domaćih životinja,

11. nadzire neovlašteno ulaženje domaćih životinja na tuđi posjed, odnosno tuđe poljoprivredno zemljište,

12. nadzire rad ovlaštene ustanove i uzgojnih organizacija u provedbi uzgoja uzgojno valjanih životinja,

13. nadzire korištenje sredstava koje ovlaštena ustanova i uzgojne organizacije dobivaju iz državnog proračuna i koriste za provedbu uzgoja uzgojno valjanih životinja,

14. nadzire proizvodnju i trgovinu stočne hrane,

15. nadzire proizvodnju proizvoda životinjskog podrijetla te postupak utvrđivanja njihove kakvoće,

16. uzima uzorke proizvoda proizvedenih ili stavljenih u trgovinu prema odredbama ovoga Zakona,

17. nadzire i ostale poslove propisane ovim Zakonom,

18. donosi rješenja o izlučenju rasplodnjaka namijenjenog prirodnom pripustu ili umjetnom osjemenjivanju prema prijedlogu Povjerenstva za licenciranje odnosno ocjenu rasplodnjaka,

19. podnosi zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega.

Članak 56. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 25.

(1) Ako gospodarski inspektor pri inspekcijskom nadzoru posumnja da stočna hrana za životinje ili drugi proizvodi ne odgovaraju kakvoći utvrđenoj propisom, uzet će određeni broj uzoraka i dostaviti ih na analizu ovlaštenoj ustanovi.

(2) Uzorci za analizu dostavljaju se pod šifrom.

Članak 61. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člancima 23. i 25.; NN 30/2015: izmijenjen člankom 189.

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. rasplodnjaci nisu upisani u matične knjige (članak 16.),

2. obavlja umjetno osjemenjivanje protivno odredbi članka 17. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

3. prodaje sjeme rasplodnjaka, zametke i jajne stanice protivno odredbi članka 23. stavka 1. ovoga Zakona,

4. prodaje sjeme rasplodnjaka protivno odredbi članka 24. ovoga Zakona,

5. prodaje zametke i jajne stanice protivno odredbi članka 25. stavka 1. ovoga Zakona,

6. uvozi uzgojno valjane životinje i genetski materijal protivno odredbi članka 26. ovoga Zakona,

7. izvozi uzgojno valjane životinje i genetski materijal protivno odredbi članka 28. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

8. postupa suprotno odredbi članka 29.a stavka 3. i 4. ovoga Zakona,

9. daje domaćim životinjama hormonalne preparate protivno odredbi članka 32. organizira natjecanja suprotno članku 9.a ovoga Zakona,.

10. obavlja preseljenje pčela protivno odredbi članka 33. ovoga Zakona,

11. u prodaju stavlja stočnu hranu za životinje i pojedine sastojke za stočnu hranu za životinje takve kakvoće koja ne odgovara propisu o kakvoći stočne hrane za životinje (članak 35. stavak 3.),

12. obavlja djelatnost u trgovini stočnom hranom za životinje protivno odredbi članka 37. ovoga Zakona,

13. proizvodi životinjskog podrijetla ne odgovaraju propisanim uvjetima kakvoće (članak 38. stavak 2.),

14. provodi uzgoj uzgojno valjanih životinja protivno odredbi članka 40. stavka 5. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 8.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 8.000,00 kuna.

Članak 62. izmijenjenNN 132/2006: izmijenjen člankom 24.

(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. proizvodi uzgojno valjane životinje protivno uzgojnom programu (članak 3. stavak 1.),

2. ne postupa u skladu s odredbama članka 4. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

3. se bavi uzgojem uzgojno valjane životinje, a nije upisana u upisnik uzgajavača uzgojno valjanih životinja (članak 5. stavak 1.),

4. proizvodi uzgojno valjanu perad protivno odredbi članka 10. ovoga Zakona,

5. stavlja u prodaju matice pčela protivno odredbi članka 11. ovoga Zakona,

6. u prirodnom pripustu koristi rasplodnjake protivno odredbi članka 15. stavka 2. i članka 18. stavka 1. ovoga Zakona,

7. ne postupa u skladu s odredbom članka 20. stavka 1. i članka 21. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

8. prodaje uzgojno valjane životinje protivno odredbi članka 22. ovoga Zakona,

9. ne ispunjuje propisane uvjete glede stručnih djelatnika, objekata i opreme (članak 23. stavak 2.),

10. drži i iskorištava domaće životinje protivno propisima o zaštiti okoliša i dobrobiti životinja (članak 29.),

11. kod izgradnje i obnove smještajnog prostora za domaće životinje postupi protivno odredbi članka 30. stavka 1. ovoga Zakona,

11. 12 postupa suprotno odredbama članka 30.a ovoga Zakona.

12. postupa suprotno odredbama članka 34.a ovoga Zakona.

13. na domaćim životinjama u vlastitom stadu obavlja nedopuštene zahvate (članak 31.),

13 14. na vrijeme ne dostavi ovlaštenoj organizaciji izvješće o provedbi uzgojnog programa za proteklu godinu (članak 45.),

14 15. stočarskom inspektoru ne omogući obavljanje nadzora i ne pruži potrebite podatke i obavijesti (članak 49.e).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 kuna.