Izmjene: NN 48/2026

Članak 4. izmijenjenčlankom 1. ovoga akta

Pojmovi

(1) Pojedini pojmovi u ovome Zakonu imaju sljedeće značenje:

1. kreditna institucija je kreditna institucija kako je uređena člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L EU 176, 27. 6. 2013.; u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013)

2. podružnica je podružnica kako je uređena člankom 4. stavkom 1. točkom 17. Uredbe (EU) br. 575/2013

3. postupak prisilne likvidacije je postupak koji je nad kreditnom institucijom otvorilo javnopravno tijelo ili sud neke države članice i koji se vodi pod njegovim nadzorom s ciljem unovčenja imovine kreditne institucije, uključujući i postupke koji se okončavaju nagodbom ili nekom drugom sličnom mjerom, a s ciljem skupne namire vjerovnika te kreditne institucije

4. likvidator je svaka fizička ili pravna osoba koju je imenovalo javnopravno tijelo ili sud radi provođenja likvidacijskog postupka, čija je zadaća upravljanje imovinom kreditne institucije nad kojom je pokrenut postupak prisilne likvidacije, unovčavanje navedene imovine i namirenje vjerovnika kreditne institucije

5. nadzorno likvidacijsko tijelo je tijelo postupka prisilne likvidacije koje nadzire rad likvidatora. U Republici Hrvatskoj nadzorno likvidacijsko tijelo za potrebe ovoga Zakona je Hrvatska agencija za osiguranje depozita

6. skupština vjerovnika je tijelo postupka prisilne likvidacije koje čine svi vjerovnici s pravom glasa

7. likvidacijska imovina je sva imovina kreditne institucije nad kojom je pokrenut postupak prisilne likvidacije, a koja služi za namirenje svih vjerovnika te kreditne institucije sukladno ovome Zakonu

8. plan prisilne likvidacije je plan unovčenja imovine kreditne institucije nad kojom je otvoren postupak prisilne likvidacije

9. razlučni vjerovnici su vjerovnici koji imaju pravo na odvojeno namirenje svojih tražbina iz određenih dijelova likvidacijske mase odnosno imovine

10. izlučni vjerovnici su vjerovnici koji na temelju nekoga svoga stvarnog ili obveznog prava mogu tražiti da se neki predmet (stvar ili pravo) izdvoji iz likvidacijske mase odnosno imovine

11. insolventnost je nemogućnost odnosno nesposobnost kreditne institucije da u svakom trenutku novčanim sredstvima podmiruje svoje dospjele novčane obveze

12. treća zemlja je strana država koja nije država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru (SL L 1, 3. 1. 1994.). 1994.)

13. instrument dopunskog kapitala je instrument kapitala koji ispunjava sve uvjete propisane člankom 63. Uredbe (EU) br. 575/2013

14. instrument dodatnog osnovnog kapitala je instrument kapitala koji ispunjava sve uvjete propisane člankom 52. Uredbe (EU) br. 575/2013

15. nepovlašteni neosigurani dužnički instrumenti su instrumenti koji ispunjavaju uvjete propisane zakonom kojim se uređuje postupak sanacije kreditnih institucija i investicijskih društava.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 33. izmijenjenčlankom 2. ovoga akta

Tražbine vjerovnika viših i nižih isplatnih redova

(1) Sve prijavljene tražbine čiji se iznosi i zakonska osnovanost ispituju, utvrđuju ili osporavaju tijekom ispitnog ročišta, moraju se razvrstati u isplatne redove.

(2) U tražbine prvog višeg isplatnog reda, neovisno o podnositelju prijave tražbine, razvrstavaju se:

1. tražbine radnika i prijašnjih radnika kreditne institucije nastale do otvaranja postupka prisilne likvidacije iz radnog odnosa

2. tražbine državnog proračuna, zavoda ili fondova u skladu s posebnim propisima u visini pripadajućeg dijela ukupnog troška plaće ili naknade plaće

3. otpremnine do iznosa propisanoga zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

(3) U tražbine drugog višeg isplatnog reda razvrstavaju se tražbine Hrvatske narodne banke i tražbine po osnovi javnih davanja kako su definirana poreznim propisima.

(4) U tražbine trećeg višeg isplatnog reda razvrstavaju se tražbine osiguranih depozita odnosno tražbine Hrvatske agencije za osiguranje depozita u iznosu ukupne obveze s osnove obeštećenja za osigurane depozite u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita.

(5) U tražbine četvrtog višeg isplatnog reda ulaze tražbine podložnih depozita fizičkih osoba, mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva koji prelaze iznos pokrića predviđen zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita i depoziti fizičkih osoba, mikro, malih i srednjih subjekata malog gospodarstva koji bi bili podložni depoziti da nisu položeni u podružnici kreditne institucije koja se nalazi u trećoj zemlji.

(6) U tražbine petog višeg isplatnog reda ulaze tražbine podložnih depozita koji prelaze iznos pokrića predviđen zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita i tražbine depozita koji bi bili podložni depoziti da nisu položeni u podružnici kreditne institucije, koja se nalazi u trećoj zemlji, a koji depoziti nisu obuhvaćeni tražbinama četvrtog višeg isplatnog reda.

(7) U tražbine šestog višeg isplatnog reda razvrstavaju se sve ostale tražbine prema kreditnoj instituciji, osim onih: (9) Za potrebe provedbe stavka 8. točaka 5. i 6. ovoga članka u mjeri u kojoj je instrument samo djelomično uključen u izračun regulatornog kapitala s cijelim instrumentom postupa se na način propisan stavkom 8 navedenih u stavcima 8. do 12. ovoga članka.

1. koje su razvrstane u niže isplatne redove i

2. kod kojih je između vjerovnika i kreditne institucije ugovoreno da će se vjerovnik u likvidacijskom postupku namirivati nakon svih drugih vjerovnika viših i nižih isplatnih redova.

(8) Tražbine iz stavka 7. točke 2. ovoga članka namirivat će se prema sljedećem redoslijedu:

1. tražbine koje nisu obuhvaćene točkama 2. do 6. ovoga stavka

2. tražbine nositelja podređenog duga koji nije uključen u stavke dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala

3. tražbine vlasnika instrumenata kojima se, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, ispunjava minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze te za koje je ugovoreno da se pri primjeni instrumenta unutarnje sanacije nad tom kreditnom institucijom vrijednost tih instrumenata do potrebnog iznosa smanji ili se instrumenti pretvore u dionice ili druge vlasničke instrumente

4. tražbine matičnih društava kao vlasnika instrumenata koje je društvo kći izdalo u svrhu ispunjavanja minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i podložne obveze na pojedinačnoj osnovi

5. glavnica podređenog duga koji predstavlja stavke dopunskog kapitala

6. glavnica podređenog duga koji predstavlja stavke dodatnog osnovnog kapitala.

(8) Nakon tražbina viših isplatnih redova, i tražbina iz stavka 10. ovoga članka kao tražbine nižih isplatnih redova namiruju se prema navedenom redoslijedu:

1. kamate na tražbine vjerovnika viših isplatnih redova i na tražbine iz stavka 10. ovoga članka od otvaranja postupka prisilne likvidacije

2. troškovi koji za pojedine vjerovnike viših isplatnih redova i vjerovnike po osnovi tražbina iz stavka 10. ovoga članka nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku prisilne likvidacije

3. novčane kazne izrečene za kazneno djelo ili prekršaj i troškovi kaznenoga ili prekršajnoga postupka

4. tražbine za besplatnu činidbu dužnika

5. tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta kapital nekoga nekog člana društva ili odgovarajuće tražbine.

(11) Tražbine iz stavka 7. točke 2. ovoga članka namirivat će se nakon tražbina iz stavka 10 (9) Tražbina iz stavka 8. ovoga članka za koju je između vjerovnika i kreditne institucije ugovoreno da će u postupku prisilne likvidacije kreditne institucije biti nižega isplatnoga reda, u slučaju dvojbe o njezinu redoslijedu naplate, namirivat će se posljednja, pod uvjetom da ta tražbina nije stavka regulatornog kapitala koja se namiruje u skladu sa stavkom 11. ovoga članka.

(10) Tražbine po osnovi nepovlaštenih neosiguranih dužničkih instrumenata utvrđuju se kao poseban viši isplatni red koji se namiruje poslije drugih tražbina viših isplatnih redova, a prije tražbina nižih isplatnih redova.

(11) Tražbine po osnovi stavki regulatornog kapitala namiruju se poslije svih drugih tražbina koje ne proizlaze iz stavki regulatornog kapitala, pri čemu se tražbine po osnovi instrumenata dopunskog kapitala namiruju prije tražbina po osnovi instrumenata dodatnog osnovnog kapitala.

(12) U slučaju stavka 11. ovoga članka, u mjeri u kojoj je instrument samo djelomično bio priznat kao stavka regulatornog kapitala, s cijelim instrumentom postupa se kao s tražbinom koja proizlazi iz stavke regulatornog kapitala.

(13) Kamate na tražbine vjerovnika nižih isplatnih redova i troškovi koji za te vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u postupku prisilne likvidacije, istoga su reda kao i tražbine tih vjerovnika.

(14) Iznos prijavljene i priznate tražbine Hrvatske agencije za osiguranje depozita po osnovi isplate obeštećenja za osigurane depozite, temeljena na podacima kreditne institucije dostavljene od strane likvidatora ili posebne uprave, može se naknadno promijeniti za iznose isplate obeštećenja po osnovi osiguranih depozita deponentima kreditne institucije u prisilnoj likvidaciji čije je pravo na isplatu obeštećenja utvrđeno i priznato naknadno sukladno odredbama zakona kojim se uređuje osiguranje depozita.

(15) Nakon namirenja tražbina vjerovnika iz članka 30. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona likvidator je dužan bez odgađanja provesti djelomičnu diobu u korist vjerovnika iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona.

(16) Djelomična dioba za tražbine vjerovnika iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona provodi se tako da se gotovinska sredstva s računa kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije uplate u korist Fonda osiguranja depozita. Isplate u korist tog računa likvidator je dužan izvršavati najmanje jednom mjesečno sve do trenutka isplate cjelokupnog iznosa koji je Hrvatska agencija za osiguranje depozita isplatila na ime obeštećenja po osnovi osiguranih depozita ili do trenutka zaključenja postupka prisilne likvidacije, a za sve pravne i druge radnje kojima bi se odgodila ta isplata likvidator je dužan dobiti prethodnu suglasnost nadzornog likvidacijskog tijela.

(17) Ako pri prvoj djelomičnoj diobi kojom je obuhvaćena tražbina vjerovnika iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona ista nije isplaćena u cijelosti, za kasnije mjesečne djelomične diobe nije potrebna suglasnost nadzornog likvidacijskog tijela odnosno suglasnost suda.

(18) Likvidator je dužan pri diobi iz stavka 14 15. ovoga članka voditi računa o tome da se iz likvidacijske mase:

1. osiguraju sredstva potrebna za namirenje predvidivih obveza likvidacijske mase i za tu svrhu izdvojiti sredstva potrebna za pokriće onih takvih obveza za koje se osnovano može pretpostaviti da bi ih trebalo namiriti u budućnosti i

2. izdvoje sredstva za osporene tražbine za koje je vjerovnik tražbine iz stavaka 2. i 3. ovoga članka likvidatoru podnio dokaz o podnesenoj tužbi radi utvrđenja te tražbine odnosno da je preuzeo prije pokrenutu parnicu.